Turističku ponudu Kotora proteklih dana predstavili smo na sajmu Ferien Messe u Beču, zajedno sa NTO Crne Gore, brojnim predstavnicima turističke privrede i lokalnim turističkim organizacijama Ulcinja, Podgorice, Bara i Budve.
Posjetioci su se tokom sajma informisali o cjelokupnoj turističkoj ponudi Crne Gore, ponudi kamping turizma i mogućnostima aktivnog odmora ali i uživali u degustaciji cnogorskih specijaliteta i vina.
Atmosferu u Beču upotpunili su zvuci Gradske muzike Budva i nastup kulturno umjetničkog društva “Njegoš”.
TO Kotor u Beču
Brojni posjetioci su već imali priliku da borave u Crnoj Gori i Boki i poručuju da će Crnu Goru ponovo sa zadovoljstvom posjetiti.
„Ferien Messe 2023.“ je vodeći sajam turizma na austrijskom tržištu, koji svake godine posjeti veliki broj medijskih kuća i preko 150.000 posjetilaca.
TO Kotor u Beču
Sajam je ove godine okupio više od 800 izlagača iz više od 70 različitih zemalja.
Ilegalne aktivnosti u Nacionalnom parku Skadarsko jezero pratiće 138 kamera, pet dronova sa pilotima i jedan termovizijski dron za noćno osmatranje, saopšteno je iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Kako se navodi u saopštenju, opremu je ustupila Agencija I volonteri NPCG.
“Većina kamera opremljena je karticama i lokatorima, tako da će u istom momentu snimak biti poslat Službi zaštite NP Skadarsko jezero i Agenciji. Stoga, molimo da ih ne uklanjate u koliko ih pronađete jer ste već snimljeni”, navodi se u saopštenju.
Jedan dio ove opreme je već u funkciji.
“Ovih dana nastavljamo postavljanje… Konačno ćemo znati brojno stanje vidre u kanalima, te sakupiti snimke gniježđenja značajnijih vrsta ptica”, navodi se u saopštenju.
Juče su zamijenili i akumulator na kameri u rezervatu Pančeva oka kako bi sa bezbjedne udaljenosti snimali situaciju na platformama za gniježđenje pelikana koja za sada, nije baš ohrabrujuća.
“Ilegalne aktivnosti biće, preko Službe zaštite, procesuirane policiji i tužilaštvu”, zaključili su iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Predsjednici Opština Herceg Novi, Kotor i Tivat, Stevan Katić, Vladimir Jokić i Željko Komnenović na juče održanom sastanku dogovorili su da zajednički uđu u rješavanje problema autobuskih linija u gradskom saobraćaju, kako bi se građanima olakšalo funkcionisanje.
To se prije svega odnosi na liniju koja saobraća iz pravca Kotora do Kostanjice i iz pravca Herceg Novog do Kamenara, pa je potrebno povezati dio koji nije pokriven između Kostanjice i Kamenara kako bi mještani ove dvije opštine lakše i bezbjednije došli do krajnjeg odredišta.
Boka Kotorska – FOTO – SAMANTHA CRISTOFORETTI
Narednih dana će inicirati sastanak sa predstavnicima preduzeća koja trenutno obavljaju gradski prevoz na ovim linijama, kako bi zajednički pronašli rješenje za ovaj višegodišnji problem.
Takođe su zajednički podržali inicijativu holandske firme „Damen“ o uvođenju brodskih linija između ove tri opštine, gdje bi se kolski saobraćaj značajno rasteretio, naročito u mjesecima glavne turističke sezone.
Nakon haotične situacije sa ogromnom tražnjom i nenormalno visokim cijenama na domaćem tržištu nekretnina, koja je vladala lani, došlo je do blage stabilizacije tržišta, ocijenili su u razgovoru za Pobjedu predstavnici agencija za nekretnine.
Primorje
Herceg Novi ima prilično raznoliku ponudu i cijene stanova se kreću od 2.000 do 2.500 eura, po kvadratu, a za bolje lokacije 3.000 eura.
– Tivat je popularan i cijene su od 2.500 do 3.000 eura za kvadrat, dok se u ekskluzivnoj zoni Donje Lastve cijene kreću od 3.500 do čak 5.000 eura – istakao je vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković.
U kotorskom Starom gradu kvadrat je 4.000 eura, u Stolivu, Prčanju i Muu 2.600 do 3.000 eura po kvadratu, a u Dobroti, Ljutoj i Orahovcu 2.800 do 3.000 eura.
– U užem centru Budve kvadrat u starijoj gradnji je 3.500 eura, a u novoj 4.000. Van ekskluzivne zone kvadrat će koštati od 2.500 do 3.500 eura, dok se zoni Bečići – Rafailovići cijena kreće od 1.900 eura za stariju gradnju do 4.000 eura za novogradnju.
On je naveo da se u Baru stara gradnja, kojoj je potrebna renovacija, može naći za 1.600 eura po kvadratu, dok za novogradnju treba izdvojiti minimum 2.000 eura.
Mirnija faza
– Trenutno je tržište i dalje veoma aktivno s naznakama da ulazimo u mirniju fazu, ukoliko opet ne dođe do nekih nepredvidivih promjena, na koje smo mi kao malo tržište osjetljivi – kazao je Pobjedi vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković.
Naveo je da su i dalje traženi stanovi u zakup, ali da je sada ponuda nešto bolja nego par mjeseci unazad.
– Tu ulazimo u stabilizaciju i možemo očekivati blagi pad rente, ali svakako ne vraćanje na nivo od prije februara 2022. godine. I tražnja za kupovinom stanova je nešto manja nego u isto vrijeme prošle godine, kada su inflacija, geopolitičke prilike i strah od širenja rata po Evropi uticali da se novac ulaže u stabilnije čuvare vrijednosti što nekretnine svakako jesu – saopštio je Mišković.
Prema njegovim riječima na osnovu transakcija u okviru njegove agencije cijena kvadrata održala se na nivou iz posljednjeg kvartala prošle godine, pa je prosječna cijena stanova u Podgorici 1.500 eura po kvadratu.
– Cijene se kreću od 1.100 eura za starogradnju do 2.000 eura u novogradnji na traženijim lokacijama. Izuzeci su solidarna izgradnja, gdje se kvadrat kreće oko 700 eura, kao i luksuzni objekti gdje je kvadrat 2.500 eura – precizirao je Mišković.
Izvršni direktor agencija Montenegro prospekt Ivan Dašić kazao je da su u prva dva mjeseca ove godine cijene niže 35 odsto.
– Razlozi su kako globalne prirode, u vidu recesije u Zapadnoj Evropi i Americi, nagoveštaji krize u finansijskom sektoru, tako i lokalni koji se najviše ogledaju u povećanju cijena u odnosu na početak prošle godine koji se najviše desio zbog prošlogodišnje ekspanije tražnje. Za agencije ovakav trend znači da moraju uložiti pojačane napore da bi došli do neophodnog broja upita i klijenata – kazao je Dašić i dodao da su u odnosu na početak prošle godine, cijene stanova i kuća porasle 20 do 25 odsto.
Oni ističu da je u Podgorici tražnja za kupovinom stanova u prva dva i po mjeseca nešto manja nego lani, ali da nije došlo do pada cijena, koje su ostale na novou iz posljednjeg kvartala 2022. Naveli su da je interesovanje za stanove na Primorju manje za 35 odsto.
Interventna policija sukobila se s prosvjednicima u petak navečer u Parizu tijekom novog prosvjeda protiv plana francuske vlade da podigne dobnu granicu za odlazak u mirovinu.
Rastuće tenzije koje su rezultirale nizom štrajkova od početka ove godine, i gomilama smeća na cestama Pariza, predstavljaju najveći izazov za predsjednika Emmanuela Macrona još od prosvjeda takozvanih “Gilets jaunes” ili “Žutih prsluka” u decembru 2018.
Reutersova televizija prenijela je slike policije koja koristi suzavac kako bi obuzdala masu prosvjednika koji su se okupili na pariškom Trgu sloge u blizini zgrade parlamenta.
“Macron, odlazi!” vikali su neki od prosvjednika sučelivši se s kordonom interventnih policajaca.
Neredi u petak navečer uslijedili su nakon sličnih koji su se odvili u četvrtak zbog Macronove odluke da pomakne spornu dobnu granicu za odlazak u mirovinu bez glasanja u parlamentu.
Mirovinskom reformom pomiče se dobna granica za odlazak u mirovinu u Francuskoj za dvije godine, odnosno na 64 godine, za što vlada kaže da je prijeko potrebno kako sustav ne bi propao. Sindikati i većina glasača s time se ne slažu.
Francuzi žele da službena dobna granica za odlazak u mirovinu ostane 62 godine, što ju čini jednom od najnižih među zemljama OECD.
Oporbeni zastupnici s ljevice i centra podnijeli su zahtjev za izglasavanje nepovjerenja u parlamentu u petak poslijepodne.
No iako je Macron izgubio apsolutnu većinu u donjem domu parlamenta na glasovanju prošle godine, mali su izgledi da će oni u tome uspjeti – osim ako se ne oformi savez zastupnika sa svih političkih strana, od ekstremne ljevice do ekstremne desnice.
Glasanje u parlamentu vjerojatno će se održati tijekom vikenda ili u ponedjeljak.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica na Svjetski dan poezije u utorak 21. marta sa početkom u 12 sati u kinu „Boka“ organizuju Opštinsko takmičenje u recitovanju za učenike osnovnih i srednjih škola. Takmičenje će se održati u tri kategorije: I i II kategorija za učenike osnovnih škola i III kategorija za učenike srednjih škola. Najuspješnijim recitatorima u svim kategorijama biće dodijeljene diplome i nagrade.
Žiri u sastavu: Tina Braić Ugrinić, prof. književnosti, glumac Slaviša Grubiša i prof. muzike Dušica Ćetković ocjenjivaće da li je izbor pjesme primjeren uzrastu recitatora, dikciju, prirodnost, izražajnost i sugestivnost recitovanja.
Kad je prije nekoliko godina grupa poduzetnika najavila da će napraviti prvu komercijalnu farmu hobotnica, mnogi su se uznemirili. Znanstvenici su odmah upozorili kako se ta visokointeligentna bića, koja osjećaju bol i radost, ne bi trebala tako uzgajati, premda se čovjek može upitati zašto se nisu jednako pobunili kada je riječ o farmama drugih visokointeligentnih bića, primjerice, svinja.
No, sad je situacija ozbiljnija, jer se više ne radi samo u planovima za daleku budućnost, nego nečemu što bi se uskoro moglo ostvariti. Prema dokumentima koje su vidjeli novinari BBC-a ovo je monstruozni plan: u Španjolskoj, na Kanarskim otocima, planira se izgraditi farma na kojoj bi se ova nevjerojatna bića uzgajala za hranu, piše VauMjau.
Plan je da ih se godišnje uzgoji oko milion. Iza svega stoji kompanija Nueva Pescanova, koja u dokumentima navodi kako planiraju ‘proizvesti‘ tri hiljade tona godišnje. Njima su ove životinje, koje su inteligentne poput mačaka, samo roba, a nevjerojatno je što tvrde da neće ni malo patiti dok ih se bude ubijalo. Navodno ih se planira ubijati tako da će ih se iz tih spremnika prebacivati u one u kojima je voda za ta malena bića prehladna, odnosno, tamo će biti -3 stepena Celzijusova. Drugim riječima, smrznut će se. No, studije su pokazale kako ta metoda donosi polaganu, bolnu, užasnu smrt.
Farma će biti vrhunac dugogodišnjeg istraživanja načina na koji se ove životinje razmnožavaju. Nueva Pescanova je 2019. objavila da su otkrili kako to izvesti. No, nije cijeli svijet to blagonaklono gledao – recimo, zakonodavci u američkoj saveznoj državi Washington predložili su da se na području njihove države ova praksa zabrani i prije nego počne. No, u stvarnosti su se takve zakonske odredbe pokazale nedovoljnima: možda ih neće ubiti tamo, ali mogu ih uvesti iz Španjolske, pa sve dođe na isto.
Problematičan je i način uzgoja. Hobotnice su inače samotnjaci koji vole mračna mjesta. Na farmama ih se planira držati u velikim spremnicima, gdje će s njima biti brojne druge hobotnice. Plan je ovakav: 15-25 hobotnica će živjeti u jednom kubnom metru vode, a sve pod neprestanim svjetlom. To je, jednostavno rečeno, recept za život u kojem je svaki trenutak patnja. Smrtnost prije nego ih ubiju? Kompanija procjenjuje da bi se ona kretala između 10 i 15 posto, što im je prihvatljivo.
S obzirom na to da nitko do sada nije uzgajao hobotnice za hranu, nema ni zakona koji bi ih štitili. No, iz Nueve tvrde da će jako dobro paziti na njih.
– Propisi koji su doneseni za dobrobit hobotnica ili bilo koje druge životinje na našim gospodarstvima jamče da ćemo na ispravan način rukovati sa životinjama. To se odnosi i na klanje kojim se izbjegava bilo kakva bol ili patnja životinje… – stoji u službenoj izjavi kompanije, prenosi VauMjau.
Dok se police trgovina pune novim kolekcijama za proljeće, splitski gimnazijalci odlučili su upozoriti na drastične posljedice trenda tzv. ”brze mode”.
U nagradnom konkursu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, svojim su jednominutnim videom oduševili stručni žiri i odnijeli prvu nagradu – otkrivanje svijeta električnih hiperautomobila, a na nagradi im je čestitao i Mate Rimac, hrvatski inovator i poduzetnik.
Pod palicom profesorice Jagode Lerotić splitski gimnazijalci su nadovezujući se na čileansku pustinju Atacamu, koja se vremenom pretvorila u planinu odbačenog tekstila, ponudili jednostavno alternativno rješenje – ponovnu uporabu odjeće. Svoje preuređene odjevne kombinacije prikazali su kroz mini modnu reviju, popraćenu korisnim informacijama i tako pokazali da je jedino ograničenje u modi – kreativnost.
Međutim, to je tek jedan od nagrađenih radova, od brojnih pristiglih kreativnih ideja, ističe Sunčana Matić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
”Radovi koje smo ove godine dobili na našem eko-natječaju pokazali su veliku svjesnost učenika osnovnih i srednjih škola kada su u pitanju klimatske promjene i naša uloga u očuvanju okoliša. Veseli nas što imamo priliku nagraditi najkreativnije i time motivirati mlade da nastave živjeti sve ono što su kroz svoje radove i pokazali u natječaju”, zaključila je Matić.
Konkurs Fonda proveden pod motom ”Ostavi utisak, ne otisak” za cilj je imao upozoriti na zagađenje okoliša, ali i veliku potrošnju energije i vode koja je potrebna za proizvodnju brze mode. Kao takva, ona ima značajan ugljični otisak, koji u konačnici doprinosi sve bržim klimatskim promjenama. Želeći te promjene usporiti, učenici su željeli svoje prijatelje, ali i javnost osvijestiti koliko nam odjeće doista treba u ormaru.
Atakama – otpad tekstila Chile, on September 26, 2021. MARTIN BERNETTI / AFP
Zahvaljujući stručnom vodstvu, splitski gimnazijalci su dobili priliku saznati sve što ih je ikada zanimalo o električnim automobilima, kako se oni proizvode, ali i kako taj proces izgleda uživo.
”Iznimno nas veseli ovaj izlet u Zagreb koji smo osvojile sudjelujući u obrazovno-ekološkom nagradnom natječaju Fonda za zaštitu okoliša ‘Ostavi utisak, ne otisak’. Drago nam je što je upravo naš projekt osvojio stručni žiri i što smo dobile priliku posjetiti Rimac automobile i vidjeti Neveru, najbrži električni automobil na svijetu“, istaknula je Ena Mladineo, učenica II. Gimnazije iz Splita.
Porto Montenegro – Jahting turizam a- foto Boka News
U teritorijalno more Crne Gore ušlo je prošle godine 4,75 hiljada stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, što je 13,8 odsto više u odnosu na 2021, pokazuju podaci Monstata.
Statističari su saopštili da je od toga, 4,09 hiljada plovila doplovilo morem, a 660 su dovezena kopnom.
“Prema vrsti stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, u teritorijalno more Crne Gore najviše je ušlo motornih jahti 40,9 odsto, zatim jahti na jedra 39 odsto i ostalih plovnih objekata 20,2 odsto”, navodi se u saopštenju.
Broj osoba koje su prispjele tim plovilima u prošloj godini iznosio je 23,65 hiljada.
“Prema državljanstvu, na plovilima najveći broj osoba je bio iz Velike Britanije 6,6 odsto, Njemačke 4,6 odsto, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) 4,5 odsto, Hrvatske 4,1 odsto, Italije 3,3 odsto, Francuske 2,6 odsto, Austrije 1,7 odsto, Skandinavskih zemalja 1,3 odsto, Švajcarske 1,2 odsto i ostalih zemalja 70,1 odsto”, navodi se u saopštenju.
Zahvaljujući saradnji Opštine Herceg Novi, preduzeća Vodovod i kanalizacija, Ministarstva poljoprivrede i Mjesne zajednice Ratiševina – Sušćepan – Trebesin , mještani gornjeg dijela Ratiševine konačno su dobili vodu. Donji i središnji dio sela odavno su povezani na vodovodnu mrežu, a sa realizacijom ove investicije stekli su se uslovi da se u tom dijelu sela razvijaju poljoprivreda , turizam , maslinarstvo.
“Na svega nekoliko kilometara od grada, selo Ratiševina ima sve uslove za udoban život mještana, pa su mnogi ostali da žive na svojoj zemlji i u seoskim domaćinstvima”, kaže predsjednica MZ Ratiševina, Sušćepan, Trebesin Zorica Mijajlović.
“Gornji dio sela nije imao riješeno vodosnabdijevanje uprkos činjenici da su brojni mještani ostali tu da žive. Mi imamo oko 150 stanovnika , 25 učenika ide u školu i možete zamisliti život u 21.vijeku bez vode”, rekla je ona.
Projekat vodosnabdijevanja gornjeg dijela Ratiševine započet je još 2017.godine a najveći dio radova odrađen je tokom prošle godine. Iako je selo nadomak grada, velike su visinske razlike, rezervoar je na 207. metara a poslednja kuća na 280m.
“Pa smo prvo izgradili rezervoar 15 kubika sa veoma dobrim dotokom, potom kupili pumpe i izgradili mrežu. Ukupna vrijednost radova je oko 30.000 eura. To nije velika suma, a dobrobit seljana je nemjerljiva”, kazaka je poredsjendica MZ.
Poljoprivredom se seljani uglavnom bave za sopstvene potrebe, ali sada kada je došla voda nadaju se da će mnogi krenuti u ozbiljniju proizvodnju.
Ljepota Ratiševine privukla je vikendaše iz raznih djelova bivše države, a poslednjih godina i strance koji u svojim kućama borave uglavnom ljeti.
Tatar bašta – Sušćepan
Nakon što su dobili vodu u planu im je proširenje puta , kako bi kompletna infrastruktura bila u skladu sa vremenom u kojem živimo. Projekat je urađen i sada slijedi raspisivanje tendera i odabir izvođača.
Mijajlović sa ljubavlju priča o svom selu i bogatoj turističkoj ponudi, koja privlači i strance i Novljane.
“Kroz naše selo prolazi divna pješačka staza koja počinje od Stanišića dubrave i starog kamenog mosta, vodi do Sušćepana do crkve sv Stefana, dalje ka Ratiševini do crkve sv Kozme i Damjana, i dalje ka Mokrinama do crkve sv Ilinice…ukupna dužina je oko 5 km i mnogi je koriste za šetnju i rekreaciju , a posebno je bila posjećena tokom epidemije korona virusa”, priča Mijalović
U Ratiševini je i do sada bilo lijepo živjeti, zbog blizine grada i lijepe prirode, a sa dolaskom vode u gornji dio sela otvaraju se nove perspektive razvoja u turizmu, poljoprivredi, voćarstvu, maslinarstvu…
