Slušajte nas | Boka News

Milo Božović izabran za predsjednika Opštine Budva

-

09/01/2023 14:23

Milo Božović izabran za predsjednika Opštine Budva

Na petoj sjednici Skupštine opštine Budva koja je održana danas po hitnom postupku glasovima 21 odbornika lokalnog parlamenta za predsjednika Opštine Budva u narednom četvorogodišnjem periodu izabran je Milo Božović, prenosi RTV Budva.

Sjednici je prisustvalo 29 od 33 odbornika SO Budva.

Odbrnici nijesu glasali o prvoj tački dnevnog reda, već je samo konstatovana ostavka dosadašnjeg predsjednika Opštine Mila Božovića.

Kada je druga tačka dnevnog reda u pitanju, uvodno obrazloženje dao je predsjednik SO Budva, Nikola Jovanović, koji je istakao i najvažnije detalje iz Božovićeve biografije, podsjetivši da je predlog da Božović bude predsjednik Opštine potpisalo 18 odbornika.

“Nama odbornicima Skupštine opštine predstoji da poštujući izbornu volju građana danas izaberemo gospodina Božovića za predsjednika Opštine. Uvjeren sam da je Budva pod njegovim vođstvom u sigurnim rukama i siguran sam da će ostvariti istorijske rezultate u rukovođenju lokalnom upravom u naredne četiri godine”, istakao je Jovanović.

Milo Božović, diplomirani ekonomista iz Budve. Rođen. 14.05.1977. godine u Kotoru
Oženjen, otac troje djece. Obavljao je funkciju menadžera Opštine Budva u periodu od 2017. godine do 2020. godine. Na parlamentarnim izborima za izbor poslanika u Skupštini Crne Gore koji su održani 30.08.2020. godine, izabran je za poslanika.

U toku obavljanja funkcije poslanika bio je član Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, član Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje i zamjenik člana Stalne delegacije pri Interparlamentarnoj uniji (IPU).

Obavljao je funkciju predsjednika programskog Odbora RTV Budva od 2003. – 2005. godine. Bio je član upravnih odbora: „Mediteran reklame“ DOO i „Vodovod i kanalizacija“ DOO Budva.

U toku 2005. godine je obavljao funkciju v.d. direktora Plivački vaterpolo centar „Boka“.
U toku vršenja javnih funkcija u Opštini Budva, bio je član više komisija, savjeta i radnih tijela. U svim sazivima Skupštine Opštine Budva, u periodu od 2005. – 2020. godine, biran je za odbornika u Skupštini Opštine Budva.

Narod pobjeđuje: Odluke o strategiji kulture donosićemo u tivatskim institucijama a ne na opskurnim okupljanjima DPS i satelita

Boka News

-

09/01/2023 11:08

0

Narod pobjeđuje: Odluke o strategiji kulture donosićemo u tivatskim institucijama a ne na opskurnim okupljanjima DPS i satelita

U vrijeme ovih blagih dana domaću javnost uveselio je „protest“ Centra za kulturu povodom uklanjanja improvizovane scene iz atrijuma Ljetnjikovca Buća koji će bar za kratko biti upamćen po nekoliko stvari. Vjerovatno je prvi put u istoriji da je neka budžetska jedinica organizovala protest protiv svog osnivača – Opštine Tivat i to isključivo sa političkom konotacijom protiv aktuelne vlasti i daljeg razvoja druge ustanove- u ovom slučaju JU Muzej i galerija – kaže se u saopštenju Gavnog odbora „Narod pobjeđuje“.

Očigledno je da su članovi, aktivisti i simpatizeri DPS i satelistkih stranaka iskoristili pauzu za novogodišnje i božićne praznike u projektu „Ima nas“ da lokalci ne izgube kondiciju. Sa druge strane, posebna vrijednost protesta bila je i u činjenici da su govornici bili listom bivši direktori tivatskih i hercegnovskih ustanova kulture i lokalnih javnih servisa od kojih su pojedini prvi put skupili hrabrost da progovore u javnosti protiv neke vlasti, a dobar dio prisutnih „demonstranata“ nikad nogom nije ni kročio na neki događaj organizovan na sceni -mučenici. Pritom su jasno pokazali svoj političkki stav i nažalost hronični nedostatak znanja o mediteranskoj kulturi kakva treba da se razvija u Tivtu. Među njima i predsjednik smijenjenog Savjeta iz redova SDP kome je izgleda manir uzurpacija tuđih prostora i u privatnom životu i društvenom angažmanu uz donošenje odluka koje će tek biti predmet pravosudnih organa.

To što je protest predvodila nelegetimna vd direktorka Centra za kulturu koju je sada već bivši Savjet ove ustanove izabrao za nastavak mandata bez saglasnosti osnivača, daje posebnu draž čitavom opskurnom događaju. Pitanje izmještanja scene iz atrijuma zaštićenog spomenika kulture bio je očigledan povod DPS i satelitima da preko nelegalne vd diretorke organizuje neki pokušaj protesta i usput izmanipulišu beogradske i domaće glumce animirajući ih na podršku skupu na osnovu lažnih i poluinformacija. Cilj događaja nije ni bila sudbina festivala Purgatorije ni scene koja u njihovoj interpretaciji dobija oreol „kultne“ i „nezamjenljive“, već prizemna politička manipalicija nelegitimne i nesposobne direktorke kojoj je njen opstanak na funkciji glavna a sve drugo su sporedne teme. Da čudo bude veće, protest organizuje CZK nekoliko dana nakon usvajanja budžeta kojim su predviđena rekordna izdvajanja za ovu kulturnu ustanovu – 200.000 eura veća od prethodnog budžeta i nakon odluke opštinske vlasti da se ispravi nepravda i da im se nakon više godina vrati žiro račun i pečat što im je isti DPS ranije ukinuo. Pritom je opština vratila sve nagomilane dugove CZK koje su napravili sami učesnici ovog skupa. Naravno da govornici, sadašnji aktvisti HGI, SDP i bivši članovi GO DPS, na tom nazovi protestu nijesu svojevremeno protestvovali što je DPS u Tivtu oduzeo pronadležnsti CZK, niti što je CZK srednjovjekovnu kulu Ljetnjikovca Buća Luković koristio kao depo i garderobu za svoje predstave. Još je opskurnije što su sami vinovnici postavljanja scene bez prethodnih uslova nadležnih državnih institucija, što su probili vrata na objektu koji je zaštićen zakonom a muzejske artefakte koristili kao rekvizite za izvođenje predstava o čemu ima obilje dokaza. Usput se protest dešava na samom ulazu u obližnju Ljetnju pozornicu koja je jedna od tri scene CZK u koje je opština u prethodnom periodu uložila značajna sredstva i koje su potpuno tehnički opremljene za održavanje kulturnih manifestacija.

Sporna scena nikad nije bila montažna jer su joj temelji betonirani, nikad nije bila demontirana i postavljena je mimo uslova o čemu govori i Elaborat Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz 2013.godine koji decidno nalaže njeno uklanjanje. To je bezuspješno tražila i bivša direktorka Muzeja galerije koja je i sama iz redova DPS. Tivatske lokalne ustanove treba međusobno da se ispomažu ali ne po cijenu ugrožavanja djelatnosti neke od njih i ne po cijenu devastacije zaštićenog spomenika kulture kakav je Ljetnjikovac Buća – Luković na kome su u toku konzervatorski radovi za koje je bivši DPS režim nenamjenski potrošio sredstva.

U najskorije vrijeme počinje adaptacija Ljetnje pozornice u Donjoj Lastvi, a zadatak novog Savjeta i rukovodstva CZK biće iznalaženje i ostalih prostora u gradu za odvijanje ljetnjih programa kulture. O kulturnoj politici sigurno se neće odlučivati na političkim protestima pristalica organizovanih kriminalnih grupa i populističkim kojevitezanjima, već se odluke o tome donositi jedino i isključivo u tivatskoj opštini, tivatskom parlamentu i tivatskim institucijama kulture, kaže se u saopštenju Gavnog odbora „Narod pobjeđuje“.

Bivši direktor nekoliko hrvatskih aerodroma postao je savjetnik Aerodroma Crne Gore

Boka News

-

09/01/2023 10:28

0

Bivši direktor nekoliko hrvatskih aerodroma postao je savjetnik Aerodroma Crne Gore

Bivši direktor nekoliko hrvatskih aerodroma, Tonči Peović, postao je savjetnik Aerodroma Crne Gore.

Peović je tu informaciju potvrdio portalu Zamaaero.

Peović, koji se skoro penzionisao, planira da sam ili preko stranih konsultantskih kuća, bude savjetnik još nekih aerodroma i aviokompanija u regionu i šire.

Peović je bio direktor aerodroma Dubrovnik i Zagreb do koncesije, a u penziju je pošao sa mjesta direktora aerodroma Brač.

Muzički spektakl i najveća žurka pod maskama na Jadranu – Praznik mimoze od 17. februara do 4. marta

Boka News

-

09/01/2023 10:21

0

Muzički spektakl i najveća žurka pod maskama na Jadranu – Praznik mimoze od 17. februara do 4. marta

Praznik mimoze – festival koji je više od pola vijeka brend Herceg Novog, biće održan od 17. februara do 4. marta 2023. godine.

Tokom trajanja festivala očekuju nas dani vrhunske zabave, muzičkih, gastro, kulturnih, dječijih i sportskih programa, koncerti regionalnih zvijezda, kao i jedan novitet – saradnja sa Exit festivalom i gostovanje svjetski poznatog DJ Claptone-a i Konstrakte.

– Zvanično otvaranje 54. Praznika mimoze zakazano je za 17. februar, kada će u Igalu nastupiti Marija Šerifović. Prije njenog koncerta, Novljane i goste će defileom i nastupom pozdraviti i zabaviti Gradska muzika Herceg Novi, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke i Kulturno-sportski centar Diano – naveli su.

U subotu 18. februara biće održana Fešta od mimoze, ribe i vina – događaj koji već decenijama plijeni pažnju na hiljade gostiju i predstavlja jedan od najposjećenijih Mimozinih programa. Nakon tradicionalnog defilea rivijerom, u Baošićima će nastupiti Ivana Negativ i Đorđe David, a potom se program nastavlja u Đenovićima koncertom grupe Galija.

– Istog dana, u večernjim časovima, u Institutu Dr Simo Milošević biće održan prvi Veliki maskenbal, na kojem će nastupiti Egzodusi, Adi Šoše i Nikola Rokvić. Drugi veliki maskebal biće održan 3. marta takođe u Institutu Dr Simo Milošević, a goste će zabavljati legendarna Neda Ukraden. Za kreativne maske ulaz na oba maskenbala je besplatan, a spremne su i nagrade – navode.

Drugog Mimozinog vikenda na programu je “Winter Flower” – rezultat saradnje Praznika mimoze i Exit festivala, njihova zajednička posveta zimskom cvijetu, mimozi.

– Na Trgu Nikole Đurkovića će 25. februara, pod maskama, nastupiti intrigantni i misteriozni DJ Claptone i fantastična Konstrakta sa grupom Zemlja gruva, a prethodiće im nastupi Katarine Bogićević Kejt i predstavnika crnogorske elektronske scene, P.S. i Bodzie – saopšteno je.

Program 54. Praznika mimoze biće protkan mnogobrojnim kulturnim dešavanjima – književnim večerima sa izuzetnim imenima poput Ljubivoja Ršumovića i Vedrane Rudan, u okviru Dana Novog Sada biće održan i koncert Zvonka Bogdana, za obožavatelje tvrđeg muzičkog zvuka tu je “Veče južnjačkog roka” posvećeno bendu Lynyrd Skynyrd, na programu su i pozorišne predstave za djecu i odrasle, za najmlađe su tu i Dječiji maskenbal i Cvijetna povorka, a posebnu pažnju i simpatije uvijek mame autentično novski događaji – Trka karića, Picigin, Skalinada, turnir u briškuli i trešeti.

Završna karnevalska povorka biće održana u subotu, 4. marta, u Igalu, nakon čega će uslijediti tradicionalno Spaljivanje Krnevola, glavnog krivca za sve nedaće u Herceg Novom tokom protekle godine. Te večeri će 54. izdanje Praznika mimoze koncertom zaključiti regionalna muzička zvijezda, Toni Cetinski.

TORRE DE HERCULES – Ovo je najstariji svjetionik na svijetu koji je još uvijek u upotrebi

Prst u more

Boka News

-

09/01/2023 9:57

0

TORRE DE HERCULES – Ovo je najstariji svjetionik na svijetu koji je još uvijek u upotrebi

Nedaleko od španjolskoga grada Coruñe nalazi se najstariji svjetionik u upotrebi na svijetu.

Torre de Hercules sagrađen je prije dva milenija, a današnji neoklasicistički oblik dobio je nakon rekonstrukcije 1791.. Povijesni podaci o njegovoj gradnji datiraju u 2. stoljeće naše ere, u vrijeme vladavine rimskog cara Trajana, ali pretpostavlja se da je još stariji jer je navodno izgrađen na temeljima starijeg, feničanskog svjetionika.

Ime duguje mitu o Herkulesu koji je nakon trodnevne borbe na tome mjestu pobijedio divovskog tiranina Geryona, zakopao njegovo oružje i glavu, i naredio da se na tom mjestu osnuje grad. Na grbu grada Coruñe nalazi se svjetionik postavljen na lubanju s prekriženim kostima, simbol Herkulesove pobjede.

Svjetionik je visok 55 metara i upisan je na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.

Pristalice Bolsonara opustošili Kongres, predsjedničku palaču i Vrhovni sud

Svijet

Boka News

-

09/01/2023 9:42

0

Pristalice Bolsonara opustošili Kongres, predsjedničku palaču i Vrhovni sud

Pristalice brazilskog krajnje desnog bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara upali su u nedjelju u Kongres, predsjedničku palaču i Vrhovni sud u glavnom gradu Braziliji, u mračnom podsjećanju na invaziju pristaša Donalda Trumpa na američki Capitol prije dvije godine.

Ljevičarski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, koji je porazio Bolsonara na izborima u listopadu, najavio je “saveznu sigurnosnu intervenciju” u Braziliji koja će trajati do 31. siječnja nakon što su prosvjednici uspjeli nadvladati snage sigurnosti. Otprilike tri sata nakon početnih izvješća o upadu prosvjednika, snage sigurnosti uspjele su ponovno zauzeti tri najznačajnije zgrade u glavnom gradu.

Lula, koji je inauguriran 1. januara, okrivio je Bolsonara za raspaljivanje svojih pristaša nakon kampanje neutemeljenih optužbi o potencijalnoj izbornoj prijevari nakon kraja njegove vladavine obilježene nacionalističkim populizmom.

Predsjednikovi saveznici također su postavili pitanja o tome kako su snage sigurnosti u glavnom gradu Braziliji bile tako nespremne i kako su ih tako lako savladali izgrednici koji su danima na društvenim mrežama najavljivali prosvjede tijekom vikenda.

– Ti vandali, koje bismo mogli nazvati… fanatičnim fašistima, napravili su nešto što nikada nije napravljeno u povijesti ove zemlje, rekao je Lula na konferenciji za novinare tijekom službenog putovanja u državu Sao Paulo. Svi ljudi koji su to radili bit će pronađeni i bit će kažnjeni, rekao je.

Bolsonarovi pristaše ostavili su trag razaranja iza sebe, bacajući namještaj kroz razbijene prozore predsjedničke palače, poplavivši dijelove Kongresa protupožarnim sustavom i uništivši svečane prostorije u Vrhovnom sudu.

Upad tisuća prosvjednika odjevenih u žuto i zeleno u Kongres, Vrhovni sud i predsjedničku palaču u glavnom gradu Braziliji, kulminacija je višemjesečnih napetosti nakon glasovanja u Brazilu 30. listopada. Bolsonaro, Trumpov saveznik koji još nije eksplicitno priznao poraz, plasirao je lažnu tvrdnju da je brazilski elektronički sustav glasovanja sklon prijevarama, što je potaknulo nasilni pokret poricatelja rezultata izbora.

– On to potiče putem društvenih mreža iz Miamija, rekao je Lula. Svi znaju da postoje različiti govori bivšeg predsjednika koji to ohrabruju.

Bolsonaro je šutio gotovo šest sati o kaosu u Braziliji prije nego što je na Twitteru objavio da “odbacuje” Luline optužbe. Bivši predsjednik, koji je rijetko govorio u javnosti otkako je izgubio na izborima, također je rekao da su mirni prosvjedi dio demokracije, ali da je upadom i oštećivanjem javnih zgrada “prijeđena granica”.

On je 48 sati prije završetka svog mandata odletio na Floridu i izostao je s Luline inauguracije. Nasilje u Braziliji predstavlja glavobolju za američke vlasti dok raspravljaju o tome kako se nositi s njegovim boravkom na Floridi. Istaknuti demokratski zastupnici rekli su da Sjedinjene Države više ne mogu dati Bolsonaru “utočište” u zemlji.

Guverner Brazilie Ibaneis Rocha, dugogodišnji Bolsonarov saveznik koji se suočava s teškim pitanjima nakon sigurnosnih propusta u nedjelju, rekao je na Twitteru da je više od 400 ljudi uhićeno i da vlasti rade na identificiranju ostalih. Invaziju su osudili čelnici diljem svijeta.

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je događaje “napadom na demokraciju i miran prijenos vlasti”, dodajući da brazilske demokratske institucije imaju punu potporu SAD-a.

– Korištenje nasilja za napad na demokratske institucije uvijek je neprihvatljivo, napisao je američki državni tajnik Antony Blinken na Twitteru. Pridružujemo se Luli u pozivanju na trenutni prekid ovih radnji.

Katić: Rješavanje problema Instituta i Bolnice Meljine nije završeno

Boka News

-

09/01/2023 9:29

0

Katić: Rješavanje problema Instituta i Bolnice Meljine nije završeno

Institut „Dr Simo Milošević“ i PZU Bolnica Meljine ušli su u 2023. godinu u veoma teškim finansijskim situacijama, ali uz obećanja iz Vlade da će nagomilani problemi biti rješavani postupno.

Kako je u novogodišnjem intervjuu za RTHN kazao predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, Institut Igalo se početkom godine nalazi kompleksnoj situaciji, ali je menadžment od premijera Abazovića dobio garancije, kako bi račun bio odblokiran.

– Novi momenat koji se dogodio je odluka Upravnog suda, koji je poništio odluku Vlade Duška Markovića da se obustavi proces privatizacije. Da li je ta odluka tada bila zakonita, odlučio je Upravni sud, tako da je trebalo nastaviti pregovarački proces – smatra on.

Na problem utiču i imovinsko-pravni odnosi, jer se imovina Instituta vodi na Vladu Crne Gore, a gradnja škole predviđena je na imovini u vlasništvu Instituta, ali koja je prvobitno bila ponuđena na prodaju u okviru privatizacije.

– Vlada, koja ovaj postupak mora da provede do kraja, zatražila je od Opštine Herceg Novi da da člana u tendersku komisiju, tako da smo mi delegirali uvaženog kolegu, advokata Zorana Lazarevića, koji će biti član tenderske komisije u ime Opštine – navodi Katić i podjeća da Opština u prethodnih pet javnih poziva nije imala predstavnike u tenderskoj komisiji.

Dug koji Institut akumulira na godišnjem nivou je oko četiri miliona, pa je u minulih tri godine narastao za oko 12 miliona.

– Problem je kako sada taj dio pokriti, kako više od 30 miliona dospjelog duga prevazići. Biće veliki izazov kako rješavati te probleme. Država će morati odrediti način za spasavanje Instituta – smatra predsjednik Katić.

Ukoliko ne bude iznađeno kvalitetno rješenje kroz restruktuiranje ili privatizaciju, Institutu prijeti stečaj, a to je rezultat koji ne žele manjinski akcionari, lokalna uprava, menadžment, ali ni Vlada Crne Gore.

Kada je riječ o bolnici Meljine, Katić priča da rješavanje problema još uvijek nije privedeno kraju.

– Čitav proces još nije formalizovan, onako kako se očekuje, ali ono što je dobro to je da Bolnicu imamo u sistemu javnog zdravstva, preko kotorske bolnice, a i novi ljekari će imati prilike da se zaposle, da Bolnica Meljine bude kao nekada, barem kada je riječ o stručnom kadru – navodi on.

Situacija sa imovinom kompanije biznismena Duška Kneževića je kompleksna, priča Katić, zbog čega u planovima postoji i opcija gradnje novog objekta.

– U ovakvom ambijentu ne postoje uslovi za funkcionisanje zdravstvene ustanove u punom kapacitetu jer je tu oprema zastarela, kao i sistemi za grijanje. Sve to treba da se radi iznova. Zato i čekamo tu konačnu sudsku odluku o imovini – objašnjava on.

Podsjeća da je blokada saobraćaja na graničnom prelazu Debeli brijeg u dva navrata bila jedna opcija da se skrene pažnja javnosti i van Crne Gore, čime se ubrzalo rješavanje ovog problema.

Kakva ulaganja najavljuje Trebinje

Region

Boka News

-

09/01/2023 0:06

0

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić izjavio je agenciji Srni da mnogi smatraju da je već postignut cilj da Trebinje bude najpoželjniji mali grad na Balkanu.

Podsjetivši da je strategijom razvoja grada definisano da Trebinje do 2030. godine postane najpoželjniji mali grad na Balkanu, Ćurić je ukazao da ovaj grad ima posjete turista iz više od 90 zemalja u toku godine.

– Procjena je da smo u 2022. godini imali oko 180.000 noćenja, što je za 80% više od najviše cifre kojoj smo težili – od 100.000 noćenja zabilježenih 2019. godine, prije epidemije virusa korona – naveo je Ćurić.

On je istakao da je to potvrda da mnogi žele da posjete Trebinje, zbog čega je izrazio zadovoljstvo, podsjetivši na veliku ljubaznost Trebinjaca prema turistima i gostima, što utiče na to da se oni rado vraćaju u taj grad na jugu Srpske.

Ćurić je najavio da će u ovoj godini biti nastavljena ulaganja i razvoj grada, istakavši da je aerodrom istorijski projekat i da se nada da, uz formiranje nove vlasti na nivou BiH, više neće biti osporavanja za taj projekat i da će početi njegova realizacija.

– Nastaviće se i sa izgradnjom mosta mosta na rijeci Trebišnjici i obilaznicom oko grada u ovoj godini – izjavio je Ćurić Srni.

On je najavio da gradska vlast u ovoj godini za sugrađane planira i odgovarajući model za povoljnu kupovinu stana ili placa za kuću jer su cijene stanova u Trebinju znatno porasle u odnosu na raniji period.

– Radiće se i na izgradnji šetališta od bazena u Bregovima do manastira Tvrdoš, u saradnji sa Hidroelektranama na Trebišnjici – rekao je Ćurić i dodao da je pripremljen i plan vodosnabdijevanja naselja Ivanjica u opštini Ravno, što je značajno i za Trebinjce koji žive uz taj pravac.

Ćurić je dodao da je u planu i nastavak manjih infrastrukturnih projekata da bi to bio što ljepši turistički grad, u kome će svaki turista moći da vidi nešto novo kada se ponovo vrati.

On je najavio da će u ovoj godini nastaviti sa popločavanja Starog grada, što je zahtijevan projekat koji se realizuje već nekoliko godina, te zahvalio na donaciji predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Vladi Srbije.

– Nadamo se da će uz podršku Vlade Republike Srpske ove godine početi i izgradnja nove bolnice, a radimo i na formiranju slobodne zone za koju je već sklopljen ugovor i dobili smo sve potrebne dozvole – napomenuo je gradonačelnik.

Ćurić je rekao da, i pored značajnih postignutih rezultata, posebno u turizmu, treba ostati skroman i nastaviti vrijedno raditi na započetim poslovima i projektima jer, kako je rekao, zajedničkim trudom može još više da se postigne, posebno imajući u vidu rekordan ovogodišnji gradski budžet od oko 40 mil KM, od kojih je oko 10 mil KM namijenjeno za investicije.

On je ocijenio kao veoma značajnu ocjenu nekih istaknutih kulturnih radnika iz Beograda da je Trebinje postalo jedna od srpskih prijestonica, što je i pokazatelj da je na pravom putu razvoja.

Ćurić je istakao da je prošla godina bila najbolja do sada što se tiče kulturnih dešavanja, što je zaključak ne samo gradskih institucija, nego i kulturnih radnika koji su posjetili Trebinje i bili iznenađeni zbog tolike posjećenosti kulturnih manifestacija.

– Obilazimo i mnoge destinacije u regiji, širom Evrope i svijeta i vidimo pozitivne primjere koji su tamo realizovani i to prilagodimo i primjenjujemo u Trebinju – pojasnio je Ćurić.

On je dodao da će Trebinje ostati grad kulture i u narednom periodu i da će u ovoj godini biti realizovana sva kulturna dešavanja kao u prošloj, ali da će nastojati da uvedu i neka nova, kao i projekte značajne ne samo za Trebinje, već i za Republiku Srpsku i region.

NATO očekuje ulazak Švedske i Finske u 2023. ali ne može to garantovati

Svijet

Boka News

-

08/01/2023 20:00

0

NATO očekuje ulazak Švedske i Finske u 2023. ali ne može to garantovati

Švedska i Finska bi se mogle pridružiti NATO-u već 2023., ocijenio je u nedjelju glavni tajnik te organizacije, podsjećajući ipak da odluka ovisi o turskom i o mađarskom parlamentu.

– Očekujem (da će pristupiti u 2023.), ali ne mogu garantovati tačan datum jer je to suverena odluka turskog i mađarskog parlamenta koji još nisu ratificirali ugovor, rekao je Jens Stoltenberg u razgovoru za AFP.

Mađarska, a posebno Turska od maja priječe ulazak dviju nordijskih zemalja u NATO.

– Imali smo pregovore, i oni su bili prilično zahtjevni, u srpnju prošle godine, kada su se Turska, Finska i Švedska dogovorile o zajedničkom memorandumu u kojem su opisale kako mogu pojačati suradnju, kako u vezi s izvozom oružja, tako, primjerice, i u suzbijanju terorizma, rekao je Stoltenberg.

– Finska i Švedska poštuju taj ugovor i jasno su se opredijelile za dugoročnu suradnju s Turskom u vezi s tim pitanjima. Stoga je došlo vrijeme da se završi pristupni proces i ratificira protokol o članstvu, dodao je.

Švedski premijer prije je tokom dana kritizirao neke turske zahtjeve.

U prosincu je švedski vrhovni sud odbio izručiti novinara Buelenta Kenesa, što je tražio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Ankara “kaže i da želi stvari koje joj ne možemo i ne želimo dati”, istaknuo je tada Ulf Kristersson na konferenciji o obrani i o sigurnosti.

NATO-ov glavni tajnik istaknuo je da je pristupni proces dviju zemalja bio iznimno brz.

– Dakako, htio bih da se završi čim prije. No to je istodobno najbrži proces u odnosu na sve ostale procese za ulazak u NATO, rekao je Stoltenberg.

– Siguran sam da će se to dogoditi, ali ne želim spekulirati o točnom trenutku kada će to biti, zaključio je.

Švedska kaže da Turska traži previše za članstvo u NATO-u

Švedska je uvjerena da će Turska odobriti njezin zahtjev za pridruživanje NATO-u, ali ne može ispuniti sve uvjete koje traži Ankara, rekao je u nedjelju švedski premijer.

– Turska potvrđuje da smo učinili ono što smo rekli da ćemo učiniti, ali također kaže da želi stvari koje im mi ne možemo ili ne želimo dati, rekao je premijer Ulf Kristersson na konferenciji vojnog think-tanka u Švedskoj.

Finska i Švedska potpisale su trostrani sporazum s Turskom prošle godine s ciljem prevladavanja primjedbi Ankare na njihovo članstvo u NATO-u.

Te dvije zemlje podnijele su zahtjev za pridruženje NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali se Turska usprotivila optuživši spomenute zemlje da pružaju utočište militantima, uključujući pripadnicima u Turskoj zabranjene radničke partije Kurdistana.

Problematičan je i turski zahtjev za izručenjem osoba koje smatra teroristima.

Ankara je izrazila razočaranje odlukom švedskog vrhovnog suda krajem prošle godine kojom je obustavljen zahtjev za izručenjem novinara navodno povezanog s islamskim učenjakom Fetullahom Gulenom kojega Turska drži odgovornim za pokušaj državnog udara.

Papaladom a la maka završene Zimske kotorske fešte

Boka News

-

08/01/2023 17:36

0

Papaladom a la maka završene Zimske kotorske fešte

Papalada ala maka 2023. - foto TO Kotor

1 od 8

Manifestacija Zimske kotorske fešte koju je organizovala Turistička organizacija Kotor završena je danas Papaladom a la maka i koncertom grupe Milky Wave na kotorskoj gradskoj rivi.

“Hvala svim sponzorima, prijateljima, ljudima dobre bolje i svima ostalima koji su na razne načine dali svoj doprinos da Zimske kotorske fešte reailizujemo na ovakav način. Danas smo, uz zvuke Milky Wave i uz tradicionalnu Papaladu ala maku zaokružili ovogodišnju zimsku priču” – poručuju iz TO Kotor.

Vrijedne domaćice NVU Karampane pripremile su bogatu, raznovrsnu trpezu, kao i prethodnih deset godina.

Gastro specijalitie su pripremali JU Dom starih “Grabovac” Risan kao i Crveni krst Kotor

“Ove godine, novac smo skupljali za SINDIKALNU ORGANIZACIJU SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA KOTOR i tokom programa i uz donaciju od 300 eura od Bokeljskog Polumaratona, sakupljeno je 2603 eura! Hvala grade! Hvala dobrim ljudima! – poručuju iz TO Kotor.