Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić izjavio je agenciji Srni da mnogi smatraju da je već postignut cilj da Trebinje bude najpoželjniji mali grad na Balkanu.
Podsjetivši da je strategijom razvoja grada definisano da Trebinje do 2030. godine postane najpoželjniji mali grad na Balkanu, Ćurić je ukazao da ovaj grad ima posjete turista iz više od 90 zemalja u toku godine.
– Procjena je da smo u 2022. godini imali oko 180.000 noćenja, što je za 80% više od najviše cifre kojoj smo težili – od 100.000 noćenja zabilježenih 2019. godine, prije epidemije virusa korona – naveo je Ćurić.
On je istakao da je to potvrda da mnogi žele da posjete Trebinje, zbog čega je izrazio zadovoljstvo, podsjetivši na veliku ljubaznost Trebinjaca prema turistima i gostima, što utiče na to da se oni rado vraćaju u taj grad na jugu Srpske.
Ćurić je najavio da će u ovoj godini biti nastavljena ulaganja i razvoj grada, istakavši da je aerodrom istorijski projekat i da se nada da, uz formiranje nove vlasti na nivou BiH, više neće biti osporavanja za taj projekat i da će početi njegova realizacija.
– Nastaviće se i sa izgradnjom mosta mosta na rijeci Trebišnjici i obilaznicom oko grada u ovoj godini – izjavio je Ćurić Srni.
On je najavio da gradska vlast u ovoj godini za sugrađane planira i odgovarajući model za povoljnu kupovinu stana ili placa za kuću jer su cijene stanova u Trebinju znatno porasle u odnosu na raniji period.
– Radiće se i na izgradnji šetališta od bazena u Bregovima do manastira Tvrdoš, u saradnji sa Hidroelektranama na Trebišnjici – rekao je Ćurić i dodao da je pripremljen i plan vodosnabdijevanja naselja Ivanjica u opštini Ravno, što je značajno i za Trebinjce koji žive uz taj pravac.
Muzej Hercegovine – foto TO trebinje
Ćurić je dodao da je u planu i nastavak manjih infrastrukturnih projekata da bi to bio što ljepši turistički grad, u kome će svaki turista moći da vidi nešto novo kada se ponovo vrati.
On je najavio da će u ovoj godini nastaviti sa popločavanja Starog grada, što je zahtijevan projekat koji se realizuje već nekoliko godina, te zahvalio na donaciji predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Vladi Srbije.
– Nadamo se da će uz podršku Vlade Republike Srpske ove godine početi i izgradnja nove bolnice, a radimo i na formiranju slobodne zone za koju je već sklopljen ugovor i dobili smo sve potrebne dozvole – napomenuo je gradonačelnik.
Ćurić je rekao da, i pored značajnih postignutih rezultata, posebno u turizmu, treba ostati skroman i nastaviti vrijedno raditi na započetim poslovima i projektima jer, kako je rekao, zajedničkim trudom može još više da se postigne, posebno imajući u vidu rekordan ovogodišnji gradski budžet od oko 40 mil KM, od kojih je oko 10 mil KM namijenjeno za investicije.
Trebinje – foto Boka News
On je ocijenio kao veoma značajnu ocjenu nekih istaknutih kulturnih radnika iz Beograda da je Trebinje postalo jedna od srpskih prijestonica, što je i pokazatelj da je na pravom putu razvoja.
Ćurić je istakao da je prošla godina bila najbolja do sada što se tiče kulturnih dešavanja, što je zaključak ne samo gradskih institucija, nego i kulturnih radnika koji su posjetili Trebinje i bili iznenađeni zbog tolike posjećenosti kulturnih manifestacija.
– Obilazimo i mnoge destinacije u regiji, širom Evrope i svijeta i vidimo pozitivne primjere koji su tamo realizovani i to prilagodimo i primjenjujemo u Trebinju – pojasnio je Ćurić.
On je dodao da će Trebinje ostati grad kulture i u narednom periodu i da će u ovoj godini biti realizovana sva kulturna dešavanja kao u prošloj, ali da će nastojati da uvedu i neka nova, kao i projekte značajne ne samo za Trebinje, već i za Republiku Srpsku i region.
Švedska i Finska bi se mogle pridružiti NATO-u već 2023., ocijenio je u nedjelju glavni tajnik te organizacije, podsjećajući ipak da odluka ovisi o turskom i o mađarskom parlamentu.
– Očekujem (da će pristupiti u 2023.), ali ne mogu garantovati tačan datum jer je to suverena odluka turskog i mađarskog parlamenta koji još nisu ratificirali ugovor, rekao je Jens Stoltenberg u razgovoru za AFP.
Mađarska, a posebno Turska od maja priječe ulazak dviju nordijskih zemalja u NATO.
– Imali smo pregovore, i oni su bili prilično zahtjevni, u srpnju prošle godine, kada su se Turska, Finska i Švedska dogovorile o zajedničkom memorandumu u kojem su opisale kako mogu pojačati suradnju, kako u vezi s izvozom oružja, tako, primjerice, i u suzbijanju terorizma, rekao je Stoltenberg.
– Finska i Švedska poštuju taj ugovor i jasno su se opredijelile za dugoročnu suradnju s Turskom u vezi s tim pitanjima. Stoga je došlo vrijeme da se završi pristupni proces i ratificira protokol o članstvu, dodao je.
Švedski premijer prije je tokom dana kritizirao neke turske zahtjeve.
U prosincu je švedski vrhovni sud odbio izručiti novinara Buelenta Kenesa, što je tražio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Ankara “kaže i da želi stvari koje joj ne možemo i ne želimo dati”, istaknuo je tada Ulf Kristersson na konferenciji o obrani i o sigurnosti.
NATO-ov glavni tajnik istaknuo je da je pristupni proces dviju zemalja bio iznimno brz.
– Dakako, htio bih da se završi čim prije. No to je istodobno najbrži proces u odnosu na sve ostale procese za ulazak u NATO, rekao je Stoltenberg.
– Siguran sam da će se to dogoditi, ali ne želim spekulirati o točnom trenutku kada će to biti, zaključio je.
Švedska kaže da Turska traži previše za članstvo u NATO-u
Švedska je uvjerena da će Turska odobriti njezin zahtjev za pridruživanje NATO-u, ali ne može ispuniti sve uvjete koje traži Ankara, rekao je u nedjelju švedski premijer.
– Turska potvrđuje da smo učinili ono što smo rekli da ćemo učiniti, ali također kaže da želi stvari koje im mi ne možemo ili ne želimo dati, rekao je premijer Ulf Kristersson na konferenciji vojnog think-tanka u Švedskoj.
Finska i Švedska potpisale su trostrani sporazum s Turskom prošle godine s ciljem prevladavanja primjedbi Ankare na njihovo članstvo u NATO-u.
Te dvije zemlje podnijele su zahtjev za pridruženje NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali se Turska usprotivila optuživši spomenute zemlje da pružaju utočište militantima, uključujući pripadnicima u Turskoj zabranjene radničke partije Kurdistana.
Problematičan je i turski zahtjev za izručenjem osoba koje smatra teroristima.
Ankara je izrazila razočaranje odlukom švedskog vrhovnog suda krajem prošle godine kojom je obustavljen zahtjev za izručenjem novinara navodno povezanog s islamskim učenjakom Fetullahom Gulenom kojega Turska drži odgovornim za pokušaj državnog udara.
Manifestacija Zimske kotorske fešte koju je organizovala Turistička organizacija Kotor završena je danas Papaladom a la maka i koncertom grupe Milky Wave na kotorskoj gradskoj rivi.
“Hvala svim sponzorima, prijateljima, ljudima dobre bolje i svima ostalima koji su na razne načine dali svoj doprinos da Zimske kotorske fešte reailizujemo na ovakav način. Danas smo, uz zvuke Milky Wave i uz tradicionalnu Papaladu ala maku zaokružili ovogodišnju zimsku priču” – poručuju iz TO Kotor.
Vrijedne domaćice NVU Karampane pripremile su bogatu, raznovrsnu trpezu, kao i prethodnih deset godina.
Papalada ala maka 2023. – foto TO Kotor
Gastro specijalitie su pripremali JU Dom starih “Grabovac” Risan kao i Crveni krst Kotor
“Ove godine, novac smo skupljali za SINDIKALNU ORGANIZACIJU SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA KOTOR i tokom programa i uz donaciju od 300 eura od Bokeljskog Polumaratona, sakupljeno je 2603 eura! Hvala grade! Hvala dobrim ljudima! – poručuju iz TO Kotor.
Nakon višesatne potrage, koju je dodatno otežavala magla, pripadnici hercegnovske Službe zaštite i članovi PK Subra su pronašli i evakuisali planinara Dejana Pavlovića, kazao je za RTHN dežurni u Službi zaštite i spašavanja Herceg Novi Ratko Radošević.
Pretpostavljaju da je riječ o lomu noge i ruke, a kako se nalaze na nepristupačnom terenu, čekaju helikopter Vojske Crne Gore kako bi transportovali povrijeđenog do bolnice.
“Kako ne bismo otežali stanje povrijeđenog koji ne može da hoda, Služba je pozvala helikoptersku jedinicu VCG sa kojima smo i ljetos sarađivali, da obave transport do bolnice”, kazao je Radošević za RTHN.
Tokom prijepodneva pripadnici službe i Planinarkog kluba Subra su dobili poziv za pomoć i evakuaciju planinara na Orjenu, na lokaciji u blizini planinskog doma Za Vratlom.
Na terenu su bile dvije ekipe po pet pripadnika Službe koji su pretraživali teren kako bi locirali povrijeđenog Pavlovića.
Kolima Hitne pomoći biće transportovan u risansku bolnicu.
Pripadnici hercegnovske Službe zaštite i članovi PK Subra angažovani su u akciji spasavanja planinara na Orjenu, na lokaciji u blizini planinskog doma Za Vratlom.
Kako je za RTHN kazao komandir, Zlatko Ćirović, na terenu su dvije ekipe po pet pripadnika Službe, asistiraju im članovi PK Subra.
Povrijeđeni je u svjesnom stanju, doživio je peh za Vratlom, na 1.300 metara nadmorske visine, padom sa staz, što je prouzrokovalo više preloma.
Služba zaštite suzila je prostor na kojem se povrijeđeni nalazi, ali njegova lokacija još uvijek nije utvrđena.
Ovo je upozorenje svima koji uprkos činjenici da su ljubitelji planine i da lijepo vrijeme i slobodne dane žele da iskoriste u prirodi, uvijek budu u društvu i adekvatno opremljeni, kako se ideja za uživanjem ne bi pretvorila u traumatično iskustvo.
Praznični su dani i valja nazdraviti. Kad već nema „marcemina Tivatskog“ što „ni malo neustupa vinom španjolskim i francezkim“, kako ga ocijeniše 1838. godine, kad nemamo ni „vino bilo od Kertolih“, a i ono, koju godinu kasnije, opisano kao jedno od „verste što podniše primir s vinim najboljim francuskim i Španjolskim“, onda nazdravite sa onim što imate.
Živjeli!
Ko je đacima zabranio da igraju nogomet, a ko je odredio da za Novu godinu imaju tri praznična dana? Ko je Gaga? Šta radiš kada te ostavi ona koju voliš? Ko se vjenčao u Zanatlijskoj školi Pomorskog arsenala? Ko je i kako je izvadio iz mora četvoromotorni avion tipa „Liberator“?
Odgovori na ova pitanja nalaze se u zanimljivostima koje je na požutjelim novinskim stranama i u nekim arhivama pronašao Slavko Krstović.
ĐACIMA ZABRANJENO IGRANJE NOGOMETA
„Zabranjuje se pod prijetnjom najstrožih disciplinskih kazna sudjelovanje u nogometnim društvima mladeži građanskih i dvorazrednih trgovačkih škola.“
Svjetsko prvenstvo u Kataru okončano je prije desetak dana, ali priča o viđenom ne prestaje. Zato je i logično od fudbala krenuti, od vremena kada nije bio ni „najvažnija sporedna stvar na svijetu“, a ni jedna od najunosnijih „industrijskih grana“.
Na prostorima Kraljevine Jugoslavije đacima se nogomet zabranjivao! Tako je godine 1927, na osnovu brojnih prijedloga Prosvjetnih Odjeljenja Velikih Župana, Ministar Prosvjete, Velja Vukićević, odlučio da se zabrani „pod prijetnjom najstrožih disciplinskih kazna sudjelovanje u nogometnim društvima mladeži građanskih i dvorazrednih trgovačkih škola“. Zabranjeno je bilo „i igranje nogometa po zakucima i cestama, kao i pasivno sudjelovanje kod takovih igara“.
Prosvjetni glasnik 1927.
Na ove zabrane i preporuka je data: „Da se paralizuje strast za nogometom u mladeži, preporučuje se upravama škola da priređuju što češće šetnje i naučne ekskurzije u prirodu, i da učenici što je moguće više obavljaju satove gimnastičke obuke na svježem vazduhu i da se u toj prilici, održavanjem igara (osim redovnih vježbi), zadovolji nagonu za kretanjem. …“
Istine radi, bilo je i drugačijih mišljenja. U novosadskoj „Zastavi“ još 1919. g. ( br. 115, str. 3) moglo se pročitati: „Važnost nogometnih društava za telesno razvijanje (tela) je vrlo velika. To je jedan od najboljih i najzdravijih sportova, jer se pri igranju nogometa čovek neprestano kreće po čistom vazduhu. Tu se razvijaju ne samo noge, nego i ostali delovi tela, jer je trčanje skopčano sa kretanjem čitavoga tela. Ovaj zdravi sport trebalo bi kod nas negovati više, nego do sada. Naše bi škole trebale da ga uvedu kao deo obavezne gimnastike, jer je zdraviji, nego gimnastika u zatvorenom prostoru. Naravno i ovde, kad se preteruje, škodi. Ne treba shvatiti, da je suština toga sporta utakmica. Nije. Ovde je glavno telesno razvijanje mladeži i zdravlje, koje nam je tako potrebno; a u tom pogledu se baš ne možemo pohvaliti, naročito kod muškog podmlatka. Želja bi nam bila, da se što više nogometnih četa osnuju u celoj našoj državi, koje bi sve stupile u jedan savez nogometnih družina Kraljevstva SHS.“
Želja im se ispunila, pa se stiglo i do prvog Svjetskog prvenstva u Montevideu, a među 17 igrača bio je i Dragomir Tošić. Nije zaigrao na prvenstvu, ali jeste odmah nakog njega u utakmici protiv Argentine u Buenos
Ajresu. Zašto u ovoj priči bek Beogradskog sport kluba i reprezentativac Jugoslavije? Razlog je jednostavan. Služio je vojsku u Tivtu i igrao za „Arsenal“.
Dragomir Tošić
„Arsenal“ u Tivtu
Futbalski sport u našoj vojsci uzima sve više maha. Postoje nekoliko vrlo dobrih ekipa, koje bi se mogle meriti sa prvorazrednim klubovima. U red najjačih četa ubrajaju se „Arsenal“ iz Tivta i tim podmorničke flotile, koji je, inače, prvak Kraljevske mornarice.
„Arsenal“ pod vođstvom Save Marinkovića, popularnog beogradskog loptača, u čijem timu sudeluje i Dragomir Tošić, odlični igrač B. s. k- a, zabeležio je više lepih uspeha. „Arsenal“ je pobedio tim podmorničke flotile sa 3:2, „Jugoslovena“ iz Boke 5:2 i druge okolne čete. Klub je dobro organizovan, a igrači redovno treniraju“
„Pravda“, br. 10.817, str. 10, 13.12.1934.g.
Sport
Na Ilijin- dan, 2 avgusta, odigraće se na Cetinju prijateljska utakmica između S. k. „Arsenala“ (Tivat) i S. k. „Crnogorca“ (Cetinje). Interesantno je napomenuti, da u timu „Arsenala“ za ovu utakmicu nastupaju: Glazer- vratar B. s. k- a, Tošić- bek B. s. k- a i Becić- poznati profesionalac nogometne lige u Francuskoj.
Za ovaj susret, koji pretstavlja sportsku atrakciju za Cetinje, vlada veliko interesovanje.
„Zetski glasnik“, br. 60-61, str. 2, 25.07.1936.g.
ŠTA RADIŠ KADA TE OSTAVI ONA KOJU VOLIŠ?
Moju ženu S. P. otpustio sam od 13 oktobra ove godine, te s tim danom prestajem biti obavezan plaćati njene dugove koje bi od toga dana učinila.
Kada te ostavi ona koju voliš…/ Prvo osetiš jedno ništa…/ Zatim osetiš jedno ništa…/ Idem da prošetam…/ Kud ćeš po kiši kud ćeš po kiši…/ Ja volim kišu/ … Ponesi kišobran ponesi kišobran…./ Ne treba mi kišobran ne treba mi kišobran…/
E pa idi kad si lud…/ I šetaš i šetaš i šetaš i šetaš …
Tako je to u pjesmi Brane Petrovića „Kada te ostavi ona koju voliš“, ali u životu bude i drugačije.
Izjava
Moja žena Z. R. samovlasno je napustila bračnu zajednicu, otputovavši iz Tivta u Šibenik.
Od 1 februara o. g. ne odgovaram za bilo kakve njene dugove.
R. I. – Tivat
„Glas Boke“, br. 163, str. 4, 15.02.1936.g.
Izjava
Moju ženu S. P. otpustio sam od 13 oktobra ove godine, te s tim danom prestajem biti obavezan plaćati njene dugove koje bi od toga dana učinila.
Tivat, 16 oktobra 1936.g.
N. P., gostioničar, Tivat, Boka Kotorska
„Glas Boke“, br. 198, str. 4, 17.10.1936.g.
Upozorenje
Pošto odlazim iz Boke Kotorske, ne preuzimam obaveze za dugove, koje bi učinila moja žena K. G. iz Donje Lastve.
Kotor, 7-XII-1936 E. G.
„Glas Boke“, br. 206, str. 4, 12.12.1936.g.
Izjava
Pošto ne živim u zajednici sa mojom ženom Ljubicom, javljam cijenjenom Građanstvu da ne odgovaram za dugove koje bi ona bilo gdje učinila.
Tivat, 20 III 1938 g.
P. M., Tivat
„Glas Boke“, br. 268, str. 3, 26.03.1938.g.
Izjava
kojom ja niže potpisani izjavljujem, da je moja žena M. Z., svojevoljno napustila mene; sav dug kojeg bi učinila ja ne priznajem.
Z. A.
Donja Lastva, 20 aprila
1939.
„Glas Boke“, br. 330, str. 4, 10.06.1939.g.
* * *
Neznano je kako su i zašto pomenuti stupali u brak, ali je mornaričkim oficirima bila potrebna potvrda da bi se ženili sa izabranicama srca njihovoga.
Ženidba je odobrena
Konačno:
Rešenjem Načelnika Odeljenja za Mornaricu MBr. 18448 od 20. septembra 1929. godine, stručnom kapetanu II klase Spasovu P. Mihajlu, sa g- com Milicom, ćerkom poč. Tomanovića Teofila, posednika iz Lepetana.
„Službeni vojni list“, br. 42, str. 8, 10.12.1929.g.
Vjenčanje Antonije Staničić i Igora Perfiljeva, 1939.g.
Ženidba je odobrena
Konačno:
Rešenjem Načelnika Odeljenja za Mornaricu MBr. 21753 od 6. novembra 1929. godine, intendantskom poručniku Babiću D. Branku, sa g-com Adicom, ćerkom kapetana bojnog broda Salhera Riharda, komandanta Pomorskog Arsenala iz Tivta.
„Službeni vojni list“, br. 47, str. 14, 15.11.1929.g.
Ženidba je odobrena:
Rešenjem Komandanta Mornarice MSBr. 8859 od 15. oktobra 1931. godine, poručniku fregate Petroviću A. Vladeti, sa g-com Marijom, ćerkom poč. Fažo Mate, posednika iz Tivta, banovine Zetske.
„Službeni vojni list“, br. 43, str. str. 7, 31.10.1931.g.
Lični odnosi
Gospodin Ministar Vojske i Mornarice
Odobrio je ženidbu:
Rešenjem SBr. 474 od 14. januara 1939. godine, poručniku bojnog broda II klase Perfiljevu M. Igoru, sa g-com Antonijom, ćerkom Staničića Ilije, trgovca iz Tivta; …
„Službeni vojni list“, br. 3, str. 15, 28. 01.1939.g.
Lični odnosi
Gospodin Ministar Vojske i Mornarice
Odobrio je ženidbu:
Rešenjem SBr. 22858 od 30 avgusta 1940 godine, intendantskom poručniku Đurčinoviću R. Branislavu, sa g-com Ksenijom, ćerkom Bačanovića Andrije, restoratera iz Tivta;
„Službeni vojni list“, br. 36, str. 22, 26.09.1940.g.
O njihovom vjenčanju pisao je „Glas Boke“ (br. 392, str. 4, 12.10.1940.g.):
„Mladi par, gđica Ksenija Bačanović, kćerka uglednog kafedžije, g. Andrije Bačanovića, i intend. poručnik g. Branislav Đurčinović, vjenčali su se ovdje na naročito svečan način, iako je, inače, vjenčanje obavljeno na skromnom mjestu, u zanatlijskoj školi pomorskog arsenala, gdje se u nedostatku crkve, vrši za sada pravoslavna crkvena služba. Na tom mjestu, ovo je bilo prvo vjenčanje.
Ljupkost i skromnost mlade nevjeste, a i sveopća obljubljenost cijele njezine porodice, bili su uzrokom da je građanstvo u neobičnom broju učestvovalo u čestitanju mladencima. Tome čestitanju i mi se pridružujemo!“
Delfin Joca, fejsbuk Herceg Novi grade od skalina
PRIJE JOCE DOLAZIO JE GAGA
Nakon novog povratka dupina kojeg nije bilo nekoliko mjeseci, mještani su Tivta mišljenja da se Gaga vratio najviše zbog barbe Frana i, naravno, djece, čijoj radosti opet kao da nema kraja.
Pripovijeda se da je delfin Joca doplivao u Bokokotorski zaliv 1987. i da je tu živio do 1992. g. Narednog ljeta, iz dana u dan, kod ponte na Seljanovu jedan bi se delfin igrao sa kupačima. Svi govorili da je Joca, a je li i bio, ostaće tajna. Bilo kako bilo, Joca je bio svima drag i atrakcija za sve, ali prije Joce Tivćani su imali svog Gagu.
Na veliku radost najmlađih Tivćana
Vratio se dupin
Tivat, 20. XII
Nesvakidašnji događaj u Tivtu, povratak delfina Gaga dugog tri metra i teškog 250 kilograma koji se iznenada ovog ljeta pojavio i nestao, tema je dana kojoj se naročito raduju mališani.
Kada se početkom ljeta pojavio i nastanio uz gradsku plažu u Tivtu, dupin je svakodnevno uveseljavao kupače. Mališani koji su se igrali s njime brzo su mu dali i ime. Osim s djecom Gaga se najviše družio i sa barbom Franom Lukovićem, pod čijim je komandama odlazio, a zatim se vraćao na plažu. Sada, nakon novog povratka dupina kojeg nije bilo nekoliko mjeseci, mještani su Tivta mišljenja da se Graga vratio najviše zbog barbe Frana i, naravno, djece, čijoj radosti opet kao da nema kraja.
„Slobodna Dalmacija“, br. 12.638, str. 28, 21.12.1985.g.
U oktobru 2012. godine Tivćane je „posjetilo“ šest delfina obučenih za otkrivanje podvodnih mina, koji su prebačeni iz baze američkih marinaca u San Dijegu da bi bili dio vježbe „Delfin 2012.“ („Protivminsko pretraživanje i podvodno razminiranje u cilju protivminskog obezbijeđenja pomorskog konvoja“). Oni su pretraživali podmorje Bokokotorskog zaliva, a dvonedeljna vježba petnaest ronilaca Mornarice Vojske Crne Gore sa mobilnom jedinicom Mornarice SAD završena je nesvakidašnjom atrakcijom- igrom jednog od šest „gostiju“.
Tivćani su, bez obzira na godine starosti, uživali gledajući delfina, koji je poslušno pratio komande svojih trenera. Brojne piruete, igra sa loptom, silna salta od kojih je zastajao dah, a, na koncu, i aplaudriranje perajama za oproštaj, oduševili su veliki broj prisutnih na tivatskoj rivi.
PRAZNIK NOVE GODINE ZA ĐAKE DA TRAJE TRI DANA
Imajući u vidu da proslava Nove godine nosi obilježje narodnog praznika, te da potisne i suzbije značaj vjerskih praznika, potrebno je za ovaj dan pripremiti i izvesti priredbe za odrasle, omladinu i djecu po svim školama.
Nema mnogo zapisa kako se između dva svjetska rata dočekivala Nova godina, a jedan od njih je za današnje vrijeme malo zbunjujući, jer odavno sportski klubovi ne čine ono što je nekada praksa bila.
Zabava S.K. „Orjen- a“ – Tivat
Na staru godinu priredio je mjesni S.K. „Orjen“ zabavu, koja je moralno i materijalno vrlo dobro uspjela. Uz ples članovi Š.K. Orjen priredili su razne šaljive atrakcije, te je čitavo vreme publika bila neopisivo razdragana.
U momentu, kad je staroj godini kucnuo zadnji čas, a dvoranom zavladala tama, na vrlo ukusno priređenoj pozornici doma Jadranske Straže, prikazana je nova 1933 god., obasjana iluminacijom raznog osvjetljenja.
Poslije toga bila je priređena tombola sa vrlo lepim i ukusnim darovima.
Zabava je potrajala sve do 5 sati u jutro, kad su raspoloživi gosti napustili dvoranu, i mnogi od njih zaželio, da im simpatični Š.K. „Orjen“ što skorije priredi ovako lijepu i svake hvale vrijednu zabavu. Laus.
„Glas Boke“, br. 8, str. 3, 14.01.1933.g.
Umjeli su u „Orjenu“ da prirede i pozorišno veče.
Športski klub „Orjen“ u Tivtu,
priredjuje u dvorani restauracije „SOKOL“ dne 5. aprila 1930, svoje
POZORIŠNO VEČE SA PLESOM
na koje se vaše gospodstvo sa cenjen. obitelju najuljudnije pozivlje.
Početak u 20.30 časova. Svira prvorazredni jazz Kr. Mornarice
Ulaznina po osobi 10 dinara; obitelj po osobi 8 dinara.
ODBOR
O kulturnom životu grada brinuo je i Tivatski Table Tenis Club „Jadran“.
T. T. T. C. „Jadran“
I travnja 1940 god.
U Tivtu
CIJENJENOM Odboru pjevačkog društva „Ljudevit Gaj“.
Kako ovaj odbor priredjuje u subotu 6 travnja ov. god. u domu JADRANSKE STRAŽE zabavu sa plesom uz prikazivanje pozorišnog komada u 2 čina „GRGIČINE GUSLE“ /PRIKAZ IZ LIČKOG ŽIVOTA/, to ovime nam je čast pozvati cijenjeni naslov, da bi u što većem broju izvolio prisustvovati.
POČETAK: 9 sati na velčer!
Ulazna cijena: NEČLANOVI din 8, ČLANOVI din 6.
Spoštovanjem
ODBOR!
Prihodi od zabava bili su namijenjeni za rad klubova, a vrijedi istaći da je „Arsenal“, decenijama kasnije, stizao do sredstava organizujući i radeći na veoma zahtjevnom poslu oko vađenja jednog aviona iz mora!
Sa morskog dna izvađen četvoromotorni avion
Ovih dana je izvađen sa morskog dna četvoromotorni avion tipa „Liberator“, koji se srušio u tivatski zaliv početkom 1945 godine, nedaleko od sela Krašića. Prilikom udesa američki avijatičari su se spasili padobranima. Nekoliko puta vršeni su pokušaji da se avion izvadi, ali je samo pretstavniku jednog otkupnog preduzeća pošlo za rukom da izvadi samo dio jednog krila, dok su svi ostali pokušaji propali.
Ove godine je Narodni odbor opštine Tivat prepustio vađenje aviona upravi fudbalskog kluba „Arsenal“. Tri puta su se ronioci spuštali na dubinu od 40 metara gdje se avion nalazio. Prva dva pokušaja ostala su bez rezultata. Tek je treći pokušaj uspio. Pomoću velike dizalice avion je izvučen na površinu i prevezen u Tivat. On je težak oko 17 tona, a njegova vrijednost cijeni se na preko milion dinara.
U posebnoj komori aviona nađena je hrana za posadu od 8 članova za šest dana: čokolada, bonboni, guma za žvakanje, vitamini i pribor za ribarenje – sve još uvijek upotrebljivo. U nešto lošijem stanju nađen je jedan gumeni čamac za spasavanje i jedan padobran. U rezervoarima aviona nađeno je i nekoliko stotina litara oktanskog benzina kao i izvjesne količine motornog ulja.
Sredstva koja se dobiju od prodaje ovog aviona biće upotrijebljena za uređenje fudbalskog igrališta.
Š. R.
„Pobjeda“, br. 49, str. 12, 01.11.1959.g.
Ne treba zaboraviti da je i PVK „Neptun“ bio dio, ne samo sportskog, nego i društvenog i zabavnog života Tivćana, o čemu svjedoče fotografije sa njihovog maškaranog bala iz 1936. godine.
„Neptun“ će, dvije ipo decenije kasnije, organizovati doček Nove 1960. godine.
Mis Neptunove zabave
U Tivtu svečano proslavljena Nova godina
U Tivtu je na veoma svečan način proslavljena Nova godina. Bili su angažovani kvalitetni zabavni orkestri. Tako je u Radničkom domu „Gracija Petković“, gdje je doček organizovao Plivački klub „Neptun“ učestvovao orkestar Radio Dubrovnika, dok je u hotelu „Mimoza“ učestvovao orkestar Radio Titograda.
Na Novu godinu članovi duvačkog orkestra obišli su varoš svirajući marševe. U deset časova, u Radničkom domu data je priredba za djecu, a zatim su podijeljeni pokloni. Svako dijete Tivatske opštine dobilo je paket. Za ovo je utrošeno oko 350.000 dinara.
„Boka“, br. 1- 2, str. 20, 22.01.1960.g.
Po običaju koji je na snazi i danas, Novu godinu su čestitala i brojna preduzeća, a među njima i „Gradpred“ i Preduzeće za glinenu industriju.
* * *
Po okonačnju II svjetskog rata nova je vlast, poput one prethodne, brinula o mladom naraštaju, pa je propisala i koliko će dana da slave Novu godinu.
NARODNA REPUBLIKA CRNA GORA
MINISTARSTVO PROSVJETE
Odjeljenje za škole
Cetinje, 7-XII-1949 god.
PREDMET: Proslava Nove godine
Maškarani bal Neptuna
Ministarstvo za nauku i kulturu Vlade FNRJ dostavilo je akt sledeće sadržine:
„Ovih dana diskutovalo se u Ministarstvu za nauku i kulturu, zajedno sa prestavnicima Narodne omladine, AFŽ-a i Saveza sindikata, o proslavi Nove godine za djecu i omladinu. Zaključeno je da se Proslava Nove godine organizuje što šire, da se učvrsti kao narodni praznik i da ujedno ova proslava pomogne, suzbije i odvrati pažnju od svetkovanja božićnih praznika kod djece, školske omladine i omladine u opšte.
Razmatrajući ovo pitanje, kao i na predlog naših masovnih organizacija koje će uzimati najaktivnijeg učešća organizovanja u proslavi Nove godine, Ministarstvo za nauku i kulturu riješilo je da praznik Nove godine za sve osnovne, niže i srednje stručne škole traje tri dana i to: 31 decembra, 1 januara i 2 januara.“
Imajući u vidu da proslava Nove godine nosi obilježje narodnog praznika, te da potisne i suzbije značaj vjerskih praznika, potrebno je za ovaj dan pripremiti i izvesti priredbe za odrasle, omladinu i djecu po svim školama. Izbor i sadržaj programa treba da bude takav da prestavi lijep i radostan doživljaj za omladinu i pionire, da se očiste od uticaja mističkih i simboličkih obreda koji su uz takve proslave često bili vezani.
Poznato je da ima malo dramske literature pogodne za ovakve omladinske i pionirske priredbe. Pa, zato treba nastojati da se ono što postoji iskoristi i da se nadopuni drugim dobrim materijalom i recitacijama, muzičkim programom i slično. Ne treba shvatiti da ove priredbe imaju karakter čisto školske priredbe, s tim da glavni nosioci budu omladina i djeca, nego naprotiv, da budu odraz brige naše zajednice za njih.
Da bi proslava dobila takav karakter, a u isto vrijeme i karakter nacionalnog praznika., u mjestima formirani su odbori od prestavnika masovnih organizacija, to sa njima stupite u kontakt, radi zajedničkog izvođenja proslave.
Smrt fašizmu – sloboda narodu!
* * *
Praznični su dani i valja nazdraviti. Kad već nema „marcemina Tivatskog“ što „ni malo neustupa vinom španjolskim i francezkim“, kako ga ocijeniše 1838. godine, kad nemamo ni „vino bilo od Kertolih“, a i ono, koju godinu kasnije, opisano kao jedno od „verste što podniše primir s vinim najboljim francuskim i Španjolskim“, onda nazdravite sa onim što imate.
Nakon fenomenalnog koncerta Amire Medunjanin, posjetioci Portonovi rizorta sinoć su bili u prilici da uživaju u hitovima Petra Graša. Da praznična atmosfera i dalje traje u jednom od najljepših rizorta, i da je mjesto dobre zabave pokazalo se sinoć na prepunom Marina trgu.
Direktorica marketinga i komunikacija Portonovi rizorta, Adrijana Husić kazala je agenciji Mediabiro da su jako zadovoljni posjetom tokom decembra i januara.
“Ono što nas čini srećnim, jesu komentari koje dobijamo od gostiju koji su ili boravili u Portonovom, ili bili dio ovih događaja. Dragao nam je da nose lijepe uspomene, i da Portonovi postaje destinacija u Crnoj Gori, bez obzira na godišnje doba”, poručila je ona.
Koncert, Portonovi – Petar Graša – foto Mediabiro
Husićeva napominje da su kroz organizaciju pomenutih događaja, vidjeli koliko toga mogu da ponude kao destinacija i šta oni koji ih posjećuju žele da dobiju.
“Slijede pripreme za ljetnju turističku sezonu, novi programi i nova iznenađenja sigurno stižu iz Portonovog”, zaključila je ona.
Jedan je od najpoznatijih hrvatskih pjevača, tekstopisac, kompozitor i kantautor, Petar Grašo kazao je da je i ranije posjetio Portonovi, te da se već odavno u Crnoj Gori ne osjeća kao gost.
“Ovo mjesto je bajkovito, nestvarno i jako lijepo. Drago mi je da sam baš ovdje na Božić, i da vidim ovoliko ljudi. Sat i po vremena ljubavi, pjesme, malog spektakla, mislim da je to ono što zapravo svakome od nas treba”, kazao je on.
Grašo je napomenuo da se, tokom kovida, jako uželio živih svirki, nastupa na trgovima i kontakta sa publikom.
Koncert, Portonovi – Petar Graša – foto Mediabiro
“To je bilo jedno veoma nejasno vrijeme, pogotovo za našu branšu, jer, kada je svijet zatvoren najmanje se razmišlja o muzici. Jednako tako, kada se sve otvorilo ljudi su shvatili koliko im nedostaje muzika. Tako da smo mi ove godine odradili oko 100 nastupa, i mogu slobodno reći da nikada više nismo radili”, rekao je on.
Pjesma Je l’ ti reka’ ‘ko izašla je prije godinu dana, tokom januara i februara više ću se posvetiti studijskom poslu, kazao je Grašo i dodao da će u saradnji sa Tončijem Huljićem uskoro završiti dvije, tri nove pjesme i time obradovati vjernu publiku.
Nastavljaju se dani s natprosječnim temperaturama za ovo doba godine, javlja Anadolu Agency (AA).
Vrh Bjelašnice je bez snježnog pokrivača što je veoma rijetka pojava za ovu planinu u januaru. Zadnji put se to na početku januara desilo još davne 1962.
Loša situacija sa snijegom zabilježena je i u januaru 1973. i 2016. uz minimalnu visinu snijega od svega pet centimetara te 2014. kada je mjereno sedam centimetara, piše bhmeteo.ba.
Januar ove godine te onaj iz 1962. ostat će upamćeni kao jedini januari kada na vrhu Bjelašnice nije bilo snijega.
Statistički najviše snijega na Bjelašnici se mjeri tek u martu pa i u aprilu.
Kamion se zabio u skupinu ožalošćenih ljudi koji su čekali pred krematorijem u jugoistočnoj Kini, pri čemu je poginulo 17, a ozlijeđeno 22 ljudi, objavila je državna novinska agencija Xinhua u nedjelju.
Nesreća se dogodila nešto poslije ponoći (16 sati GMT) u selu Taolingu, tridesetak kilometara jugoistočno od grada Nanchanga u pokrajini Jiangxi.
Novinska agencija citirala je izjave stanovnika da su ožalošćeni čekali ispred prepunog krematorija. Navodno su ostavljali svijeće i hranu uz cestu, uobičajen ritual za pokojnike, dok su čekali da sljedeći dan pristupe krematoriju.
Uzrok nesreće se istražuje, javila je Xinhua. Mnoge žrtve bile su iz Taolinga.
U izvješćima lokalnih medija nije spomenuto je li krematorij bio posebno prometan zbog golemog vala zaraze koji je preplavio Kinu.
Nakon gotovo tri godine zatvaranja, masovnog testiranja i obvezne karantene, Kina je 7. decembra odustala od svoje stroge politike nulte stope COVID-a-19.
Od tada, najmnogoljudnija zemlja na svijetu bilježi brzi porast broja zaraženih, pogotovo među starijima i onima koji pate od kroničnih bolesti.
Bolnice su prepune, krematoriji rade neprekidno. Prema procjenama, do sada su umrli deseci hiljada ljudi. Peking je prestao objavljivati brojke zaraženih.
Ekipe Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) su u 2022. godini spasile sa plovila 64 osobe, tokom 29 akcija traganja i spašavanja na moru, a jedna osoba je stradala, saopštili su iz UPSUL-a za Radio Crne Gore.
-Imali smo ukupno 29 poziva, odnosno direktnih angažovanja spasilačke službe (SAR) preko Koordinacionog centra traganja i spašavanja u Baru.
Na području djelovanja Lučke kapetanije Bar bio je 21 slučaj, a na području Lučke kapetanije Kotor osam.
Spašene su ukupno 64 osobe, a nažalost bio je i jedan smrtni slučaj-kazao u “Emisiji za pomorce” Radija Crne Gore pomoćnik direktora UPSUL za sigurnost na moru Žarko Lukšić.
Spasioci UPSUL, dodao je, najviše posla imaju ljeti, tokom turističke, ujedno i nautičke sezone.
-Najčešće intervenišemo kada se vlasnici jedrilica i jahti, uprkos redovnim oglasima koje emituje Bar radio, ne obaziru na najavljene vremenske nepogode, jak vjetar ili uzburkano more.
Crnogorsko teritorijalno more u potpunosti je pokriveno radarskim sistemima, što je uz stalni angažman UPSUL-a, Granične policije i Mornarice Vojske Crne Gore, doprinijelo da se u 2022. u potpunosti suzbije nelegalno uplovljavanje stranih ribarskih brodova-rekao je pored ostalog Lukšić.
