Oko naslova najstarijeg yacht cluba spore se Neva Jacht Club iz ruskog Petrograda i Royal Cork Yacht Club iz Irske.
Neva je osnovana 1718. dekretom cara Petra Velikog, koji je klub ne samo osnovao, nego ga je i opremio brodovima. Klub iz Corka osnovan je dvije godine kasnije, i po toj bi logici petrogradski klub trebao biti najstariji, ali u Corku ne samo da to osporavaju, nego čak smatraju da se Neva i ne može smatrati pravim yacht clubom.
Tvrde, naime, da su klubovi u svojoj naravi udruženja i da mogu nastajati samo kao posljedica udruživanja nautičara, a nikako carskim dekretom.
Jedna je osoba ubijena, a tri ozlijeđene u srijedu u pucnjavi u teksaškom gradu El Pasu u trgovačkom centru, kazala je policija.
Glasnogovornik policije Robert Gomez kazao je da se jedna osumnjičena osoba nalazi u pritvoru, no mediji su izvijestili da je i druga osoba odvedena u pritvor nakon pucnjave u teksaškom trgovačkom centru Cielo Vista. Motiv pucnjave još nije poznat.
– Bilo je kaotično. Ljudi su bježali, bili su u strahu. Kao što sam rekao, ispaljeni su hici u trgovačkom centru. To dovodi do panike, kazao je Gomez.
Policija je mjesto prozvala aktivnim mjestom zločina te pozvala javnost da ga zaobilazi.
Na videosnimci u vijestima prikazano je parkiralište puno patrolnih vozila.
– Jedinice raščišćavaju trgovački centar. Okupljaju svjedoke. Trgovački centar prilično je velik, zbog čega će potraga potrajati, kazao je Gomez te dodao da nema informacije o stanju ozlijeđenih.
Trgovački centar Cielo Vista nalazi se blizu trgovine Walmart u kojoj je 3. avgusta 2019. oružani napadač ubio 23 ljudi.
Prije tjedan dana, Teksašanin je priznao krivicu za zločin iz mržnje u nagodbi za oslobađanje od smrtne kazne.
No smrtna kazna mu i dalje prijeti u odvojenom sudskom postupku.
Promocija knjige „Najveći zločin u istoriji“, autora Jovana Čubranovića, koja dokumentovano govori o stradanju Crne Gore i njenog naroda nakon 1918. godine, neće biti održana u JU Kulturni centar Nikola Đurković u Kotoru, kako je bilo najavljeno, jer su zbog pritisaka i primjedbi građana, iz te ustanove povukli odluku da organizatorima ustupe prostor.
Ovo je potvrdio Milenko Mito Marković, predstavnik Crnogorsko-američka asocijacija „Cetinje“ koja je organizator promocije knjige koja je prethodno prezentovana publici na Cetinju, kao i u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici.
Marković je kazao da je prema ranijem dogovoru sa JU „Nikola Đurković“, uredno zakazana za 24. februar u 18 sati, da bi juče dobili informaciju da se promocija otkazuje.
U obrazloženju Kulturnog centra da poslije dodatnog razmatranja uskrate dogovoreni termin, ističe se da je na to uticala reakcija građana.
-Nakon objavljivanja najava za navedenu promociju u određenim medijima, kontaktirani smo od određenog broja naših sugrađana koji su veoma negativno reagovali na zakazivanje promocije knjige, kao i na sam način objave, tj na određene natpise u objavi, smatrajući ih uzemirujućim – navodi se, između ostalog, u obrazloženju JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ koje je potpisao vd direktora Vladimir Bujišić.
Dodaje se da su se, i pored najbolje volje da da u toj ustanovi prezentuju sva djela, bez obzira na ideološku ili bilo koju drugu pozadinu, prilikom promjene odluke, rukovodili neprijatnim situacijama iz ranijeg perioda kada su građani burno reagovali zbog planiranog programa u Kulturnom centru.
Neprihvatljiva je odluka o zabrani održavanja promocije knjige “Najveći zločin u istoriji”, kazao je predsjednik Liberalne partije (LP), Andrija Popović.
-Ne, cenzuri u kulturi i dodatnoj fašizaciji društva, u Kotoru, gradu Svjetske prirodne i kulturne baštine – poručio je Popović na Twiteru.
Neprihvatljiva je odluka JU Kulturni centar “Nikola Đurković “Kotor o zabrani održavanja promocije knjige “Najveći zločin u istoriji” u njihovoj https://t.co/zORxQS1U8J,cenzuri u kulturi i dodatnoj fašizaciji društva,u Kotoru,gradu Svjetske prirodne i kulturne baštine. pic.twitter.com/EvfXTowxK7
Tradicionalni prčanjski karneval biće održan u subotu, 18. februara, kako su sopštili organizatori, karnevalska povorka krenuće glavnom saobraćajnicom u 15 sati i 30 minuta od Osnovne škole “Ivo Visin”, a suđenje i spaljivanje ovogodišnjeg krivca za sve nedaće koje su zadesile mještane u protekloj godini, biće održano u centru mjesta, na tamošnjem mulu.
Nakon toga, u Domu slobode slijedi dječiji maskenbal.
Tradicionalna “Pašticada” je planirana za subotu 25. februar, sa početkom u 19 sati u Domu slobode.
Organizatori karnevalskih svečanosti na Prčanju su Nevladina organizacija “Bope” (NVO) i Mjesna zajednica Prčanj.
Legendarni nogometni trener i hrvatski izbornik Miroslav Ćiro Blažević u srijedu je pokopan u Aleji velikana na zagrebačkom groblju Mirogoj, gdje su njegovom posljednjem ispraćaju nazočile mnoge poznate osobe iz hrvatskog javnog života, kao i brojni hrvatski građani.
Uz izloženi Blaževićev lijes izmjenjivale su se počasne straže u kojima su bili njegovi bivši igrači, predstavnici Dinamove šampionske generacije iz 1982. te “vatreni” koji s kojima je osvojio brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj. Bili su tu i njegovi kolege treneri, petorica izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Slaven Bilić, Igor Štimac, Niko Kovač, Ante Čačić i Zlatko Dalić, dužnosnici Hrvatskog nogometnog saveza, kao i poznate osobe iz drugih sfera javnog života s kojima se Ćiro često družio.
Uz Blaževićev odar bili su izloženi njegovi najveći trofeji, osobne nagrade i priznanja, a tamo su bili i dječaci odjeveni u dresove svih klubova i reprezentacija koje je Ćiro vodio u bogatoj trenerskoj karijeri.
Blaževića su na posljednji počinak ispratili i predsjednik Vlade Andrej Plenković te predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Ispraćaj je počeo pjesmom “Otišao je s mirisom jutra”, nakon čega se Zlatko Dalić posljednji put oprostio od “trenera svih trenera”.
“Odlaziš na neko drugo, bolje mjesto igrati drugo poluvrijeme. Ovo prvo, zemaljsko, nažalost, završilo je. Ponosni smo Ćiro što smo bili dio tvog vremena, jer si bio dio svih nas. Da si ovdje, sve bi nas pogledao, nasmijao se, opsovao kako ti znaš i rekao: Sine koliko je raje došlo zbog svog Ćire. Šefe, došli smo svi, tvoja obitelj, tvoji prijatelji, tvoji sinovi iz 1982., tvoji sinovi iz 1998.. Svi smo ovdje da ti se poklonimo i kažemo zadnji put hvala. Ne bi ti dao da mi danas plačemo”, kazao je Dalić.
“Falit ćeš nam, Ćiro. Falit ćeš svojoj obitelji pogotovo. Supruzi, sestri, djeci, unucima. Falit ćeš i onima koji su te poznavali i onima koji nisu. Ušao si u naše živote, obitelji, domove. Ti si naš, Ćiro. Falit ćeš meni, Ćiro. Falit će mi tvoja podrška, savjet, zaštita. Tvoje riječi koje sam tako pažljivo slušao i upijao. Falit će mi trener svih trenera. Ali Ćiro, ti si bio puno više od trenera. Ti si bio jedan, jedini i neponovljivi Ćiro. Džentlmen, veliki čovjek. Gospodin, šarmer, motivator. Svima nama inspiracija. Volio si Bosnu i Hercegovinu, ali od svega najviše svoju Hrvatsku. Bio si veliki domoljub”, poručio je Dalić.
Nakon njegovog govora i molitve okupljeni su se uputili prema mjestu u Aleji velikana, gdje je Miroslav Ćiro Blažević ukopan.
Blažević je preminuo 8. februara u 88. godini nakon duge borbe s teškom bolešću. U dugogodišnjoj trenerskoj karijeri vodio 19 klubova u Švicarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Kini i Iranu, a trenirao je i pet reprezentacija – Švicarsku, Hrvatsku, Iran, BiH i kinesku U-23 vrstu.
Dva velika rezultata obilježila su mu karijeru – Dinamov naslov prvaka bivše države 1982. godine, te bronca hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj.
Krajem prošle godine javnost Crne Gore obradovala je vijest da je, odlukom EU panela nezavisnih kulturnih eksperata, Budva sa Bokom postala finalista takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture 2028. godine u konkurenciji EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU.
“Finalna faza takmičenja za Evropsku prestonicu kulture je još zahtevnija od predfinalne, ali Budva je spremna da učini sve što je potrebno da u tom takmičenju i pobijedi”, navodi se u saopštenju Budva-Boka2028 EPK.
Kandidaturi “BUDVA-BOKA 2028 Evropska prijestonica kulture” predstoji još dosta rada, razvoja projekata i međunarodne saradnje, izgradnje partnerstava sa inostranim kulturnim organizacijama i institucijama, povezivanja sa drugim Evropskim prijestonicama kulture i kandidatima.
“Za osvajanje ove prestižne evropske titule neophodno je uključivanje i snažna podrška kulturne scene, institucija i organizacija, umetnika, nevladinih organizacija i vaninstitucionalne scene, medija i građana Budve, Boke i cele Crne Gore.
Nastavljajući razvoj digitalnog prisustva kandidature „Budva-Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“ pozivamo Vas da posetite, pratite i prosledite prijateljima i saradnicima linkove naših društvenih mreža, kako bi bili pravovremeno informisani o razvoju projekta, mogućnostima uključivanja u njega i dobrobitima koje on donosi Vama i čitavoj Crnoj Gori”, zaključuje se u saopštenju.
U Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u petak, 17. februara u 20 sati biće izvedena pozorišna predstava Crnogorskog narodnog pozorišta “SOULFOOD” po tekstuŽane Poliakov, u adaptaciji i režiji Slavka Kalezića, koji je i protagonista komada.
Kostim: Gordana Bulatović, scenografija: Ivanka Vana Prelević, izbor muzike: Slavko Kalezić, šminka: Vukica Čabarkapa, video: Dušanka Belada.
Monodrama „Soulfood“ je nastala po romanu Žane Poliakov, a Slavko planira da je zaigra širom svijeta. Kako kaže, više ni jezik nije barijera jer postoji titl, a upravo u njegovoj cjelokupnoj kreaciji mogu se ogledati narodi svih boja, nacija, kultura i da u njoj jednako uživaju. Spremajući ovu predstavu, Kalezić ne krije da je uživao u svakom detalju, ali i vodio računa o najmanjoj sitnici, kao i da mu je baš monodrama “Soulfood” bila neka vrsta iscjeliteljske psihoterapije tokom pandemije. Siguran je da će se tako osjećati i gledaoci.
“Knjigu ‘Soulfood’ sam otrkio prije tačno 10 godina. Otišao sam u Novi Sad i dok sam prolazio pored jednog kioska, zapazio sam magazin ‘Sensa’. Dizajn me je privukao, kupio sam ga i vidio da je glavna i odgovorna urednica Žana Poliakov. To je jedini magazin koji kupujem punih deset godina, imam svaki broj od tog dana”, priča Kažezić dodajući da kada se pozabavio likom i djelom Žane Poliakov odlučio da kupi njenu knjigu „Soulfood”.
“Monodrama je najteži pozorišni žanr, a ja sam godinama maštao o njoj. To je forma u kojoj do kraja mogu da se izrazim, a moja glumačka sredstva i kapaciteti mi to dozvoljavaju. S druge strane, krajem godine ulazim u 36. godinu života i mislim da sam poslije 15 godina aktivnog bavljenja pozorišnim stvaralaštvom i multimedijalnom umjetnošću, spremniji nego ikad za ovaj izazov. Počeo sam na vrijeme da je spremam i mislim da je to ono što je ključ kad je u pitanju ova monodrama što nisam olako shvatio, jer su bili potrebni mjeseci pripreme”, iskren je Kalezić koji ne krije da je želio da do kraja uživa u procesu koji je počeo prvim lockdawnom.
“Sam sam režirao, pravio sam koncept, stvarao ideju… Umjetnik sam koji je mnogo samokritičan i idem do svih mogućih detalja. Kako sam godinama maštao da se pokažem u ovom pozorišnom žanru, bilo mi je jasno da ne mogu suštinski da omanem. Kad čovjek nešto zna onda je jak, a u mom slučaju, s obzirom na to koliko sam stvari iskusio kad je umjetnost u pitanju i svjetskih projekata i produkcija, mislim da sam se oprobao u svakom žanru kad je u pitanju multimedija, tako da nijesam imao potrebu da se sa bilo kim konsultujem. U tom smislu bilo mi je baš u naljepšem smislu te riječi izazovno da stvaram, da se upustim u ovu magiju zvanu „Soulfood““, kaže Kalezić koji je od Žane dobio i dozvolu za ovo djelo. Slavko je imao želju da ona napravi adaptaciju, no na kraju je i taj posao odradio sam.
Najmanje 73 migranta prijavljena su kao nestale osobe i smatraju se mrtvima nakon brodoloma koji se jučer dogodio blizu libijske obale, objavila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Libiji.
Sedam preživjelih uspjelo se domoći obale, doplivavši s broda koji je prevozio 80-ak ljudi.
Navodno su isplovili iz Qasr Alkhyara, istočno od Tripolija, nastojeći se domoći evropskih obala, stoji u objavi IOM-a.
Libijski Crveni polumjesec i lokalna policija dosad su iz mora izvukli 11 tijela, a sedam preživjelih prevezeno je u bolnicu, objavio je IOM.
Libija je postala glavna polazna točka za migrante koji žele doći do Europe iznimno opasnom rutom koja ide preko pustinje i preko Sredozemnog mora.
Rukovodstvo Javnog preduzeća (JP) Morsko dobro uputiće zvanični zahtjev kompaniji Pomorski saobraćaj da se do utorka izjasni o preuzimanju trajektne linije Kamenari-Lepetane. Uz taj zahtjev, Pomorskom saobraćaju biće dostavljen i raskidni akt na osnovu zaključka Vlade da državi vrati trajektnu liniju,
Ukoliko odgovor Pomorskog saobraćaja ne stigne do utorka, iz Morskog dobra će smatrati da su pregovori sa tom kompanijom završeni.
“Nemamo vremena za trošenje, krenućemo u nabavku trajekata o drugih”, rečeno je portalu RTCG iz javnog preduzeća.
Prema našim saznanjima, najuže rukovodstvo Morskog dobra već je van Crne Gore i pregovara sa potencijalnim ponuđačima za preuzimanje linije.
Kompanija, osim trajekata, planira da preuzme i obaveze prema zaposlenima.
Predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović i izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban dogovorili su intenzivniju komunikaciju u toku ove sedmice, kako bi dobili konkretniju ponudu od te kompanije koja upravlja trajektnom linijom za preuzimanje flote i zaposlenih.
Rađenović je novinarima nakon sastanka kazao da JP Morsko dobro neće dozvoliti da dođe do zastoja na liniji Kamenari-Lepetane u bilo kom smislu.
Ban je kazao da na sastanku o preuzimanju operatora na trajektnoj lini Kamenari-Lepetani nijesu dobili konkretan predlog o formalizaciji tog pravnog odnosa. Za sada, kazao je, nema konkretne ponude.
Vlada Crne Gore je na sjednici prošle sedmice donijela odluku da stavi van snage zaključak iz juna 2019. i pokrene postupak za dodjelu koncesije za prevoz trajektom na relaciji Kamenari-Lepetane. Premijer Dritan Abazović tada je istakao da u papirima trajektne linije Kamenari-Lepetani nema, te da Morsko dobro upravlja samo pristaništima. Istakao je da su “od ovog momenta Kamenari-Lepetani pod kontrolom države”.
Sekretarijat za društvene djelatnosti donio je Program manifestacija iz oblasti kulture sa raspodjelom sredstava za 2023. godinu, na osnovu Odluke o manifestacijama iz oblasti kulture koje se sufinansiraju iz budžeta Opštine Tivat. U okviru ovog programa, 12 događaja uvršteno je u kulturne manifestacije od posebnog značaja za opštinu Tivat, i za njih su opredjeljena sredstva u ukupnom iznosu od 116,550.00 eura.
Za manifestaciju „Tradicionalni karnevao Lastovski“, organizatoru NVO Harlekin dodijeljeno je 3,900 eura. NVO Organizacija žena za manifestaciju „Žućenica fest“ dobila je 5,000 eura. Za organizaciju Međunarodnog dječijeg festivala folklora „Kolo bez granica“, KUD Boka će iz budžeta dobiti 19,400 eura. NVU Maškarada podržana je sa 25,000 eura za organizaciju III Međunarodnog karnevala u Tivtu, dok je za drugo izdanje Festivala vjetra u organizaciji JK Delfin, opredjeljeno 15,000 eura. NVO Fluid drum će za manifestaciju Tivat World festival, ove godine dobiti podršku u iznosu od 10,000 eura.
Bućarski klub Brđanin dobiće 7,000 eura podrške za organizaciju 67. Tivatske Bućarske olimpijade. Za organizaciju „Lastovske fešte“, KZU Napredak Gornja Lastva dobiće 2,500 eura, a za manifestaciju „Dani pejzaža“ 3,500 eura. Za održavanje VI Smotre dječijih folklornih ansambala Tivat, KUC Kadena dobija 12,250 eura. Glazbeno prosvjetnom društvu Tivat za manifestaciju „Tivatski matine“ iz budžeta je dodijeljeno 3,000 eura, dok je JU Muzička škola Tivat za organizaciju III Međunarodnog pijanističkog takmičenja dobila 10,000 eura.
Predsjednik Opštine Željko Komnenović sa organizatorima navedenih 12 manifestacija potpisaće ugovore kojim se regulišu međusobna prava i obaveze između Opštine i organizatora manifestacije.
U Budžetu Opštine Tivat za 2023. godinu za kulturne manifestacije namijenjeno je ukupno 150,000.00 eura. Preostali iznos sredstava od 33,450.00 eura opredjeljen je za ostale manifestacije iz oblasti kulture za koje se iskaže interes, odnosno ukaže potreba u toku godine.
