Krajem decembra u hotelu Cattaro održana prezentacija Strategija razvoja turizma Kotora do 2030. godine.
Strategija razvoja turizma Kotora do 2030. godine počiva na principima održivog razvoja i koordinisanog destinacijskog menadžmenta koji omogućavaju adekvatan i stabilan napredak turističke destinacije, a pretpostavka za ostvarenje toga su optimalni prostorni planovi i razvoj skladne turističke politike, kao i razvoj novih turističkih proizvoda koji će omogućiti unaprijeđenje kvaliteta destinacije i dužu turističku sezonu.
Na izradi strategije radio je tim sačinjen od lokalnih stručnjaka iz različitih oblasti a koordinator izrade ovog strateškog dokumenta bio je prof. dr Ivo Županović. Radnu grupu su još činili: prof.dr Ilija Moric, mr Marija Lazarević, mr Milica Nikolić i Jelena Franović.
“Strategije rađena po principima koje Kotor mora da ima, a to je održivi razvoj turističke destinacije, koordininisani destinacijski menadžment, jer smatramo da turističke organizacije bez obzira na dosta limitirani zakonski okvir, mogu i moraju da budu više involvirani u upravljanje destinacijom, dok je i sa druge strane to bio jedan zadatak koji je definisala i Strategija razvoja Kotora od 2020. do 2024. Ono što su za nas bili bitni ciljevi je da definišemo jedan okvir za kontinuirani i održivi razvoj, da definišemo šta je maksimalna nosivost jedne destinacije, da u mjeri mogućeg uvažimo lojalnost ali sa druge strane da predložimo mjere i preporuke na koji način unaprijediti destinaciju po raznim parametrima. Metodologija koju smo koristili prevashodno kvalitativni i kvantitativni, zvanični i draft dostupni podaci, analiza stručnih i naučnih izvora, preporuka Svjetske turističke organizacije, preporuka Svjetskog savjeta za turizma, potom analize relevantnih dokumenata za razvoj Kotora, sastanci sa predstavnicima Opštine, TO, predstavnicima UNESCO-a… Sa druge strane, radili smo razne strukturirane upitnike kad su u pitanju lokalni stejtholderi- hotelijeri, restorani, udruženja turoperatora, turističkih agencija i na kraju domicilnog stanovništva od kojih smo dobili najveći broj značajnih odgovora“- kazao je prof. dr Ivo Županović.
On je kazao da je sadržaj Strategije po ključnim poglavljima vezan je za samu infrastrukturu, koja je na raspolaganju.
Foto – Tamara Vuković
Izrada Strategije razvoja turizma je vrlo bitan korak za Kotor jer turizam nudi veliki potencijal za sveukupni ekonomski razvoj ali je potrebno njegovo pažljivo planiranje kako bi se iskoristile prednosti ovog moćnog sektora koji se kontinuirano širi.
Destinacija mora, prije svega, sprovesti svrsishodno, strateško, sveobuhvatno i inkluzivno planiranje, uzimajući u obzir, ne samo kako će spoljni svijet percipirati destinaciju, već i etičke veze između lokalnog stanovništva, privrednika i lokalne i državne uprave, kako bi se podržao održivi rast i dugoročni uspjeh u razvoju turizma.
Planiranje turizma se ne odvija jednokratno već je to jedan kontinuiran i fleksibilan proces jer je i sam turizam vrlo dinamičan, pa je potrebno prilagođavanje novim trendovima.
Prezentaciji Strategije razvoja turizma Kotora prisustvovali su predstavnici Univerziteta, predstavnici NVO sektora, predstavnici turističke privrede, lokalne uprave kao i zainteresovani građani.
Kako je najavljeno iz Luke Kotor tokom 2023. godine očekuju uplovljavanje 461 kruzera, koji bi trebali dovesti oko 590 hiljada putnika.
U ovoj kompaniji tokom ove godine planiraju proširiti kapacitete marine sa novim vezovima za jahte.
Buduća marina će imati 162 veza, od kojih 90 za jahte, 44 komunalna – za građane i 28 vezova ispod parka.
Projekat je vrijedan nešto preko milion eur-a. Marina će imati tri gata, valobran, kompletnu infrastrukturu. Izgradnja se finansira iz kreditnog aranžmana sa Investiciono-razvojnim fondom (IRF). Iznos kredita je milion eur-a sa fiksnom kamatom od tri odsto i rokom od dvije godine grejs perioda i pet godina vraćanja.
Polovinom januara se očekuje potpisivanje ugovora, prvi blokovi za marinu krajem tog mjeseca. Planirano je da se do sredine marta završe građevinski radovi, izvođač je strana kompanija Maritek, specijalizovana za izgradnju marina.
Zahvaljujući podršci Ministarstva poljoprivrede, Opštine Kotor i Direkciji za izgradnju Kotora, ranije započet projekt “Put kroz maslinjake do milinova u Pelinovu”, sada je skoro završen. Osim još 150 m preostalog, teško prohodnog puta, do zasada starih maslina, sada se može dovesti laka mehanizacija.
Mještani Pelinova, koji posjeduju oko 1500 stabala masline na ovom prostoru, zahvaljuju svim akterima, poručuju iz Maslinarskog društva Boka.
Još 2017. godine, uz podršku Ministarstva poljoprivrede i tadašnjeg ministra Simovića, kao i lokalnih građevinskih preduzetnika (Tujković, Magud…) i mještana Pelinova, sprovedena je prva faza projekta “Put kroz maslinjake do mlinova u Pelinovu”.
Sredstvima koje je, tada, obezbijedilo Ministarstvo poljoprivrede, u iznosu od 10.000 €, radnim angažovanjem i donacijom u materijalu pomenutih lokalnih preduzetnika i jednog broja mještana, betonirana je dionica u dužini od oko 350 m najneprohodnijeg dijela, već postojećeg puta kroz zasade maslina, čiji su vlasnici mještani ovog dijela Gornjeg Grblja.
Foto MD Boka
Nastavak ove aktivnosti uslijedio je nedavno, kada je Direkcija za izgradnju Kotora, po specifikaciji koju su uradili njeni stručnjaci, odobrila izvođenje radova, asfaltiranje dionice puta od kuće Radanovića, do lokacije “Pod vrbom”, u dužini od oko 375 m.
Sredstva za sanaciju-asfaltiranje ove dionice puta kroz maslinjake u Pelinovu, obezbijedili su Ministarstvo poljoprivrede i Opština Kotor, na osnovu projekta Opštine Kotor u saradnji sa Maslinarskim društvom Boka.
Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković i članovi društva tokom blagih dana od 25. decembra, kada Božić slave vjernici po Gregorijanskom do 7. januara kada ga slave oni koji poštuju stari Julijanski kalendar, posjetili su tradicionalno Dom za stare u Petrovcu, koji vode časne sestre Franjevke na čelu sa upraviteljicom samostana Sveti sestrom Anđelinom.
Tom prilikom sestri Anđelini predati su radovi studentica Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja – Odsjek za grafiku: Milice Ćukteraš, Sneške Bojić, Dušice Trcete, Iline Simunović, Jovane Mijanović, Irene Kandić, Anđele Durutović, Jelene Jolić, Sofije Roksandić, Jovane Vujić i Milanke Mirković.
Tako sada novi radovi sa prethodnim donacijama radova – crteža i grafika krase prostorije Doma i čine prostor ljepšim i ugodnijim za boravak pacijentica i časnih sestara koje ih njeguju. Isto tako se nadamo da redovnim i tradicionalnim posjetama u blagim prazničnim danima iskazujemo starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu smješteni da nijesu napušteni
i zaboravljeni, a sve zahvaljujući časnim sestrama koje ih nesebično i brižljivo drže u dobro opremljenom i urednom ambijentu Doma u prelijepom Petrovcu. Iskoristili smo priliku i da poželimo stavljanje u funkciju u nastupajućoj godini novog, većeg i savremenijeg Doma gdje su radovi pri samom kraju, jer takvih objekata u Crnoj Gori svakako nedostaje.
Upraviteljica Samostana Sveti Vid i Doma za stare m. Anđelina, znajući za to, u ime svih časnih sestara i pacijentica Doma, toplo je zahvalila na posjeti kao i donijetim darovima. CDPR na ovaj način uvijek iskoristi prigodne prilike da u okviru svojih skromnih mogućnosti pomogne Dom za stare u Petrovcu kao i slične ustanove koje se bave zdravstvenim i socijalnim radom.
Nadamo se da ćemo nastaviti i uspjevati da i u budućnosti uspješno radimo kao do sada tokom proteklih dvadeset jednu godinu rada Društva. Trudićemo se na ovaj i slične načine koliko nam to budu dozvoljavala ograničena sredstva i mogućnosti, da pomognemo svima kojima pomoć nešto znači, ne gledajući njen obim i vrijednost, jer se u radu rukovodimo načelom da je svaka pružena pomoć dobrodošla.
Praznik mimoze – festival koji je više od pola vijeka brend Herceg Novog, biće održan od 17. februara do 4. marta 2023. godine. Očekuju nas dani vrhunske zabave, muzičkih, gastro, kulturnih, dječijih i sportskih programa, koncerti regionalnih zvijezda, kao i jedan novitet – saradnja sa Exit festivalom i gostovanje svjetski poznatog DJ Claptone-a i Konstrakte.
Zvanično otvaranje 54. Praznika mimoze zakazano je za 17. februar, kada će u Igalu nastupiti Marija Šerifović. Prije njenog koncerta, Novljane i goste će defileom i nastupom pozdraviti i zabaviti Gradska muzika Herceg Novi, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke i Kulturno-sportski centar „Diano“.
U subotu 18. februara biće održana Fešta od mimoze, ribe i vina – događaj koji već decenijama plijeni pažnju na hiljade gostiju i predstavlja jedan od najposjećenijih Mimozinih programa. Nakon tradicionalnog defilea rivijerom, u Baošićima će nastupiti Ivana Negativ i Đorđe David, a potom se program nastavlja u Đenovićima koncertom grupe Galija.
Istog dana, u večernjim časovima, u Institutu „Dr Simo Milošević“ biće održan prvi Veliki maskenbal, na kojem će nastupiti Egzodusi, Adi Šoše i Nikola Rokvić. Drugi veliki maskebal biće održan 03. marta u Institutu „Dr Simo Milošević“, a goste će zabavljati legendarna Neda Ukraden. Za kreativne maske ulaz na oba maskenbala je besplatan, a spremne su i nagrade.
Praznik mimoze 2023.
Drugog Mimozinog vikenda na programu je „Winter Flower“ – rezultat saradnje Praznika mimoze i Exit festivala, njihova zajednička posveta zimskom cvijetu, mimozi. Na Trgu Nikole Đurkovića će 25. februara, pod maskama, nastupiti intrigantni i misteriozni DJ Claptone i fantastična Konstrakta sa grupom „Zemlja gruva“, a prethodiće im nastupi Katarine Bogićević Kejt i predstavnika crnogorske elektronske scene, P.S. i Bodzie.
Program 54. Praznika mimoze biće protkan mnogobrojnim kulturnim dešavanjima – književnim večerima sa izuzetnim imenima poput Ljubivoja Ršumovića i Vedrane Rudan, u okviru Dana Novog Sada biće održan i koncert Zvonka Bogdana, za obožavatelje tvrđeg muzičkog zvuka tu je „Veče južnjačkog roka“ posvećeno bendu Lynyrd Skynyrd, na programu su i pozorišne predstave za djecu i odrasle, za najmlađe su tu i Dječiji maskenbal i Cvijetna povorka, a posebnu pažnju i simpatije uvijek mame autentično novski događaji – Trka karića, Picigin, Skalinada, turnir u briškuli i trešeti.
Završna karnevalska povorka biće održana u subotu, 04. marta, u Igalu, nakon čega će uslijediti tradicionalno Spaljivanje Krnevola, glavnog krivca za sve nedaće u Herceg Novom tokom protekle godine. Te večeri će 54. izdanje Praznika mimoze koncertom zaključiti regionalna muzička zvijezda, Toni Cetinski.
Dok su podignute rampe prema zemljama Evropske unije, na istoku i jugu zemlje pojačana je granična kontrola. Ipak, to su sada vrata Europe za putnike koji u Hrvatsku stižu iz trećih zemlja.
S izlaskom sunca Hrvatska je ušla u novu godinu, ali i novi šengenski prostor. “Mi nastavljamo i dalje raditi kao što smo i radili. Primjenjivali smo i do sada šengenske zakone. Što se tiče ljudstva, tehnike, tu smo spremni”, rekao je šef smjene GP Bajakovo Tomislav Senjan dodavši da nisu imali potrebe povećavati ljudstvo, piše Dnevnik.hr.
Kako će izgledati plovidba za Italiju?
Ulazak u Schengen donio je promjene na granici ne samo na kopnu nego i moru. Uživo iz Splita javio se reporter Dnevnika Nove TV Mario Jurič.
“Svi putnici koji žele brodom iz Splita u Italiju danas svjedoče povijesnom danu. Podignuta je rampa i nema više kontrola ovdje u morskoj luci u Splitu. U ovim trenucima traje ukrcaj na brod za Anconu”, izvijestio je Jurič.
U Dnevniku Nove TV gostovao je Joso Vujić, voditelj Službe za granicu PU splitsko-dalmatinske.
“Noćas smo ušli u šengenski prostor. Ušli smo u eurozonu. Dolazi do određenih promjena na unutarnjim granicama prema Sloveniji i prema Mađarskoj i ovoj unutarnjoj granici prema Italiji. Rampe su dignute, kućice su zatvorene i jednostavno ide nesmetan promet putnika i roba prema Italiji”, rekao je Vujić.
Putnici iz trećih zemalja ovdje prolazebez ikakvih problema, istaknuo je Vujić.
“Što se tiče kapaciteta ljudi, mi smo smanjilineznatan broj ljudi. Svi su službenici dobili svoja nova mjesta, svi su tu, odrađuju svoj dio posla. Ono što je bio, recimo višak, dobili su radna mjesta. Nitko nije dobio otkaz. Pojačali smo vanjsku granicu”, dodao je.
Nadaju se, kaže Vujić, da će to smanjiti gužve. “Navodno je ova naša gradska luka ovdje najveći prometni čep tako da mislim da će iduće sezone biti manje gužve”, rekao je.
Promjena se odnosi i na one koji jahtom dolaze u Hrvatsku.
“Vanjska granica postaje unutarnja granica. Sva plovila za sport i razonodu koja dolaze iz Italije više ne moraju ići u luku otvorenu za međunarodni promet, nego idu u bilo koju luku bez kontrole”. rekao je.
“Vis postaje stalni granični prijelaz. Bio je prije sezonski, a sad je stalni granični prijelaz i on će biti cijelu godinu otvoren. Svi oni koji prelaze idu na Vis radit kontrolu, ali sada više ne trebaju radit kontrolu. Oni koji dolaze na Vis, samo moraju iz pravca trećih zemalja, Albanije i Crne Gore. Oni će raditi granične kontrole, a ovi iz Italije su slobodni”, zaključio je Vujić.
Ruski napadi dronovima na Kijev Foto: Gleb Garanich / REUTERS
Rusija gađa kritičnu infrastrukturu Ukrajine u nizu napada bespilotnim letjelicama na Kijev i regiju koja ga okružuje, rekli su u ponedjeljak ukrajinski dužnosnici, u drugoj noći žestokih napada na glavni grad Ukrajine.
Kijevski gradonačelnik o štetama nakon pet dana ruskih napada
09:52
– Infrastruktura je oštećena u Kijevu nakon pet dana noćnih ruskih napada dronovima, što je izazvalo prekide u opskrbi strujom i grijanjem, rekao je u ponedjeljak gradonačelnik Vitalij Kličko.
– Opskrba vodom je očuvana, rekao je Kličko u ponedjeljak ujutro.
Gradonačelnik je izvijestio da je devetnaestogodišnji mladić zbrinut u bolnici pošto su krhotine drona pale na cestu u okrugu Desnjanskij na sjeveroistoku Kijeva i oštetile obližnju zgradu.
Sirene za uzbunu čule su se u nedjelju navečer i u velikom dijelu Ukrajine kao i prethodnih dana zbog novog vala ruskog bombardiranja.
Načelnik gradske vojne uprave Kijeva Sergij Propko pozvao je u ponoć na Telegramu stanovnike da ne napuštaju skloništa i poslije objavio da protuzračna obrana djeluje te da je “20 ciljeva u zraku srušeno”.
Uzbuna je bila oglašena u 1 sat poslije ponoći u ponedjeljak i ukinuta tri sata poslije, javlja agencija AFP.
Ruske snage napadaju bespilotnim letjelicama iranske proizvodnje šahid-136.
Ruski vojni blogeri izvijestili su da su mete bile Poltava, Harkiv, Doneck, Dnjipropetrovsk, Mikolajiv i Herson u velikim napadima koje su ruske snage počele u četvrtak.
Beograd – Ulica otvorenog srca Foto: Miloš Miškov/AA
Tradicionalna novogodišnja manifestacija “Ulica otvorenog srca” otvorena je u centru Beograda, a posetioce zabavljaju muzičari, ulični animatori, mađioničari i žongleri, javlja Anadolu Agency (AA).
U “Ulicu otvorenog srca”, po sunčanom i za Novu godinu neuobičajeno toplom danu, došlo je mnoštvo roditelja sa decom, a tu su i prodavci balona, slatkiša i igračaka.
Manifestacija je počela nastupom dečjeg hora na platou Ateljea 212 koji je, uz nesebičnu pomoć mališana iz publike, otpevao pesmu “Deda Mraze ne skreći sa staze”.
Usledio je mali vatromet, a predviđeno je druženje sa novogodišnjim medom i druženje sa Mikijem i Mini Maus te šetnja Deda Mraza “Ulicom otvorenog srca”.
U “Ulici otvorenog srca” prodaju se i “crveni klovnovski nosići” od kojih prihod ide u humanitarne svrhe, za pomoć bolesnoj deci, koju zabavljaju “doktori klovnovi” posećujući ih u bolnici.
Osim u centru grada “Ulica otvorenog srca” održava se i na još nekoliko lokacija u Beogradu.
Nadležni u vlasti govore o milijardi prihoda od turizma i već godinama se za taj novac govori kao o zaradi države. To je, u stvari, zarada svih privrednih i neprivrednih djelatnosti u turizmu, zajedno sa porezima i doprinosima koji idu u budžet.
Sve ocjene i brojke koje zvaničnici iznose su paušalne. Stvarnih podataka nema, jer nema ni evidencije o turističkim kapacitetima sa kojima država raspolaže. Ne postoji zvanična metodologija praćenja turista i naplate boravišne takse.
Kako je Pobjedi objasnio dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve prof. dr Rade Ratković, duže od decenije se procjena doprinosa turizma ekonomiji Crne Gore brka sa prihodima od turističkog sektora. Naglašava da se radi o proknjiženim prihodima svih turističkih preduzeća u Crnoj Gori koji pripadaju tim preduzećima, a da državi pripada PDV, porezi i doprinosi na plate, dobit, imovinu…
Turizam – foto Boka News
Inflacija “smanjila“ prihode
Zbog nastupajuće inflacije ove i prethodnih godina, prihodi iz ove i 2019. mogu se porediti samo ako se umanje za 30 odsto.
On podsjeća da prema računovodstvenoj metodologiji (računovodstveno objektiviran prihod sektora smještaja i prehrane) prihod turizma je bio oko 500 miliona eura, a gubitak oko 50 miliona 2021. godine, nakon što su izvršena plaćanja svih obaveza davalaca turističkih usluga, poput energije, poreza, amortizacije, komunalnih dažbina…
– Ove godine i prihodi i gubici će, vjerovatno, biti nominalno povećani, ali realno, zbog visoke inflacije, manji. To ćemo znati tek sredinom trećeg kvartala iduće godine. Prihod je, dakle: proknjiženi prihodi svih turističkih preduzeća u Crnoj Gori koji pripadaju tim preduzećima, a državi pripada PDV, porezi i doprinosi na plate, dobit, imovinu… Turisti troše i u drugim djelatnostima – lokalnom saobraćaju, maloprodaji van turističkih objekata, kulturi…, ali ti prihodi pripadaju djelatnostima u kojima su ostvareni i pune njihove bilanse – objašnjava Ratković.
On potvrđuje da značajan dio tih prihoda donose turisti i to je doprinos turista rastu prihoda u drugim djelatnostima, zbog čega su turisti kupci roba i usluga ne samo turističke privrede, već i drugih privrednih i neprivrednih djelatnosti, u čemu je širi doprinos turizma rastu ekonomije i blagostanju društva.
On tvrdi da proteklu sezonu karakteriše neblagovremena i nepotpuna priprema.
– Ona nije pripremana prema posljednjem marketing planu iz 2019. godine, niti je taj plan apdejtovan shodno pandemijskom ili postpandemijskom vremenu. Jednostavno je ignorisan kao nasljeđe prethodne vlasti. Posebno zabrinjava odsustvo pripreme turizma za organizovani turistički promet iz najjačih evropskih emitivnih izvora, bez čega nema duge sezone i rentabilnog poslovanja – naglašava Ratković.
Turistički promet u kolektivnom smještaju, kako naglašava, dostiže 91,85 odsto prometa iz 2019. godine, a u odnosu na 2021. godinu veći je za 58 odsto.
– Ako je suditi prema naplati boravišne takse krajem decembra, onda je kolektivni smještaj na nivou godine dostigao oko 80 odsto ostvarenja iz 2019. godine, a ukupan smještaj oko 88 odsto – kaže Ratković.
Mamula Island
Struktura gostiju
Što se tiče gostiju, oni su po statistici, kako je naglasio, pretežno, tj. 42 odsto iz zemalja bivše Jugoslavije, što je nedovoljno za održivo poslovanje našeg turističkog sektora.
– Oko 58 odsto ostvarenog prometa je sa tržišta: Srbije 20,12 odsto, Crne Gore, 11,94 odsto, Njemačke 8,28 odsto, BiH 6,27 odsto, Francuske 5,71 odsto i Velike Britanije 5,47 odsto. U tome tri zemlje regiona (Crna Gora, Srbija i BiH) učestvuju sa 38,33 odsto, a sa ostalim zemljama regiona (bivše Jugoslavije) 41,81 odsto. Ovakva dinamika i struktura turističkog prometa ne daje osnova za održivo poslovanje turističkog sektora, posebno u ekonomskoj (sigurni gubici) i društvenoj (niske plate i sezonsko zapošljavanje) dimenziji – kaže Ratković.
Kao i drugim djelatnostima inflacija je ove godine uticala i na turizam pa su tako, po njegovim riječima, prihodi ove godine i 2019. godine nijesu isti.
– Paritet kupovne snage eura se mijenja pod uticajem inflacije, tako da euro 2019. godine vrijedi znatno više nego euro 2022. godine u kojoj se kod nas očekuje inflacija od oko 20 odsto. Na to se nadovezuje i inflacija iz prethodne dvije godine, tako da nominalni prihod današnjih 100 eura može biti ekvivalentan prihod od 70 eura 2019. godine. To treba imati u vidu kod svih ekonomskih analiza turizma, kao i ostalih djelatnosti – smatra Ratković.
Zaostajemo za konkurencijom
Što se tiče našeg turizma, ističe da smo u velikom zaostatku u odnosu na konkurenciju, posebno mediteranskih zemalja.
– Imamo daleko najlošiju strukturu smještajnih kapaciteta (učešće hotela i sličnih objekata ispod 10 odsto, a prosjek u zemljama Mediterana je oko 50 odsto), enormno učešće sekundarnog smještaja, nedostatak kampova i drugih vanhotelskih osnovnih smještajnih kapaciteta, kao i nerazvijenost turističke infrastrukture i dodatnih turističkih sadržaja – objašnjava Ratković.
Napominje da smo prije 1990. godine bili rame uz rame sa Hrvatskom koja je sada uspješna turistička priča za kojom zaostajemo više decenija.
– Posebno zaostajemo u strukturi turističke tražnje, đe je mediteranski turizam naslonjen na najvažnije emitivne izvore Evrope (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Skandinavske zemlje, Francuska…), a kod nas region, a prije kovida-19 još Rusija i Ukrajina, a sada ni jedni ni drugi, iako smo i sa njima decenijama imali hronične gubitke u turističkom sektoru – kazao je Ratković i dodao da smo u tranziciji kvalitativno i kvantitativno imali veliku ekspanziju restoranskog sektora, ali o tome nemamo podataka u zvaničnoj statistici.
Što se tiče promocije, kaže da je u Marketing planu sadržana dobra strategija promocije, uključujući i digitalnu, ali se ta strategija kod nas nedovoljno implementira.
– Nijesmo ni počeli da radimo na reformi destinacijskog menadžmenta po modelu DMO i javno-privatnog partnerstva, bez čega nema dobre i uspješne promocije. Sajmovi su i dalje važni, ali se njihova uloga i arhitektura promijenila. Digitalno se promocija vrši cijelu godinu, a sajmovi dođu kao dobar način promovisanja turističke destinacije na moderan i digitalizovan način – mišljenja je dr Ratković.
Boka Kotorska – foto R.Stjepčević
Ski turizam
Što se zimske sezone, smatra da nam je globalno otopljavanje velika prijetnja.
– Čuo sam brojna mišljenja da ne smijemo više u zimskim ski-centrima biti zavisni od snijega. To je isto kao da kažemo da u kupališnom turizmu ne smijemo više zavisiti od čistog i toplog mora i pješčanih plaža. Moramo konačno shvatiti da je fenomen globalnog otopljavanja velika prijetnja za ski-turizam i da on kod nas ne može biti prioritet. Za nas je mnogo važniji tematski turizam, a posebno agroturizam, koji je u uzlaznom trendu turstičke tražnje, a mi imamo prirodne potencijale da u ovoj vrsti turizma zauzmemo jednu od liderskih pozicija na Mediteranu – poručuje Ratković.
Smatra da treba obnoviti sela, ruralnu ekonomiju i izgraditi potrebnu turističku infrastrukturu, pa ćemo dobiti dugu turističku sezonu, kretanje ka cjelogodišnjem turizmu i u središnjem i sjevernom dijelu naše države.
– Ta vrsta turizma ne traži prevelika ulaganja, ima veliku moć apsorpcije radne snage, a proizvodi ekonomsku i socijalnu sinergiju ruralne poljoprivrede i turizma i praktično cjelogodišnju radnu sezonu simbiozom turizma i poljoprivrede – zaključuje dr Rade Ratković.
Informacioni sistem u turizmu površan
Što se tiče našeg informacionog sistema u turizmu koji je veoma bitan, Ratković smatra da nije egzaktan i holistički, tako da sa zakašnjenjem od jednog mjeseca imamo na Monstatu informacije o turističkom prometu u kolektivnom smještaju.
– Podatke o turističkom prometu u privatnom smještaju zvanična statistika u posljednjih nekoliko godina ne objavljuje zbog njihove nepotpunosti i netačnosti. Lokalne turističke organizacije taj promet procjenjuju, pa statistika te podatke objavljuje tek u januaru ili februaru za prethodnu godinu – objašnjava Ratković.
Fuzijom modernog zvuka i vanvremenskih hitova, Merlin, Senidah i Sara Jo zatvorili novogodišnju žurku ,,Budi u Budvi“
Kako bi se definitivno zapamtila ovogodišnja muzička proslava u metropoli crnogorskog turizma, Opština Budva i lokalna turistička organizacija postarali su se da na finišu trodnevnog novogodišnjeg programa spoje najtraženija muzička imena današnjice.
“Rijeka“ ljudi s nestrpljenjem je iščekivala trenutak kada će na velikoj bini ugledati najveću regionalnu zvijezdu, bosanskohercegovačkog slavuja Dina Merlina.
Dino Merlin u Budvi – Mediabiro
“Budva je napravila decenijski brend od ovoga. Svi najveći performer i autori su tu. To je kontinuirano i želim da dugo traje, jer je evidentno da svi na neki način imaju dobre vibracije od toga“, uvjereno je kazao Merlin.
Kada je riječ o jedinstvenoj energiji nezaboravnih performansa, balkanska trep diva Senidah, još jednom je potvrdila zbog čega posljednjih godina važi za muzički broj jedan.
Dino Merlin u Budvi – Mediabiro
Mlada, pop senzacija Sara Jo, prvi put je nastupila na trgu ispred zidina Starog grada, a sa nama je podijelila utiske neposredno prije nastupa.
“Upravo ovako treba spajati izvođače. Mislim da je svako veče pun pogodak. Ispratila sam nekoliko Novih godina u Budvi i zaista svaka čast organizaciji. Nama, izvođačima, mnogo znači kada nam se da prostor da se predstavimo kao performeri. Kada god smo pozvane da budemo dio ovakvih događaja, mi smo van sebe od sreće“, izjavila je pjevačica.
