Ruski napadi dronovima na Kijev Foto: Gleb Garanich / REUTERS
Rusija gađa kritičnu infrastrukturu Ukrajine u nizu napada bespilotnim letjelicama na Kijev i regiju koja ga okružuje, rekli su u ponedjeljak ukrajinski dužnosnici, u drugoj noći žestokih napada na glavni grad Ukrajine.
Kijevski gradonačelnik o štetama nakon pet dana ruskih napada
09:52
– Infrastruktura je oštećena u Kijevu nakon pet dana noćnih ruskih napada dronovima, što je izazvalo prekide u opskrbi strujom i grijanjem, rekao je u ponedjeljak gradonačelnik Vitalij Kličko.
– Opskrba vodom je očuvana, rekao je Kličko u ponedjeljak ujutro.
Gradonačelnik je izvijestio da je devetnaestogodišnji mladić zbrinut u bolnici pošto su krhotine drona pale na cestu u okrugu Desnjanskij na sjeveroistoku Kijeva i oštetile obližnju zgradu.
Sirene za uzbunu čule su se u nedjelju navečer i u velikom dijelu Ukrajine kao i prethodnih dana zbog novog vala ruskog bombardiranja.
Načelnik gradske vojne uprave Kijeva Sergij Propko pozvao je u ponoć na Telegramu stanovnike da ne napuštaju skloništa i poslije objavio da protuzračna obrana djeluje te da je “20 ciljeva u zraku srušeno”.
Uzbuna je bila oglašena u 1 sat poslije ponoći u ponedjeljak i ukinuta tri sata poslije, javlja agencija AFP.
Ruske snage napadaju bespilotnim letjelicama iranske proizvodnje šahid-136.
Ruski vojni blogeri izvijestili su da su mete bile Poltava, Harkiv, Doneck, Dnjipropetrovsk, Mikolajiv i Herson u velikim napadima koje su ruske snage počele u četvrtak.
Beograd – Ulica otvorenog srca Foto: Miloš Miškov/AA
Tradicionalna novogodišnja manifestacija “Ulica otvorenog srca” otvorena je u centru Beograda, a posetioce zabavljaju muzičari, ulični animatori, mađioničari i žongleri, javlja Anadolu Agency (AA).
U “Ulicu otvorenog srca”, po sunčanom i za Novu godinu neuobičajeno toplom danu, došlo je mnoštvo roditelja sa decom, a tu su i prodavci balona, slatkiša i igračaka.
Manifestacija je počela nastupom dečjeg hora na platou Ateljea 212 koji je, uz nesebičnu pomoć mališana iz publike, otpevao pesmu “Deda Mraze ne skreći sa staze”.
Usledio je mali vatromet, a predviđeno je druženje sa novogodišnjim medom i druženje sa Mikijem i Mini Maus te šetnja Deda Mraza “Ulicom otvorenog srca”.
U “Ulici otvorenog srca” prodaju se i “crveni klovnovski nosići” od kojih prihod ide u humanitarne svrhe, za pomoć bolesnoj deci, koju zabavljaju “doktori klovnovi” posećujući ih u bolnici.
Osim u centru grada “Ulica otvorenog srca” održava se i na još nekoliko lokacija u Beogradu.
Nadležni u vlasti govore o milijardi prihoda od turizma i već godinama se za taj novac govori kao o zaradi države. To je, u stvari, zarada svih privrednih i neprivrednih djelatnosti u turizmu, zajedno sa porezima i doprinosima koji idu u budžet.
Sve ocjene i brojke koje zvaničnici iznose su paušalne. Stvarnih podataka nema, jer nema ni evidencije o turističkim kapacitetima sa kojima država raspolaže. Ne postoji zvanična metodologija praćenja turista i naplate boravišne takse.
Kako je Pobjedi objasnio dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve prof. dr Rade Ratković, duže od decenije se procjena doprinosa turizma ekonomiji Crne Gore brka sa prihodima od turističkog sektora. Naglašava da se radi o proknjiženim prihodima svih turističkih preduzeća u Crnoj Gori koji pripadaju tim preduzećima, a da državi pripada PDV, porezi i doprinosi na plate, dobit, imovinu…
Turizam – foto Boka News
Inflacija “smanjila“ prihode
Zbog nastupajuće inflacije ove i prethodnih godina, prihodi iz ove i 2019. mogu se porediti samo ako se umanje za 30 odsto.
On podsjeća da prema računovodstvenoj metodologiji (računovodstveno objektiviran prihod sektora smještaja i prehrane) prihod turizma je bio oko 500 miliona eura, a gubitak oko 50 miliona 2021. godine, nakon što su izvršena plaćanja svih obaveza davalaca turističkih usluga, poput energije, poreza, amortizacije, komunalnih dažbina…
– Ove godine i prihodi i gubici će, vjerovatno, biti nominalno povećani, ali realno, zbog visoke inflacije, manji. To ćemo znati tek sredinom trećeg kvartala iduće godine. Prihod je, dakle: proknjiženi prihodi svih turističkih preduzeća u Crnoj Gori koji pripadaju tim preduzećima, a državi pripada PDV, porezi i doprinosi na plate, dobit, imovinu… Turisti troše i u drugim djelatnostima – lokalnom saobraćaju, maloprodaji van turističkih objekata, kulturi…, ali ti prihodi pripadaju djelatnostima u kojima su ostvareni i pune njihove bilanse – objašnjava Ratković.
On potvrđuje da značajan dio tih prihoda donose turisti i to je doprinos turista rastu prihoda u drugim djelatnostima, zbog čega su turisti kupci roba i usluga ne samo turističke privrede, već i drugih privrednih i neprivrednih djelatnosti, u čemu je širi doprinos turizma rastu ekonomije i blagostanju društva.
On tvrdi da proteklu sezonu karakteriše neblagovremena i nepotpuna priprema.
– Ona nije pripremana prema posljednjem marketing planu iz 2019. godine, niti je taj plan apdejtovan shodno pandemijskom ili postpandemijskom vremenu. Jednostavno je ignorisan kao nasljeđe prethodne vlasti. Posebno zabrinjava odsustvo pripreme turizma za organizovani turistički promet iz najjačih evropskih emitivnih izvora, bez čega nema duge sezone i rentabilnog poslovanja – naglašava Ratković.
Turistički promet u kolektivnom smještaju, kako naglašava, dostiže 91,85 odsto prometa iz 2019. godine, a u odnosu na 2021. godinu veći je za 58 odsto.
– Ako je suditi prema naplati boravišne takse krajem decembra, onda je kolektivni smještaj na nivou godine dostigao oko 80 odsto ostvarenja iz 2019. godine, a ukupan smještaj oko 88 odsto – kaže Ratković.
Mamula Island
Struktura gostiju
Što se tiče gostiju, oni su po statistici, kako je naglasio, pretežno, tj. 42 odsto iz zemalja bivše Jugoslavije, što je nedovoljno za održivo poslovanje našeg turističkog sektora.
– Oko 58 odsto ostvarenog prometa je sa tržišta: Srbije 20,12 odsto, Crne Gore, 11,94 odsto, Njemačke 8,28 odsto, BiH 6,27 odsto, Francuske 5,71 odsto i Velike Britanije 5,47 odsto. U tome tri zemlje regiona (Crna Gora, Srbija i BiH) učestvuju sa 38,33 odsto, a sa ostalim zemljama regiona (bivše Jugoslavije) 41,81 odsto. Ovakva dinamika i struktura turističkog prometa ne daje osnova za održivo poslovanje turističkog sektora, posebno u ekonomskoj (sigurni gubici) i društvenoj (niske plate i sezonsko zapošljavanje) dimenziji – kaže Ratković.
Kao i drugim djelatnostima inflacija je ove godine uticala i na turizam pa su tako, po njegovim riječima, prihodi ove godine i 2019. godine nijesu isti.
– Paritet kupovne snage eura se mijenja pod uticajem inflacije, tako da euro 2019. godine vrijedi znatno više nego euro 2022. godine u kojoj se kod nas očekuje inflacija od oko 20 odsto. Na to se nadovezuje i inflacija iz prethodne dvije godine, tako da nominalni prihod današnjih 100 eura može biti ekvivalentan prihod od 70 eura 2019. godine. To treba imati u vidu kod svih ekonomskih analiza turizma, kao i ostalih djelatnosti – smatra Ratković.
Zaostajemo za konkurencijom
Što se tiče našeg turizma, ističe da smo u velikom zaostatku u odnosu na konkurenciju, posebno mediteranskih zemalja.
– Imamo daleko najlošiju strukturu smještajnih kapaciteta (učešće hotela i sličnih objekata ispod 10 odsto, a prosjek u zemljama Mediterana je oko 50 odsto), enormno učešće sekundarnog smještaja, nedostatak kampova i drugih vanhotelskih osnovnih smještajnih kapaciteta, kao i nerazvijenost turističke infrastrukture i dodatnih turističkih sadržaja – objašnjava Ratković.
Napominje da smo prije 1990. godine bili rame uz rame sa Hrvatskom koja je sada uspješna turistička priča za kojom zaostajemo više decenija.
– Posebno zaostajemo u strukturi turističke tražnje, đe je mediteranski turizam naslonjen na najvažnije emitivne izvore Evrope (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Skandinavske zemlje, Francuska…), a kod nas region, a prije kovida-19 još Rusija i Ukrajina, a sada ni jedni ni drugi, iako smo i sa njima decenijama imali hronične gubitke u turističkom sektoru – kazao je Ratković i dodao da smo u tranziciji kvalitativno i kvantitativno imali veliku ekspanziju restoranskog sektora, ali o tome nemamo podataka u zvaničnoj statistici.
Što se tiče promocije, kaže da je u Marketing planu sadržana dobra strategija promocije, uključujući i digitalnu, ali se ta strategija kod nas nedovoljno implementira.
– Nijesmo ni počeli da radimo na reformi destinacijskog menadžmenta po modelu DMO i javno-privatnog partnerstva, bez čega nema dobre i uspješne promocije. Sajmovi su i dalje važni, ali se njihova uloga i arhitektura promijenila. Digitalno se promocija vrši cijelu godinu, a sajmovi dođu kao dobar način promovisanja turističke destinacije na moderan i digitalizovan način – mišljenja je dr Ratković.
Boka Kotorska – foto R.Stjepčević
Ski turizam
Što se zimske sezone, smatra da nam je globalno otopljavanje velika prijetnja.
– Čuo sam brojna mišljenja da ne smijemo više u zimskim ski-centrima biti zavisni od snijega. To je isto kao da kažemo da u kupališnom turizmu ne smijemo više zavisiti od čistog i toplog mora i pješčanih plaža. Moramo konačno shvatiti da je fenomen globalnog otopljavanja velika prijetnja za ski-turizam i da on kod nas ne može biti prioritet. Za nas je mnogo važniji tematski turizam, a posebno agroturizam, koji je u uzlaznom trendu turstičke tražnje, a mi imamo prirodne potencijale da u ovoj vrsti turizma zauzmemo jednu od liderskih pozicija na Mediteranu – poručuje Ratković.
Smatra da treba obnoviti sela, ruralnu ekonomiju i izgraditi potrebnu turističku infrastrukturu, pa ćemo dobiti dugu turističku sezonu, kretanje ka cjelogodišnjem turizmu i u središnjem i sjevernom dijelu naše države.
– Ta vrsta turizma ne traži prevelika ulaganja, ima veliku moć apsorpcije radne snage, a proizvodi ekonomsku i socijalnu sinergiju ruralne poljoprivrede i turizma i praktično cjelogodišnju radnu sezonu simbiozom turizma i poljoprivrede – zaključuje dr Rade Ratković.
Informacioni sistem u turizmu površan
Što se tiče našeg informacionog sistema u turizmu koji je veoma bitan, Ratković smatra da nije egzaktan i holistički, tako da sa zakašnjenjem od jednog mjeseca imamo na Monstatu informacije o turističkom prometu u kolektivnom smještaju.
– Podatke o turističkom prometu u privatnom smještaju zvanična statistika u posljednjih nekoliko godina ne objavljuje zbog njihove nepotpunosti i netačnosti. Lokalne turističke organizacije taj promet procjenjuju, pa statistika te podatke objavljuje tek u januaru ili februaru za prethodnu godinu – objašnjava Ratković.
Fuzijom modernog zvuka i vanvremenskih hitova, Merlin, Senidah i Sara Jo zatvorili novogodišnju žurku ,,Budi u Budvi“
Kako bi se definitivno zapamtila ovogodišnja muzička proslava u metropoli crnogorskog turizma, Opština Budva i lokalna turistička organizacija postarali su se da na finišu trodnevnog novogodišnjeg programa spoje najtraženija muzička imena današnjice.
“Rijeka“ ljudi s nestrpljenjem je iščekivala trenutak kada će na velikoj bini ugledati najveću regionalnu zvijezdu, bosanskohercegovačkog slavuja Dina Merlina.
Dino Merlin u Budvi – Mediabiro
“Budva je napravila decenijski brend od ovoga. Svi najveći performer i autori su tu. To je kontinuirano i želim da dugo traje, jer je evidentno da svi na neki način imaju dobre vibracije od toga“, uvjereno je kazao Merlin.
Kada je riječ o jedinstvenoj energiji nezaboravnih performansa, balkanska trep diva Senidah, još jednom je potvrdila zbog čega posljednjih godina važi za muzički broj jedan.
Dino Merlin u Budvi – Mediabiro
Mlada, pop senzacija Sara Jo, prvi put je nastupila na trgu ispred zidina Starog grada, a sa nama je podijelila utiske neposredno prije nastupa.
“Upravo ovako treba spajati izvođače. Mislim da je svako veče pun pogodak. Ispratila sam nekoliko Novih godina u Budvi i zaista svaka čast organizaciji. Nama, izvođačima, mnogo znači kada nam se da prostor da se predstavimo kao performeri. Kada god smo pozvane da budemo dio ovakvih događaja, mi smo van sebe od sreće“, izjavila je pjevačica.
Nakon fenomenalne novogodišnje noći, građani i posjetioci Tivta prvog dana januara bili su u prilici da uživaju u dnevnom koncertu Verice Čuljković uz pratnju DJ Danila Radusinovića. Večernje slavlje počelo je oko 21 sat, kada je nastupio ženski tamburaški sastav “La banda”.
Nešto kasnije ljubitelji evergrina, popa i starih hitova Bijelog dugmeta, uživali su u koncertu Željka Bebeka, koji je publici priredio trosatnu zabavu.
Bebek u Tivtu - foto Boka News
1 od 3
Bebek u Tivtu - foto Boka News
Bebek u Tivtu - foto Boka News
Bebek u Tivtu - foto Boka News
Iz Turističke organizacije Tivta poručuju da su veoma zadovoljni posjećenošću tokom prva dva dana Nove godine, kao i organizacijom muzičkih događaja tokom praznika.
Ulazak Hrvatske u šengen i eurozonu svjedočanstvo je njezina marljivog rada i odlučnosti, rekla je u nedjelju na hrvatsko-slovenskoj granici predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uz premijera Andreja Plenkovića koji je naglasio da je s ta dva postignuća Hrvatska ostvarila najdublju moguću integraciju.
Predsjednica Komisije na Novu godinu stigla je na šengenom ‘ukinut’ granični prijelaz Bregana, u društvu premijera Andreja Plenkovića, nove slovenske predsjednice Nataše Pirc Musar, šefove diplomacija dviju država i povjerenice EK-a Dubravke Šuice.
„Ovo je dan za slavlje, ovo je sezona novih početaka”, rekla je Njemica na konferenciji za medije.
„Nema mjesta u Europi gdje je to više istina nego tu, na hrvatsko-slovenskoj granici”, naglasila je predsjednica EK-a i nazvalai hrvatski ulazak u prostor slobodnog kretanja i eurozonu ogromnim postignućima za najmlađu članicu Europske unije.
„To je svjedočanstvo vašeg nevjerojatnog putovanja, vašeg teškog rada i odlučnosti”, naglasila je Von der Leyen.
Europa će raditi na zaštiti šengenskog prostora koji je „uvijek pred izazovima”, ali ga se „ne smije uzeti zdravo za gotovo”, rekla je. Dio članica prostora slobodnog kretanja proteklih su godina vraćale granične kontrole zbog migrantske krize i pandemije koronavirusa.
„Šengen je stvar predanosti i međusobnog povjerenja. U šengenu se oslanjamo jedni na druge. A mi znamo da vama možemo vjerovati i osloniti se na vas”, poručila je Von der Leyen Hrvatskoj.
Govoreći o euru, predsjednica EK-a istaknula je kako je riječ o drugoj najvažnijoj valuti na svijetu koja europske države čini snažnijima na svjetskoj razini i jedno je od najvećih europskih postignuća. Euro kovan u Hrvatskoj, sa simbolom kune, uspješni je spoj hrvatskog „nacionalnog identiteta i europske sudbine”, dodala je.
Premijer Plenković na konferenciji je rekao da je 1. januara 2023. „povijesni dan” kad je Hrvatska ostvarila svoje „strateške, državničke i političke ciljeve”.
„Došli smo do trenutka kada smo u najdubljoj integraciji u kojoj Hrvatska može biti, kao zemlja koja prije 31 godinu nije bila međunarodno priznata” te je privremeno bila pod okupacijom, naglasio je premijer pa zahvalio hrvatskim braniteljima bez čije „žrtve i doprinosa” ne bi bilo današnje hrvatske slobode i demokracije.
Hrvatska je pridruživanjem eurozoni i šengenskom prostoru, kao jedina zemlja koja je to postigla na isti dan, postala jedna od samo 15 europskih zemalja koje su istovremeno dio tih dviju integracija te NATO saveza, rekao je premijer i dodao da mu je drago što je u 2022. Hrvatska dovršila i Pelješki most, u čemu su svoj udio imali i slovenski arhitekti, ali i europska sredstva.
Hrvatska je te ciljeve ostvarila „zasluženo”, a nakon 1. januara za nju „ništa više nije isto”, rekao je Plenković.
Premijer je na granici zahvalio ministrima koji su radili na tim postignućima te policiji na čuvanju granice.
Svoje „kapacitete (policija) je sada spremna preorijentirati na vanjske”, više od 1350 kilometara duge granice EU-a i šengenskog područja, rekao je.
Hrvatska na njima neće graditi žicu ni barijere, naglasio je Plenković.
„To su političke postavke kojih se držimo čvrsto i držat ćemo ih se do kraja”, zaključio je.
Nova slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar na konferenciji je kazala kako je „iskreno” veseli hrvatski ulazak u dva prostora, naglasivši kako je integracija „jedini put” za Europu te za države zapadnog Balkana.
„Europa je naš dom. Mi smo obavezni čuvati taj dom i učiniti ga ugodnim”, rekla je.
Kao poveznicu Slovenije i Hrvatske, ali i Njemačke, domovine predsjednice Europske komisije, Pirc Musar izdvojila je Primoža Trubara, slovenskog protestantskog reformatora i „oca slovenske pismenosti” koji je pomagao u izdavanju knjiga na hrvatskom jeziku, tiskanih u Njemačkoj.
„Trubar je bio onaj koji je prelazio granice ideologije i države. Njega je vodila ideja reformacije, a nas ideja Europe”, rekla je Slovenka.
Naglasila je da povijest može povezivati, ali i razdvajati države, a na ovim područjima „bilo je dosta” da ona razdvaja.
„Pozdravljam što između Slovenije i Hrvatske ponovno nema granice. Zaista se iskreno tome radujem”, zaključila je nova slovenska predsjednica.
Hrvatska je u ponoć, nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji, postala članica šengenskog područja, ušavši time u klub s još 26 država i 420 milijuna ljudi u najvećem svjetskom prostoru slobodnog kretanja među državama.
Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. marta ukinut će se i one u zračnim lukama.
S novom godinom Hrvatska je postala i članica eurozone, pridruživši se više od 342 milijuna ljudi koji se koriste eurom.
Koncert mješovitog hora Srpskog pjevačkog društva (SPD) „Jedinstvo“ (1839) Kotor biće održan u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu u srijedu 4. januara sa početkom u 18 časova.
Koncert se održava u okviru manifestacije „Od Božića do Božića“ pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i u organizaciji Turističke organizacije Kotor i NVU Karampana.
Novogodišnja noć u Crnoj Gori protekla je mirno i nije bilo većeg narušavanja javnog reda i mira, ni ugrožavanja bezbjednosti građana, kazao je na konferenciji za novinare načelnik Operativno komunikacionog centra Uprave policije Mladen Marković. Navodi i da u novogodišnjoj noći praktično nije bilo upotrebe vatrenog oružja.
U odnosu na prethodne godine, kako ističe Marković, za novogodišnju noć nije bilo krivičnih djela nasilja u porodici, a je bilo pet prekršaja iz te oblasti, a jedna osoba je zadržana.
Evidentirano je, kako ističe, i šest prekršaja iz oblasti javnog reda i mira.
Dodaje da je nešto povećan broj saobraćajnih nezgoda, kojih je bilo 23 dok je 13 osoba zadobilo lakše tjelesne povrede.
Pred Novu godinu u Crnu Goru ušlo 77.000 osoba
Tokom jučerašnjeg dana, kako kaže Marković u Crnu Goru je ušla 31.000 građana, dok je iz države izašlo njih 22.000.
Navodi da je ukupan broj ulazaka u državu od 29. do 31. decembar bio oko 77.000 dok je iz države izašlo 66.000 građana. To je, kako kaže, više neko godinu ranije.
Marković kaže i da je uoči novogodišnjih praznika smanjena nelegalna prodaja pirotehnike.
Granica
– Od 29. do 31. decembra mi smo nešto više od 14.000 petardi oduzeli od neleganih prodavaca i podnijeli prijave protiv više osoba – naveo je Marković i podsjetio da akcija “Petarda” traje do 20. januara.
Ističe da je u toku 2022. godine bilo 160 incidenata vezanih za vatreno oružje, što uključuje upotrebu, municije ili eksplozivnih sredstava.
Kako kaže, iako je ova statistika nepoželjna, “u ovoj novogodišnjoj noći praktično nijesmo imali upotrebu vatrenog oružja”.
– Mi ćemo ponovo aktivirati kampanju “Poštuj život vrati oružje” – zaključio je Marković.
Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi dogovorio je sa crnogorskom nacionalnom avio kompanijom organizaciju većeg broj letova iz Beograda za Tivat u toku 54. Praznika mimoze.
Dejan Pižurica, direktor prodaje kompanije Air Montenegro, saopštio je da će termini u kojima će se dodatni letovi odvijati biti objavljeni sredinom ovog mjeseca.
Dodatni letovi u toku Praznika mimoze, kako je istakao sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović, omogućiće bolju popunjenost smještajnih kapaciteta i povećati broj turista tokom februara i marta.
“Očekujemo znatno veći broj gostiju iz Srbije jer 54. Praznik mimoze počinje 17. februara, a u tom periodu su i praznici u Republici Srbiji. Program je inoviran u odnosu na prethodne godine i koncipiran tako da nudi zanimljive sadržaje za sve ukuse i generacije. Nadamo se uspješnom dogovoru sa agencijama iz Banja Luke. Naš cilj nije samo bolja posjeta u toku Praznika mimoze, jer nakon toga slijede Vaskršnji praznici i Prvi maj. Herceg Novi mora da bude vidljiviji i konkurentniji na turističkom tržištu regiona i Evrope uopšte. Ovo će ujedno biti i početak promotivnih aktivnosti za narednu ljetnju turističku sezonu”, istakao je Vitomirović.
Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi će, na sastanku koji će uslijediti sa svim zainteresovanim turističkim agencijama iz Banja Luke, sagledati mogućnost uvođenja čarter letova iz tog dijela Bosne i Hercegovine.
