Početak novog sedmice donosi naglu promjenu vremenskih prilika u cijelom regionu.
Za cijelu obalu oglašen je crveni meteoalarm. Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i olujnog vjetra u prekidu su trajektne linije na Kvarneru, a više prometnica zatvoreno je za pojedine skupine vozila.
Osim niže temperature zraka, neugodan će mnogima biti i jak sjeveroistočni vjetar, na Jadranu još jača bura, često olujna, na već uobičajenim lokacijama na udare i orkanska, posebice u ponedjeljak i utorak.
Mlazna struja premješta se s američkog kopna nad Atlantik, prolazi južnije od Islanda, sjeverno od Velike Britanije, skreće prema jugu, nastavlja preko Francuske do sjeverne Afrike, i preko Egejskog i Crnog mora nastavlja svoj put prema istoku.
Hladna suha zračna masa sa sjeveroistoka noćas je prešla preko naših krajeva. U dodiru s toplim nestabilnim zrakom došlo je do jake frontogeneze i lokalnih grmljavina praćenih udarima vjetra te obilnim oborinama.
Veći dio sedmice nastavit će se pritjecanje hladnog zraka sa sjevera, a ciklona nad Egejskim i Crnim morem će se sporo popunjavati. U takvim vremenskim prilikama nad naše krajeve se nastavlja pritjecanje hladnog zraka sa sjevera, što za posljedicu ima brze promjene vremena uz jaku i olujnu buru na Jadranu.
U Kostanjici su u subotu održana dva državna prvenstva u sportskom ribolovu na moru u organizacije Saveza.
Klub “Ama” iz Kostanjice se još jednom pokazao kao dobar domaćin i organizator, a kao najljepša stvar ovog događaja je bila masovnost, iako vremenski uslovi nisu bili najbolji.
U dvije kategorije ukupno se takmičilo četrdeset takmičara, 32 seniora i 8 seniorki. Takmičarska disciplina bila je Štapom s uređene obale.
Savez za sportski ribolov
U kategoriji Seniorki treće mjesto je osvojila Milijana Matijašević iz KSR Jugole Grakalić Herceg Novi, drugo mjesto pripalo je Nadi Dabović iz KSR Ama, Kostanjica. Najbolja među svim sa osvojenom zlatnom medaljom bila je Tijana Kekić iz KSR Bojana iz Ulcinja.
U kategoriji Seniori, treće mjesto zauzeo je Marko Radosavljević iz KSR Igalo , drugo mjesto je osvojio Radovan Popović iz KSR Sipa iz Tivta , a zlatna medalja pripala je Dejanu Beljkašu iz KSR Delfin iz Budve.
Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici rimokatoličke vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Veliki petak i Uskrs i to petak 7. april, nedjelja 9. april i ponedjeljak 10. april, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Iz Ministarstva su istakli da su državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.
Razgovori o stresu i vježbe disanja sa Jakobom Lundom
1 od 4
Susret sa ljudima iz Boke
Prisutni vježbali sa Jakobom
Zorana MIlošević u obraćanju publici
Razgovori o stresu i vježbe disanja sa Jakobom Lundom
Razgovori o stresu i vježbe disanja sa Jakobom Lundom na Akademiji znanja u Budvi – najava yoga-seminara Međunarodne organizacije za ljudske vrijednosti Crne Gore
Trenutak mira, dva-tri minuta bez misli i emocija, nasnažniji je utisak koji je na Jakoba Lunda, direktora Međunarodnog udruženja za humane vrijednosti (International Association for Human Values -IAHV) u Danskoj, ostavilo praktikovanje vježbi disanja, sa kojima se prvi put upoznao prije 28 godina na seminaru Art of Living. On je u sali Akademije znanja u Budvi održao interaktivno predavanje „Joga na i van joga prostirke“, te kroz pokazne vježbe disanja prisutnima objasnio koliko je velika moć daha u povezivanju tijela i uma, pogotovo u vremenima kada živimo sa “previše buke u glavi”. Zanimljiva pitanja i komentari prisutnih pokazali su da ova tema itekako interesuje ljude, koji tragaju za načinima kako da se lakše nose sa svakodnevnim životnim izazovima.
-Bio sam ovdje prije “korone” i sa Aleksandrom Grujović (direktorkom Međunarodne organizacije za ljudske vrijednosti Crne Gore, ranije “Umjetnost življenja Crne Gore”) sam radio program sa korisnicima zatvora u Spužu. Imam pozitivno iskustvo iz tog rada, a sada smo se vratili, jer sam jako želio da se upoznam sa lokalnom sredinom, sa ovdašnjim ljudima, što se desilo večeras. Moja misija je da širim to znanje različitim grupama ljudi- ne samo zavisnicima nego i onima iz biznisa, sporta, politike… Planiramo da u narednom periodu radimo osnovne kurseve, a onda da ponovo dovedemo međunarodne učitelje i da se odradi napredni “seminar tišine”, gdje će ljudi imati priliku da četiri dana budu na jednom mjestu u prirodi i da duboko iskuse praksu duhovnog rada na sebi, kazao je Lund za Bokanews.
Prisutni vježbali sa Jakobom
Stres znači kontrakciju, skupljanje, isključivanje intuicije i nekih drugih moždanih funkcija, dok “yoga” znači spoj, konekciju, povezivanje sa svojim sopstvom. On utiče na tijelo dvojako: od glave ka tijelu ili od tijela ka glavi, kada njegove posljedice traju u kontinuitetu i prelaze u depresiju, nesanicu, anksioznost… Stalno “bombardovanje” informacijama utiče na to da tijelo mnogo brže proizvodi hemijske supstance koje čovjeka još više ubrzavaju.
-Tijelo ima sposobnost samoiscjeljenja, a naši ljekari kada nam prepišu ljekove, samo stavljaju naše tijelo u situaciju da samo sebe iscijeli. Međutim, i mi sami možemo pomoći sebi, naprimjer, kada u noći punog Mjeseca sjednemo pored jezera okrenuti ka istoku i posmatramo refleksiju mjesečine na vodi, navodi Lund i dodaje da mnoštvo informacija koje svakodnevno primamo ostavljaju utiske i napetost u nama i odvlače nam pažnju.
Pored sunčeve svjetlosti, hrane, vode, spavanja, vazduh je veoma važan činilac napajanja našeg energetskog sistema, a dah je taj koji povezuje naš nervni system sa emocijama, tijelom. Kada naučimo da mijenjamo ritam i način disanja, promijenićemo i naš pogled na svijet i okruženje, naš odnos sa drugim ljudima, kaže Jakob Lund, koji je 1995. godine počeo da se svakodnevno bavi proučavanjem i praksom drevnih znanja o disanju, meditaciji i jogi. Kako je vremenom primijetio da mu se dešavaju i mnoge druge promjene u ostalim segmentima života, završio je obuku za rad sa zatvorenicima i od 2000. godine dijeli svoje znanje putujući svijetom vodeći obuke za trenere i specijalizovane programe za kriminalce i bolesti zavisnosti. Takođe predaje na akademskim programima za američke studente u Kopenhagenu, te vodi programe za političare, policiju, sportiste, zaposlene u firmama.
Razgovori o stresu i vježbe disanja sa Jakobom Lundom
Učitelj joge Ljubiša Mladenović iz Tivta kaže da se kroz vježbe disanja oslobađamo stresa, da li je to nešto što se desilo prije 20 ili prije pet godina, nakon dužeg svakodnevnog vježbanja, čovjek se oslobađa onoga što je doživio.
-Kad se pitamo :”Biti ili ne biti”, odgovr na to pitanje je: “Neka bude”. Dug je put do tog odgovora da ga zaista živim, a život se ubrzava, kako godine idu, moje vrijeme je sve kraće. Kad smo počeli – znamo, a kad ćemo završiti- ne znamo, ali neka osjećamo i onda je jako važno kojim kvalitetom živimo ovo preostalo vrijeme. Ovaj program može da pomogne. Velike su ponude, bombardovani smo holističkim pristupom načina života sa svih strana, na svakome je da učini taj prvi korak i onda da bira- nema pokušaja, nego, ili radiš ili ne radiš. Pozivam vas da nam se pridružite na narednom kursu, poručila je Zorana Milošević, učiteljica yoge.
SEMINAR OD 21. DO 23. APRILA U DOBROTI
Zorana MIlošević u obraćanju publici
-Ogromna je inspiracija za čovjeka da povjeruje da ta matrica razmišljanja i djelanja ne mora da bude ista, to je motivacija za dalji rad, ali prethodno je potrebno da prođemo Osnovni program, koji je neophodan da bismo navikli i pripremili svoje tijelo da prihvati nešto što je toliko intenzivno, to su “stepenice” za napredni seminar “Tišine”. Osnovni seminar trebalo bi da se desi od 21. do 23. aprila u sali Mjesne zajednice Dobrota, a vodiće ih Zorana Milošević i Ljubiša Mladenović, pozvala je prisutne Aleksandra Grujović.
Kandidat “Pokreta Evropa sad” Jakov Milatović novi je predsjednik Crne Gore. Prvi je predsjednik Crne Gore u istoriji višestranačja koji ne dolazi iz redova DPS-a. On je na predsjedničkim izborima ostvario ubjedljivu pobjedu protiv predsjedničkog kandidata DPS-a Mila Đukanovića, osvojivši preko 60 procenata glasova.
U izbornu trku je ušao neplanirano, nakon što je odbijena kandidatura predsjednika Evrope sad Milojka Spajića, zbog posjedovanja pored crnogorskog i srpskog državljanstva.
Milatović je bio ministar ekonomije i ekonomskog razvoja u kabinetu Zdravka Krivokapića od 4. decembra 2020. do 28. aprila 2022. godine. Rođen je u Podgorici.
Kao ministar ekonomije Milatović je sa Milojkom Spajićem, tadašnjim ministrom finansija, kreirao ekonomski projekat “Evropa sad”.
Na lokalnim izborima u Podgorici krajem oktobra 2022.godine je DPS izgubio vlast, a Evropa sad je sa podrškom od 21 odsto glasača najavila da će Jakov Milatović biti novi gradonačelnik.
Osnovne studije iz oblasti ekonomije završio je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Proveo je jednu akademsku godinu na Državnom univerzitetu Ilinoisa kao američki stipendista, jedan semestar na Univerzitetu za ekonomiju i biznis u Beču (VU Vien) kao stipendista Vlade Austrije, jedne akademske godine na Univerzitetu Sapienza u Rimu (La Sapienza) kao stipendista EU.
Milatović je magistrirao ekonomiju na Univerzitetu Oksford. Bio je stipendista britanske vlade. Bio je i član njemačke fondacije Konrad Adenauer. Tečno govori engleski, italijanski i španski.
Radio je u NLB grupi Podgorica i Dojče banci, Frankfurt.
Kasnije se Evropskoj banci za obnovu i razvoj u timu za ekonomske i političke analize, a 2019. godine unaprijeđen je u glavnog ekonomistu za zemlje EU, uključujući Rumuniju, Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju, a radio je u kancelariji Banke u Bukureštu.
Objavio je veliki broj članaka i koautor je dvije knjige.
Oženjen je i otac troje djece.
Milatović je kazao da će biti predsjednik svih građana, Đukanović priznao poraz
U prvom obraćanju nakon pobjede, Milatović je rekao da će biti predsjednik svih stanovnika Crne Gore i da je ovo noć “koju smo čekali više od 30 godina”.
“Neka nam je sa srećom ova pobjeda svih nas. Neka nam je sa srećom pobjeda pomirene Crne Gore”, istaknuo je Milatović, dodavši da će u narednih pet godina uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.
“Također nikada više iz Crne Gore neće ići trzavice prema bilo kojoj zemlji zapadnog Balkana i našim susjedima. Želimo zajedništvo, slogu i napredak na europskom zapadnom Balkanu”, rekao je Milatović
Milo Đukanović je u obraćanju čestitao Milatoviću na pobjedi te je rekao da mu želi da bude uspješan predsjednik, “jer ako on bude uspješan predsjednik to znači da će Crna Gora biti uspješna država.”
“Završeni su izbori. Crna Gora je izabrala. Ja taj izbor poštujem. Čestitam Jakovu Milatoviću”, kazao je dosadašnji predsjednik, zahvalivši građanima koji su “masovnim sudjelovanjem na izborima doprinijeli da imamo još jedan demokratski i vjerodostojan izborni proces, koji doprinosi međunarodnom ugledu Crne Gore.”
Zahvalio se svim građanima koji su mu dali povjerenje, iako ovaj puta njihovi glasovi nisu bili dovoljni za većinu. “Ponosan sam na ogromnu podršku u sredinama u kojima većinu čine pripadnici manjinskih naroda”, istaknuo je Đukanović.
Jakov Milatović pobijedio je nedjelju na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori osvojivši oko 60 posto glasova, dok je njegov protukandidat i dosadašnji predsjednik Milo Đukanović osvojio oko 40 posto, objavio je CEMI na temelju preko 80 posto prebrojanih glasova.
Izlaznost na izborima bila je 70 posto od ukupno upisanih oko 550 hiljada birača.
Izborni dan obilježile su manje nepravilnosti, a Milo Đukanović ranije tokom dana je rekao da će čestitati pobjedu svom protukandidatu u slučaju da pobijedi.
Milatović je nakon što je glasao bio siguran u pobjedu te je ustvrdio da je u prvom krugu razlika bila iznad 70 hiljada glasova te da smatra da je to nedostižno.
Jakov Milatović je ekonomist, bivši ministar ekonomskog razvoja u prvoj vladi nastaloj nakon parlamentarnih izbora održanih u avgustu 2020. na kojima je Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) prvi puta nakon tri desetljeća izgubila većinu u parlamentu.
Izbornu strategiju Milatović je temeljio na gospodarskoj retorici te odluci vlade u kojoj je bio ministar da minimalnu platu u Crnoj Gori podigne sa 220 na 450 eura.
Milatović je treći predsjednik Crne Gore od neovisnosti 2006.
Prije njega tu funkciju u dva mandata obavljao je Filip Vujanović i u jednom Milo Đukanović, obojica članovi Demokratske partije socijalista.
Inauguracija Jakova Milatovića može se očekivati sredinom maja.
Dva dana uoči predsjedničkih izbora Milo Đukanović raspustio je crnogorski parlament i zakazao izvanredne parlamentarne izbore za 11. jun.
Beživotno tijelo mještanke Bijele Bojane Balabušić, čiji je nestanak prijavljen policiji u subotu oko 14 sati pronađeno je danas iza 18 sati u moru, u blizini naselja Žager.
Kako je RTHN potvrđeno iz Centra bezbjednosti Herceg Novi, tijelo utopljenice su pronašli građani.
-Od strane mještana Bijele nam je prijavljeno da je u mjestu Žager u moru uočeno beživotno tijelo starije ženske osobe. Izlaskom na lice mjesta potrvrđeno je da se radi o nestalom licu Balabušić Bojani. U toku je komunikacija sa nadležnim Višim državnim tužiocem u Podgorici, nakon čega će tijelo biti upućeno na obdukciju u Podgoricu, saopštili su nam iz CB HN.
Kotorski vatrogasci spasili su njemačku državljanku povrijeđenu prilikom obilaska kotorskih bedema, tvrđave Sveti Ivan.
– U 15:50 sati Služba zaštite i spašavanja je obaviještena da je na tvrđavi Sveti Ivan kod male tvrđave doslo do povrijeđivanja ženske osobe usled pada, te da se nije sposobna sama se spustiti, navode vatrogasci.
Na intervenciju je upućeno jedanaest vatrogasaca.
– Povrijeđena osoba se nalazila na pomenutoj lokaciji sa povredom koljena. Nakon sat vremena osoba je spuštena do izlaza iz grada kod centra za kulturu i predata kolegma iz ZHMP. Radi se żenskoj osobi, godina starosti 46, njemačke nacionalnosti, saopštili su iz Vatrogasne službe.
U drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori do 17 sati glasalo je 58,7 odsto birača, objavio je Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).
Prema podacima te nevladine organizacije, u centralnom dijelu Crne Gore glasalo je 62,8 odsto građana, sjevernom 57,3, a u južnom 52,4 odsto.
PR koorinatorka CeMI-ja Maja Bijelić saopštila je na konferenciji za novinare da je u Podgorici do 17 sati biračko pravo ostvarilo 63,6 odsto birača, u Nikšiću 67,3, Baru 52,8, a u Bijelom Polju 60,9 odsto.
U prvom krugu izbora 19. marta do 17 sati glasalo je 52,4 odsto građana.
Na predsjedničkim izborima 2018. godine do istog perioda glasalo je 49,5, a na parlamentarnim 2020. 68,4 odsto građana.
U drugom krugu izbora učestvuju kandidati Demokratske partije socijalista i Pokreta Evropa sad, Milo Đukanović i Jakov Milatović.
Glasačko pravo na izborima ima 542.154 građana, a biračka mjesta otvorena su do 20 sati.
Protsti protiv mirovinske reforme Foto: Nacho Doce / Reuters
Više od hiljadu policajaca i vatrogasaca ozlijeđeno je u prosvjedima i neredima diljem Francuske, rekao je ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin lokalnim medijima u nedjelju.
Francuska je zahvaćena štrajkovima i prosvjedima nakon što su predsjednik Emmanuel Macron i vlada progurali planove da se podigne dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine.
Dermanin je za francuski list Journal du Dimanche (JDD) rekao da su ozlijeđena 1093 policajca i vatrogasca otkad su izbili prosvjedi u ožujku.
Osim toga bilo je 2579 oružanih incidenata i 316 napada na javne zgrade, rekao je za tjednik koji izlazi nedjeljom.
Nije iznio podatke o ozlijeđenim prosvjednicima, ali je rekao da je 36 policajaca pod istragom zbog sumnje na prekomjernu upotrebu sile.
Darmanin je odbacio optužbe da su policajci bili agresivni prema prosvjednicima i da su upotrijebili neproporcionalnu silu.
– Pravo na prosvjede ne uključuje pravo na nasilje, rekao je.
Policija je morala intervenirati kada su inače mirni prosvjedi postali nasilni, rekao je Darmanin.
Kazao je da policija može legitimno pokazati snagu i, kako je rekao, ponekad i oštro nastupiti, ali time odgovara na izrazito nasilne napade profesionalnih izgrednika kojima je cilj uništavanje imovine i ubijanje policajaca.
Prosvjedi, koji su bili mirni nekoliko tjedana, postali su nasilni 16. ožujka kada je vlada progurala kontroverznu reformu bez glasanja u parlamentu.
Ustavno vijeće još uvijek razmatra reformu.
Sindikati su pozvali na 10. nacionalni dan štrajkova i prosvjeda u četvrtak, a vlada ne pokazuje znakove odustajanja.
Štrajkovi i dalje ometaju javni život. Na nekim je mjestima ugrožen zračni promet i opskrba benzinskih postaja gorivom.
