Ukrajinski borci u Bahmutu Foto: S. Nuzhnenko/M. Djurica/A. Babenko / Reuters
Istok zemlje opet je meta najjačih ruskih napada, grad Bahmut, novi simbol otpora, napada se sa svih strana jer ga je ruska vojska gotovo potpuno okružila. Uz to, sve su brojniji ukrajinski napadi u neprijateljskoj pozadini, kojima je cilj što više oštetiti infrastrukturu pobunjenika.
Diplomatija je u petoj brzini. Tako će španjolski premijer sljedeće sedmice službeno posjetiti Kinu na poziv njezina predsjednika kako bi se poradilo na pronalaženju mirovnog rješenja kojim bi se zaustavio rat u Ukrajini.
Medvedev: Zapad će pokušati razbiti Rusiju na manje države
Zapadu se ne sviđa neovisnost Rusije i Kine i dolazeća desetljeća neće biti mirna jer će pokušati razbiti Rusiju na manje i slabije države, rekao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u intervjuu za državnu novinsku agenciju TASS. Dodao je kako je Ukrajina dio “Velike Rusije” te da ne vidi mogućnosti za oživljavanje ruskih veza sa Zapadom u bliskoj budućnosti.
Medvedev, koji je sada zamjenik predsjedatelja ruskoga vijeća sigurnosti, rekao je da će se pokušaj bilo koje zemlje da uhiti predsjednika Vladimira Putina na temelju uhidbenog naloga Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) shvatiti kao objava rata.
Ogromne nakupine morskih algi zatrpala je obale Floride i drugim obalama diljem Meksičkog zaljeva, prijeteći turističkoj sezoni, prenose strani mediji.
Sargassum, specifična sorta morske alge, već duže vrijeme stvara velika cvjetanja u Atlantskom oceanu, a znanstvenici prate njezina golema nakupljanja još od 2011. godine. No, ovogodišnje cvjetanje moglo bi biti najveće ikada, smatraju, zajedno obuhvaćajući više od 5000 milja (8047 kilometara) od obale Afrike do Meksičkog zaliva.
Cvjetanje mora – foto AFP
Ovogodišnje cvjetanje sargassuma počelo je ranije nego prethodnih godina i udvostručilo se veličinom, između prosinca i siječnja, rekao je dr. Brian Lapointe, istraživač na Oceanografskom institutu Harbor Branch Sveučilišta Florida Atlantic.
Otkako se prati cvjetanje ove alge, došlo se do pretpostavke da su povećane temperature oceana i opterećenje nutrijentima iz obalnog otjecanja ključni faktori za njeno bujanje.
Cvjetanje mora – foto AFP
Ova vrsta algi obitava u oceanima diljem svijeta te može narasti i do nekoliko metara dužine, a zbog iznimnih količina po njoj je ime dobilo i Sargaško more u Atlanskom oceanu. Smeđe je ili tamnozelene boje, a sastavljena je od oblika sličnih stabljici, korijenu i listovima.
Sargassum alge su u oceanima neophodno stanište za pojedine vrste morskog života, no kada dospiju na obale počinju truliti te otpuštaju bezbojan plin sumporovodik poznat po vrlo neugodnom mirisu pokvarenih jaja. Kod nas ova alga najviše cvjeta na zapadnoj obali Istre gdje se potom pojavljuje veliko onečišćenje mora.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) pokrenula je ciklus predavanja Znanost u žarištu, a na prvome je Lovro Kunčević iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Dubrovniku govorio o dubrovačkoj diplomaciji, kako je Dubrovnik okružen velesilama uspio sačuvati neovisnost 450 godina.
Na predavanju “O njegovanju (ne)ovisnosti: dubrovačka diplomacija i europske velesile u novom vijeku” viši znanstveni suradnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku Lovro Kunčević istaknuo je u srijedu kako je Dubrovnik kroz povijest postao važan posrednik između Istoka i Zapada, osigurao je da njegovu neovisnost istodobno štiti nekoliko velikih sila, a naklonost moćnih država održavao vještom diplomacijom.
Podsjetio je da se Dubrovačka Republika, neovisna od 1358. do 1808. nalazila na tromeđi tri velika mediteranska imperija – Osmanskog Carstva, Mletačke Republike i Španjolskog Imperija.
Standardan sažetak dubrovačke povijesti glasi – iako je ležao na granici carstava, čak civilizacija, Dubrovnik je svoju neovisnost sačuvao stoljećima i pretvorio se u važnog posrednika između Istoka i Zapada. No ta uvriježena ocjena tek otvara ključno pitanje kako je to Dubrovniku uspjelo i kako je sićušna državica okružena velesilama uspjela sačuvati svoju neovisnost 450 godina i uvjeriti moćne susjede da im je korisnija kao neovisna republika nego kao dio njihovih posjeda, smatra Kunčević.
Hong Kong renesanse
Po njegovom sudu, presudna za opstanak Dubrovnika bila je činjenica da je stvorio sustav međunarodnih zaštitnika, odnosno osigurao da njegovu neovisnost istodobno štiti nekoliko velikih sila.
Dubrovnik se pretvorio u potrebu velikih sila i zato je preživio. Pružao im je usluge koje nisu mogli dobiti od drugih, poput dostavljanja vijesti o njihovim neprijateljima, slanja resursa i radne snage, otkupa zarobljenika ili trgovačkog posredovanja. Podatke je Dubrovnik skupljao zahvaljujući razgranatoj trgovačkoj mreži, jer su njegovi trgovci bili obavezni dubrovačkim vlastima slati vijesti koje bi se zatim slale u zapadnoeuropske države, rekao je Kunčević.
Dubrovčani su bili optuživani da špijuniraju za drugu stranu i te su optužbe bile uglavnom potpuno točne. Dubrovnik je stoljećima pomagao i Osmanlijama i kršćanskim državama, bio je najuspješniji dvostruki špijun i ratni profiter novovjekovne Europe. Dubrovnik je postao Hong Kong renesanse, rekao je Kunčević.
U 16. stoljeću bio je gospodarski razvijeniji od većine zapadnoeuropskih zemalja, a BDP mu je bio blizu venecijanskog. Bio je jedini dio Hrvatske koji je svojedobno bio među ekonomskim najrazvijenijim državama svijeta. Ključno oružje bila je neutralnost te od sredine 15. do ranog 19. stoljeća Dubrovnik nije sudjelovao ni u jednom jedinom europskom ratu. Neutralnost je omogućavala trgovanje i u vrijeme ratova i tada bi profit eksplodirao, kazao je Kunčević.
Nekonvencionalne diplomatske metode
Dubrovnik je naklonost moćnih država također održavao vještom diplomacijom koja svoju učinkovitost može uvelike zahvaliti nekonvencionalnim metodama poput poniznosti i moralnih ucjena. Usavršio je pregovaranje iz pozicije slabosti. Dok su drugi diplomati svoje vladare pokušavali prikazati moćnijima nego su bili, dubrovački su stoljećima činili suprotno i pokušavali europske dvorove uvjeriti u slabost, krhkost i siromaštvo svoje republike, rekao je, uz ostalo, Kunčević.
Dubrovačka Republika bila je krajnje arhaična u pogledu organizacije, jer tek krajem 17. stoljeća uvodi stalne veleposlanike, a sve do svog kraja nije imala ništa nalik ministarstvu vanjskih poslova. Takve diplomatske metode bile su uspješne sve do dolaska Napoleona koji je srušio dotadašnje geopolitičke odnose u Europi pa se u trenutku približavanja francuske i ruske vojske Dubrovnik morao opredijeliti za jednu od strana, a nakon Napoleonova sloma na Bečkom kongresu 1815. kao ratni plijen postao je dio Habsburške Monarhije.
Lovro Kunčević (1979.) diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je na Central European University (Budimpešta), odsjeku za medijevistiku, a na tom odsjeku je i doktorirao 2012. godine. Od 2007. zaposlen je u HAZU, Zavodu za povijesne znanosti u Dubrovniku.
HAZU je pokrenuo ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u okviru kojeg je ovo održano kao prvo.
Koncertom u Crkvi sv. Duha učenici ŠOSMO „Vida Matjan“ iz Kotora predstavili rezultate tromjesečnog rada
Koncert pod maskama održan u Crkvi Sv. Duha- koncertoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru okupio je brojne učesnike-mlade umjetnike/ce, njihove roditelje, prijatelje i profesore, kako iz Kotora, tako i iz područnih odjeljenja u Risnu, Radanovićima i Lastvi grbaljskoj. U duhu tradicije maškaranja, a na Svjetski dan poezije, talentovani đaci su djela različitih kompozitora iz više epoha izveli u posebnoj atmosferi, u zanimljivoj vizuelnoj scenografiji, u kostimima i maskama, koje su osmislili specijalno za ovu priliku.
Koncert učenika Vida Matjan
Posebnu pažnju publike privukao je, kao i uvijek, horski nastup, ovoga puta sa učenicama VII, VIII i IX razreda Osnovne muzičke škole, koje je predvodila dirigentkinja prof. Dušica Ćetković. Nastupili su i najmlađi, Sofija Mačić, klavir, Jan Plahotnjik, gitara, Aleksandra Balakireva, klavir i Mihail Vidović, gitara, učenici drugog razreda osnovne škole, kojima je ovo bio prvi koncert. Tu su i stariji osnovci, klaviristi Irina Radulović, Jovana Lončar, Sava Maslakov, Una Radanović, Irina Maliković, harmonikaš Arsenij Semirukin, gitaristi Stefan Vuković i Nikolina Dževerdanović, kao i učenici Srednje muzičke škole- Anja Miljenović, violina, te solo-pjevač Valter Vlaović. U klavirskoj saradnji svirao je prof. Nikola Vučković.
Koncert učenika Vida Matjan
U klavirskom duu predstavile su se Ksenija Ilić i Nataša Vukašinović, učenice petog i šestog razreda, te Milica Vulanović, gitara i Jovana Šujica, flauta, učenice četvrtog i trećeg razreda Srednje škole.
Kroz nastup đaka predstavili su se i njihovi profesori, koji su sa njima radili tokom prvog tromjesečja.
Koncert učenika Vida Matjan
-Ovo je prvi ovogodišnji koncert đaka iz srednje i osnovne muzičke škole, većinom oni najbolji, koji vježbaju konstantno i nastoje da se dokažu na najljepši mogući način. Prilika je lijepa da u ovu reprezentativnu koncertnu salu dođu i djeca sa seoskog područja i da osjete atmosferu i uzbuđenje javnoga nastupa. Nekima je prvi put, pošto je bilo učenika drugog razreda koji su na početku muzičkog obrazovanja – interni časovi su drugačiji, koncert je viši nivo. Jeste, koncert je kratko trajao, ali biće i sljedeći, u utorak, pa dođite, poziva nas Aleksandar Bubanja, prof. gitare.
Pomicanjem vremena za jedan sat unaprijed u nedjelju 26. marta započet će ljetno računanje vremena koje je trajati do 29. oktobra.
Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u mjesecu martu, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 sata ujutro računa kao 3 sata ujutro.
Prema Uredbi o ljetnom računanju vremena, ono završava posljednje nedjelje u oktobru, odnosno 29. oktobra u 3 sata ujutro, kada se vrijeme pomiče jedan sat unatrag.
Berlin (dpa)– Njemačka privreda će, po svemu sudeći, izbjeći recesiju od koje je strahovala i umesto pada bruto domaćeg proizvoda ostvariće krhak rast, ocenio je Savjet ekonomista u novom izveštaju sa procenama.
Procjena je nešto povoljnija nego jesenas pre svega jer je snabdevanje energentima ostalo stabilno, navodi tijelo zaduženo za savetovanje njemačke vlade u ekonomskoj politici.
Stanje je, međutim, nadalje napeto. Savet ove godine sada umesto recesije od 0,2 odsto očekuje toliki rast, a naredne godine robusniji plus od 1,3 procenta.
“Pad kupovne moći pod inflacijom, nepovoljniji uslovi finansiranja i tražnja iz inostranstva koja se sporo oporavlja kočiće privredu ove i iduće godine,” kaže predsjednica Savjeta Monika Šnicer (Schnitzer).
Savjet tek dogodine očekuje primetnije popuštanje inflacije, jer će rast plata i proizvođačkih cijena za sada nastaviti da podgrevaju cene u maloprodaji, rekao je član savjeta Martin Verding (Werding).
“Inflatorni front se širi na cijelu privredu,” dodao je Verding. U 2023. ekonomisti očekuju stopu od 6,6 odsto, a iduće tri. Evropska centralna banka inače rast cena nastoji da zadrži na ispod dva odsto.
U svom izveštaju od jesenas, Savet je ukazivao na značajan rizik nestašice gasa i prognozirao recesiju. Uz štednju i relativno blagu zimu, kao i zbog uvoza iz izvora kojima Njemačka menja ispooruke iz Rusije, gasna kriza je izostala.
Rizik, međutim, nije nestao, upozorava Savet.
“Da potpuno napunimo skladišta gasa i sprečimo nestašice nazimu, moramo nastaviti da štedimo,” rekla je članica Savjeta Veronika Grim (Grimm), naglasivši da to važi i ako Nemačka nastavi da širi uvoz iz neruskih izvora.
Crnogorski karatista Nemanja Mikulić, član KK Bijela, boriće se u subotu za bronzanu medalju na 58. Evropskom prvenstvu u Gvadalahari (Španija).
Mikulić je danas na startu takmičenja u kategoriji do 75 kilograma eliminisao bronzanog sa Olimpijskih igara u Tokiju, Mađara Karolja Horspatakija (0:0).
U drugom slavio je protiv Adila Kaidara iz Luksemburga (6:6), dok je u četvrtfinalnoj borbi poražen od Ukrajinca Andrija Zaplitnija 4:0.
Ukrajinac je plasmanom u finale omogućio Mikuliću nastavak takmičenja, a borbu za medalju izborio je pobjedom protiv Stefana Pokornija iz Austrije 4:3.
Član Bijele odlučujuća tri poena, za preokret i pobjedu, zabilježio je u posljednjoj sekundi borbe.
Njegov rival za prvu seniorsku evropsku medalju u karijeri biće Belgijanac Kventin Mahuden.
Izložba slika “Boka i njene legende” Tinde Bulatović biće otvorena u četvrtak 23. marta u Herceg Novom, u galeriji “Josip Bepo Benković” u 19 sati.
Postavku čine pasteli, akvareli, akrili, neki od njih i novijeg datuma, a otvoriće je novinarka Vitka Vujnović.
Bulatović je završila Umjetničku školu u svom rodnom gradu, Herceg Novom, potom i Akademiju primenjenih umetnosti u Beogradu.
”Početak većine stvaralačkih priča za Tindu Bulatović je Boka i nepresušna riznica legendi iz jednog od najljepših zaliva svijeta. Kada kažemo Boka, svi imamo na umu čudesni, modro-zeleni fjord, ali u njemu svako ima neko posebno, svoje mjesto, svoju misao o njemu, svoj način da opiše beskraj plavetnila neba i mora, gradova i naselja nanizanih duž obale. Ovom izložbom Tinda Bulatović nam daruje svoju mjeru Boke i njenih legendi, prepliće likovno i literarno i time širi i okvire naših pogleda i zamisli, iskustava i znanja”, zapisala je Vujnović i dodaje:
“Kao da faktografskom dodaje i emotivno i misaono, pa i u tome nalazi dobru mjeru, ostavljajući nam dovoljno prostora da naslikano domaštamo. Tako potvrđuje da sve što radi radi plemenitim karakterom, istrajnim duhom, vedrim temperamentom, pozitivnim umom”, ističe ona u susret izložbi.
Bulatović je radila u tekstilnoj industriji, kao modni kreator, bavila se modnim novinarstvom, kostimografijom u Crnogorskom narodnom pozorištu, predavala je u srednjoj Umjetničkoj školi u Podgorici, uz to je priređivala samostalne i učestvovala na kolektivnim izložbama, a uspješno je kreirala i izrađivala i tapiserije. Minulih godina vodi školu crtanja i slikanja “Treće doba”.
Dobitnica je brojnih nagrada, među kojima se izdvaja Zlatna plaketa Privredne komore Jugoslavije koju je dobila 1984. i priznanje “Majstor dizajna”, zasluženo u Sloveniji 1983. godine.
Hotel Heritage Grand Perast se nalazi u UNESCO zaštićenom primorskom gradiću Perastu, na samoj crnogorskoj obali.
Više od 300 kuća i palata gusto naseljenih, svrstavaju Perast u jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija na Mediteranu, a Hotel Heritage Grand Perast jedan od najljepših u Evropi.
Hotel Heritage Grand Perast ima ukupno 130 smještajnih kapaciteta, 2 restorana, SPA centar sa sobama za tretmane, saunom, unutrašnji i spoljašni bazen te i ove godine otvara svoja vrata onima koji grade,a i tek stiču svoju karijeru u ugostiteljstvu.
2021. godine, Conde Nast je dodijelio hotelu Heritage Grand Perast i nagradu za najbolji hotel u Evropi.
ZAŠTO SMO POŽELJAN POSLODAVAC?
Grand Heritage Perast hotel prepoznat je kao prijatno mjesto za rad u kom se timski napreduje, stiču nova znanja, razvijaju vještine i ostvaruju značajni uspjesi. Uspješno njegujemo kolegijalne odnose, zajednički rješavamo potencijalne izazove i u pozitivnoj atmosferi istinskog timskog rada kreiramo posebno iskustvo za goste koje se dugo pamti.
Nesumljivo je da članovi našeg tima radom u Grand Heritage Perast hotelu stiču dragocjeno iskustvo koje predstavlja značajan korak za razvoj njihove karijere. Svim našim zaposlenima je obezbijeđen smještaj kao tri obroka.
Menadzeri hotela Grand Heritage Perast predano i odgovorno kreiraju treninge kao i dodatne edukacija za svoje zaposlene kako bi kvalitet pružene usluge bio na visokom nivou kao i da bi svim zaposlenima obezbijedili adekvatno znanje kao i vještine rada koje hotel sa pet zvjezdica i iziskuje.
Ljepota Perasta i našeg hotela navešće vas da se bespovratno zaljubite u taj nevjerovatan spoj zadivljujuće barokne arhitekture, gotovo nestvarnih prirodnih pejzaža i impresivne istorije.
Perast predstavlja jedan od najljepših gradova barokne arhitekture na crnogorskoj obali. Zgrada hotela datira iz 16og vijeka i zapravo je u prošlosti bila palata plemićke porodice Smekia. Upravo je ta, najveća palata u gradu od 2018-e godine postala Grand Heritage Perast.
Ova predivna barokna palata čiji zidovi čuvaju brojne istorijske događaje i legende o ljubavima i bitkama naših predaka, predstavlja jedno od omiljenih mjesta za odmor na našoj obali za brojne domaće i inostrane goste.
Otvorena su brojna mjesta u sektorima:
RECEPCIJA, DOMAĆINSTVO, RESTORAN, KUHINJA, KAO I U TEHNIČKOJ SLUŽBI
Za trideset dana Herceg Novi i Crna Gora će, zahvaljujući Hercegnovskom strip festivalu (HSF), biti domaćin trenutno najvećem i najpopularnijem strip autoru Italije, fantastičnom Zerokalkareu (Zerocalcare).
Mikele Rek (Michele Rech) alijas Zerokalkare, umjetnik sa dvocifrenim brojem autorskih izdanja od kojih je prodao preko milion primjeraka svojih stripova samo u Italiji, dolazi u okviru Hercegnovskog strip vikenda, tematske manifestacije u organizaciji HSFa, koja se ove godine održava po osmi put na više lokacija u Herceg Novom od 21. do 23. aprila, a pod nazivom „FumOTTO“.
Zerokalkare je prevođen na mnoge svjetske jezike, po njegovom prvom stripu napravljen je i dugometražni film, a prva sezona njegove Netflix animirane serije „Isjeći po isprekidanoj liniji“ postala je toliki hit da je u izradi druga sezona kao i potpuno nova animirana serija.
Veliki umjetnik dolazi u Herceg Novi kroz saradnju Udruženja ljubitelja stripova HSF sa starim partnerom, Ambasadom Republike Italije. Uz njega, gost će biti i Mikele Foskini vodeći kreativni urednik izdavačke kuće Bao Publishing koja je glavni izdavač stripova Zerokalkarea, te glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće Veseli Četvrtak iz Beograda, Dušan Mladenović koji će voditi tribinu predstavljanja autora i njegovog izdavača.
Kao prateći program posjetioce očekuje i besplatni koncert beogradskog garage rock/post-punk trija Repetitor.
I ove godine na Strip Vikendu će se naći i mnoge druge zvijezde devete umjetnosti, među kojima vrijedi istaći nezaobilaznog Ambasadora HSF-a u svijetu, legendarnog Vilijama Simpsona, ali očekuje se dolazak i Dalibora Talajića, Krešimira Biuka, Štefa Bartolića, Mirka Čolaka, Filipa Andronika, Kostje Ribnika i mnogih drugih regionalnih majstora crteža, kao i najjači sastav crnogorske strip scene, a plakat za FumOTTO je napravila izuzetno talentovana mlada umjetnica, Novljanka, Sofija Rašo.
Program FumOTTO-a uključuje veliku izložbu radova Zerokalkarea u gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković“ kao i redovne programe crtanja za fanove, berze stripa, strip radionice, panel diskusiju i prezentacije regionalnih strip izdavača. Svi programi na svim manifestacijama koje organizuje HSF, uključujući i koncerte, su naravno besplatni za posjetioce.
