Kompanija Luštica Development započela je pripremne radove na rekonstrukciji pedijatrijskog odjeljenja Doma zdravlja Tivat. Odjeljenje pedijatrije će biti u cjelosti renovirano, uz opsežne građevinske radove, preuređenje enterijera i zamjenu mobilijara. Jedan od najvećih i najodgovornijih projekata podrške lokalnoj zajednici koji će kompanija realizovati u ovoj godini trebalo bi da bude završen za dva mjeseca, pod uslovom da vremenske okolnosti budu dobre za izvođenje radova, te da izostanu bilo kakve nepredviđene situacije.
„Poslije dužeg vremena u našoj ustanovi će započeti radovi na renoviranju prostorija dječjeg dispanzera. Kompanija Luštica Bay je za ovu svrhu izdvojila značajna sredstva i omogućila Domu zdravlja da unaprijedi, infrastrukturu pomenutog odjeljenja, uslove rada i kvalitet servisa našim najmlađim sugrađanima. Kao i mnogo puta do sada, Luštica Bay je pokazala socijalnu odgovornost i spremnost da kroz ovakve projekte pomogne lokalnoj zajednici u momentima kada je to najpotrebnije“, saopštila je direktorka Doma zdravlja Tivat Danica Stevović.
Luštica Development nedavno je predstavila Službu za hitne intervencije u okviru koje funkcioniše i ambulanta sa tri doktora i tri medicinska tehničara a usluge su dostupne svim stanovnicima područja.
„Zdravlje svakog mještanina je najveći kapital zajednice. Nakon što smo formirali Službu za hitne intervencije sa medicinskim timom, za nas je veoma važan i nastavak ulaganja u zdravstveni sistem u vidu rekonstrukcije pedijatrijskog odjeljenja Doma zdravlja Tivat. Kao jedan od najvećih investitorskih projekata u Crnoj Gori, Luštica Development aktivno učestvuje u razvoju grada i njegovih institucija i službi, i to ne samo novcem, već i inicijativnom, vremenom i znanjem naših zaposlenih koji su aktivni članovi zajednice“, istakla je menadžerka za korporativno poslovanje i projekte u Luštici Bay Maša Radulović.
Prema njenim riječima, učešće u razvoju tivatske i bokokotorske zajednice u kojoj živimo i djelujemo, je primarna vizija od samog početka stvaranja integrisane internacionalne zajednice Luštica Bay.
„Gradimo i razvijamo jedan novi grad na samoj obali, poštujući i valorizujući identitet, kulturno i istorijsko nasljeđe i tradiciju Boke Kotorske i Crne Gore“, dodala je Radulović.
Realizacijom projekta izgradnje grada Luštica Bay, kompanija Luštica Development je aktivno uključena u razvoj lokalne zajednice Radovića i Tivta, kroz društveno-odgovorno djelovanje i podršku zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim i sportskim institucijama, ali i aktivnu valorizaciju kutlurnog i istorijskog nasljeđa Boke Kotorske na samoj destinaciji.
Mnogi odustaju od glasanja zbog komplikovane procedure
Izborna opštinska komisija u Kotoru bila je dužna da obezbijedi rampe, kako bi osobe sa invaliditetom same mogle glasati na izborno mjesto. Ako rampe nisu mogli da postave, onda je trebalo da obezbijede jedan zajednički prostor za glasanje, gdje je ova rampa već dostupna, za sve osobe sa invaliditetom, kažu iz Udruženja paraplegičara Kotora.
Takođe, opštinska izborna komisija nije obezbijedila uslove za glasanje slabovidnih lica – trake širine 40 cm na podu cijelom dužinom od ulaza do glasačke kutije i do kabine.
Bar polovina od 35 članova Udruženja ne mogu izaći na glasanje zbog arhitektonskih barijera. Mnogi zbog toga i odustaju od glasanja. Preostaje im da biraju – ili da ih organizatori na rukama nose do glasačkog mjesta (što nije dostojanstveno), ili da putem pisma biračkom odboru podnesu zahtjev za glasanje putem pisma na obrascu PP. Birač je dužan da lično potpiše obrazac. Pritom mora da taj zahtjev dostavi biračkom odboru do 13 sati. S obzirom da se radi o nepokretnim osobama ili licima ograničene pokretljivosti, zahtjev može dostaviti samo lice, koje podnosilac zahtjeva za glasanje putem pisma ovlasti svojim potpisom.
-Ovako je svake godine kad treba da se glasa- komplikovano je za OSI, treba dva puta čekati red za uzimanje i predavanje tog zahtjeva i onda ljudi odustaju. Znači, treba da idem kod notara da bih ovlastio osobu da bi donijela papir sa zahtjevom, onda ta osoba treba da čeka red za papir, da mi ga donese, da ga potpišem i onda da opet ide s tim kod komisije da ga preda, i tek onda ako dođu sa materijalom za glasanje kod mene.
Ni ovoga puta glasačka mjesta nisu prilagođena za OSI, iako tokom kampanje poneko od kandidata i progovori o zalaganju za naša prava, kaže Zoran Radimir iz Udruženja paraplegičara Kotora.
Pelješac će za nekoliko dana opet postati gastronomsko središte Dubrovačko-neretvanske županije. Mjesec ožujak je tradicionalno rezerviran za manifestaciju Dan malostonske kamenice koja će se ove godine održati 18. marta od 11 do 17 sati u Brijesti. Razdoblje je ovo kad su kamenice najpunije i najukusnije, a žitelji iz cijele Županije dobit će priliku uživati u ovoj deliciji i to za 1 euro, koliko je cijena jedne kamenice. A, ne treba zaboraviti kako je kamenica i afrodizijak. Djelatnica Turističke zajednice Općine Ston, Sanja Hladilo, otkrila je što posjetitelje točno očekuje.
– Pripremljen je bogat program. Stonski školjkari će doći sa svojim brodovima, maunama i posjetitelji će moći uživati u degustaciji kamenica. Tu će biti pelješki vinari s njihovim vrhunskim vinima, udruga Liga protiv raka, ogranak Pelješac, imat će humanitarnu prodaju lokalnih slastica. Udruga Djeca Pelješca će pripremati slane i slatke pogače i bit će gulaš od sipe s purom, te pečene srdele. Svakako, posjetitelji ne moraju biti zabrinuti da će ostati gladni. Glavna festa će biti u Brijesti, a restorani će, naravno, biti otvoreni, neki će imati i svoju ponudu, kaže Hladilo.
Kamenice Ston
Mnogi se pitaju zašto se manifestacija održava u Brijesti umjesto u Malom Stonu kao prethodnih godina.
– Prošle godine smo probali u Brijesti i stvarno se pokazalo odličnim izborom, prostor je veći, pogodno je za parkirati, sve te mogućnosti su se pokazale boljima nego u Malom Stonu. Imamo više zainteresiranih školjkara za Brijestu i na kraju je ispalo tako najbolje. Malostonska kamenica dolazi iz cijelog Malostonskog zaljeva, ne dolazi naziv ‘malostonska kamenica‘ zbog Malog Stona, nego zbog Malostonskog zaljeva, a Brijesta je isto u Malostonskom zaljevu, ima jako puno školjkara, imali su želju i ugodili smo im. Zašto ne bi bilo malo promjene?! Voljeli bismo da se manifestacija vrati u Mali Ston… Možda sljedeću godinu Dan organiziramo na više lokacija, naravno, vratili bi se u Mali Ston, ali vidjet ćemo, pojašnjava Hladilo koja poručuje kako bi bilo dobro pojesti nešto prije degustacija kamenica jer kamenice i crno pelješko vino mogu malo ‘teže‘ pasti na prazan želudac, posebno onima koji nisu navikli.
Francuska policija uhitila 217 prosvjednika protiv mirovinske reforme Foto: Lucien Libert / REUTERS
Francuska policija uhapsila je u četvrtak navečer 217 ljudi tokom protesta u Parizu protiv kontroverzne mirovinske reforme koja je progurana kroz parlament bez konačnog glasovanja u donjem domu, izvijestili su lokalni mediji.
Televizijska kuća France Info citirala je policijske izvore koji kažu da je 217 ljudi uhićeno dok su neredi izbili na Trgu sloge u središtu Pariza u blizini mjesta sastanka donjeg doma parlamenta.
Prema medijskim izvješćima, interventna policija upotrijebila je vodene topove i suzavac. Prosvjednici su, između ostalog, palili drvene palete i bacali predmete na policajce. U trenutku izbijanja sukoba na trgu je bilo oko 6.000 protivnika mirovinske reforme.
Francuska vlada je u četvrtak poslijepodne odlučila u posljednji trenutak provesti najvažniji reformu predsjednika Emmanuela Macrona koja predviđa postupno povećanje dobi za umirovljenje sa 62 na 64 godine. Vlada je u proceduri je zaobišla donji dom parlamenta, Nacionalnu skupštinu, gdje je rezultat glasovanja bio na granici za donošenje odluke.
U Francuskom ustavu postoji poseban članak koji to Vladi omogućava. Reforma se još uvijek može srušiti izglasavanjem nepovjerenja Vladi.
Prosvjedi su izbili i u drugim francuskim gradovima, a sindikati su pozvali da se novi nacionalni dan štrajkova i prosvjeda održi sljedeći četvrtak. Milijuni ljudi već su izašli na ulice protiv prijedloga reforme.
French police deployed tear gas and water cannon to quell protests across the country after the government pushed through an unpopular bill that raises the retirement age by two years to 64 https://t.co/cV7qP470sipic.twitter.com/E5dQzz41v0
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je Ukaz o raspuštanju 27. saziva Skupštine.
Đukanović je, kako su saopštili iz Službe za informisanje predsjednika, Ukaz donio na osnovu člana 92 tačka 3 Ustava Crne Gore.
Ukaz stupa na snagu danom donošenja, a biće objavljen u Službenom listu Crne Gore.
Po raspuštanju Skupštine, izbori mogu biti održani najranije za 60, a najkasnije za 100 dana.
Mandataru Miodragu Lekiću danas je istekao rok za formiranje 44. vlade.
On je u nedelju obavijestio lidere parlamentarne većine da još nema potrebnu većinu za sastav nove vlade, jer mu nedostaju tri glasa poslanika Grđanskog pokreta URA.
Lekiću je mandat dodijeljen nakon što je parlament usvojio izmjene Zakona o predsjedniku.
Inicijativa za ocjenu ustavnosti tog akta je pred Ustavnim sudom.
Dokumentarni film- “Burna brežina”, koji će snimati u produkciji Filmskog centra Crne Gore govori o životu jednog usamljenika iz Boke Kotorske, a nadahnut je Njegoševom “Lučom”
Pored vajanja figura od gline, pisanja poezije i bavljenja crtežom mladi akademski umjetnik Mato Uljarević iz Podgorice uspješno se bavi i kinematografijom- trenutno snima dva filma koja imaju veze sa kulturnom istorijom Crne Gore i Boke Kotorske. U klasi profesora Predraga Milačića završio je specijalističke studije Vajarstva na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, gdje kraju privodi drugu godinu master studija. Član je ULUCG i osnivač je NVO “Reanimacija”.
Na “starinski” način, bez upotrebe digitalne tehnologije, Mato trenutno radi animaciju za jedan film I priprema snimanje još jednog dokumentarca.
– Trenutno radim animirani film koji se zove „Uroš“, posvećen slikaru Urošu Toškoviću i nadam se da će biti završen do kraja godine. Animaciju radim ručno, analogno, na specifičan način, crtežom na ugljenu, onda se taj crtež fotografiše, iz niza fotografija i intervencija na kraju se dobije ta pokretna slika, animirani film. Drugi film je dokumentarni- “Burna brežina” i vezan je za jednu specifičnu ličnost, jednog usamljenika koji živi u Kotorskom zalivu. To je priča o njegovom životu, koja je tek u razradi, za sada ne mogu o tome mnogo da pričam, ali mogu reći da je nadahnut Njegoševom “Lučom”, njegovom idejom o čovjeku koji je bačen na “burnu brežinu”. To je suštinsko tkivo toga filma, objasnio nam je umjetnik.
Skulpture – Mato Uljarević
Oba filma je produkcijski podržao Filmski centar Crne Gore, to je jedan dobar primjer kako država odgovara na potrebe mladih autora. Uljarević smatra da bi na sličan način mogla da podrži i druge struke, kao što je književnost, likovna umjetnost, kroz specijalne institucije, namjenjene konkretno ljudima koji se bave time i podržavale ih na sistematski način.
Svojim zanatskim vještinama Mato na osoben način uvezuje različite umjetničke žanrove.
-Nastojim da sve kreativne ideje uvežem na neki način i da iskoristim sve te različite stvari I da kažem ono što želim. Okrenuo sam se svim tim pravcima, na različit način pristupam svakoj formi, svakoj umjetničkoj tehnici- to je bogatstvo izražavanja, a svaki čovjek ima mogućnost da otkriva sve načine na koje može da se izrazi. To je nešto što mi prija za sada, otkrivam gdje se najbolje pronalazim, to su stvari koje paralelno radim i čini mi se da jedna drugu nadopunjuju, kaže umjetnik, čija izložba figura u terakoti iz ciklusa “Nebo” u Gradskoj galeriji Kotora može da se pogleda do 28. marta.
Na Akademiji je studirao kamen, ali je kroz sopstveno istraživanje otkrio da svojstva zemlje- gline odgovaraju njegovom senzibilitetu i stilskom izrazu.
-Glina mi odgovara jer može vrlo brzo, ekspresivno da se reaguje u tom materijalu, da se oduzima, dodaje, da se prave razne izmjene i može u kratkom vremenskom periodu da se zabilježi ideja, za razliku rada u kamenu, koji iziskuje dugotrajan proces, ili recimo bronze, koja se odliva itd. Ovo je jedna ideja koja se u trenutku ostvari u glini, odmah se nakon toga osuši, ispeče.
Skulpture – Mato Uljarević
Njegova postavka „Nebo“ je prvi put izložena u avgustu prošle godine u Centru savremene umjetnosti u Podgorici, u Galeriji „Botanička bašta“, onda je dio ciklusa je predstavljen u Kusleovoj kući u Podgorici na zajedničkoj izložbi radova u terakoti osmorice umjetnika, u saradnji sa Institutom „Tera“ iz Kikinde, a ovo je treća izložba radova iz istoga opusa. Objašnjava da je naziv “Nebo” dao kroz igru, zato što je pokret svih tih skulptura vertikalan, one sve kao da izrastaju od zemlje ka nebu – to njihovo usmerenje je simbolički odredilo i naziv.
U predasima između vajanja i snimanja, Uljarević je našao vremena i za pisanje stihova.
-Nisam očekivao da ću ikada da objavim knjigu poezije, ali, to je vremenom nastajalo kao niz bilježaka, a onda sam na kraju shvatio da imam zbirku. Poslao sam tekstove na konkurs Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka i Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i u prethodnoj godini osvojio Nagradu „Novica Tadić“, koja je značajna za mlade autore, a pošto nosi naziv po našem pjesniku, meni mnogo znači. Knjiga pjesama „Suteren“ će biti prvi put predstavljena na Svjetski dan poezije, 21. marta u Beogradu, najavio je Mato.
Smatra da u Crnoj Gori ne postoji jedinstvena omladinska kulturna scena.
-Postoji dosta mogućnosti, dosta vidljivosti, evo i ovo je dokaz da je lak pristup medijski, neko ko hoće da pokazuje svoje djelo I da bude prisutan, to je vrlo jednostavno, a sa druge strane, ne postoji ta neka uvezana omladinska kulturna scena. Ne postoji održiv način da se obezbijedi egzistencija za mlade umjetnike, nema kulturne strategije koja bi na ozbiljan način ptredvidjela kako ćemo usmjeriti tu novu generaciju umjetnika, kako ćemo formirati tu novu kulturnu scenu, koja treba da se pojavi. Nemam status samostalnog umjetnika, za to je potrebna birokratska procedura i potrudiću se da dobijem taj status.
Vještina vajanja gline
-Postoji dio tehničkih uslova, znanja koje umjetnik mora da savlada, jer se glina se tokom sušenja smanji za oko 12% i ne suši se u svim dijelovima podjednako, zavisi da li je u pitanju spoljni ili unutarnji dio skulpture u pitanju. Suši se prirodno, u kontrolisanim uslovima, važno je da to bude postepeno, bez naglih vremenskih promjena. Vrijeme sušenja zavisi od veličineskulpture, od godišnjega doba, od uslova pod Kojima se suši- ljeti može da se osuši za dan-dva, ali ako se tako brzo suši, ona brzo ispuca i ne može poslije da se ispeče, odnosno, može da se ispeče, ali u komadima. Potrebno je da ta vlaga iz skulpture postepeno isparava i onda kada bude potpuno suva, stavlja se u peć. Većina njih je podvrgnuto procesu pečenja u Institutu “Terra” u Kikindi, gdje su namjenske industrijske peće, izgrađene u toj staroj ciglani. To je zanimljivo mjesto, jedinstveno po tim ateljeima I pećima. Neke figure su obrađene ovdje u Podgorici u manjim pećima, ali su rađene iz dijelova, iako se to ne vidi- taj prelaz se “sakrije”, dijelovi se nadovezuju jedan na drugi. To je malo komplikovanije, ali je za mene i zanimljiva “igra”, to slaganje komad na komad, pojašnjava nam Mato Uljarević.
Izborna tišina uoči izbora za predsjednika Crne Gore, koji će biti održani u nedjelju, počeće u ponoć.
Na izborima će učestvovati lideri Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, Nove srpske demokratije Andrija Mandić, Demokrata Aleksa Bečić i Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.
Kandidati za predsjednika države su i jedan od lidera Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković i influenser Jovan Radulović.
Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana. Najviše birača je u Podgorici – 143.608, a najmanje u Šavniku – 1.777.
Biračka mjesta biće otvorena od sedam do 20 sati.
Predsjednički izbori 19. marta biće četvrti od obnove nezavisnosti i osmi od uvođenja višepartijskog sistema.
Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali.
Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova održava se drugi krug izbora za 14 dana, 2. aprila.
U drugom izbornom krugu učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova.
Za predsjednika države, u drugom krugu, biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača.
Predsjednici Crne Gore do sada su bili Momir Bulatović, Filip Vujanović i Milo Đukanović.
Evropsko prvenstvo u jedrenju, za olimpijske klase koje se od 10. do 17. marta 2023 održava u gradu Andora u Italiji, ulazi u sam kraj. Ostao je još jedan finalni dan, a uoči dana odluke zablistao je Nikola Golubović, uzdanica Crne Gore i jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta.
Iako ima samo 19 godina, debituje na seniorskom prvenstvu u klasi ILCA 6, Nikola Golubović, koji je, kao i Ilija Marković, prošle godine osvojio bronzanu medalju na EuropaCup regati u Tivtu, uspio je da stigne do 24. mjesta u generalnom plasmanu, a devetu regatu, u konkurenciji 71. jedriličara, završio je na prvom mjestu.
Ostvareni trijumf će sigurno biti velika motivacija Nikoli Goluboviću da nastavi da radi još više, jer ima mnogo prostora za napredak.
Golubović – 2023 ILCA SEN. E. C. 03-0401
Razloga za zadovoljstvo imaju Milivoj Dukić i Ilija Marković, koji su u konkurenciji od 200 jedriličara stigli do zlatne, odnosno finalne grupe. Dukić je pred poslednji dan na 33. mjestu, a Marković, koji je jedan od najmlađih u finalu, na 50.
Sada čekamo dan odluke, a posljednji start je zakazan za 15 sati. Titulu prvaka Evrope u ovom trenutku drži Tonči Stipanović iz Hrvatske, srebro je u rukama Duka Bosa iz Holandije, a bronza je u rukama Filipa Jurišića, također iz Hrvatske. Stipanović i Jurišić su članovi Jedriličarskog kluba Mornar iz Splita.
Više od dvije sedmice od strašne željezničke nesreće s 57 mrtvih, više od 40.000 Grka je u četvrtak ponovo na ulicama kako bi izrazili svoj bijes zbog te tragedije, a zbog opšteg štrajka veliki dio zemlje je paraliziran.
Nakon velikih prosvjeda u Ateni 8. marta koji je okupio 40.000 ljudi, danas u središtu grada, procjenjuje policija, prosvjeduje oko 25.000 ljudi.
Prosvjednici su svoj bijes iskazali pred sjedištem željezničke kompanije Hellenic Train, kao što su to učinili tri dana nakon frontalnog sudara putničkog i teretnog vlaka u središnjoj grčkoj regiji Tempi 28. veljače. U putničkom vlaku na liniji Atena-Solun bilo je više od 350 ljudi, većinom studenata.
Okupljeni ispred sjedišta kompanije, prosvjednici su uzvikivali “ubojice”, “ubojice”.
U Solunu, sveučilišnom gradu na sjeveru zemlje, od kuda je i većina žrtava, danas je na ulice izašlo 8500 ljudi.
– Ostat ćemo na ulicama sve dok se krivci za nesreću ne kazne, rekla je studentica filozofijeZoe Konstantinidou, dodavši da njih nije briga za naše živote.
Prosvjednici su se odazvali pozivu na 24-satni štrajk sindikata javnog sektora kojem su se po prvi puta odazvali i najveći sindikati privatnog sektora.
Prosvjednici optužuju konzervativnu vladu i politički sustav zemlje da ignoriraju opetovane prozivke sindikata zbog manjkavih sigurnosnih sustava na željeznicama.
– Nećemo dopustiti da nedostatak transparentnosti, zataškavanje, odricanje od odgovornosti i bilo kakva odgađanja dovedu do zaborava, priopćio je sindikat GSEE.
Zbog 24-satnog štrajka obustavljani su odlazni i dolazni letovi, a brodovi i trajekti ostaju usidreni u lukama. Brojne javne službe i državne škole ne rade, a došlo je i do poremećaja u gradskom prijevozu.
PremijerKiriakos Mitsotakis, čiji mandat završava u julu i očekuje se da će raspisati izbore do svibnja, ispričao se zbog nesreće i obećao da će zaposliti više osoblja i popraviti posrnuli željeznički sektor uz potporu Europske unije.
Također je pozvao prosvjednike da ne dopuste da gnjev podijeli društvo. Na velikim prosvjedima diljem zemlje 8. ožujka, kada se okupilo preko 60.000 ljudi, brojni su pozvali Mitsotakisa da podnese ostavku.
