„Dijalogom do suočavanja sa prošlošću“ poručeno: Sve za mir, sve protiv rata

0
HRA – foto Filip Roganović

„Rušilački i nerazumni ratni poduhvat nanio je veliku i neprevaziđenu traumu crnogorskim i hrvatskim građanima, a jedan od načina da se ta trauma prevaziđe je da se o tome razgovara“, istakla je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević na panelu „Dijalogom do suočavanja sa prošlošću“, koji je održan juče, u sali Dodest KIC-a Budo Tomović u Podgorici.

Svjedočenjima bivših rezervista Jugoslovenske narodne armije (JNA) i učesnika odbrane Dubrovnika, u organizaciji HRA i Dramskog studija Prazan prostor, obilježena je 31 godina od napada na Dubrovnik.

“Cilj je da putem dijaloga zasnovanog na činjenicama pomognemo uspostavljanje povjerenja i pomirenja građana Crne Gore i Hrvatske“, navela je Gorjanc Prelević.

Tea Gorjanc Prelević – HRA – foto Filip Roganović

Ona je podsjetila da se Haški tribunal bavio samo najtežim napadom na Stari grad Dubrovnik 6. decembra 1991, dok za ostale zločine na širem dubrovačkom području tokom sedam mjeseci opsade još niko nije odgovarao.

Pozorišni reditelj i profesor FDU Cetinje Petar Pejaković je istakao da mladi s kojima su razgovarali, radeći na predstavi “Smrt u Dubrovniku”, ne znaju ništa o tome, da u udžbenicima nigdje nema priče o opsadi Dubrovnika, niti to nastavnici pominju. „Pogrešno je ćutati o tome, djeca treba da znaju šta se desilo, da gajimo kulturu sjećanja, kako se ništa slično ne bi ponovilo“, naveo je Pejaković.

„Dijalogom do suočavanja sa prošlošću“ poručeno: Sve za mir, sve protiv rata
HRA – foto Filip Roganović

Objasnio je da je “Smrt u Dubrovniku” poludokumentarna predstava bazirana na svjedočenjima učesnika dešavanja u Dubrovniku. Pojašnjava da je obavljeno oko 30 razgovora sa učesnicima ratnih dešavanja iz Crne Gore, te da je dobro da ima sve više onih koji žele o tome da govore. Naveo je da je teško bilo slušati te ispovijesti, te da je, između ostalog, bio šokiran kada je čuo da su u Morinju, pored ostalog, „tjerali zatvorenike da laju na sijalicu”.

Asistentkinja na projektu REKOM Mreža pomirenja, Danijela Vojinović, navela je da i dalje ne postoji politička volja država za međunarodno pomirenje, te da je cilj te organizacije utvrđivanje istine, da se podrže lokalne inicijative radi suočavanja sa prošlošću, kao i da se prikažu sva iskustva ratnih zločina iz ugla žrtava. „Važno je da postoje predstave i filmovi kako bi zainteresovali mlađe generacije za tu temu, kako se ne bi zaboravilo i ponovilo“, rekla je Vojinović.

Novinar i bivši rezervista JNA Veseljko Koprivica je objasnio da su prvoborci ratno-huškačkog novinarstva bili Pobjeda i RTCG. “Momir Bulatović pozivao je u rat, Milo Đukanović govorio da mrzi šahovnicu i da će se konačno razgraničiti sa Hrvatskom, a Marović da je ovo je rat za mir”, podsjetio je Koprivica. Rekao je da je bio prisiljen da ode u Konavle, da je bio vozač jedne čete, da je tamo bilo strašno pljačkanje, paljenje kuća: “Ali to je radilo 10, 15 rezervista, ostali su pokušali da ih spriječe, ali su im prijetili da neće dočekati zoru”.

Novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo podsjetio je i na fotografije, koje je napravio fotograf Pavo Urban, koji je ubijen dok je fotografisao razaranje Dubrovnika 6. decembra 1991. godine.

“Činjenica je da je rat najgori mogući oblik komunikacije među ljudima, nepojmljivo na šta su ljudi spremni u ratu, ali je važno pokazivati i da nijesu svi isti”, dodao je on.

Luko Brailo – foto Filip Roganović

Da nijesu svi isti govori i svjedočenje predsjednika Skupštine dragovoljaca Dubrovačko-neretvanske županije i predsjednika Kluba ratnih vojnih invalida Gorana Žuvele, koji je ispričao i to da je 6. decembra, kada je grad gorio, neko prevario komandanta i 38 granata je onesposobljeno tako da nije izgorjelo. “Tom čovjeku treba dići spomenik, taj neko nije aktivirao te granate, a da se to desilo, Dubrovnik bi do temelja izgorio”, istakao je Žuvela. Naglasio je i da dubrovačkim ženama treba dići spomenik, jer su one najveće žrtve, iako ih niko ne pominje: ”Da nije bilo tih žena, Dubrovnik bi pao”. Ispričao je da je njegova sestra imala tri godine kada je osijedela od granatiranja Dubrovnika.

Učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje ispričao je da je 66 dana proveo u Morinju, navodeći da je to bilo „mučilište“: „Dovedeni su potpuno nevini ljudi, i starci su maltretirani, ponižavani, mlaćeni“… Ispričao je da su bili izloženi psihičkom teroru, zastrašivani lažnim egzekucijama, da nijesu imali hrane, da su im nakon nekoliko dana dali mokru ćebad za pokrivanje… Međutim, on je istakao da je bio stražar Mladen Proročić, koji je bio i u sali Dodesta dok je Bagoje govorio, koji mu je pomogao da sazna gdje mu je porodica, koji je pomagao i ostalim zarobljenicima, da im je donosio cigare: “Dok je on bio na straži, mi smo praktično bili slobodni ljudi”.

Bivši rezervista JNA Marjan Šantić takođe je istakao da su mu prijetili da će mu pobiti porodicu ako ne ode u Dubrovnik. “Najteže mi je bilo kada sam u jednoj kući vidio sakrivene dječje igračke iza bojlera… Isto, neki ljudi su zakopavani tako plitko, da su im ruke izlazile, kad bi počela padati kiša”, rekao je Šantić. On kaže da se i sada boji šta će mu se desiti zbog onoga što govori na panelu.

Novinar Brailo je dodao da mu je najteže bilo, u novembru 1991, kada je ženu i djecu otpratio na brod, te da nije bio siguran da će ih opet vidjeti. “Naučiš kako da od litra vode sve opereš i uši i lice i tijelo i još se napiješ, naučiš biti sretan kad dobiješ parče hljeba”, istakao je. Rekao je i da su na Dubrovnik granate padale sve do sporazuma u Dejtonu na kraju 1995. godine.

Dubrovnik Pavo Urban

Advokat Budislav Minić je ispričao da se kaje što je bio komandir dubrovačke jedinice, te da je poslije rata bio u Dubrovniku da oda počast “svojim ratnim neprijateljima”.

Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadic Mijović je istakla da je tri decenije na snazi falsifikovanje istorije i pokušaj zaborava, te da ne smijemo zaboraviti ko su bili glavni inspiratori ovih zločina. “Ti ljudi su nažalost i danas na vlasti”, zaključila je.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je naglasila da postoji snažan otpor uvođenju ovih tema u obrazovni sistem, te da se to mora mijenjati.

Učesnici konferencije su se složili da je najvažnije da mladi ljudi čuju i znaju šta se dešavalo devedesetih, kako se tako nešto nikada ne bi ponovilo. “Sve za mir, sve protiv rata”, zaključio je Koprivica.

Napad na Dubrovnik počeo je 1. oktobra 1991. Rat se odvijao od Prevlake i Konavala preko šire regije Dubrovnika, uključujući Stari grad koji je pretrpio najteže granatiranje 6. decembra 1991. Vojnim formacijama JNA komandovao je general Pavle Strugar. Opsada Dubrovnika trajala je do 26. maja 1992. godine. Poginulo je 116 civila, 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore.

Na skupu je prikazana i izložba fotografija Pava Urbana, koju je SENSE Centra za tranzicijsku pravdu, objavio podovom 30. godišnjice od napada na Dubrovnik. Fotografije dokumentuju granatiranje Dubrovnika 1991. godine, i uključuju posljednje fotografije koje je Urban snimio 6. decembra 1991. godine, u vrijeme najžešćeg artiljerijskog napada u kojem je izgubio život.

Projekti “Svjedočenja o opsadi Dubrovnika 1991-1992” Akcije za ljudska prava i „Kada smo jednom išli na Dubrovnik“ Praznog prostora dio su projekta “REKOM mreža pomirenja” koji finansijski podržava Evropska Unija.  Sadržaj projekata isključiva je odgovornost Akcije za ljudska prava i Praznog prostora i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Hrvatska od Nove godine u šengenskom prostoru

0
Hrvatska od Nove godine u šengenskom prostoru
GP Karasović foto Boka News

Jednoglasnom odlukom na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u četvrtak u Briselu Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće u zračnim lukama.

Ministri unutarnjih poslova 22 države članice EU-a koje su ujedno i članice šengena donijeli su u četvrtak konačnu odluku  o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj”, što znači ukidanje graničnih kontrola prema šengenskom prostoru.

Istodobno, Bugarska i Rumunjska na istom sastanku nisu dobile zeleno svjetlo. Austrija je bila protiv primitka obje zemlje, a Nizozemci protiv Bugarske.

Hrvatska se današnjom odlukom pridružuje najvećem prostoru na svijetu bez unutarnjih graničnih kontrola među državama.

Od 1. januara 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, dakle sa Slovenijom i Mađarskom, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.

Razlog za različite datume je tehničke naravi – potrebno je prilagoditi izlaze za putnike u zračnim lukama jer se letovi unutar šengenskog prostora tretiraju kao domaći letovi. To se uvijek radi kod prvog sljedećeg sezonskog pomicanja sata, što je u ovom slučaju 26. marta 2023.

U šengenskom prostoru od 1. januara sljedeće godine bit će 27 država članica, od kojih su 23 članice EU-a te Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, koje su izvan Unije.

Od članica EU-a izvan ostaju Bugarska i Rumunjska, koje čekaju već 11 godina na pozitivnu odluku i koja je u četvrtak opet izostala, zatim Cipar, koji ne kontrolira svoj cijeli teritorij te Irska koja ne želi u šengen kako ne bi morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom.

Šengensko područje najveće je područje bez unutarnjih graničnih kontrola s gotovo 420 milijuna ljudi.

Blizu dva milijuna ljudi  svakodnevno putuje na posao preko interne granice, a u nekim područjima ti dnevni prekogranični migranti čine do trećinu radne snage.

Odsustvo graničnih kontrola unutar šengenskog prostora donosi znatne uštede i olakšava trgovinu, a za Hrvatsku je to posebno važno s obzirom da će njezin snažni turistički sektor profitirati jer većina turista dolazi iz šengenskih zemalja koji više neće morati satima čekati na prelazak granice.

Hrvatska tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postaje istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.

Za ulazak u šengen potrebno je proći temeljite evaluacije u kojima se procjenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime ostalih država šengenskog područja, učinkovito surađivati s policijskim tijelima drugih država članica šengenskog područja u cilju održavanja visoke razine sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primjenjivati šengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanje šengenskih viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka te povezivanje sa Šengenskim informacijskim sustavom i njegova upotreba.

GP Karasovići foto Boka News

Šengenska evaluacija počela 2015.

Hrvatska je nakon dvije godine članstva u EU-u bila spremna za početak šengenske evaluacije.

Hrvatska vlada je 6. ožujka 2015. godine uputila pismo u kojem je istaknula da je od 1. jula iste godine spremna za početak evaluacija u svim relevantnim područjima šengenske pravne stečevine.

Postupak evaluacije počeo je u u junu 2016. a završen je u maju 2019.

Europska komisija je 22. listopada 2019. potvrdila da Hrvatska ispunjava sve tehničke uvjete za pristupanje šengenu.

Tu su ocjenu jednoglasno potvrdili ministri unutarnjih poslova država članica EU-a u svojim zaključcima sa sastanka 9. decembra 2021. godine. Ti su zaključci proceduralno nužan uvjet za donošenje konačne odluke o ulasku u šengenski prostor.

Nakon toga sljedeći korak bio je prijedlog konačne odluke o ukidanju graničnih kontrola između Hrvatske i zemalja šengenskog prostora.

Francusko predsjedništvo je na samom kraju svoga rotirajućeg predsjedništva, 29. juna ove godine pokrenulo postupak donošenja konačne odluke.

Tada je na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) odlučeno da se u Europski parlament pošalje  nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije.

Mišljenje Europskog parlamenta u ovom slučaju nije obvezujuće za Vijeće, ali prema pravilima postupka, ono ne može donijeti odluku bez toga mišljenja, ma kakvo ono bilo.

Europski je parlament 10. novembra na plenarnoj sjednici u Bruxellesu ogromnom većinom podržao ulazak Hrvatske u šengenski prostor i nakon toga preostala je samo jednoglasna odluka šengenskih  zemalja što se danas i dogodilo.

Zbog migranata Hrvatska uvela i neovisni nadzor postupanja policije na granicama

Hrvatska je prošla najopsežniji i najdetaljniji proces ocjenjivanja spremnosti za članstvo u šengenskom području, s kakvim se dosad nije susrela nijedna članica EU-a. Ispunila je 281 preporuku u osam područja šengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice.

Postupak evaluacije provodile su ekipe stručnjaka iz Europske komisije i država članica koji su nakon provjera napisali niz izvješća i preporuka za ispravljanje uočenih nedostataka. Slijedom tih preporuka Hrvatska je izrađivala akcijske planove za uklanjanje tih nedostataka. Zadnji akcijski plan za područje upravljanja vanjskim granicama zaključen je u februaru 2021.

Hrvatska je, uz pomoć EU-a, uložila znatna sredstva za zaštitu granica, koje čuva šest i pol tisuća policajaca.

Iz europskih fondova Hrvatska je dobila preko 220 milijuna eura za tehničku opremu za nadzor granice i za edukaciju policajaca.

Hrvatska ima najdulju vanjsku granicu u Europskoj uniji, preko 1350 kilometara s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom.

Najveći dio otpada na granicu s Bosnom i Hercegovinom, 1011 kilometara koja je s obzirom na konfiguraciju terena najzahtjevnija za čuvanje. Opće je mjesto da je hrvatska granica, koja sada postaje vanjska granica šengenskog prostora najbolje čuvana granica u EU-u.

Hrvatska je već nekoliko godina pod velikim pritiskom migranata koji pokušavaju ući na teritorij EU-a.

Hrvatska granična policija predmet je optužbi medija i nevladinih organizacija za nasilno vraćanje i nečovječno postupanje prema ilegalnim migrantima koji pokušavaju prijeći zelenu granicu.

Stoga je Hrvatska uvela neovisni nadzor postupanja policije na granicama prema migrantima i azilantima, a takve nadzorne mehanizme prema prijedlogu Komisije europskog pakta o migracijama i azilu trebale bi imati sve države članice.

Sporazum o Šengenu potpisan još 1985., provedba počela 1995.

Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet od tadašnjih 10 zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

Sporazum je dopunjen 1990. godine Šengenskom konvencijom, koja je predložila ukidanje kontrole na unutarnjim granicama i zajedničku viznu politiku.

Sve do 1999. šengenski sporazum bio je međudržavni sporazum između zemalja potpisnica, ali nije bio dio europske pravne stečevine, što znači da institucije EU-a nisu imale nikakvu nadležnost po tom pitanju.

Ugovorom iz Amsterdama, koji je dogovoren 1997. a stupio na snagu 1999.,  šengenski sporazum postaje dijelom europske pravne stečevine.

U razdoblju od 1995. do danas šengenski prostor EU-a se postupno širio na današnje 22 članice, a od početka sljedeće godine i na 23. Hrvatsku.

U Herceg Novom prezentacija radnih pozicija u hotelu Mamula Island

0
U Herceg Novom prezentacija radnih pozicija u hotelu Mamula Island
Mamula Island

Dani otvorenih vrata Mamula Island tokom kojih će biti predstavljene mogućnosti zapošljavanja biće održani u narednih pet dana u tri crnogorska grada. Prvi događaj biće biće održan u Herceg Novom u Gradskoj kafani u petak, 9. decembra od deset do 18 sati, u Nikšiću u hotelu Onogošt 13. decembra u istom vremenskom intervalu i u Podgorici u hotelu Podgorica 14. decembra, od 10 do 18 sati.

Međunarodno poznata kompanija zapošljava lokalne kandidate u sektoru hotelijerstva i na crnogorsko tržište donosi poslovnu praksu svjetske klase, uz jedinstveno ugostiteljsko iskustvo.

„Mamula Island želi da stvori toplo okruženje dobrodošlice i da oformi tim profesionalaca koji će personalizovano iskustvo hotelijerstva dovesti na potpuno novi nivo. Trenutno tražimo različite profile kandidata i podstičemo ljude da dođu i lično nas upoznaju, saznaju više detalja o konceptu Mamule Island, shvate našu viziju i osjete djelić naše strasti”, kaže Marija Krkić, HR menadžer Mamula Island.

Mamula Island

Mamula Island želi da zaposli ljude sa iskustvom rada u ugostiteljstvu i hotelijerstvu luksuzne kategorije, kao i kandidate za početne pozicije ili zaposlene koji su voljni da promijene karijeru a ne posjeduju dosadašnje iskustvo rada u ugostiteljskoj industriji. Budući zaposleni Mamule Island imaće priliku da rade u inkluzivnom radnom okruženju i razvijaju svoje vještine na brojnim pozicijama različitih nivoa, u različitim sektorima ugostiteljstva, te da grade svoju karijeru u svjetski poznatoj kompaniji koja poštuje najviše međunarodne standarde poslovanja.

Hotel Mamula Island u predstojećoj sezoni nudi poslove u sektorima hrana i piće, za radna mjesta kuvara, kuhinjskih pomoćnika, konobara, barmena; odnosi sa gostima, za radna mjesta recepcionera i portira; te u sektorima održavanja, spa i wellness, nabavka, domaćinstvo itd. Iskustvo u turizmu i ugostiteljstvu je dobrodošlo, kao i osnovno poznavanje engleskog jezika. Tokom Dana otvorenih vrata, svi kandidati će moći da se upoznaju sa stručnjacima koji su već zaposleni u hotelu Mamula Island, te će imati priliku da saznaju više detalja o mogućnostima da postanu članovi ovog tima.

Hotel ostrvo Mamula Island je nedavno predstavljen lokalnoj zajednici, kroz niz vikende otvorenih vrata i niz organizovanih posjeta i obilazaka za lokalno stanovništvo, istaknute javne radnike, medije i druge različite zainteresovane grupe, koji su održani tokom septembra i oktobra, a izazvali su veliku pažnju i privukli oko 7000 posjetilaca. U sljedećih nekoliko mjeseci nastavljaju se završni radovi na izgradnji. Otvaranje Mamula Island hotel & spa u punom kapacitetu predviđeno je u proljeće 2023. godine.

Pilot koji je bio uključen u nasukavanje Ever Forwarda u zaljevu Chesapeake suspendovan: Razlog – pretjerana upotreba mobilnog telefona

0
Pilot koji je bio uključen u nasukavanje Ever Forwarda u zaljevu Chesapeake suspendovan: Razlog – pretjerana upotreba mobilnog telefona
Foto: gCaptain

Operativna dozvola pilotu Ever Forwarda koji je ovog proljeća usmjerio kontejnerski brod u muljevito dno zaljeva Chesapeake suspendirana je, prema Zvodu za rad Maryland, navodeći kao razlog njegovu pretjeranu upotrebu mobilnog telefona u to vrijeme.

Brod je konačno odsukan sredinom travnja, više od mjesec dana nakon što se nasukao, piše Splash247.

“Tijekom otprilike polovice dvosatnog tranzita, pilot na kontejnerskom brodu upućivao je i primao brojne pozive, SMS poruke i skice e-pošte na svoj osobni mobitel sve do incidenta”, navodi se u izvješću američke obalne straže.

Osim toga, pilot se oslanjao isključivo na svoje peljarsko prijenosno navigacijsko računalo i gledao je reprodukciju prethodnog tranzita u vrijeme incidenta. Pilot je sastavljao e-mail na svom osobnom mobilnom telefonu u minutama prije planiranog skretanja prema jugu, kada je plovilo uplovilo kroz međutočku puta i nasukalo se. Tim na mostu pokušao je upozoriti pilota ponavljanjem smjera. Međutim, u trenutku kada je ekipa na mostu postala odlučnija u pogledu smjera broda, bilo je prekasno da se spriječi nasukavanje plovila.

Podsjećamo, Ever Forward ponovno je izvučen 17. travnja ove godine nakon što je više od mjesec dana bio zaglavljen u mulju u zaljevu Chesapeake. Visoka plima, zajedno s jednomjesečnim radom – jaružanjem oko broda i uklanjanjem 505 kontejnera – konačno je donijela uspjeh.

Uspješno sprovedena akcija pošumljavanja na lokaciji Grabovac

0
Uspješno sprovedena akcija pošumljavanja na lokaciji Grabovac
Pošumljavanje Grabovac – foto Opština Tivat

Uspješno je završena akcija pošumljavanja na lokaciji Grabovac, koju je organizovala Opština Tivat u saradnji sa internacionalnom školom „Arcadia Academy“, NVU „Momentum“ i DOO “Komunalno“ Tivat.


U srijedu7. decembra je posađeno je ukupno 120 sadnica, po modelu agrošumarstva, i to vrste maslina, divlji šipak i čičimak, na površini od oko 3000 m2.

Učešće u obezbjeđivanju sredstava za nabavku sadnica uzeli su „Arcadia Academy“ i NVO „Momentum“, a DOO “Komunalno“ Tivat je, kao i svake godine, učestvovalo u pripremi terena, čuvanju i njegovanju biljaka od nabavke do sadnje, te u njihovoj sadnji.

Pošumljavanje Grabovac – foto Opština Tivat

Pored zaposlenih u komunalnom preduzeću i Opštini Tivat, u sadnji je učestvovalo i 20 učenika škole „Arcadia Academy“ sa svojim roditeljima i profesorima, a pridužili su se i najmlađi iz tivatskog vrtića „Bambi“.

Ovakvim akcijama doprinosimo revitalizaciji vegetacije lokacije Grabovac, s obzirom na osjetljivost ekosistema tog područja, kao i smanjenju erozije i negativnog uticaja drugih faktora, te ukazujemo na važnost životne sredine u cjelini.

Hotel Regent – Bogata edicija Božićnog bazara

0
Hotel Regent – Bogata edicija Božićnog bazara
Regentov Božićni bazar – Natasa Milas

Tradicionalni Regent-ov Božićni bazar  i ove godine se održava dva vikenda za redom (17. i 18.  | 24.  i 25. decembra) od 12.00 do 16.00 sati pod arkadama restorana Gourmet Corner ili u slučaju nepovoljnog vremena na terasi Murano restorana.

„Ovogodišnji bazar biće najsadržajniji od svih do sada održanih. Izuzetno smo zadovoljni dostavljenim prijavama tako da će se na ovogodišnjem bazaru naći ponuda čak 21 izlagača –lokalnih kreativaca. U ponudi će se naći ukrasi za jelku, unikatni nakit, umjetnička djela, slike i suveniri od drveta te kućna pozamanterija napravljene od epoxy smole i maslinovog drveta. Veliki izbor pletiva, ukrasnih i mirisnih svijeća, prirodnih sapuna i dječijih igrački može biti idealan izbor za praznični poklon. Kreativci ove godine nude čak i porculansko cvijeća ali i torbe i korpe koja naša sugrađanka kreira – od novina. Zaboravljeni ukusi naših predjela poput likera od mirte, džemova od maginja i domaćih čajeva od biljaka ubranih na okolnim planinama dio su domaće ponude hrane i pića a kućice od medenjaka sigurno će oduševiti najmlađe posjetioce Bazara. Sektora hrane i pića hotela Regent predstavlja se priganicama, giricama, kobasicama kuvanim u crnom vinu, kuvanim vinom/rakijom i raznovrsnim kolačima tipično za blage dane koji su pred nama.“ izjavili su iz menadžmenta hotela Regent.

Regentov Božićni bazar – Ivan Milosevic

PRAZNIČNA SEZONA HOTELA REGENT

Spisak izlagača Božićnog bazara 2022.godine:

Nakit:

Anastasia Naidanova, Jana Turova, Dragana Grujičić, Iva Radović

Dekorativne daske i predmeti od drveta i epoksi smole:

Marko Milović, Snežana Radunović

Svijeće i prirodna kozmetika:

Slađana Matković, Dragana Beljić, Julia Mnuhina, Nina Lakićević

Novogodišnji ukrasi:

Melita Ramljak Ciko, Nataša Milaš, Slađana Matković

Umjetničke slike i predmeti:

Ivan Milošević, Gorica Nikšić

Medenjaci i likeri:

Alice; Tijana Kovačević; Lidija Franović

Ručni radovi

Slavka Vujičić – krpene lutke, Jasna Janković  – pletene korpe, Seleznev Grigorij – keramičko cvijeće

Grad Budva intenzivno radi na kandidaturi “Budva-Boka 2028. Evropska prijestonica kulture”

0
Grad Budva intenzivno radi na kandidaturi “Budva-Boka 2028. Evropska prijestonica kulture”
Balerina Budva

Još 18 gradova iz Evrope, Amerike i Azije podržalo kandidaturu Budve


Grad Budva intenzivno radi na kandidaturi “BUDVA-BOKA 2028. Evropska prijestonica kulture” i poslije informacije da je 16 Evropskih prijestonica kulture i kandidata podržalo kandidaturu Budve stižu nove dobre vijesti – još 18 gradova iz Evrope, Amerike i Azije je dalo podršku Budvi za ovaj veliki poduhvat – saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Mila Božovića.

“Gradovi Vest Palm Bič (West Palm Beach) iz Sjedinjenih Američkih Država, Zigong iz Kine, Prag i Valaški Meziriči iz Češke, Rimini i Petaćiato (Petacciato) iz Italije, Jalova (Yalova) iz Turske, Banska Bistrica iz Slovačke, Makarska i Pakrac iz Hrvatske, Beograd, Velika Plana i Vrnjačka Banja iz Srbije, Celje i Kamnik iz Slovenije, Ohrid iz Severne Makedonije, Sarajevo i Laktaši iz Bosne i Hercegovine dali su javnu podršku Budvi.

Sa svih 34 gradova koji su podržali kandidaturu Budve razrađuju se konkretne oblasti i projekti saradnje u sferi kulture, umjetnosti, obrazovanja i kreativnih industrija.

Tim projekta “Budva-Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture” više od dvije godine aktivno radi na kandidaturi u saradnji sa brojnim domaćim i inostranim partnerima, institucijama, nevladinim, kulturno-umjetničkim organizacijama i istaknutim pojedincima.

Konkurencija za dobijanje titule za 2028. godinu je veoma jaka, jer u njoj učestvuju gradovi iz EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU”, saopšteno je iz Opštine.

Očekuje se da će EU panel nezavisnih kulturnih eksperata u decembru razmatrati sve kandidature, a potom i odlučiti koji gradovi ulaze u finale takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture.

Evropa će ove zime imati grijanje, ali što će biti poslije?

0
Evropa će ove zime imati grijanje, ali što će biti poslije?
Plinovod – Foto: – / Shutterstock

Evropa će vjerojatno prebroditi ovu zimu bez redukcija plina unatoč smanjenoj opskrbi iz Rusije, ali čak ni navikavanje na hladnije domove i viši računi za grijanje možda neće biti dovoljni u godinama koje dolaze, smatraju analitičari.

– Kao u stakleniku, moram priznati… Zaista sam trošila puno plina, rekla je Sofie de Rous koja je sve do ove godine grijala svoj dom na belgijskoj obali na ugodnih 21 stupnjeva Celzijevih.

No kao i milijuni drugih Europljana, ta 41-godišnja zaposlenica arhitektonske tvrtke morala je sniziti temperaturu na termostatu pošto su cijene energije skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači ove godine.

Postupno smanjenje dotoka ruskog plina u Europu izazvalo je trgovinski rat za LNG zbog čega su njegove cijene jako porasle.

Premda su neke zemlje poput Francuske i Španjolske zamrznule cijene za potrošače, druge poput Belgije dopustile su da opskrbljivači više ili manje prenesu više troškove na svoje kupce.

– U početku sam se malo uspaničarila, rekla je de Rous, kojoj je račun za plin za kuću od 90 metara četvornih u Oostduinkerkeu skočio s mjesečnih 120 eura na 330 eura.

Spustila je temperaturu na termostatu na 18 stupnjeva i planira postaviti prozore s dvostrukim staklima i solarnu ploču.

Nebriga za potrošnju energije cijele jedne generacije Europljana naglo je prekinuta 2022. i svi sada paze na koliko im je stupnjeva postavljen termostat. Plina je prije bilo u izobilju i bio je jeftin, a sada ga je malo i skup je.

Europska referentna veleprodajna cijena obično je malo fluktuirala, krećući se oko 20 eura po MWh. Ove godine skočila je na čak 300 eura da bi potom pala na oko 100.

– Ovo je najkaotičnije vrijeme koje sam doživio svih ovih godina, rekao je AFP-u Graham Freedman, analitičar europskog tržišta plina pri energentskoj konzultantskoj kući Wood Mackenzie.

Velik pad u potrošnji

Rekordno visoke cijene energije prisilile su mnoge tvornice, osobito u njemačkom kemijskom sektoru koji jako ovisi o jeftinom ruskom plinu, da obustave proizvodnju.

No europske nacije uspjele su napuniti skladišta plina i još nitko nije ostao bez njega.

– Ideja o Europi bez ruske energije do veljače je bila nemoguća, rekao jeSimone Tagliapietra, znanstvenik instituta Bruegel u Bruxellesu.

Topla jesen omogućila je mnogim potrošačima da odgode početak grijanja i pomogla Europi da u boljoj poziciji dočeka zimu.

Europski potrošači i industrija smanjili su potrošnju oko 25 posto u listopadu u odnosu na isti mjesec u razdoblju od 2019. do 2021., po procjenama Bruegela.

U Njemačkoj, gdje se polovica kućanstava grije na plin, podaci pokazuju da je potrošnja pala 20 do 35 posto ovisno o tjednu.

– To je puno više nego li je bilo tko očekivao, rekao je Lion Hirth, profesor energetske politike na Hertie školi u Berlinu.

A to je posve suprotno onome što su govorili proroci smaka svijeta – da ljudi jednostavno ne reagiraju, da se jednostavno nastave grijati, ne mijenjaju ponašanje i ne reagiraju na cijene”.

U roku od nekoliko mjeseci Rusija je izgubila svojeg glavnog kupca plina, Europu, koja je 2019. kupila 191 milijardi metara prostornih ruskog plina, a ove godine 90 milijardi.

Wood Mackenzie prognozira da će isporuke plina iz Rusije iduće godine pasti na 38 milijardi prostornih metara.

EU je uspio uvesti velike količine LNG-a, ali samo tako što je ponudio platiti više od južnoazijskih zemalja kao što su Pakistan i Indija. Te su zemlje zbog toga morale povećati svoju ovisnost o ugljenu, što ima negativne posljedice za globalnu borbu protiv klimatskih promjena.

Što će biti 2023.?

Sposobnost Europe da uvozi LNG ograničava manjak infrastrukture.

Francuska i Španjolska imale su na početku rata u Ukrajini po nekoliko terminala za prihvat LNG tankera, a Njemačka nijedan.

Premda se grade novi LNG terminali, iduće će se godine, suprotno od ove, Europa uglavnom morati snaći bez ruskog plina da bi napunila skladišta.

To bi moglo izazvati još žešći trgovinski rat između europskih i azijskih nacija za plin.

– Ključni faktor zasigurno će biti kakvo će biti vrijeme ove zime, rekla je Laura Page, analitičarka za plin pri analitičkoj tvrtki Kpleru.

Bude li zima u Aziji i Europi hladna… ta će se bitka intenzivirati. Problem je u tome što su zalihe LNG-a ograničene.

– Nema dovoljno plina na svijetu u ovome trenutku da bi se nadoknadio gubitak opskrbe iz Rusije, rekao je Freedman iz Wood Mackenzieja.

Novi LNG terminali neće proraditi prije 2025., što znači da će se Europljani morati naviknuti živjeti u domovima zagrijanima na samo 18 stupnjeva.

Velika investiciona godina za Trebinje – Evo koji infrastrukturni projekti slijede

0
Velika investiciona godina za Trebinje – Evo koji infrastrukturni projekti slijede
Trebinje – foto Boka News

Ova godina polako izmiče kraju, a opštine i gradovi širom BiH uveliko prave planove i zadatke za sljedeću. Većini lokalnih zajednica biće prioritet izgradnja ili nastavak radova na objektima infrastrukture, kako bi se na što efikasniji način obavljale svakodnevne aktivnosti građana.

Za najjužniji grad, Trebinje, naredna godina biće i te kako aktivna, pa će mašine i radnici biti angažovani na nekoliko najvažnijih tačaka. Biće to, kako je za eKapiju rekao gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, nastavak već započetih radova na najvažnijim projektima.
– Planiramo nastaviti popločavanje Starog grada, zatim nastaviti ulaganje u putnu infrastrukturu, kao na gradskim tako i prigradskim i seoskim područjima. U saradnji sa Hidroelektranama na Trebisnjici i Putevima RS planiramo nastaviti radove na velikoj obilaznici, kao i radove na Zapadnoj obilaznici – istakao je Ćurić za eKapiju.
Slijedi, kako kaže, i izgradnja jako bitnog objekta – nove bolnice, koju Trebinje, a i okolni hercegovački gradovi čekaju sa nestrpljenjem.
– Ono što je nama takođe jako bitno jeste i nastavak projekta izgradnje aerodroma, zatim sistem vodosnabdijevanja prema Ivanici, u opštini Ravno. Radujemo se i radovima na Slobodnoj i Poslovnoj zoni, kao i otvaranju Hercegovačke kuće u Beogradu.
Ćurić je naveo da će se tokom 2023. izvoditi izgradnja vidikovca u rodnom mjestu Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog, u Mrkonjićima u Popovom polju.
– Sportsku javnost i ljubitelje fudbala će obradovati i novi reflektori na stadionu Police. Najavljujem i da slijedi izgradnja novog sportskog kompleksa u našem gradu, a mi ćemo učestvovati u izgradnji pomoćnog terena – istakao je Ćurić.
On je krajem oktobra već rekao da će za putnu infrastrukturu Grad dao 3 mil KM tokom 2022. godine.

Trebinje – foto Boka News

Urbanističko planiranje

Podsjetimo, Grad Trebinje je nedavno raspisao i tender za izradu Urbanističkog plana kako bi se postigao viši stepen razvoja urbanog područja grada radi obezbjeđivanja uslova za bolji kvalitet života i realizaciju strateških projekata od regionalnog značaja.
Gradska uprava nedavno je uspješno završila proces resertifikacije za BFC sertifikat, što pokazuje da ovaj grad ima povoljno poslovno okruženje za dolazak investitora.
Od velikih investicija koje će biti realizovane na području Trebinja svakako je i izgradnja solarne elektrane, u koju će biti uloženo 84,2 mil KM. Koncesija je dodijeljena Elektroprivredi RS na 50 godina.
Draškovićev grad u gradu
Podsjećamo i da je i najveći investitor u Trebinju, biznismen Rodoljub Drašković, najavio gradnju modernog grada sa 3.500 stambenih jedinica, i to u okviru svog velikog kompleksa – Grada sunca. Kompleks će se prostirati na 30 hektara.
/Teodora Brnjoš/

Kiša i jugo i narednih dana…

0
Kiša i jugo i narednih dana…
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela – foto Boka News

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, povremeno kiša, a na primorju ponegdje pljuskovi i grmljavina.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biće uglavnom suvo.

Vjetar će biti slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju, povremeno umjeren do pojačan, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura od dva do 12, najviša dnevna od šest do 16 stepeni.

U petak i subotu malo viša temperatura, ali i kiša u većini krajeva, mjestimice i obilnija, ponajprije na Jadranu, gdje su izgledni i lokalno izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Očekuje se jako jugo, koje će u subotu okrenuti na buru najprije na sjevernom dijelu Jadrana.

Početkom sedmice vjerovatno bez kiše, na Jadranu i većinom sunčano, ali i hladnije, osobito ujutro u unutrašnjosti, gdje je povećana vjerojatnost za sunčana razdoblja.