Slušajte nas | Boka News

Fimski radnici iz Italije, Albanije i Regiona u Kotoru

-

28/02/2023 13:39

Fimski radnici iz Italije, Albanije i Regiona u Kotoru

Filmski centar u okviru CRECE projekta organizuje trodnevni događaj koji je okupio, pored crnogorskih stručnjaka i producenata iz oblasti kinematografije, i mlade producente, predstavnike filmskih festivala, vizuelne umjetnike, distributere, kreativne industrije, nove medije iz dvije italijanske regije Pulja i Moliza kao i učesnike iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine.

„Vrlo sam ponosna ispred Filmskog centra Crne Gore što smo u prilici da sve ove ljude okupimo na jednom mjestu u okviru radionica koje se održavaju dva dana i na kojima će mladi producenti imati priliku da se upoznaju i predstave svoje projekte i da svi zajedno rade na jačanju međugranične saradnje“, kazala je Aleksandra Božović direktorica Filmskog centra Crne Gore.

Silvia Staffa zamjenica ambasadorke Italije u Crnoj Gori istakla je da joj je drago što na ovaj način u Kotoru mogu da podrže zajedničku inicijativu prekogranične saradnje između Italije, Albanije i Crne Gore.

“Italija se uvijek trudila da bude aktivna na polju kulture i da je promoviše što i radimo u Crnoj Gori već duži niz godina. Ovaj projekat je veoma dobar jer promoviše film ali i ljepote naših država ali radi i na uspostavljanju čvršćih odnosa među našim zemljama”, istakla je Staffa.

Igor Rakčević iz ministarstva kulture i medija podsjetio je da prekogranični projekti predstavljaju oblik saradnje i mehanizme Evropske unije koji jako pomažu uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa ali i dijeljenju i širenju kulture.

„Posebno je zadovoljstvo što se radionice odvijaju u Kotoru, gradu koji je uvijek u svojoj istoriji bio kapija kultura. Siguran sam da će učesnici imati ugodan i koristan boravak i da će se iskoristiti prilika da se kulture triju država prožmu još jedanput“ rekao je Rakčević.

Fokus tokom B2B sastanka će biti na širenju mreže filmskih glumaca i razvijanju bližih veza među onima iz različitih regiona. Nova MSP koja se bave filmskom industrijom dobiće priliku da se pridruže već postojećim mrežama i uključe u sve inicijative pokrenute iz CIRCE projekta.

CIRCE PLUS je nastao kapitalizacijom CIRCE-a, koji je među projektima Interreg IPA CBC Italija-Albanija-Crna Gora na vrhu rang liste postupka kapitalizacije, koji je pokrenut u februaru 2022.

Projekat je počeo u novembru 2022, a završava u aprilu 2023, i uključuje Apulia Film Commission Foundation kao nosioca projekta, Albanski nacionalni centar kinematografije, Filmski centar Crne Gore i region Molize kao partnere.

Obilježavanje 1. marta – Dana zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i Međunarodnog dana civilne zaštite

Boka News

-

28/02/2023 13:30

0

Obilježavanje 1. marta – Dana zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i Međunarodnog dana civilne zaštite

Nizom događaja edukativnog i informativnog karaktera, Opština Tivat će u saradnji sa lokalnim i državnim institucijama i partnerima, i ove godine obilježiti 1. mart – Međunarodni dan civilne zaštite i Dan zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

Primarni cilj planiranih aktivnosti jeste podizanje svijesti javnosti o opasnostima od velikih nesreća i katastrofa, ali i uloga civilne zaštite u prevenciji i edukaciji. Pored edukativnog programa, u okviru obilježavanja ovog datuma u Opštini Tivat biće priređen i prijem za pripadnike tivatske Službe zaštite, koji su u sastavu Crnogorskog nacionalnog tima učestvovali u akcijama traganja i spašavanja iz ruševina u Turskoj, koju je nedavno pogodio razorni zemljotres.

Međunarodni dan civilne zaštite proglasila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1990. godine, dok se Dan zaštite i spašavanja u Crnoj Gori obilježava od 2013. godine.

“Legende svjetla” u Kotoru

Boka News

-

28/02/2023 10:46

0

JU Pomorski muzej Crne Gore i Udruga prijatelja Mediterana “Lux Mediterraneum“ organizuje promociju monografije “Legende svjetla“ i premijerno prikazivanje dokumentarnog filma “Legends of the lights“.

Autor monografije je prof. Jurica Gašpar, dok režiju dokumentarnog filma potpisuje autor Igor Goić.

Film “Legends of the lights“ upoznaje nas sa posljednjim svjetioničarima istočne obale Jadrana i sa njihovim načinom života. Kroz priče svjetioničara saznajemo i zanimljive anegdote uz živopisne kadrove kojih na ovakvim mjestima nikako ne manjka.

Promocija monografije i prikazivanje dokumentarnog filma održaće se u petak 3. marta sa početkom u 18 sati u Pomorskom muzeju Crne Gore – palati Grgurina.

Abrum – “Za nas Kotorane”

Boka News

-

28/02/2023 10:22

0

“Za nas Kotorane” naziv je abruma koji je zakazan za danas, 28.februara 2023.g od 18 sati u kome će maškarani karnevalisti proći ulicama Starog grada do ŠC “Kamelija” , gdje će se održati takmičarska njokada.

Na velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” 02. marta 2023.g mažoretke i akrobatik grupa “Fešta” imaće svoj koncert pod nazivom „Svi smo mi Fešta“.

Tradicionalni Kotorski maskenbal planiran je za 03. mart 2023.g. u hotelu ” Blue Kotor Bay” na Prčanju. Početak je u 21 sat.

Poziv za veliku karnevalsku povorku, uputiće Gradska muzika i mažoretke abrumom ulicama Starog grada u subotu 04. marta 2023.g od 11 sati.

Istog dana u Domu kulture u Škaljarima održaće se “Škaljarska večera”.

Progam Tradicionalnog Kotorskog Karnevala završava se u nedjelju 5. marta velikom karnevalskom povorkom glavnom gradskom saobraćajnicom, od otvorenog bazena do Macea, gdje će se održati suđenje i spaljivanje karnevala.

Po završetku karnevalske povorke na glavnom gradskom trgu nastupiće Ansambl Toć, a od 19h Jelena Rozga.

Na dan karnevala tradicionalno iz štampe će izaći humoristično – satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj ovog lista nalazi se na Kamenom kiosku, ispred glavnih gradskih vrata.

Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
(Kulturni centar)

Povodom godišnjice osnivanja Muzeja grada Perasta dokumentarana izložba “Sto lica posjetnica”

Art

Boka News

-

28/02/2023 10:08

0

Povodom godišnjice osnivanja Muzeja grada Perasta dokumentarana izložba “Sto lica posjetnica”

“Sto lica posjetnica” nazv je dokumentarne izložbe koja će u Muzeju grada Perasta biti otvorena danas, utorak 28. februara u 12 sati povodom godišnjice osnivanja ove muzejske ustanove.

Posjetnice koje čuvamo potiču iz druge polovine XIX vijeka. Štampani podaci na karticama pretežno su na rimskom ili bakroreznom pismu, ima ih na gotici i starom turskom, a slova su uspravna ili u kurzivu. U ovoj zbirci, koja broji oko 700 posjetnica, često nailazimo na primjerke sa ispisanim porukama, kratkim informacijama ili savijenim uglovima. Svaka pojedinačno zapis je o jednoj posjeti i ličnosti čije ime pronalazimo, a združene čuvaju uspomenu na onog čije su bile vlasništvo. Peraškog kontea Luiđija Viskovića.

Podsjetimo, Luiđi Visković poticao je iz znamenite peraške porodice Visković koja je ostavila dubok trag u kulturno-istorijskom razvoju Perasta još od doba Mletačke republike, pa do druge polovine XX vijeka. Za vrijeme njegovog života Perast je bio pod vlašću Austro-Ugarske, pa je službovao ovoj monarhiji. Njegovo zapovjedništvo na trgovačkim brodovima služilo je na čast cijelom austrougarskom pomorstvu, a nemjerljiva stručnost omogućila mu je uspon u karijeri. Ovom cijenjenom pomorskom kapetanu, koji je svoje sposobnost, ljudskost, visprenost i odanost carstvu pokazao ploveći pod austrijskom zastavom, pružena je prilika da uđe u diplomatske krugove.

Tokom svoje diplomatske karijere radio je u Sulini i Tulči u Rumuniji i Brindiziju u Italiji. Vrhunac karijere doživio je imenovanjem na poziciju generalnog konzula u tadašnjem osmanskom gradu Solunu.

Ove godine Dubrovnik očekuje gotovo 400 kruzera

Region

Boka News

-

28/02/2023 9:43

0

Ove godine Dubrovnik očekuje gotovo 400 kruzera

Pandemijsko razdoblje zadalo je težak udarac turizmu, a pogotovo onom kruzerskom. Tijekom 2020. godine, kruzing turizam u Dubrovniku, ali i ostatku svijeta, je u potpunosti izostao.

Iako je pandemija još vladala, u 2021. godini se turizam donekle počeo oporavljati, ali uz velike restrikcije, mjere i uvjete. Tako kruzerske kompanije nisu mogle prodati pune kapacitete jer je jedan dio broda morao biti prazan i služiti kao karantena, u slučaju ako bi se COVID proširio među putnicima.

Oni, doduše, nisu pretjerano hrlili na kruzere jer se bez negativnog PCR testa i/ili potvrde o cijepljenju nisu mogli ni ukrcati na kruzere. Neke kompanije su uvele tzv. ‘bubble iskrcavanje’ s broda. U naravi, grupe s brodova koje bi išle u obilazak grada nisu se smjele odvajati. Prema zamisli, pripadnici grupe nisu se smjeli izdvojiti i sami poći do butige ili popiti piće u kafiću nego su se morali držati skupa i obilaziti prostore, primjerice muzeje, gdje bi njihov dolazak bio unaprijed najavljen. No, od tog zamornog koncepta se odustalo već nakon mjesec i pol dana, piše Dubrovački dnevnik.

Ove godine najave još bolje

Stvari su se lani po pitanju kruzing turizma počele vraćati u normalu, no ne u tolikoj mjeri da bi se sustigla rekordna turistička 2019. godina. No, prema najavama ova bi godina trebala biti još uspješnija.

„Približavamo se 2019. godini. Prošle godine smo imali oko 320 kruzera, a ove godine bi prema najavama u Luku Dubrovnik trebalo uploviti oko 350 kruzera,“ izjavio je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž.

Prema najavama, u grušku luku bi ove godine trebala uploviti 343 kruzera, dok bi ih na sidrištu ispred Grada trebalo biti 47, što ustvari znači kako bi u Dubrovnik ove godine trebalo uploviti 390 kruzera koji bi trebali dovesti 528.067 gostiju. Naravno, teško je očekivati kako će kapaciteti svih kruzera koji stižu biti u potpunosti popunjeni, no radi se i dalje o vrlo impresivnoj brojci.

Inače, prvi kruzer koji je ove godine uplovio u Dubrovnik bila je Costa Deliziosa. Brod je u grušku luku uplovio 7. siječnja, no redovna uplovljavanja očekuju se od ožujka.

I dalje najviše dva velika kruzera istovremeno

Raguž naglašava kako će se, uz toliki broj gostiju, i dalje uvoditi red i kako gužvi neće biti, sukladno smjernicama koje su predložene projektom ‘Respect the City’. Podsjetimo, to znači kako će se izbjegavati scenariji u kojima su u gruškoj luci istovremeno više od dva velika broda na kružnim putovanjima te kako će se i dalje voditi računa o rasporedu njihovih dolazaka, sukladno njihovim bruto tonažama i ostalim parametrima.

Ono što bi moglo doprinijeti dodatnom oporavku kruzing turizma jest odustajanje kompanija od napornih i strogih pandemijskih mjera koje bi ove godine trebale biti još fleksibilnije u odnosu na proteklo vrijeme.

Utihnuli i kritičari

Prije pandemije su se mogle čuti različite kritike na račun kruzerskih gostiju i uopće dolazaka kruzera. Govorilo se kako oni ne troše puno, a stvaraju gužve. No, danas se malo tko buni protiv kruzera u gradu. Raguž smatra kako su na promjenu takve percepcije utjecale smjernice uz koje se izbjegavaju gužve po Gradu i čepovi na ulazu na Stradun s Pila. Navodi kako kruzerski gosti nipošto nisu beznačajni.

„Gosti koji se ukrcavaju na kruzere su obično oni koji u sedam dana žele vidjeti sedam različitih destinacija. To nisu gosti koji se svake godine ukrcavaju na kruzere nego oni koji tako putuju povremeno, a onda se na nekoliko dana vraćaju u destinaciju koja im se svidjela tijekom putovanja kruzerom. Tamo gdje im se svidjelo, vratit će se i ostati dulje,“ govori Raguž.

Kako objašnjava, statistike pokazuju kako se 18 posto posjetitelja na kruzerima kasnije vrati u Dubrovnik.

„Ako Dubrovnik na brodovima posjeti milijun ljudi, to znači kako će se oko 180 tisuća ljudi tu vratiti na tri, četiri, pet ili više dana. Neki od njih će odsjesti u apartmanima, možda u vlasništvu onih koji se žale na kruzerske goste. Isto tako, gost s kruzera u prosjeku potroši 80 eura, što nije zanemarivo,“ kaže Raguž koji dodaje – ne treba zazirati od kruzing turizma, ali treba paziti na mjeru i njime pametno gospodariti, kako bi lokalno stanovništvo bilo zadovoljno, a i kako bi gosti, pa i oni s kruzera, mogli doživjeti Grad na pravi način.

Kamenjecki: Putin nije vječna osoba, na neki način će otići

Svijet

Boka News

-

28/02/2023 9:35

0

Kamenjecki: Putin nije vječna osoba, na neki način će otići

Na istoku Ukrajine i dalje se vode teške borbe. U emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” gostovao je Maksim Kamenjecki sa Sveučilišta Taras Ševčenko u Kijevu, s instituta za međunarodne odnose, koji nam je dočarao život u Ukrajini.

– Ono što čini običan život – opskrba, dućani, grijanje, struja, voda, sve to sada radi normalno. Imali smo teškoća kada su po 30 sati bile redukcije, ali sad sve funkcionira. Život, bar u Kijevu, izgleda normalno. Ali zračni udari koji se povremeno događaju izazivaju sigurnosne probleme. Kada traje zračna uzbuna, ne radi gradski prijevoz, veći dućani moraju sve posjetitelje pustiti van, ne rade uredi, dječji vrtići s djecom moraju u skloništa… Ali s time smo već naučili živjeti, rekao je.

Istaknuo je kako živi u zgradi u kojoj su svi stanovnici ostali, te da su ljudi postali solidarniji.

– U mom kvartu žive ljudi srednjeg i nižeg sloja. Oni ne žele otići, jer misle da nemaju dovoljno novca da bi živjeli negdje drugdje. Ljudi su u ovim uvjetima postali solidarniji jedni prema drugima. To se posebno pokazalo za vrijeme redukcija, kada se pomagalo starijima i ljudima s malom djecom, istaknuo je Kamenjecki.

Osvrnuo se i na izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da će rat završiti ove godine.

– Predsjednik to može govoriti iz dva razloga. Prvi je jer zna više od nas i vjerojatno se nešto sprema da rat završi. A drugi razlog je dizanje morala. Meni se sviđa prvi razlog, a i ono što vidim, da mi naslutiti da se radi o nekom planu, rekao je.

Smatra da će i u Rusiji doći do političkih promjena.

– Putin nije vječna osoba, nije vječan predsjednik i na neki način će otići s vlasti. Teško mi je reći kada će to biti. Rusija je zemlja u kojoj vlada onaj koji vlada medijima, a Rusi su pod nekom medijskom anestezijom, istaknuo je.

Uskoro izgradnja Edukativno-konferencijskog centra CBCG u Tivtu – Raspisan tender vrijedan blizu devet miliona eura

Boka News

-

28/02/2023 9:21

0

Budući Edukativno konferencijski centar CBCG u Tivtu – (Foto: Centralna banka Crne Gore/Urbi.Pro/Tenderska dokumentacija

Centralna banka Crne Gore (CBCG) planira otvaranje Edukativno-konferencijskog centra u Tivtu, a u izgradnju i opremanje objekta uložiće oko 7,3 mil EUR bez, odnosno oko 8,83 miliona sa PDV-om.

To se može vidjeti u tenderu koji je raspisala Centralna banka, a koji je otvoren do 31. marta do 10 sati.

Rok izvršenja ugovora je 26 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao. Odabrani izvođač imaće obavezu da garantuje za kvalitet radova najmanje 24 mjeseca.

Kako se može vidjeti u projektu za čiju izradu je bio zadužen Urbi.Pro iz Podgorice i tivatska komapanija Paralele d.o.o. Edukativno-konferencijski centar gradiće se na UP 10, zona A, DUP Tivat Centar. Površina parcele je 2.958 m². Lokacija na kojoj je sada veliki parking kod Doma zdravlja.

Imaće podrum, prizemlje, prvi sprat, te povučeni sprat (Po+P+1+Ps). Ukupna površina objekta biće 3.531 m².

Podrum je zoniran na tri funkcionalno povezane cjeline: garažu, servisni i tehnički blok. Garaža će imati 37 parking mjesta, od čega su dva predviđena za osobe sa smanjenom pokretljivošću. Parkiranje je predviđeno i u parteru, gdje su projektovana 49 parking mjesta, od čega je 5%, odnosno četiri parking mjesta za osobe sa invaliditetom. U garaži su smještene i servisne i tehničke prostorije.

Prizemlje je namijenjeno konferencijskim sadržajima i poslovanju, odnosno sadržajima uslužnog karaktera. Jasno je zonirano na funkcionalne cjeline, pri čemu je centralni prostor tretiran kao fluidan prostor za komunikaciju, susrete, odmor.

Oproštajna misa zahvalnica mons. Ivana Štironje u Kotoru

Boka News

-

28/02/2023 9:03

0

Oproštajna misa zahvalnica mons. Ivana Štironje u Kotoru

Kotorski biskup mons Ivan Štironja – foto Boka News

U kotorskoj katedrali sv. Tripuna, u subotu 4. marta u 18 sati, biskup Ivan Štironja, novoimenovani biskup Poreča i Pule, slavit će oproštajnu svetu misu zahvalnicu u zajedništvu s apostolskim nuncijem mons. Francisom Assisijem Chullicattom, nadbiskupom barskim mons. Rrokom Gjonlleshajem, sa svećenicima Kotorske biskupije te uz sudjelovanje časnih sestara, vjernika i prijatelja.

Ovo sveto misno slavlje biskup Ivan želi prikazati Bogu na slavu i zahvalu za dvije godine upravljanja Kotorskom biskupijom i moliti za što skoriji izbor novoga biskupa, za nova svećenička i redovnička zvanja, kao i za sve svećenike, redovnice, vjernike, za mladež i djecu, za mlade bračne parove kao i za sve bolesne, nemoćne, osamljene i ostavljene, za sve žitelje Kotorske biskupije i cijele Crne Gore, za mir u svijetu i sve one koji su pogođeni ratom ili raznim elementarnim nepogodama.

Svi oni kojima mogućnosti dopuštaju i žele, dobrodošli su na sveto misno slavlje u Kotorsku katedralu u subotu, 4. 3. 2023. u 18 sati.

„Ljubišini dani” i IV međunarodni naučni simpozijum „Stefan Mitrov Ljubiša

Art

Boka News

-

28/02/2023 8:42

0

Tradicionalna manifestacija „Ljubišini dani” i IV međunarodni naučni simpozijum „Stefan Mitrov Ljubiša: Dva vijeka od rođenja (1822–1878)” održan 25. i 26. februara 2023. godine, u Budvi i Petrovcu u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve.

Takođe, prije početka simpozijuma održan je pomen na Ljubišinom grobu, ispred crkve Sv. Trojice u Starom gradu u Budvi. Prigodnu riječ je imao paroh crkve Sv. Trojice Otac Aleksandar Lekić.

Dio govora mr Lucije Đurašković, direktorice JU Muzeji i galerije Budve:

„Vrijednost jednog pisca ili umjetnika, stvaraoca uopšte pokazuje se u rezultatima do kojih se dolazi u tumačenjima njegovog djela, što ukazuje na njegovu savremenost, odnosno univerzalnost.”

Dio govora mr Dobrila Vlahović v.d. direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija:

„Ministarstvo kulture i medija snažno podržava sve aktivnosti koje promovišu najuzvišenije vrijednosti koje pripadaju ovom gradu i našoj Crnoj Gori, a koje su ključna preporuka za ono što slijedi a što Budva, sigurna sam, a složićete se svi zasigurno zaslužuje, titulu evropske prijestonice kulture.”

Dio govora Nikole Jovanovića, predsjednika Skupštine Opštine Budva:

„Ljubiši smo zahvalni jer je jedan od onih pisaca koji su svojim djelom ukazali put utemeljivačima jezika i jezičke norme. Zahvalni smo za vrijedne političke i pravne pasaže i zato što je bio vjerodostojni hroničar ovog grada i čuvao njegovu prošlost od zaborava.”

Akademik Miro Vuksanović (SANU) je kazao:

„Zapravo, sve u njegovom delu krenulo je iz naroda pa onda njegovom majstorskom rukom prerađeno dobilo je majstorsko značenje i kao jedinstven primer ponovo se vratilo u narod. Zbog toga je Stefan Mitrov Ljubiša ostao kao savremenik i ja se nadam da će tako biti.”

Predsjednik CANU akademik Dragan Vukčević iz opravdanih razloga nije mogao prisustvovati simpozijumu ali je poželio dobrodošlicu prisutnima.

Na samom kraju sinoćnje večeri održan je „Omaž akademiku Radomiru Ivanoviću”, koji se svojim naučnim radom bavio Ljubišom, a tim povodom dr Ana M. Zečević odsvirala je nekoliko numera koje je akademik Ivanović posebno volio.