Počela rekonstrukcija gradskog fudbalskog stadiona u Tivtu

0
Počela rekonstrukcija gradskog fudbalskog stadiona u Tivtu
Tivat – FK Arsenal

Investiciju vrijednu 700.000 eura zajedno realizuju Opština Tivat i Fudbalski savez Crne Gore


Radovi na rekonstrukciji sadržaja gradskog stadiona u Tivtu kako bi se on prilagodio zahtjevima za odigravanje utakmica Prve fudbalske lige Crne Gore počeli su ovih dana, a tu investiciju vrijednu oko 700.000 era, zajedno realizuju Opština Tivat i Fudbalski savez Crne Gore.

Tivat ove godine, prvi put u svojoj istoriji ima fudbalskog prvoligaša jer FK Arsenal čiji je jedini vlasnik Opština Tivat, uspješno igra utakmice u najelitnijem rangu nacionalnog fudbalskog takmičenja. Međutim, zbog nedostataka i neusaglašenosti terena u Velikom gradskom parku sa standardima propisanim od UEFA i FSCG, FK Arsenal je dosadašnje utakmice u kojima je bio domaćin, igrao na terenima FK Bokelj u Kotoru ili FK Grbalj na Radanovićima. To će se uskoro promijeniti, pa će Arsenal već u prvom ili drugom kolu proljećnjeg dijala ovogodišnjeg šampionata Crne Gore, konačno zaigrati pred domaćim navijačima, na sopstvenom stadionu.

Prema riječima predsjednika FK Arsenal Dejana Kandića, počeli su radovi na betoniranju platoa sa zapadne strane terena u dužini od 120 metara, a na kojem će se postaviti nova tribina za gledaoce dužine 80 metara, kapaciteta 600 mjesta, a koju će nabaviti i isporučiti FSCG.

“Ulaz na novu tribinu biće omogućen sa obje strane i kompletan pristup će biti upristojen. Takođe na jednom dijelu iza gola u izradi je trening boks za zagrijavanje igrača. Tehički ulaz na stadion će konačno biti definisan i bez problema klub će moći da primi autobus gostujućih ekipa, vozila Vatrogasne službe, policije i Hitne službe. Ono što javnost najviše zanima jeste zamjena postojeće podloge koja kreće kroz par nedjelja i izgradnja novih klupskih prostorija i svlačionica.”- istakao je Kadnić.

On je dodao da b8i sve ovo već ranije počelo radovi bi već dobrano bili u toku, da  nije bilo blokade rada bivšeg saziva lokalnog parlamenta Tivta, te da su SO, odnosno Odbor povjerenika koji ju je mijenjao, pravovremeno donijeli već odavno pripremljenu formalnu odluku o davanju terena koji je u vlasništvu Opštine na korišćenje FK Arsenal koji je takođe vlasništvo lokalne uprave. Odbor povjerenika u kojem su većinu imali predstavnici Vlade Crne Gore iz Podgorice, inače, ljetos je bez konkretnijih obrazloženja takvog svog postupka, odbio da usvoji ovakvu odluku koju je bila pripremila administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (NP).

Kandić je kazao da uskoro počinju i kompeksni radovi na zamjeni postojeće podloge na samom igralištu a za koje je kao najpovoljniji ponuđač, izabrana firma “Het trik” iz Beograda. Opština i FSCG koji zajedno sprovode ovaj projekat, uskoro će raspisati i tender za izbor izvođača radova na  izgradnji novih svlačionica i klupskih prostorija, koje se očekkuju da budu izgrađene i predate na upogtrebu tokom proljećnog dijela prvenstva Crne Gore.

“U svakom slučaju, izvjesno je da će Arsenal već početkom  marta, konačno zaigrati Prvu ligu pred domaćim navijačima u Tivtu što je davnašnja želja svih nas iz uprave te brojnih navijača i simpatizera kluba, te da će Tivat u rekonstruisanom gradskom stadionu, dobiti sportski objekat koji ispunjava sve zahtjeve za odigravanje utakmica elitnog nacionalnog ranga ovog takmičenja, a koji će upotpuniti i sportsko-turističku ponudu grada.”- istakao je Kandić dodajući da će 80 odsto troškova za realizaciju ovog projekta, a koji se procjenjuju na ukupno preko 700.000 eura, snositi Fudbalski savez Crne Gore.

Opština Tivat i FSCG su inače, već zajedno krajem avgusta završili 132 hiljade eura vrijedan projekat instaliranja reflektora na obližnjem pomoćnom terenu FK Arsenal u Velikom gradskom parku.

CGO, HRA i Documenta: 31 godina od agresije JNA na dubrovačko područje i granatiranje starog grada

0
CGO, HRA i Documenta: 31 godina od agresije JNA na dubrovačko područje i granatiranje starog grada
Napad na Dubrovnik

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju da je prije 31 godinu, 6. decembra 1991. godine, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine protiv Republike Hrvatske.

Najveći broj pripadnika JNA, preko 7000, koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik, bio je iz Crne Gore. U napadu je bila angažovana i posebna jedinica crnogorskog MUP-a. Suočavanje s ovom sramnom epizodom iz bliske prošlosti je neophodno da bi se uvidjele zablude i spriječilo da se isto ponovi.

„Ratna operacija Dubrovnik bila je po činjenju osvajački, rušilački i pljačkaški pohod na Republiku Hrvatsku“, zapisali su o učešću Crne Gore u ratu protiv Hrvatske istoričari profesor dr Šerbo Rastoder i mr Novak Adžić u tekstu o učešću Crne Gore u ratu protiv Hrvatske.

„Radilo se o nepravednom, osvajačkom ratu protiv Hrvatske, u kojem se Crna Gora osramotila, jer se upregla u politiku JNA i Slobodana Miloševića“, rekao je Nikola Samardžić, ministar vanjskih poslova Socijalističke Republike Crne Gore u vrijeme napada na Dubrovnik, u svjedočenju na suđenju generalu Pavlu Strugaru pred Haškim tribunalom.

Tog 6. decembra 1991. godine, 19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60. Više stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, zaštićeno kao svjetska kulturna baština UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun. Stari grad je izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po časova. Unutar njegovih zidina poginuli su Pavo Urban (23 godine) i Tonči Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal) je zbog zločina izvršenih prilikom protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra 1991. osudio generala-pukovnika JNA Pavla Strugara, na sedam i po godina zatvora i admirala Miodraga Jokića, na sedam godina zatvora. Admiral Jokić je priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti za postupke svojih potčinjenih, ali je stav tužioca bio da nije izdao naređenje za granatiranje. On se istog dana  izvinio za napad Dubrovčanima i hrvatskom ministru, izrazivši žaljenje zbog žrtava i oštećenja. Za napad na Dubrovnik je bio optužen i kapetan JNA Vladimir Kovačević – Rambo, iz Nikšića, ali je Haški tribunal odustao od toga da mu sudi zbog njegove nesposobnosti za suđenje. Kasnije je i sud u Beogradu, gdje Kovačević ima prebivalište, protiv njega odbacio optužnicu.

Haško Tužilaštvo se bavilo samo granatiranjem Starog grada 6. decembra 1991. godine, a ne i drugim zločinima izvršenim od strane pripadnika JNA, tokom svih šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja.

Za sve to vrijeme je stradalo 116 civila, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sistematski opljačkana privatna i javna dobra, grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode, a i u pomorskoj i vazdušnoj blokadi. Ti podaci ukazuju na izvršenje brojnih ratnih zločina.

Međutim, Crna Gora je do sad procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru JNA u Morinju, na teritoriji Crne Gore. Crnogorsko državno tužilaštvo ima obavezu da samoinicijativno procesuira zločine koji su počinjeni tokom rata u Hrvatskoj i na tome treba da sarađuje sa hrvatskim državnim odvjetništvom.

Prema posljednjim informacijama dobijenim od Županijskog suda u Splitu, protiv bivših vojnih starešina JNA iz Srbije i Crne Gore, koji se pred tim sudom terete za ratne zločine na dubrovačkom ratištu, raspisane su potjernice. U Hrvatskoj su optuženi: Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. Miodrag Jokić je preminuo u oktobru ove godine.

Kako Srbija i Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, nejasno je zašto hrvatsko pravosuđe ove predmete nije dostavilo Srbiji i Crnoj Gori radi procesuiranja.

Procesuiranje odgovornih za ratne zločine je obaveza države prema domaćem i međunarodnom pravu, zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema žrtvama.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka, Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica

Vesna Teršelič, voditeljica, Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta, Zagreb

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica

Za vikend obustave saobraćaja zbog Bokeškog polumaratona

0
Za vikend obustave saobraćaja zbog Bokeškog polumaratona
Polumaraton foto Boka News

Sportska manifestacija 2. Bokeški polumaraton biće održan predstojećeg vikenda na realiciji od Tivta do Kotora.

Organizator, Triatlon klub Kotor, obavještava javnost o zatvaranju saobraćaja u toku subote i nedjelje kada su na programu dvije trke.

Na teritoriji Opštine Tivat u subotu tokom trajanja Supplement store-Trke zadovoljstva, zatvaraju se sljedeće ulice:

TRKA ZADOVOLJSTVA

SUBOTA, 10.12.2022. u vremenu 14.45 – 15.45 h.

  1. a) Maršala Tita – Njegoševa; 14.45 – 15.10
  2. b) 21. Novembra – II Dalmatinske – Palih boraca; 14.45 – 15.10
  3. c) Luke Tomanovića – Jadranska magistrala; 14.50 – 15.15
  4. d) Luke Tomanovića – Đačka; 14.55 – 15.20
  5. e) Luke Tomanovića – Istarska; 14.55 – 15.20
  6. f) Omladinskih brigada; 14.55 – 15.25
  7. g) Šetalište Seljanovo – Blaža Jovanovića; 15.00 – 15.45
  8. h) Šetalište Seljanovo – Nikole Tesle; 15.00 – 15.45

Na teritoriji Opštine Tivat i teritoriji Opštine Kotor, u nedjelju tokom trajanja 2. Bokeškog polumaratona, saobraćaj će za sva motorna vozila, izuzev vozila pod pratnjom i vozila hitnih službi, biti zatvoren od 10.45-14.00 časova, i to:

SEKTOR 1 u vremenu 10.45 – 11.20;

  1. a) START, Pine
  2. b) Maršala Tita – Njegoševa,
  3. c) 21. Novembra – II Dalmatinske,
  4. d) 21. Novembra – Pakovo – Sremsko Karlovačka,
  5. e) 21. Novembra – Karpoška – Ribarski put,
  6. f) Kalimanjska – Kalimanjska I,II,III,IV,
  7. a) Kalimanjska – Belani – Brijeg Gverovića,
  8. b) Jadranska magistrala kod pekare,
  9. c) Jadranska magistrala – 21.Novembra,
  10. d) Jadranska magistrala – Palih boraca,

SEKTOR 2 u vremenu 11.00 – 11.30;

  1. a) Jadranska magistrala – II Dalmatinske,
  2. b) Jadranska magistrala – Tripovići/Mažina,
  3. c) Jadranska magistrala – Istarska,
  4. d) Jadranska magistrala – Podkuk,
  5. e) Jadranska magistrala na raskršću kod Omladinskih brigada,
  6. f) Istarska – Njegoševa,
  7. g) Istarska – Arsenalska, izlaz s parkinga,
  8. h) Porto Montenegro,

SEKTOR 3 u vremenu 11:10 – 11.45;

  1. a) Šetalište Seljanovo – Blaža Jovanovića,
  2. b) Šetalište Seljanovo – Nikole Tesle,
  3. c) Ponta Seljanovo,
  4. d) Jadranska magistrala kod Radio Dux-a, izlaz iz Donje Lastve,

SEKTOR 4 u vremenu 11.00 – 12.10;

  1. a) Jadranska magistrala od Donje Lastve do trajekta, Lepetane,

SEKTOR 5 u vremenu 11:10-13:50;

  1. a) Jadranska magistrala od trajekta ( Lepetane ) do Veriga, 12.10 – 13.30
  2. b) Jadranska magistrala od Veriga do Prčnja, 12.10 – 14.00
  3. c) Jadranska magistrala od Prčnja do Odjeljenja bezbjednosti Kotor, 12.10 – 14.50

SEKTOR 6 u vremenu 11.55 – 14.00h. ;

  1. a) Njegoševa kod OB Kotor,
  2. b) Kružni tok Kotor – samo desna traka zatvorena, selektivno propuštanje vozila,
  3. c) Jadranska magistrala u Kotoru – samo desna traka zatvorena, selektivno

propuštanje vozila,

  1. a) Cilj – Stari grad

Triatlon klub Kotor, OO Bokeškog polumaratona.

Pomorski fakultet Kotor potpisao Memorandum o saradnji sa Pomorskim fakultetom u Rijeci

Pomorski fakultet Kotor potpisao Memorandum o saradnji sa Pomorskim fakultetom u Rijeci
prof. dr Špiro Ivošević i dekanica Pomorskog fakuleta u Rijeci, prof. dr sc. Ana Perić Hadžić.

Pomorski fakulet Kotor teži kontinuiranom i kvalitetnom unapređenju obrazovanja pomorskog kadra kroz razne vidove saradnje. U tom cilju potpisan je Memorandum o saradnji sa Pomorskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, visokoobrazovnom institucijom sa najdužom tradicijom obrazovanja pomoraca na Jadranu.

Memoranduma o saradnji potpisali su dekan Pomorskog fakuleta Kotor, prof. dr Špiro Ivošević i dekanica Pomorskog fakuleta u Rijeci, prof. dr sc. Ana Perić Hadžić. Formalna primopredaja ovog važnog dokumenta upriličena je u okviru II Međunarodne naučne konferencije iz oblasti pomorstva pod nazivom “2nd Kotor International Maritime Conference“ (KIMC) koja je održana od 27. do 30. novembra 2022. godine u Kotoru, u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor. Svečanom događaju ispred Pomorskog fakuleta u Rijeci prisustvovala je prodekanica za nastavu i studente, prof. dr sc. Irena Jurdana.

Potpisani Memorandum predstavlja opšti okvir za institucionalnu saradnju, te omogućava razvoj specifičnih programa i vidova saradnje od obostranog interesa. Ovim Memorandumom obje institucije su se obavezale na saradnju u domenu unapređenja nastavnog procesa u pomorskom obrazovanju, pokretanja mobilnosti osoblja i studenata, te promovisanja naučno-istraživačke djelatnosti.

Stravična odiseja čovjeka koji je pao s kruzera i 20 sati se borio s meduzama i morskim psima: ‘Nisam bio pijan…‘

0
Stravična odiseja čovjeka koji je pao s kruzera i 20 sati se borio s meduzama i morskim psima: ‘Nisam bio pijan…‘
KRUZER CARNIVAL VALOR, – Foto – profimedia

Muškarac koji je usred noći s kruzera pao u more Meksičkog zaljeva ispričao je kako je preživio 20 sati u valovima, koliko je trebalo da ga nađu spasioci.

Njegovo lociranje i preživljavanje samo je po sebi malo čudo, no James Michael Grimes ispričao je kako svoj život duguje vlastitom instinktu i borbi za život.

Grimes je u emisiji “Dobro jutro, Amerika” rekao da je štedio snagu koristeći tehnike plivanja za održavanje na površini. Njegova borba za život počela je dan uoči američkog Dana zahvalnosti, malo nakon što se oko 23 sata digao od stola na brodu Carnival Valor. Sestri je rekao da ide na zahod. To je posljednje čega se sjeća iako kaže nije bio pijan.

Popio je nekoliko pića, rekao sestri kamo ide, a sljedeće čega se sjeća je sebe u moru na pola puta između New Orleansa i meksičkog otoka Cozumel. Sljedećih 20 sati proveo je boreći se s morem, ali i meduzama te velikom ribom s perajom koju nije prepoznao, ali kaže da nije morski pas.

– Jako mi je brzo prišla, zaronio sam i vidio je. Ali mislim da to nije bio morski pas – rekao je. – Imala je spljoštena usta, krenula je prema meni i udarila o moju nogu. Drugom nogom sam je šutnuo – kaže Grimes dodajući da se prepao jer nije znao o kojoj je ribi riječ. Sve što je vidio bila je peraja, donosi Jutarnji list.

Dok je padala noć, a Grimes još čekao spasioce, morao je, kaže, jesti naplavine oko sebe kako bi održao energiju. Među ostalim je pojeo i komad bambusove daščice.

– Dala mi je u ustima okus nečega što nije slana voda – rekao je Grimes. Nikada, ističe, nije pomislio ili prihvatio da bi to mogao biti njegov kraj.

– Nisam pristajao na to da to bude kraj mog života – rekao je.

U priopćenju koje su poslali američkim medijima kompanija Carnival istaknula je da je jedini način da se padne s njihova kruzera, penjanje preko sigurnosnih barijera.

Shant‘a Miller White, putnica koja se s obitelji zatekla na brodu, izjavila je da kompanija nije bila posve otvorena u vezi s tim događajem.

– Nakon što smo čuli da je netko pao, u mene se uvukao strah. Isprva je kolala priča da je riječ o djetetu. Kasnije smo doznali da je riječ o odrasloj osobi. Samo smo čuli kako prozivaju ime preko razglasa. Nismo znali što će se dalje događati jer u tom smo trenutku bili predaleko i nismo imali signal na telefonima – rekla je.

Dok je trajala večera za Dan zahvalnosti, obaviješteni su da se brod okreće kako bi sudjelovao u akciji potrage i spašavanja.

Da je muškarac spašen, doznala je kad je ponovno dobila signal na mobitelu i kad su joj članovi obitelji poslali snimke dnevnika.

– Sretna sam što je živ, ali mislim da kompanija nije najbolje informirala putnike o događaju – ispričala je.

Sjećanje na ‘crni petak dubrovački’ 1991. godine

0
Sjećanje na ‘crni petak dubrovački’ 1991. godine
Napad na Dubrovnik 1991

S ponosom i odajući počast poginulim braniteljima i stradalim civilima Dubrovčani u utorak obilježavaju Dan branitelja i 31. obljetnicu herojske obrane grada u Domovinskom ratu.

Na ‘crni petak dubrovački’, u rano jutro 6. decembra 1991. godine srpsko-crnogorski agresor pokrenuo je je sveopšti napad na grad. Agresorska vatra na grad trajala je od rane zore, a najžešći napadi bili su na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ ponad grada, kao i na povijesnu jezgru, hotel Belvedere te naselja Nuncijata i Sustjepan.

U jednom danu život je izgubilo 19 civila i branitelja, a ranjeno je njih 60. Tokom Domovinskog rata na dubrovačkom području poginulo je više od 300 branitelja i civila, svoja ognjišta je bilo prisiljeno napustiti više od 30 hiljada stanovnika, a nanesena je i nemjerljiva materijalna šteta.

Program obilježavanja, kojim se odaje počast poginulim braniteljima i civilima koji su sudjelovali u obrani Dubrovnika, započeo je u subotu, 3. decembra utrkom stazom ‘deva’ serpentinama do Srđa, a u nedjelju su diljem Dubrovnika položeni vijenci i zapaljene svijeće te je predstavljen dokumentarni film „Ljudi od mora“ o pripadnicima Odreda naoružanih brodova.

U ponedjeljak je održan sat povijesti u dubrovačkim osnovnim školama, otvorena izložba i prezentacija digitalizirane muzejske građe u Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik u tvrđavi Imperijal, predstavljena knjiga Anele Barčić „Granica sudbine“, prikazan igrano-dokumentarni film „Nisam se bojao umrijeti – domoljubna misija Antona Kikaša“ te održan koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Franjevačkoj crkvi Male braće.

Na početku današnjeg obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja, kojem će nazočiti i predsjednik Zoran Milanović, poginulim braniteljima odat će se počast na groblju i muslimanskom groblju Boninovo te kod spomenika poginulim pripadnicima MUP-a, uz prisjećanje na stradale vatrogasce i pripadnike HRM-a kod Hotela Libertas.

Počast će se odati i kod Križa na Srđu, uz recital djece osnovnih škola i nastup klape Ragusavecchia. Na Stradunu će se održati mimohod Gradske glazbe Dubrovnik. U staroj gradskoj luci odat će se počast pomorcima i braniteljima stradalim na moru, a na groblju u Sustjepanu stradalim braniteljima tog dijela grada.

Program obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja završit će u dubrovačkoj katedrali misom zadušnicom za poginule branitelje i civile te koncertom Doris Dragović na Stradunu.

Predstava “Čovjek visine”

0
Predstava “Čovjek visine”
Centar za kulturu Kotor foto Boka News

Predstava “Čovjek visine“ rađena u koprodukciji Narodne biblioteke Budve i BEOART-a biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra kotor u četvrtak 8.decembra u 19.30 sati.

Autor teksta o Mitrofanu Banu je Ana Đorđević, reditelj Jana Maričić, kostimograf Adrijana Pajić.

Glavne uloge tumače Nebojša Milovanović i Bojan Žirović.

Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura (za đake, studente i penzionere 3,00 eura) biće na blagajni Kulturnog centra dva sata prije početka predstave.

Bakalar s mlijekom

0
Bakalar s mlijekom
Bakalar u mlijeku – foto RT82.ru

Poznata je (kulinarsko – turistička) priča da se u Portugalu bakalar sprema na najmanje toliko načina koliko ima dana u godini.

Bakalar se radi na puno načina, ali kada ga u Italiji spreme sa mlijekom to je prava riblja poslastica. Riba i mlijeko? Ne čini se da to može ići zajedno, ali probajte nećete se pokajati…

Bakalar s mlijekom

Izrezati bakalar na komade i odstraniti kosti. Staviti na vatru nekoliko žlica ulja, dodati sjeckani luk i pržiti ga da postane staklast. Dodati, prije nego što luk počne rumenjeti, bakalar uvaljan u brašno i ostaviti ga da porumeni.

Okrenuti komadiće bakalara i ispeći ih i s druge strane. Preliti ribu mlijekom i nastaviti kuvati na sasvim tihoj vatri. Kuvati oko 2 sata, povremeno protresti posudu da se bakalar ne zalijepi za dno. Na tri četvrtine kuhanja dodati ribi sjeckani peršun i češnjak, te filete slane ribe. Razblažiti s malo ulja i dovršiti kuhanje u pećnici na 175 °C. Na kraju dodati soli po ukusu.

Sastojci:

800 g omekšanog bakalara
2 velika crvena luka
3 fileta slanih inćuna ili sardela
1 vezica sjeckanog peršuna
1 režanj češnjaka
bijelo brašno
0,75 l mlijeka
ulje
sol

Danas je Sveti Nikola zaštitnik pomoraca, djece, putnika…

0
Danas je Sveti Nikola zaštitnik pomoraca, djece, putnika…
Sveti Nikola u Kotoru / foto Arhiv Boka News

Katolički vjernici danas, 6. decembra slave Svetog Nikolu, zaštitnika djece, pomoraca, ribara, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, zatvorenika, trgovaca, putnika.

U kotorskoj katedrali biće svečana sveta misa za sve žive i pokojne pomorce s početkom u 18 sati.

Blagdan Svetog Nikole Biskupa se na poseban način poštuje u Kotoru. Iza proslava u čast ovom svecu stoji duga tradicija pet kotorskih crkava posvećenih Svetome Nikoli počevši koliko je nama danas poznato, od XIII stoljeća.

Sva povjest grada Kotora i Boke Kotorske pisana je na moru, zato nema crkve koja nema sliku, oltar ili je posvećena Svetom Nikoli.

Prema tradiciji mornari Bokeljske mornarice, na blagdan čuvaju oltar Svetoga Nikole, u Katedrali i sliku iz osamnaestog vijeka poznatog mletačkog slikara Pietra Antonia Novellia, koja je nekada krasila crkvu Svetog Nikole u Kotoru, a koja se nalazila na mjesto gdje je danas cafe bar „Cezare“. Zvono sa te crkve otkucava i danas sate sa Gradskog tornja i ono je iz 1602. godine.

Turkish Airlines ne smanjuje broj letova ka Podgorici, tokom zime ukinuta linija za Tivat

0
Turkish Airlines ne smanjuje broj letova ka Podgorici, tokom zime ukinuta linija za Tivat
Turkish Airlines

Turska nacionalna avio-kompanija Turkish Airlines smanjila je broj letova iz Istanbula ka gradovima regiona, osim za Podgoricu.

Umjesto 11 letova, koliko je ovaj avio-prevoznik obavljao sedmično na liniji Istanbul-Podgorica, ove zime imaće ih 12, odnosno jedan manje nego prošle godine u ovom periodu.

Za Tivat je ljetos obavljao tri leta sedmično, a ove zime na taj crnogorski aerodrom neće slijetati ovaj avio-prevoznik.

Turkish ima jedino za Beograd isto letova kao i ovog ljeta – 21 sedmično.

Za Zagreb obavljaće se devet letova sedmično, četiri manje nego ljetos, za Sarajevo 13 letova, dok ih je ljetos bilo 15, dok će umjesto dosadašnjih 12 ka u Prištini biti realizovano devet letova.

Turski avio-prevoznik sedmično će u Skoplje imati devet letova, četiri manje nego ljetos, dok ka Dubrovniku neće letjeti.