Unaprijeđenje jedrenja u Boki zajednički interes države i Jedriličarskog saveza

0
Unaprijeđenje jedrenja u Boki zajednički interes države i Jedriličarskog saveza
Vukcevic-i-Lalosevic-protokol-o-saradnji

Potpisivanje Protokola o saradnji na unapređenju jedrenja kao strateškog sporta u Boki kotorskoj bilo je povod za radni sastanak predstavnika Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, Opštine Herceg Novi i Crnogorskog jedriličarskog saveza, koji je održan u Herceg Novom.

O aktivnostima na promociji jedrenja i poboljšanju uslova za bavljenje tim sportom, kao i o mogućim projektima u oblasti sporta i omladinske politike, sa ministrom sporta i mladih Vasilijem Laloševićem, direktorom Direktorata za sport Zoranom Jojićem i predsjednikom Crnogorskog jedriličarskog saveza Predragom Vukčevićem razgovarali su predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo i menadžer lokalne uprave Dušan Vukić.

„Iskoristili smo potpisivanje Protokola kao priliku da održimo radni sastanak i da se dotaknemo brojnih tema vezanih za sport u Herceg Novom, od klubova i infrastrukture do nekih novih predloga, ideja i priče o školskom sportu“, kazao je potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur. On je poručio da će lokalna uprava dati punu podršku realizaciji protokola o unaprijeđenju pozicije jedrenja.

Ministarstvo-sporta-posjeta-Opstini-Herceg-Novi

Ministarstvo i Crnogorski jedriličarski savez obavezali su se da će, u saradnji sa primorskim opštinama, promovisati i realizovati aktivnosti kojima je cilj definisanje jedrenja kao strateškog sporta, te da će u Protokolu biti posebno istaknuta saglasnost primorskih opština da se jedrenje uvrsti u lokalna strateška dokumenta.

„Pokušaćemo da ovaj tradicionalni sport u Boki kotorskoj uključimo i u škole, te da mu damo onaj značaj koji mu apsolutno pripada. Da nije ništa drugo, ono što je uradio Milivoj Dukić u Tokiju kada je osvojio regatu mislim da predstavlja rezultat koji može da se poredi sa bilo kojom medaljom u pojedinačnom sportu sa drugih takmičenje, i da je to nešto što je uzdiglo jedriličarski sport u Crnoj Gori“, kazao je ministar Lalošević.

Kako je objasnio, Ministarstvo će odrediti stručno lice koje će zajedno sa Savezom i Opštinom elaborirati sve probleme i pitanja kako bi se kreirao prvo strateški okvir, a potom krenulo u realizaciju mjera i aktivnosti koje za cilj imaju razvoj jedriličarskog sporta, približavanje evropskim standardima i kvalitetnu promociju crnogorskih sportista, nautičkih i turističkih potencijala.

Portonovi regata Bokeška ostrva

Takođe, Crnogorski jedriličarski savez pripremiće predlog Strategije razvoja jedrenja u Crnoj Gori, za period koji će biti vezan za nacionalnu i lokalne strategije razvoja sporta u Crnoj Gori.

„Veoma smo zadovoljni što je jedrenje prepoznato kao sport od javnog interesa i izuzetnog značaja, naročito za primorske gradove. Protokol koji smo potpisali jer vjetar u leđa, zato što ćemo i administrativno ući u nacionalne i lokalne strateške planove razvoja sporta“, kazao je predsjednik Crnogorskog jedriličarskog saveza, Predrag Vukčević.

U kupaćem kostimu na splitskim ulicama -150 eura kazne

0
U kupaćem kostimu na splitskim ulicama -150 eura kazne
Split – foto Croatia.hr

S prvim danom ove godine u Splitu je na snagu stupila nova odluka o komunalnom redu u kojoj su za prekršitelje propisane veće kazne pa se može očekivati da ovoga ljeta na ulicama neće biti turista u kupaćim kostimima jer im, ako ih ulovi komunalni redar, slijedi kazna od 150 eura.

Ista kazna od 150 eura propisana je za one koji piju alkohol na javnim mjestima, a kazna za šetanje psa bez povodca je u skladu s odlukom o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i iznosi 66,36 eura za fizičku osobu.

Splićane i njihove goste na ulicama će nadzirati 21 komunalni redar, a u zgradi gradske uprave na poziv će čekati još 12 njih.

Grad Dubrovnik od kolovoza 2020. ima sličnu odluku o komunalnom redu, a prvi golišavi turisti prošle su godine komunalnim redarima platili kazne od tisuću kuna.

Nova splitska odluka o komunalnom redu donesena je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća 2022., a stupila je na snagu s novom godinom.

Riječ je, kako kaže komunalni redar Josip Gabelica, o sveobuhvatnijoj, preciznijoj i rigoroznijoj odluci o novčanom kažnjavanju prekršitelja u odnosu prema prošloj, a namjera je bila uvesti red u cijelome gradu, osobito na području kulturno-povijesne gradske jezgre (zona A).

Komunalnom odlukom uveden je novi koncept propisanih zabrana koje se odnose isključivo na zonu A, koja ima posebnu zaštitu, i na odredbe koje se odnose na područje cijeloga grada.

Kao i u prošloj odluci, zabranjeno je postavljati bankomate i automate na površini javne namjene, ali, kako ističe Gabelica, novom je odlukom, za razliku od prošle, omogućeno da kažnjavanje provede komunalno redarstvo.

Po novoj odluci o komunalnom redu osoba koja bude zatečena kako pije alkohol na javnoj površini platit će 150 eura kazne, a isto toliko morat će izdvojiti i osoba koja se bude šetala polugola po gradu.

Od bitnih izmjena uvedena je i zabrana postavljanja elektroakustičkih uređaja na terasama ugostiteljskih objekata (štekati) u zoni A, što znači da se na tim mjestima ne mogu koristiti zvučnicima i pojačalima. Kako stoji u odluci, dopušteno je izvođenje glazbe uživo bez elektroakustičkih uređaja.

Tko se ne bude pridržavao tog pravila, kaznit će se s 1320 eura, odgovorna osoba s 300 eura, a fizička osoba s 260.

Za fizičke osobe najviše je kazni u iznosu od 150 eura, a za one teže prekršaje propisane su kazne od 300 eura.

Suncobrani i tende bež boje i bez reklama

Precizirana je i oprema terasa ugostiteljskih objekata koja se može postaviti, pa tako više neće moći biti ljuljački, kauča i sjedalica koji nisu u skladu s urbanom opremom, a tende i suncobrani moraju biti neutralne bež boje i bez reklama.

Novost je i da na javnoj površini oni koji nude fast food ne mogu imati stolove i stolce, a u centru grada turistima je zabranjeno nuditi razne usluge kao što je bio slučaj prošlih sezona, kada su restorani nudili jelovnike.

Dio terasa na Narodnom trgu, kultnoj Pjaci se smanjio, a dva su štekata uklonjena.

Dosad je uklonjeno i 20 bankomata u zoni A te nekoliko kioska, a uklanjanje još traje.

Novom odlukom o komunalnom redu kažnjavat će se i mnogi drugi prekršaji, bacanje otpada u okoliš, zauzimanje površine javne namjene bez odobrenja, ostavljanje vozila bez registarskih oznaka na površini javne namjene i kampiranje na mjestima koja za to nisu predviđena.

“Novom odlukom o komunalnom redu nastojalo se obuhvatiti sve situacije koje predstavljaju ili potencijalno predstavljaju ugrozu kršenja komunalnog reda, uništavanja komunalne infrastrukture, uništavanje javnih zelenih površina ili onečišćavanje površina javne namjene, tako da komunalno redarstvo ima mogućnosti kazniti sve prekršaje i rješenjem vratiti površinu u prvobitno stanje. Željelo se preciznije definirati i postupanje vezano za zonu A kako bi se komunalni red brže i efikasnije održavao”, zaključio je Gabelica.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godina uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, biografske literature, psihologije, istorije, bokeljologije, antropologije i knjiga za djecu.

Poslednji dani Romanova autorke Helen Rapaport potresna je priča koja obuhvata period kratkotrajnog zatočenja Romanova u Jekaterinburgu, a sva pažnja je usredsređena na posljednje dvije nedelje i na sami gnusni čin ubistva. S jedne strane je porodica koja je izgubila sva carska obilježja, a s druge složena i haotična mašinerija boljševičkog rukovodstva. Osveta, sumnjivi ideali,  i vlastoljublje pletu mrežu iz koje Romanovima neće biti bjekstva.  Profile ubica Rapaportova slika kratkim i morbidno realističkim potezima. Izdavač je Laguna.

Knjiga Kraljica autora Metjua Denison približava nam fascinantni život žene koja je svojim ugledom i uticajem velikim dijelom oblikovala posljeratnu istoriju svijeta. Za milione ljudi u Velikoj Britaniji i šire, Elizabeta II je bila otjelovljenje monarhije. Njen dug život premošćivao je gotovo cio jedan vijek nacionalne i svjetske istorije, od doba prije Velike depresije do ere kovida-19. Vladavina joj je trajala od vremena Vinstona Čerčila do premijerke Ujedinjenog Kraljevstva, Liz Tras, dok je sa svog prestola bila svjedok mandata četrnaest američkih predsjednika, od Harija Trumana do Džoa Bajdena. Izdavač je Laguna.

Knjiga Znaš ti ko sam ja Ramani Durvasule nam sugeriše kako sačuvati zdrav razum u eri narcisoidnosti, bahatosti i drskosti. Kampanje o zdravlju i blagostanju propovijedaju izbjegavanje nezdrave hrane, fizičke neaktivnosti, duvana, droge i alkohola, ali rijetko nas savjetuju da izbjegavamo nezdrave, naporne ili toksične ljude. Ipak, posljedice izbacivanja takvih ljudi iz naših života mogu biti blagotvornije po naše fizičko i psihičko zdravlje. Narcisoidnost, bahatost i drskost postale su vodeće osobine u novom svjetskom poretku. One ne samo da su normalizivane već se sve više i podstiču. Izdavač je Laguna.

Barbarosa Džonatana Dimblbija knjiga je koja govori o tome kako je Hitler izgubio rat, i po mišljenju kritike, do sada najbolji prikaz najveće vojne operacije u istoriji. Ciljevi  Hitlerovog napada na Rusiju juna 1941. bili su: uništenje komunizma, likvidacija Jevreja i stvaranje životnog prostora za višu njemačku rasu. Međutim, ovaj poduhvat doveo je  do uništenja Trećeg rajha i imao je katastrofalne posljedice po Njemačku, čiji su milioni vojnika poginuli, ranjeni i nestali u borbama. Bila je to Hitlerova kolosalna greška i glavni uzrok njegovog poraza u Drugom svjetskom ratu. Koristeć arhivske materijale Dimblbi stavlja Operciju Barbarosa na odgovarajuće mjesto u istoriji. Izdvač je Laguna.

Књига Свети Сава у Боки Васка Костића открива колико је Свети Сава био везан за Приморје, каква је поморска путовања предузимао из Боке, али нас упознаје и са тим да је већи дио Боке Которске био земља Светог Саве. Аутор говори о заливским специфичностима, као што су Светосавски бадњаци, Светосавски пост, потом о Савиндану као о школској слави од давнина, о Савиндану као крсној слави Бококоторске епархије, о бројности цркава Светог Саве у Боки. Аутор нас такође упознаје и са легендама о Светом Сави, о поријеклу бројних топонима везаних за Светог Саву, те биљежи како су у прошлости изгледале Светосавске свечаности по Боки, у Котору и другдје по Заливу, али и како су изгледала Светосавска славља Бокеља у прекоморским земљама. Изузимајући Хиландар, култ Светог Саве развијенији је у Боки него у ма којем крају гдје живе Срби. Издавач је Књижара Со.

Njegoš – antropološki atlas knjiga je Božine M. Ivanovića. Kada govorimo o vladarima iz dinastije Petrović Njegoš najviše se pisalo o vladici Radu. Međutim, sa stanovišta antropologije Njegoš je i dalje nedovoljno ispitan, iako su njegovi zemni ostaci više puta prenošeni. Tek prilikom priprema za prenošenje tjelesnih ostataka u Mauzolej na Lovćenu 1974. godine, urađena su osnovna antropološka istraživanja. Tom prilikom urađene su fotografije Njegoševog skeleta i njegovog grobnog inventara. Dio fotografija iz ove knjige je iz Fonda Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Izdavač je Univerzitet Crne Gore.

Srpske junačke pesme knjiga je u kojoj se nalazi izbor najpoznatijih narodnih epskih pjesama koje je sakupio i objavio u više knjiga Vuk Stefanović Karadžić. One predstavljaju dragocjenu riznicu srpske istorije, književne tradicije i narodne mudrosti. Svojom originalnošću očarale su evropsku literarnu elitu Vukovog vremena, a danas su jedan od najvažnijih segmenata očuvanja nacionalnog identiteta. Epske pjesme čuvaju spomen na velike junake i znamenite događaje. Car Lazar i carica Milica, Marko Kraljević, Starina Novak i Deli Radivoje i mnoge druge pjesme čekaju vas unutar korica ove knjige. Izdavač je Laguna.

* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Slavni jedrenjak otišao na svoju posljednju plovidbu, gledali smo ga u desetak filmova

0
Slavni jedrenjak otišao na svoju posljednju plovidbu, gledali smo ga u desetak filmova
Jedrenjak – EARL OF PEMBROKE

Početkom prošlog mjeseca na svoju posljednju plovidbu od Den Heldera do Kampena u Nizozemskoj zaplovio je Earl of Pembroke. Porinut je u Švedskoj 1945. pod imenom Orion i bio je jedan od posljednjih jedrenjaka napravljenih za potrebe transporta drvne građe Baltičkim morem.

Svoju karijeru u trgovačkoj mornarici Orion je završio 1974., kada ga je kupila produkcijska kuća Square Sail. Brod je kao trojarbolni jedrenjak, koji je svojim izgledom podsjećao na jedrenjake iz 18. stoljeća, ponovno zaplovio 1995. kao Earl of Pembroke, tj. pod imenom koje je prvobitno nosio i legendarni Endeavour kapetana Cooka.

Nakon trgovačke, brod je započeo svoju filmsku karijeru. Glumio je u desetak filmskih i TV produkcija, poput Longitude, Treasure IslandCount of Monte CristoCloud Atlas… Square Sail ga je 2012. prodao da bi ga, pet godina kasnije, kupio Scarlet Sails. No kako zarada od plovidbi Sjevernim morem i učešća na tamošnjim nautičkim festivalima nije bila dovoljna da pokrije troškove održavanja, morska filmska zvijezda je, nažalost, završila u rezalištu

Deseci hiljada učitelja izašli na ulice u Lisabonu, traže bolje plate i uslove

0
Deseci hiljada učitelja izašli na ulice u Lisabonu, traže bolje plate i uslove
Lisabon protest – Foto: Rodrigo Antunes / REUTERS

Deseci hiljada nastavnika javnih škola i drugog osoblja izašli su u subotu na ulice Lisabona tražeći veće plate i bolje radne uslove, čime su napravili dodatni pritisak na portugalsku vladu koja se bori s krizom.

Uzvikujući slogane poput “za banke postoje milioni, za nas samo novčići”, oko 80.000 prosvjednika ispunilo je portugalsku prijestolnicu, rekla je policija.

Godinu dana nakon što je socijalistički premijer Antonio Costa osvojio većinu u parlamentu, suočava se s padom popularnosti i uličnim prosvjedima ne samo učitelja nego i liječnika.

Sindikat svih prosvjetnih djelatnika (STOP) zahtijeva od vlade da poveća plaće učiteljima i drugim zaposlenima u školama za najmanje 120 eura mjesečno i ubrza napredovanje u karijeri.

Vlada nije napravila protuprijedlog posebno za nastavnike, ali je rekla da će povećati mjesečne plaće svih državnih službenika, koji zarađuju do oko 2600 eura, za 52 eura.

Učitelji se žale da su oni, zbog zamrzavanja karijera u prošlosti, najslabije plaćeni viši državni službenici, što znači da se njihova financijska situacija pogoršala nakon nedavnog skoka inflacije na 30-godišnji maksimum.

Učitelji na najnižoj platnoj ljestvici plaćeni su oko 1100 eura mjesečno, a čak i oni u vrhu obično zarađuju manje od 2000 eura mjesečno.

– Trebaju nam bolji uvjeti u pogledu plaća, nedopustivo je da nemamo napredak u karijeri, rekla je Isabel Pessoa (47), profesorica biologije.

Učitelji i ostalo obrazovno osoblje diljem zemlje pokreće štrajkove od početka prosinca. Mnoge škole su zatvorene i učenici nisu mogli pohađati nastavu. Štrajkovi su organizirani od područja do područja s uzastopnim danima akcije.

Vlada je kritizirala STOP zbog načina na koji je organizirao štrajkove jer, kako kaže, nema unaprijed utvrđen raspored, a nastavnici i osoblje odbijaju raditi samo određene sate određenog dana, ali i dalje mogu zatvoriti škole.

“Put endema”: Obogaćena turistička ponuda Tivatskih solila

0
“Put endema”: Obogaćena turistička ponuda Tivatskih solila
Solila osmatracnice

U sklopu završne konferencije ”Prekogranični put endema” i projekta Put endema – Endemic Pathway- ePATH jučer je u hotelu Biokovo održana konferencija za novinare na kojoj su sva tri partnera – Grad Makarska, Javno poduzeće Park prirode Hutovo Blato iz Bosne i Hercegovine i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom iz Crne Gore Tivatska solila predstavili realizirane aktivnosti.

Zahvaljujući projektu, Biokovski botanički vrt Kotišina, Park prirode Hutovo Blato i Rezervat prirode Tivatska Solila iz Crne Gore ojačali su svoje kapacitete, dobili nove sadržaje i opremu, unaprijedili edukativne i turističke aktivnosti i razvili novi turistički proizvod, zajednički je zaključak nakon održanih prezentacija svih partnera.

Gradonačelnik Makarske, Zoran Paunović, pozdravio je sve okupljene, a posebno partnere iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U ime glavnog partnera, okupljene je pozdravio i Nikola Zovko, direktor Parka prirode Hutovo Blato istakavši kako mu je drago što svi partneri mogu predstaviti značajne rezultate.

“Mi smo prezadovoljni, ovaj projekt omogućio je za nas jedan veliki iskorak po pitanju turističke ponude, a novi sadržaji omogućit će i produljene sezone na zimu, Izdvojio bih uređenje i opremanje promatračnica za ptice, vidikovac, brodice na električni pogon, adrenalinski park, poučne staze, a najveće ulaganje je interpretacijski centar. Drago mi je da smo u sklopu projekta imali i studijska putovanja, da smo imali prilike upoznati i stjecati nova iskustva i vjerujem da ima prostora za nastavak suradnje” – izjavio je Zovko.

Dijana Došljak iz Rezervata prirode Tivatska solila kazala je da sva tri područja odlikuje bogatstvo fore i faune, kao i da vjeruje da će prostora za saradnju biti i ubuduće. Glavni cilj ovog projekta – jačanje turističke ponude kroz prekograničnu saradnju, ispunjen je, kazala je Došljak.

Drugi dio konferencije, predviđen za prezentacije aktivnosti u sva tri zaštićena područja, započeo je predstavljanjem rezultata u Biokovskom botaničkom vrtu Kotišina, a zatim je Milena Raičević, saradnica za međunarodnu saradnju i projekte, podsjetila na aktivnosti sprovedene u rezervatu Tivatska Solila.

Solila – foto Boka News

“Kao najvažniju aktivnost u sklopu projekta istaknula bih postavljanje interpretacijskog centra na ulazu u rezervat koji je zamijenio manji info punkt koji smo ranije imali. Kao važno istaknula bih i jačanje saradnje s partnerskim institucijama, nabavku opreme za posmatranje ptica, obuku zaposlenih, izradu mobilne aplikacije sa informacijama o sva tri zaštićena područja, studijska putovanja koja omogućuju razmjenu iskustava i unapređenje upravljanja zaštićenim područjima, razvoj nove turističke ponude, povećanje posjećenosti i povećanje svijesti o očuvanju zaštićenih područja”- istakla je Raičević.

Na kraju konferencije okupljenima se obratila i Dijana Bošnjak, voditeljica projekta ispred glavnog partnera koji je ujedno i raspolagao i najvećim budžetom od cca 700.000,00 eura, dok je ukupna vrijednost projekta 1.500.000,00 eura.

Solila – flamngosi – foto Miloš Mitkić

“Na prezentaciji možete vidjeti pobrojane sve naše aktivnosti koje neću danas čitati jer bi to oduzelo previše vremena. Želim istaknuti da je ovaj projekt uistinu poseban i drugačiji jer većina projekata kad je u pitanju revitalizacija prirodne i kulturne baštine temeljila se na obnovi tvrđava, a ovdje je okosnica bioraznolikost. Kotišina, Hutovo Blato i Tivatska Solila nisu daleko. Mislim da smo stvorili jednu fantastičnu novu rutu za sve turističke agencije, ovo je jedna nova turistička prekogranična ponuda. Također želim naglasiti da smo kroz ovaj projekt vodili računa o svim osjetljivim skupinama koje možemo ugostiti na sve tri lokacije. Ono što je važno jest i da smo značajno pridonijeli zaštiti okoliša jer su sve aktivnosti u skladu sa ciljem smanjenja CO2″ – naglasila Bošnjak.

Nakon konferencije za medije, u Gradskog galeriji Antun Gojak održana je izložba “Put endema u očima djeteta”- izložba crteža nastalih na radionicama i kampovima u sva tri zaštićena područja. Predstavnici projektnih partnera, zajedno s turističkim djelatnicima, u sklopu završene konferencije obišli su Biokovski botanički vrt Kotišina.

/makarska.hr/

“Maslinijada” na najbolji način prezentuje bogatstvo Bara i njegovu tradiciju

0
“Maslinijada” na najbolji način prezentuje bogatstvo Bara i njegovu tradiciju
Maslinijada – foto Mediabiro

Pod pokroviteljstvom Opštine Bar, u organizaciji NVO „Maslinijada” i NVO Udruženje maslinara „Antivari” Stari Bar, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i lokalne Turističke organizacije, danas je zvanično otvorena jubilarna “Maslinijada”, jedna od najznačajnijih maslinarskih svetkovina u Crnoj Gori.

Povodom dvadesetog izdanja manifestacije  koja se održava u čast masline, kao simbola grada pod Rumijom, a koje je okupilo više od 40 izlagača maslina i maslinovog ulja, vina, meda i drugih poljoprivrednih proizvoda , predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je kazao “Maslinijada” na najbolji mogući način prezentuje bogatstvo Bara i njegovu tradiciju.

“Maslinarstvo kao kultura doživjelo je procvat i ima ogromnu razvojnu perspektivu ne samo u našem gradu, već širom Crne Gore. U prilog tome govori i činjenica da naši maslinari osvajaju vrijedne međunarodne nagrade, te je kvalitet maslinovog ulja iz Bara nešto čime se možemo ponositi. Pored tradicionalne podrške organizaciji manifestacije “Maslinijada”, lokalna uprava kroz direktne subvencije u kontinuitetu podržava i sve oblike poljoprivredne proizvodnje u Baru, posebno maslinarstvo, čime pokazujemo da smo pouzdan partner našim sugrađanima”, kazao je on.

Predsjednik Raičević je obišao sve izlagače, poželio im uspješnu i rodnu godinu i zahvalio im se na posvećenosti u namjeri da tradicionalni barski proizvodi budu što kvalitetniji i prepoznati na tržištu.

XX “Maslinijadu” zvanično je otvorio potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, a goste je pozdravio i Suljo Mustafić, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije. Uz brojne ugledne građane, predstavnike društvenog i kulturnog života i turiste, otvaranju “Maslinijade” su prisustvovali i ministar zdravlja Dragoljub Šćekić, ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević kao i brojni ambasadori i predstavnici diplomatskog kora.

Maslinovo ulje – Maslinijada

Tradicionalno, uručene su i nagrade najboljim maslinarima za proizvodnju maslinovog ulja u dvije kategorije – esktra djevičanska monosortna maslinova ulja i ulja dobijena od više sorti maslina.

U kategoriji ekstra djevičanskih monosortnih ulja, prva nagrada je pripala Halilu i Sulju Mustafiću, druga Avdulahu Duku Rašketiću, a treće Arseniju Martinoviću.

Najbolje ocijenjeno ekstra djevičansko višesortno ulje proizvod je Lazara Medigovića. U toj kategoriji druga nagrada dodijeljena je Milanu Markoloviću, a treća Mirsadu Rašketiċu.

Nagrada za najbolji mladi zasad, koji dodjeljuje NVO „Maslinijada” ove godine pripala je Ibrahimu Peraziću, a nagrada za najbolji rod u 2022. godini uručena je Zejnelu Rašketiću. Nagrada za najbolje održavani maslinjak, koju dodjeljuje NVO Maslinijada pripala je Damiru Krniću.

Prepoznati barski maslinari Rajka i Lazar Bozović dodijelili su nagrade za najbolji mladi zasad Edinu Petoviću i najbolje revitalizovan mladi maslinjak Radomiru Popoviću.

Fondacija “Miodrag Mili Martinovic” dodijelila je Nijazimu Beċoviću priznanje za najbolje održavani maslinjak.

NTO: Odlična posjećenost tokom januara, Crna Gora prepoznata kao cjelogodišnja destinacija

0
NTO: Odlična posjećenost tokom januara, Crna Gora prepoznata kao cjelogodišnja destinacija
Tivat / foto Boka News

Prema podacima koje lokalne turističke organizacije dostavljaju Nacionalnoj turističkoj organizaciji ( NTO ) svakog četvrtka, 19.januara u Crnoj Gori  boravilo je oko 18.200 turista, odnosno 140 odsto više gostiju u odnosu na isti period prethodne godine, a 149 odsto više u odnosu na rekordnu 2019.godinu,   kazala je agenciji Media Biro Milena Vujović iz NTOa.

“Trenutno je najposjećenija Budva, u njoj  boravi negdje oko tri puta više gostiju u odnosu na isti period prethodne godine, čak pet puta više turista u odnosu na isti period 2019.godine. I ostali gradovi na primorju bilježe odličnu posjećenost, u Kotoru i Tivtu boravilo je oko 2, 5 odsto više gostiju u poređenju sa prethodnom godinom”, kazala je .

Situacija na sjeveru je u protekloj sedmici dosta bolja, sudeći po velikoj posjećenosti tokom proteklog vikenda.

Miločer – Sveti Stefan – foto Boka News

“Svi smo željno isčekivali prve značajne količine snježnih padavina, i tokom prethodnog vikenda zvanično je počela i skijaška sezona. Prema nezvaničnim podacima,  po procjeni Ski centra u Kolašini, zabilježeno je oko 6.000 posjetilaca i negdje oko 2.000 skijaša”, rekla je ona.

Prema njenim riječima, kao i svake godine Crnu Goru je posjetilo najviše turista iz regiona.

“Svakako bih pomenula Njemačku, Veliku Britaniju, a generalno vlada veliko interesovanje za Crnu Goru kao zimsku turističku sezonu.Tako da nas posebno raduje da smo prepoznati kao cjelogodišnja destinacija”, poručila je ona.

Dokumentarni film Palma nostra: Nostalgija i opomena

0
Dokumentarni film Palma nostra: Nostalgija i opomena
palma nostra

“Biljni svijet me očarava i nadahnjuje, skoro djetinje, i svaka povreda tog svijeta me boli”, kaže ekološka aktivistkinja Vesna Kujović, koja je sa rediteljkom Janom Radan radila na dokumentarnom filmu  Palma nostra koji je krajem prošle godine imap premijeru u Herceg Novom, a od tada su ga vidjeli brojni gledaoci širom regiona.

“Nestanak ogromnog broja kanarskih palmi, u Herceg Novom, ali i duž čitavog primorja, smjenjivanje tuge i ljutnje, osjećaj nepravde, ali i nemoći, pokrenuo me je i prije skoro 2 godine sam počela da se bitnije i temeljnije interesujem za ovu temu. Dolazila sam do informacija koje su me ostavljale u šoku i namjestilo se tako da su palme i flora Herceg Novog postale tema prvog projekta ReLOaD organizacije Novi Val čija sam suosnivačica. U okviru Palma Nostra projekta , logično je bilo snimiti film posvećen palmama, kroz njega čuvati sjećanje i dati glas ljudima koji su uz njih rasli”, objašnjava Vesna .

Nestanak palmi i zbog toga postepeno mijenjanje gradskih pejzaža i nekih, njoj  dragih mjesta i za   rediteljku Janu Radan  bilo je uznemirujuće, ali i inspirativno.

palma nostra

“U januaru 2018. godine na fotografijama napravljenim mobilnim telefonom docrtavala sam grane palmi koje je “pojeo” surlaš i to objavila na svojem facebook profilu. Skoro 5 godina kasnije, Vesna Kujović me pozvala da učestvujem u stvaranju dokumentarnog filma  Palma Nostra u okviru istoimenog projekta.  Film je, kako ga na kraju i potpisujemo – posveta palmama kojih više nema, omaž, sjećanje, ali i jedan osvrt i glas građana koje ova tema jednako dotiče”, opisuje Jana početak saradnje sa Vesnom i Marijom Konjević članicama NVO Novi val.

“Koliko god je  promjena pejzaža bila tužna i uznemiravajuća i činila da se osjećam nemoćno, gotovo kao nijemi svijedok stradanja, bila je i inspirativna, i posvetila sam joj pažnju. Iako sam porasla u gradu bogate flore, mogu reći da sam još više prepoznala i razumjela vrijednost takvog ambijenta, baveći se ovom temom.  Takođe, otkrila sam da mnogo ljudi djeli taj osjećaj povezanosti sa prirodom, a posebno biljnim svijetom. Mene možda to najviše intrigira: odnos ljudi prema biljkama, odosno palmama, prema živom svijetu koji nije samo ljudski, ta emotivna veza koja je dio nas, bez da nam neko kaže da to tako treba. Mislim da je to važno, i stoga to jeste srž filma Palma Nostra, jer je to stvar humanistička, a onda ekološka, kako običavamo da nazivamo sve one akcije za dobrobit prirode, koje smo, pritom, dio”, konstatuje Vesna.

palma nostra

Iako su bile na tri različite strane svijeta komunikacija je, kako ističu, bila sjajna. Sličan senzibilitet bio je preduslov za process koji je je kako će se na kraju ispostaviti , bio užitak, a kako emotivno najglašavaju “srce im je puno”. “Dosta stvari smo u procesu naučile, dosta stvari nismo ni planirale, ali se sve odvijalo  glatko i sigurna sam da kada se radi nešto čemu si zaista posvećen i u šta ulažeš misli i energiju, onda ti i spolja i sa svih strana nailaze neki dobri impulsi i rješenja koja se savršeno uklope. Tako smo, ne slučajno naišli i na tekst naracije, koji je Paula Petričević objavila u Vijestima 2016. godine, i koji je bez sumnje dao filmu jednu posebnu notu, i zaukružio misli i osjećanja vezana za ovu temu”, uvjerena je Jana čija su sva četiri filma koja je do sada snimila, vezani za Boku, jer “tu uvijek postoji inspiracija i  što otvara neka nova pitanja i kontekste”

Palma Nostra

 “Moj je utisak da smo se sjajno kreativno dopunjavale u tom pričanju priče, kroz snimanje, kasnije kroz montažu, uvažavajući prvenstveno glasove onih koji su govorili, puštajući da se svaki glas autentično čuje i razvije kroz film. Željela sam da se i glas naracije tj tekst Paule Petričević dobro čuje i bude neka srž filma, mislim da smo u tome uspjele. Takođe, Ivana Vučković je animacije – docrtavanja kruni palmi uradila za potrebe filma i simbolika tog vizuelnog efekta nosi čitavu priču”, saglasna je i Vesna.

Film sada živi sopstveni život i nailazi na odobravanje i sjajne kritike, a autorke se nadaju “ da će opomenuti, svakoga ko će se sam opomenutim osjetiti, da će se “palma nostra” glas dobro čuti, prije svega lokalno, pa i šire, da će pozvati institucije na odgovornost, dijalog i delanje i da će podstaći građane da se uključe u borbu za zdravu životnu sredinu”.  Vesna je uvjerena  da je projekat  Palma Nostra “samo otvorio vrata ka jednom drugačijem življenju, sagledavanju stvarnosti i da je samo jedan val u nizu dobrih koji dolaze”.

/S.Kosić/

Objavljen šokantan video policijske brutalnosti prema Tyreu Nicholsu

0
Objavljen šokantan video policijske brutalnosti prema Tyreu Nicholsu
Objavljen šokantan video policijske brutalnosti prema Tyreu Nicholsu
Foto: Eduardo Munoz / Reuters

Američka javnost šokirana je policijskom brutalnošću pošto je u petak navečer objavljena snimka na kojoj petorica crnih policajaca, sada suspendirana i optužena, uzastopno udaraju afroamerikanca Tyrea Nicholsa, zaustavljenog zbog prometne kontrole u Memphisu.

Video koji su 7. januara snimile kamere na policajcima i kamera na električnom stupu objavljen je dan pošto su policajci optuženi za ubojstvo, napad, otmicu, nedolično ponašanje i represiju u slučaju Nicholsove smrti. Policijski službenici, koji su svi također afroamerikanci, otpušteni su prošlog tjedna.

Dvadesetdevetogodišnji Nichols prevezen je nakom premlaćivanja u bolnicu gdje je tri dana poslije preminuo zbog ozljeda u gradu u kojem je stanovao s majkom i očuhom i radio u tvrtki FedEx.

Četiri snimke prikazuju agresivnu eskalaciju nasilja usmjerenog prema vozaču za kojeg je policija prvotno rekla da je zaustavila zbog ugrožavanja prometa. Šef policije poslije je rekao da uzrok zaustavljanja nije potkrijepljen dokazima.

Čini se da se premlaćivanje nastavilo i nakon što Nichols više nije mogao predstavljati nikakvu prijetnju za policiju. Dvojica policajaca su ga u jednom trenutku držala uspravno dok ga je treći udarao u lice, a drugi prisutni policajci nisu intervenirali.

Događaj zabilježen videom je Nicholsa, oca četverogodišnjeg djeteta, pretvorio u novo lice američkog pokreta za rasnu pravdu, potaknutog ubojstvo Georga Floyda, kojeg su 2020. u Minneapolisu ubili policajci.

Nekoliko desetaka prosvjednika je, nakon što je video objavljen u petak navečer, izašlo je na autocestu u Memphisu i zaustavilo promet blizu mosta kojim se prelazi rijeka Mississippi i ulazi u državu Arkansas.

Troje ljudi uhićeno je zbog nanošenja štete policijskom vozilu na Times Squareu, rekao je glasnogovornik njujorške policije. Uglavnom mirni prosvjedi održani su u drugim gradovima, uključujući Atlantu, Washington i Sacramento.

Prvi video objavljen u petak prikazuje kako policajci iz automobila izvlače Nicholsa, koji viče: “Nisam ništa učinio. Samo želim stići kući”. Policajci su mu naredili da legne na trbuh i u lice mu štrcnuli suzavac.

Nichols se oslobodio i pobjegao niz cestu dok su ga policajci lovili, a najmanje jedan od njih ga je gađao električnim šokerom.

Druga snimka prikazuje borbu koja je uslijedila između policajaca i Nicholsa u obližnjoj četvrti. Dvojica policajaca su ga držali na tlu dok ga je treći udarao nogom, a četvrti nečime što izgleda kao palica.

Na snimci se može čuti Nichols koji viče “Mama! Mama” dok se bori s policajcima. Njegova majka je rekla da je njezin sin bio udaljen oko 70 metara od svog doma kada je premlaćen.

Odvjetnik Ben Crump koji predstavlja Nicholsovu obitelj je pozvao policijsku postaju da raspusti svoju jedinicu Scorpions, koja bi trebala biti usmjerena na borbu protiv uličnog kriminala, a kojoj su pripadali barem neki od policajaca uključenih u Nicholsovo ubojstvo.

Predsjednik Joe Biden je rekao da je bijesan i duboko pogođen nakon što je pogledao video.

Nicholsova obitelj i Biden su pozvali na mir u Memphisu, gradu sa 628.000 stanovnika od kojih su gotovo 65% crnci.

Nicholsova smrt najnoviji je slučaj prekomjerne primjene policijske sile te izazivanje smrti crnaca i pripadnika drugih manjina u proteklih nekoliko godina.

Prosvjedi pokreta “Black Lives Matter” (BLM, crni životi vrijede) protiv rasne nepravde izbili su diljem svijeta nakon ubojstva Floyda, Afroamerikanca koji je umro pošto mu je policajac u Minneapolisu klečao na vratu više od devet minuta.

Antonio Romanucci, drugi odvjetnik Nicholsove obitelji, rekao je za javni radio NPR u petak da je Nichols bio snažan pobornik pokreta BLM i zapravo je umro za svoju stvar.

Otac Al Sharpton, poznat po borbi za građanska prava koji će održati posmrtno slovo za Tyrea Nicholsa, rekao je da dodatno šokira činjenica što su policajci bili afroamerikanci.

– Mi smo protiv svakog policijskog nasilja, ne samo protiv policijskog nasilja koje počine bijelci, rekao je Sharpton.

Američki državni odvjetnik Merrick Garland u petak je najavio istragu Nicholsove smrti na saveznoj razini.

Prema evidenciji, bivši policijski službenici Justin Smith, Desmond Mills Jr., Emmitt Martin III, Demetrius Haley i Tadarrius Bean su pušteni uz jamčevinu iz okružnog zatvora Shelby, gdje su pritvoreni u četvrtak ujutro.