Avio kompanija Jazeera Airways pokrenuće ove godine liniju između Kuvajta i Tivta, a prvi let se očekuje 4. juna.
Letovi će se odvijati dva puta sedmično četvrtkom i nedeljom, sve do 5. oktobra. Kompanija će operacije vršiti avionom Airbus A320neo.
Pokretanje ove linije nedavno su najavili i iz Nacionalne turističke organizacije, a kako je navedeno, saobraćajnoj povezanosti s ovim dijelom svijeta doprinose i letovi iz Rijada koje realizuju kompanije Flynas i Flyadeal, dok će Crnu Goru s Izraelom čarter letovima povezivati tri kompanije.
Kralj Charles III. i kraljica Camilla Foto: Jane Barlow / Reuters
Uz riječi “Bože, čuvaj kralja” u Westminsterskoj opatiji okrunjen je kralj Charles III. i nova kraljica Camilla. Svečana ceremonija trajala je oko 2 sata, a počela je procesijom od Buckinghamske palače.
Charlesa III. i suprugu Camillu u kočiji pozdravljale su tisuće okupljenih građana. Središnja ceremonija održana je u Westminsterskoj opatiji u kojoj su okrunjeni svi britanski monarsi još od Vilima I. Osvajača 1066.
74-godišnji Charles III. četrdeseti je britanski monarh. Okrunjen je krunom svetog Edvarda iz 17. stoljeća, nakon čega mu je predan kraljevski mač kako bi štitio pravdu, Crkvu i narod. Jedan od simbola krunidbe krunidbeni je stolac sv. Edvarda star 700 godina, u kojem je i kamen sudbine – drevni simbol škotske monarhije.
Nakon kralja okrunjena je i nova kraljica Camilla. Kralj i kraljica okrunjeni su pred oko 2000 ljudi u opatiji i milijardu ispred malih ekrana.
Charlesova krunidba trajala je kraće od one njegove majke prije sedam desetljeća. Tadašnja ceremonija, inače prvi takav događaj koji se prenosio uživo, trajala je više od tri sata, a ova sat kraće. Nazočili su i predstavnici drugih vjera kako bi se predočila raznolikost suvremene Britanije.
Oko 2300 uzvanika dobilo je pozivnice za ceremoniju u Westminsterskoj opatiji, među njima su članovi kraljevske obitelji i predstavnici iz 203 zemlje, od kojih je oko 100 predsjednika država.
Proljećni sajam Spring Fair Luštica Bay, biće održan u ponedejeljak 8. maja, od 13 do 18 časova, duž šetališta u Marini naselju. Na Bazaru domaćih proizvoda i rukotovorina se okupljaju domaći proizvođači sa gastronomskim specijalitetima, prirodnom kozmetikom, umjetničkim ukrasima i nakitom, kao i raznolikim rukotvorinama, dok časovi slikanja traju od 12 do 14h, takođe na šetalištu pored mora.
Niz štandova sa proizvodima ručne izrade započinje Fishermans Smokehouse sa bogatom ponudom sušene ribe, a odmah pored je Fromagerie Ovchar sa domaćim mliječnim proizvodima i rakijom. Chili Montenegro donosi specijalitete od chili paprike.
Suhomesnate proizvode, sireve, masline i maslinovo ulje nude Turo d.o.o i Gazdinstvo Dragović, dok će domaći sir i kajmak na trpezu iznijeti Radan Božović. Sezonsko povrće nudi Mala Bašta, a Myriam Bahti donosi domaće namaze od povrća.
Posle slanih, na red dolaze slatki zalogaji. Voće, povrće, likeri i cijeđeni domaći sokovi mogu se pronaći na štandovima Bosiljke Vuksanović i Petra Čelića, dok Gazdinstvo Cimbaljević nudi svoj prirodni med. Domaće džemove predstavlja Aleksandar Marđonović.
Posjetioci mogu pronaći drvene predmete za pokućstvo kod Agate, a ručno rađene svijeće u kristalnim posudama biće na štandu Special Moments Montenegro. Za ukras i poklon mogu se odabrati ručno rađene ukrasne šolje od polimerne gline koje izrađuje Mirka Art. Umjetnički oslikane svilene ešarpe vješto pravi Silk Art Marina, a B Unique iznosi pred posjetioce ručno rađene ukrase za kosu i rajfove. Nakit od kristala u ponudi je Julius Nakita, dok Branka Kastratović izlaže ručno heklane odjevne predmete i igračke.
Startom s riječkoga Korza u subotu je počeo 27. Olditmer auto rally Rijeka kojem je ove godine trasa po mjestima vezanim uz Frankopane, a sudjeluje 115 automobila, što je najviše do sad u svim izdanjima riječkoga rallyja.
Najstariji automobil je iz 1921. godine. Kolona oldtimer vozila, među kojima su Fiat Balilla, Topolino, Citroen DS, poznatiji kao “žaba”, Mini Morrisi i drugi stariji automobili, vozi osamdesetak kliometara od Rijeke, preko Bakra, Kraljevice, Malinske i Punta do Vrbnika, gdje je cilj.
U Kraljevici je priređeno razgledavanje dvorca Nova Kraljevica, a u Puntu izlet na otočić Košljun za sve koji ne sudjeluju u natjecateljskom dijelu.
Nakon slobodne vožnje od Rijeke do vidikovca iznad Bakra, slijedi vremenska etapa do Kraljevice, prolazna kontrola u Malinskoj, te ciljna u Puntu. Tu će se provesti i dva posebna ispita u vožnji točnosti i spretnosti. Natjecatelji u vožnji točnosti voze između čunjeva, a negativni bodovi dobivaju se za dodirivanje čunjeva ili nepravilan prolazak stazom. U ispitu spretnosti vozači moraju voziti između čunjeva što brže.
Rezultati natjecateljskog dijela rallyja se vrednuju za državno oldtimer natjecanje.
Riječki rally je prvo natjecanje u prvenstvu Hrvatske u organizaciji Hrvatskog oldtimer saveza (HROS). Nakon riječkoga, slijede natjecanja u Splitu, Zagrebu i Opatiji.
Crna Gora je u petak, kada je počela naplata prevoza trajektnom linijom Kamenari-Lepetani, prihodovala 16,7 hiljada eura, saopštio je premijer Dritan Abazović.
On je na Twitteru napisao da je preduzeće Morsko dobro naplatilo 15,22 hiljade eura u gotovini i 1,48 hiljada EUR putem kartica.
“Nema čekanja, nema gužvi na pristaništu, niti bilo kakvog zastoja. Hvala svima koji uprkos brojnim pritiscima, orkestriranim napadima i zlonamjernim pojedincima naspram sebe, rade isključivo u interesu građana i države”, napisao je Abazović.
On je zahvalio predstavnicima Morskog dobra, Mladenu Mikijelju i Blažu Rađenoviću, i cijelom kolektivu tog preduzeća, ali i kompaniji YuBriv, koja je ustupila trajekt Vasilije i bez naknade pomogla održavanje linije.
“Ruka pravde ne staje! Crna Gora na pravom putu”, zaključio je Abazović.
U organizaciji NVO “Rozeta” u ponedjeljak, 8. maja u 19.30 satibu KC “Nikola Đurković” biće priređena izložba radova dobrotske čipke koje su izradila djeca iz JU Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”.
Izložba je prezentacija završnog dijela projekta “Jačanje kapaciteta mladih sa invaliditetom za bržu inkluziju u društvenu zajednicu”.
U okviru “Festivala vjetra” u petak je u Tivtu je otvorena je izložba Adriatic Artists: “Festival vjetra kroz prizmu objektiva”
Boris Dragojević akademski slikar pojašnjava da je Adriatic Artists društvo umjetnika posvećenih moru i vizualnim sadržajima vezanim za Jadransko more i Meditaran.
“Jadranske umjetnike čine profesionalni slikari i fotografi, ali i talentovani amateri, okupljani u cilju kreativnog druženja i zajedničkog digitalnog i izlaganja na kolektivnim izložbama”, kaže Dragojević.
On ističe da društvo djeluje već deset godina, a izložba u okviru Festivala vjetra 2023 njihovo je deseto zajedničko predstavljanje U Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Festival vjetra
“Svaka kolektivna izložba udruženja Adriatic Artist imala je svoju temu, a naša želja da se povežemo sa Festivalom vjetra odlučila je da tema desete izložbe bude Festival vjetra kroz prizmu objektiva”.
Antonela Stjepčević predstavnica Festivala vjetra istakla je da je izložba fotografija dar Adriatik artista festivalu.
Festival vjetra
“Nakon izložbe na platou između ljetnjikovca Buća i Velike scene upriličen je koncert Igra vjetrova Milice i Milene Kankaraš. Riječ je muzičkom programu specijalno pripremljenom za ovu veče i za Festival. Inače prostor na kojem se koncert dešava promovisali smo tokom prvog izdanja Festivala vjetra”
Festival vjetra
Izložba “Festival vjetra kroz prizmu objektiva” postavljena je na dva galerijska nivoa JU Muzej i galerija Tivat, i publika će biti u prilici da je pogleda u narednih deset dana.
“Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija” naziv je konferencije koju su u okviru Festivala vjetra organizovali, Jedriličarski klub „Delfin“ u saradnji sa Pomorskim fakultetom Kotor i Institutom za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.
Konferencija je okupila predstavnike nadležnih državnih institucija i relevantne stručnjake iz zemlje i inostranstva sa ciljem boljeg i sveobuhvatnijeg sagledavanja perspektiva akvatorijuma Boke Kotorske s aspekta bezbjednosti pomorskog saobraćaja, ali i zaštite biodiverziteta i kulturnog pejzaža bokeljskih obala.
Konferenciju je otvorio predstavnik JK „Delfin“ Frano Tripović citirajući djelove prvog statuta kluba iz 1991. koji je i nakon 72 godine vrlo aktuelan.
Nakon 70 godina Jedriličarski klub “Delfin” je jedan od klubova u kojima se, pored takmičarskih sportskih sekcija gdje imamo predstavnike u klasi Laser koje predstavljaju Crnu Goru i na Olimpijskim igrama, dobijaju znanja osnovne pomorske škole. Djeca koja dođu kod nas i krenu da se bave sportom kroz igru, prije svega uče kako živjeti sa morem. Dakle, to nije samo formalan sistem edukacije gdje imamo određene vještine koje oni treba nauče, nego kroz godine rada u klubu steknu mnoga znanja i postaju “ljudi od mora”. Zato volimo da kažemo da je naš klub osnovna pomorska škola i ta naša djeca koja odrastu u “ljude od mora” steknu i visok stepen pomorske kulture.
Takođe, ponosan sam što mogu da kažem da u posljednje tri godine ne samo da mi idemo u svijet, nego i dovodimo svijet ovdje. Organizovali smo Evropsko prvenstvo do 21 godine u klasi Laser, zatim Evropa kup a potom i Balkansko prvenstvo .“
Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija
Prof. dr Špiro Ivošević, dekan Pomorskog fakulteta Kotor, istakao je da su Festival vjetra i Boka Kotorska kao održiva turistička destinacija nešto što ih je motivisalo da podrže ovu aktivnost.
On je, govoreći o strukturu i kvalitetu obrazovanja institucije koju predstavlja podsjetio da su sva tri nivoa studija usaglašena, u smislu novih američkih studijskih programa.
“Najvažnije ono što smo željeli i zadnjih 15 godina ostvarili jeste održivost obrazovanja, održivost edukacije na nivou Crne Gore kroz 3 nivoa studija, što će obezbijediti da u vremenu koje dolazi stvaramo naše kadrove, ne samo za edukaciju i obrazovanje, naučno istraživanje, već i za širu društvenu zajednicu i za privredne subjekte, tako da u ovom trenutku mogu da kažem da imamo desetak doktora nauka”.
Ivošević je kazao da su svi koji su bili u prilici da posjete Pomorski fakultet mogli da se upoznaju sa resursima sa kojima raspolažu kao i sa mogućnostima u smislu proširenja novih kapaciteta, simulator za visoki napon, laboratorija za pomorsku elektrotehniku i ono što je proizvod projekta “Wrecks for all” to je laboratorija za arheologiju pomorstva koja posebno znači.
Festival vjetra – foto JK Delfin Tivat
“Mi možemo da ponudimo i laboratoriju za arheologiju pomorstva odnosno sobu u kojoj mogu da se razgledaju podvodne olupine. Praktična obuka je nešto što je obaveza u smislu edukacije. Ono što nam jeste težnja je da dođemo do nekog trening broda koji bi mogao da bude usmjeren na edukaciju i na praktične vježbe. Ono što je definisalo strategiju pomorskog fakulteta jest povezivanje sa privredom i naročito posljednjih desetak godina smo jako puno radili po tom pitanju i mogu da kažem da imamo podršku svih pomorskih privrednih subjekata, od onih koji su vezani za lučku infrastrukturu do onih koji su vezani za marine, logistiku i druge pomorske djelatnosti”.
Tema prvog panela konferencije bila je „Planiranje i sigurnost plovidbe u Bokokotorskom zalivu,“ u okviru kog je iskustva iz Hrvatske prenio Siniša Orlić, direktor Direktorata za pomorsku sigurnost pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.
O “Mogućnostima razvoja trajektnog prevoza putnika” govorila je dr Maja Škurić sa Pomorskog fakulteta u Kotoru. Drugi panel u okviru konferencije bio je posvećen Uticaju pomorskog saobraćaja na stanje ekosistema i kulturni pejzaž Boke.
