Momir Đuković najbolji student Pomorskog fakulteta Kotor
Momir Đuković student Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore (UCG) sa prosječnom ocjenom 9.70 izabran je za najboljeg studenta ovog Fakulteta i tim povodom mu je uručena nagrada za najveći uspjeh tokom studija za studijsku 2022/23. godinu.
“Za ovaj uspjeh, kao i za svaki drugi, potrebna je motivacija, želja za napredovanjem i konstantno zalaganje. Pored navedenih faktora, organizacija je ključna i najbitnija stvar koja je meni pomogla da ostvarim uspjeh”, kazao je student i dodao da mu je velika čast i zadovoljstvo što je proglašen za najboljeg studenta svog Fakulteta.
Ova nagrada, kako je naveo, predstavlja rezultat njegove posvećenosti, rada i truda tokom dosadašnjeg školovanja, ali i veliki podsticaj za dalje napredovanje i usavršavanje u budućoj profesiji.
“Dobrom organizacijom moguće je napraviti balans između učenja i slobodnog vremena koje takođe predstavlja veoma bitan segment života. Vrijeme utrošeno u obrazovanje ne bih nazvao odricanjem već investicijom u bolju budućnost”, objasnio je on.
Momir kaže da su na fakultetu, pored klasičnih vježbi i predavanja, imali mnogo različitih aktivnosti od kojih ističe vježbe na simulatorima, praktičnu nastavu vezanu za gašenje požara, praktičnu nastavu iz sigurnosti i spašavanja na moru održanu na brodu “Katica”.
“Takođe, istakao bih i gostujuća predavanja profesora iz inostranstva, pomorskih agencija kao i jedne inostrane kompanije koja nudi zaposlenje studentima nakon završetka studija. Smatram da je pandemija virusa COVID-19 do određene mjere redukovala aktivnosti na fakultetu koje se tiču praktične nastave, ali želio bih da istaknem profesionalnost i motivaciju profesora i predavača na fakultetu koji su u svim trenucima uspjeli da posvete pažnju studentima i omoguće nam da steknemo veliko znanje i vještine”, govori najbolji student.
U bliskoj budućnosti, kaže za sajt UCG-a, planira da se posveti nastavku svog akademskog puta kroz pohađanje dvogodišnjih master studija i odradi praksu na nekoj od renomiranih brodskih kompanija.
“Budućim studentima koji su zainteresovani za pomorske oblasti preporučujem Pomorski fakultet Kotor, a onima koji ga upišu poručujem da ukoliko ulože dovoljno vremena i truda, studije na ovom fakultetu će se definitivno isplatiti i omugućiti im znanje i vještine koje mogu pametno iskoristiti u budućnosti”, završava on.
Svečanim paljenjem novogodišnje dekoracije, uz vatromet i muzički sastav “Nitro” u četvrtak su počele Zimske kotorske fešte. Nakon pola sata, na opšte iznenađenje prisutnih mališana, uslijedio je vatromet. Podsjetimo, Zimske kotorske fešte organizuju Turistička organizacija, Opštna Kotor i NVU Karampana, uz pomoć brojnih sponzora i prijatelja.
U tom duhu, decembar se nastavlja sa mnogim muzičkim nastupima i to:
06.12.2022. – koncert grupe Low Voltage kod Glavnih gradskih vrata sa početkom u 12:00h
09.12.2022. – koncert grupe Kuba bend na Pjaci od muzeja sa početkom u 20:00h
13.12.2022. – koncert Jovana Mršulja I Dragan Ivanović duo bend kod Glavnih gradskih vrata
16.12.2022. – koncert grupe Milky Wave na Pjaci od kina sa početkom u 20:00h
21.12.2022. – Novogodišnja čarolija JPU “Radost” u sali JU Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa početkom u 18:00h
21.12.2022. – koncert klape Incanto, uz Feštu od priganica i kuvanog vina u ŠC Kamelija sa počekom u 19:30h
23.12.2022. – nastup dječijeg hora JU OŠ “Savo Ilić” i FA “Nikola Đurković” uz Novogodišnji bazar kod Glavnih gradskih vrata sa početkom u 10:00h
23.12.2022. – tradicionalni koncert Gradske muzike Kotor u sali JU Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa početkom u 20:00h
24.12.2022. – koncert klape Assa Voce na Pjaci od muzeja sa početkom u 20:00h
04.01.2023. – koncert SPD “Jedinstvo” u crkvi Sv. Nikole sa početkom u 18:00h
06.01.2023. – koncert Jelene Zvicer na Pjaci od kina sa početkom u 20:00h
Zimske kotorske fešte – foto Opština Kotor
I ove godine, Deda Mraz će 20.12. u pratnji svojih vjernih i vrijednih vilenjaka krenuti u posjetu svim vrtićima i osnovnim školama u Kotoru, a kako zbog gustog rasporeda ne može stići i do srednjoškolaca, njima u saradnji sa Multisport Akademijom Mayer pripremamo novogodišnju trku!
30.12. vrijeme je za “Bajku za nazdravlje” i posjetu porodilištu i dječijem odjeljenju Opšte Bolnice Kotor, nakon čega, Deda Mraz i vilenjaci nastavljaju ka trgu Svetog Tripuna gdje u 12:00h počinje koncert Leontine i Ivane Peters i dječijeg hora “D-mol”.
Fešta se nastavlja na istom mjestu, sa bendom The Grupa od 21:00h, a nakon njih grupa Ničim izazvan, sa početkom u 22:30h.
2022. godinu ispratićemo uz koncert grupe Toć, sa početkom u 21:00h, dok ćemo uz koncert Zdravka Čolića sa početkom u 23:00h, i dočekati Novu 2023. Godinu.
Da nam Nova godina počne veselo i uz igru, 02.01. na terasi Gradske kafane Dojmi vas čekamo na Novogodišnju tombolu!
Sa programom “Doživjeti stotu” 03.01. od 11:00h smo u posjeti dragim prijateljima iz JU Dom starih “Grabovac” Risan.
U duhu manifestacije “Od Božića do Božića” na Badnji dan 24.12. i 06.01. na Glavnim gradskim vratima i ove godine čekaće vas priganice; dok manifestaciju završavamo uz Papaladu ala maka, 08.01.2023. na Trgu od oružja, sa početkom u 12:00h.
Priznanja Plava vrpca Vjesnika dodijeljena su roniocu Branislavu Danevskom iz Pule u pojedinačnoj te posadi grčkog LNG tankera „Gaslong Glasgow“ pod zapovjedništvom zadarskog kapetana Alena Gospića u momčadskoj konkurenciji u četvrtak navečer u dubrovačkom Hotelu Dubrovnik Palace.
Ronilac Branislav Danevski (64) iz Pule je 7. maja 2022. spasio dvije žene iz prevrnute jedrilice 17 milja od Pule, dok je posada grčkog LNG tankera „Gaslong Glasgow“ pod zapovjedništvom zadarskog kapetana Alena Gospića (43) 20. novembra 2021. spasila 17 kubanskih migranata u Jukatanskom prolazu 36 milja od Kube.
Za priznanje Plave vrpce Vjesnika, koje je dodijeljeno 58. put, u 2022. bilo je nominirano trinaest poduhvata spašavanja ljudi i imovine, od čega dva u pojedinačnoj i jedanaest u momčadskoj konkurenciji.
U pojedinačnoj konkurenciji za Plavu vrpcu Vjesnika 2022. nominiran je bio i ronilac Mario Orlandini s Mljeta, a u momčadskoj konkurenciji posada grčkog tankera Mitera Marigo pod zapovjedništvom riječkog kapetana Borisa Grubišića, ribar iz Klenovice Denis Cvitković i kapetan Lučke ispostave Novi Vinodolski Želimir Zoričić, posada broda za rasuti teret „Split“ pod zapovjedništvom Željka Sušića s Raba, posada Jadrolinijinog trajekta „Lošinj“ pod zapovjedništvom riječkog kapetana Branka Miščaka.
Nominirana je i posada trajekta „Tin Ujević“ pod zapovjedništvom splitskog kapetana Denisa Duvnjaka, mornari u ACI marini Vrboska na Hvaru Dinko Damjanić i Mihovil Šešejković, trojica Makarana Goran Vranješ, Marin Puharić i Marijo Prnjak, posada tankera „Dakota Strenght“ pod zapovjedništvom zadarskog kapetana Joška Skoblara, riječki par Ivana Kocijan i Josip Knežević te posada njemačkog broda za rasuti teret „Rostrum“ pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Maria Rončevića.
Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) Neven Melvan istaknuo je kako profesija pomorca od čovjeka traži da bude jači, bolji, sposobniji, prilagodljiviji i hrabriji te da nije patetika reći da su ljudi od mora skovani od posebnog materijala.
„Svijet se dramatično mijenja, ali nažalost ne na bolje. U takvoj su situaciji vozarine povijesno visoke, svjetske kompanije zbrajaju nezabilježene profite, ali se premalo i nedovoljno toga prelijeva u džepove pomoraca“, poručio je, između ostaloga, Melvan i dodao kako je samo u 2022. godini preko sto brodova s posadama napušteno od brodovlasnika.
Ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Siniša Orlić istaknuo je kako Hrvatska broji više od 25 hiljada pomoraca, od kojih više od 17 hiljada u međunarodnoj plovidbi.
„More kao okruženje pomorskog prometa često je nemilosrdno i nepredvidljivo te uzima danak ukoliko ga se ne poštuje ili zataji ljudski oprez, što rezultira materijalnim i ljudskim gubicima. Godišnje bilježimo više od tisuću pomorskih nesreća, uglavnom brodica i jahti. Pritom je do danas zabilježeno 526 intervencija, a spašene su 492 osobe“, rekao je Orlić.
Plavu vrpcu Vjesnika utemeljio je 1966. godine novinar i književnik Ratko Zvrko, tadašnji urednik Pomorske redakcije u Vjesniku. Nakon gašenja Vjesnika 2012. brigu o dodjeli preuzeo je Sindikat pomoraca Hrvatske.
Rt Horn: Golemi val usmrtio jednu i ozlijedio četiri osobe na kruzeru Foto: Ilustracija / Shutterstock
Jedna je osoba izgubila život, a četiri su ozlijeđene kada je golemi val zapljusnuo kruzer južno od Rta Horna, saopštila je u četvrtak norveška kompanija Viking.
Nesreća se dogodila u utorak u 22.40 sati (srijeda u 2.40 sati po srednjoevropskom vremenu) kada se na brod Viking Polaris obrušio “golemi val”, ističe kompanija u saopštenju.
– S velikom tugom možemo potvrditi da je jedan putnik izgubio život u ovom incidentu. Obavijestili smo njegovu obitelj i uputili joj iskrene izraze sućuti, rekao je izvor u Vikingu u Norveškoj, ne navodeći je li žrtva muškarac ili žena ni koje je dobi.
Četiri putnika su “zadobila ozljede, ali nisu životno ugroženi”, dodali su, rekavši da su im “stručnu pomoć pružili liječnik i medicinsko osoblje broda”.
Istaknuli su i da je brod pretrpio manja oštećenja u incidentu.
Nekoliko brodskih okna je slomljeno, izvijestio je novinar AFP-a s mjesta događaja.
Viking Polaris je porinut 2022. i najnoviji je u floti norveške kompanije. Kapacitet mu je 378 putnika i 256 članova posade, piše mrežna stranica Vikinga.
Sredinom studenog dvoje američkih turista u dobi od 76 i 80 godina poginuli su na kružnom putovanju na Antarktici na World Exploreru kada se prevrnuo gumeni čamac kojim su pošli na izlet.
U okviru programa Interreg IPA Južni Jadran, kojim se podržava prekogranična saradnja između Italije (regije Pulja i Molize), Albanije i Crne Gore, u periodu između 2021. i 2027. godine će kroz nekoliko poziva biti omogućeno finansiranje prekograničnih projekata u ukupnom iznosu od 81 mil EUR.
To je saopšteno na konferenciji koja je održana u Bariju. Od ukupnog iznosa sredstavaEvropska unija obezbjeđuje najveći dio, dok će ostatak biti ko-finansiran od strane teritorija učesnica programa.
Novi program će u programskom periodu 2021-2027 kroz nekoliko poziva omogućiti finansiranje prekograničnih projekata u ukupnom iznosu od 81 mil EUR, o
Govoreći o strateškom značaju novog programa, načelnica Direkcije za inter-regionalne programe i makroregionalne strategije u Ministarstvu evropskih poslova Irena Bošković kazala je da je Južni Jadran regija velikih mogućnosti zahvaljujući svojim geografskim karakteristikama i kuturno-istorijskoj raznolikosti.
– Prethodni Interreg IPA program prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora 2014-2020 omogućio je povezivanje više stotina institucija i organizacija iz tri države kroz projekte ukupne vrijednosti 84 mil EUR. Ubijeđeni smo da će ova saradnja nastaviti da bude pokretač održivog ekonomskog razvoja i društvenih inovacija, te da će doprinijeti prosperitetu regiona Južnog Jadrana i kreirati bolju budućnost za sve koji žive u ovom području – kazala je Bošković.
Ministar ekonomskog razvoja Regije Pulja Alesandro Deli Noći istakao je važnost kreiranja sinergije i razmjene dobrih praksi kako bi teritorije italijanskih regija Pulja i Molize, Albanije i Crne Gore bile bolje povezane.
– Naša ambicija je da ovu saradnju pretvorimo u morski savez kako bismo razvili plavu ekonomiju, uključujući pomorski saobraćaj, ribarstvo i turizam kao naše zajedničke strateške grane. Program će nam pomoći da bolje iskoristimo potencijale naših teritorija, jer ovo područje nudi puno komparativnih prednosti – kazao je Deli Noći, ističući da plava ekonomija u području Južnog Jadrana treba da se razvija zajedno sa zelenom ekonomijom.
Žil Kitel iz Generalnog direktorata za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO) u Evropskom komisiji pohvalio je proces pripreme novog programa i izrazio zadovoljstvo što su odabrani prioriteti koji su ujedno važni i za Evropsku uniju.
– U novom programskom ciklusu želimo da ljudi osjete konkretne i opipljive promjene u svojim životima. Građani su u središtu naših projekata i zato vjerujemo da ovi programi zaista mogu imati pozitivan uticaj na njihove živote. Osim toga, učešćem u ovom programu Crna Gora i Albanija će se bolje pripremiti za članstvo u Evropskoj uniji – kazao je Kitel.
Dodao je da je Program od velikog značaja za ispunjenje ciljeva iz Strategije Evropske unije za Jadransko-jonski region (EUSAIR), naglasivši važnost kreiranja sinergije sa bilateralnim i trilaterarlnim programima.
Na svečanoj konferenciji su predstavljene vrste poziva i projekata koji će biti podržani u programskom periodu 2021-2027, uključujući prvi poziv, koji uskoro treba da bude raspisan.
Događaju su prisustvovali i predstavnici potencijalnih korisnika iz tri države, koji su imali priliku da se povežu i uspostave kontakte u cilju kreiranja partnerstava.
Svečanu konferenciju organizovali su Upravljačko tijelo i Zajednički sektetarijat Programa.
Kratki dokumentarni film ‘‘Palma Nostra’’ premijerno će biti prikazan u subotu 3. decembra, s početkom u 20 sati u Orjen sali hotela Lazure u Herceg Novom.
Dokumentarac je zasnovan na ideji projektnog tima NVO Novi Val iz Herceg Novog i predstavlja mali omaž palmama kojih više nema, ustupanje prostora autentičnim glasovima Novljana, njihovom sjećanju i sentimentu.
U filmu učestvuju: Milica Berberović, Dragana Daca Dabović, Slavica Kosić, Miraš Martinović, Nikola Šorović, Zoran Zoro Martinetti, Tomislava Vukićević, Miloš Vučković, a tekstom naracije i Paula Petričević.
Palma Nostra
Kamera i montaža: Jana Radan
Dokumentarni film Palma Nostra jedna je od aktivnosti istoimenog projekta nevladine organizacije Novi Val, koji je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2). Cilj je da edukuje, informiše i podstakne građane Herceg Novog da uzmu učešće u rješavanju problema životne sredine svoje zajednice. U sklopu projekta formirana je informativno-edukativna platforma palmanostra.me i organizovana projekcija tri filma koja tretiraju odnos pojedinca prema prirodi. Palma Nostra podazumjeva i pokretanje peticije za uspostavljanje posebne budžetske linije Opštine Herceg Novi za očuvanje, zaštitu, valorizaciju i promociju flore Herceg Novog, kao i potpisivanje memoranduma o saradnji sa Opštinom Herceg Novi.
Uvijereni smo da će dokumentarac inspirisati nove vrijedne građanske inicijative i konstruktivan razgovor o zaštiti životne sredine, a posebno flore.
ReLOaD2 program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD2 program realizuje se u partnerstvu sa 15 opština, među kojima su Herceg Novi, Budva, Kotor i Tivat, koje čine klaster “Coastal Mates”
Knjiga-Violinski-ključ-posthumno Ilija Pušić u izdanju časopisa Komun@
U izdanju časopisa Komun@ posthumno je objavljena zbirka priča “Violinski ključ“ Ilije Pušića koja predstavlja svjedočenja autora o II svjetskom ratu i NOB-u, kao i Golom otoku i posljeratnom periodu.
Ilija Pušić rođen je 1922. godine u Kumboru. Karijeru je započeo kao učitelj u Bjelskim Kruševicama, da bi kasnije, inspirisan bogatstvom istorijskog i kulturnog nasljeđa hercegnovskog kraja, ostatak života posvetio arheološkim istraživanjima. Bio je direktor Zavičajnog muzeja „Mirko Komnenović“, osnovao Galeriju „Josip Bepo Benković“ i časopis za kulturu i umjetnost „Boka“. Njegove knjige „Vranjaj praistorijsko stanište iznad Herceg Novog” i „Preromanička plastika u Boki Kotorskoj” objavila je Crnogorska akademija nauka, a napisao je još pedesetak naučnih radova iz oblasti arheologije.
Bio je poznati arheolog iz Herceg Novog, ali i glumac i režiser, učitelj, pjevao je u klapi, svirao violinu, bavio se jedrenjem i ribolovom, nadasve čovjek pun duha i mudrosti…
Bio je i istaknuti učesnik NOB-a, za šta je odlikovan Ordenom zasluga za narod drugog reda, a svojim načinom života, radom, energijom, aktivitetom i šarmom obilježio jedno razdoblje, odrastao je u Kumboru, na legendama i bokeškom civilizacijskom naslijeđu, i postao za života legenda i ličnost koja je sebe utkala u civilizacijski kod Boke Kotorske.
Preminuo je u Herceg Novom, u 94 godini.
Po riječima njegove supruge Bosiljke, književnice i slikarke iako je napisao i sačuvao priče, posthumno su objavljene jer je odbio svaku mogućnost da knjiga bude objavljena za vrijeme njegovog života, uz odobrenje da se može štampati nakon njegove smrti, što je i učinjeno od strane njegove porodice i časopisa Komun@.
Područje koje zahvata DSL Kalardovo, Ostrvo cvijeća, Brdišta
Više od godinu izgubili da odrede ko će planski štititi kulturnu baštinu ovog dijela Boke
Vlada Crne Gore donijela je prošle nedjelje Odluku o određivanjuj rukovodioca izrade izmjena i dopuna Državne studije lokacije (DSL) Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ kojom je za rukovoditeljku izrade tog planskog dokumenta oredila diplomiranu inženjerku arhitekture Kseniju Vukomanović.
Istom odlukom Vlada je odredila da će Vukomanović i njenom timu za izradu izmjena i dopuna ove DSL biti isplaćena nadoknada u visini od ukupno 50.000 eura. Pojedinačni iznosi konji će pripastži članovim i rukovoditeljki tima, biće naknadno određeni ugovorima koje će sa njima potpisati Ministartvo ekologije, prostornog planitranja i urbanizma kao naručilac izmjena i dopuna DSL.
Kabinet premijera Dritanja Abazovića (URA) e odluku o imenovanju rukovodioca izrade ovog planskiog dokumenta donio tek poslije više od godinu dana nakon što je bivša Vlada premijera Zdravka Kriviokapića, krajem okrobra 2021. usvojila odluku o izradi izmjena i dopuna Državne studije lokacije za sektor 25 Prostornog plana posebne namjene Morskog dobra „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ u opštini Tivat. Tako je, bez ikakve potrebe i racionalnog objašnjenja od strane MEPU kojim sada vodi Abazovićeva partiujska koleginica iz URA, ministarka Ana Novaković-Đurović, izgubljeno čak 13 mjeseci u kojima je zaustavljena svaka legalna gradnja na području u obuhvatu ove DSL jer je Krivokapićeva Vlada još u oktobru prošle godine, uvela moratorijum na izgradnju u tom području, do izrade izmijenjenog i dopunjenog planskog dokumenta.
Krivokapićeva Vlade je u oktobru 2021. odlučlila da pristupi izmjeni do tada aktuelnih planskih riješenja koja se odnose na površinu od oko 17,5 hektara u postojećoj DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ a koju je 2010. uradila podgorička kompanija Urbi Montenegro, po narudžbi tadašnjeg Ministarstva uređenja prostora. Inače, ova DSL obuhvata područje plaže i izletničkog punkta Kalardovo sa akva parkom, makiju i poljoprivredno zemljošte uz jugozapadni obod kompleksa tivatskog aerodroma, naseljsku strukturu Brdišta i turističke komplekse Ostrvo cvijeća i uvala Brdišta, a originalno je važila do 2020. godine. Ukupna površina obuhvaćena originalnim DSL-om iz 2010, je 146,24 hektara dok je njen obuhvat na moru površine 54,5 hektara.
Po prošlogodišnjoj odluci Krivokapićeve Vlade, rok za izradu izmjena i dopuna ove DSL je bio 12 mjeseci od „dana donošenja Studije zaštite kulturnih dobara, odnosno završetka arheoloških, konzervatorskih i drugih istraživanja“. Ta Studija međutim, do danas takođe nije završena.
Do završetka izrade izmjena i dopuna DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“, proplkogodišnjom odlukom Vlade, zabranjena je svaka gradnja na tom području, izuzev izgradnje javne infrastrukture, ili rekonstrucije postojećih objekata.
Zanimljivo je da se izradi izmjena i dopuna ove DSL pristupilo na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta a koje je Vladi ukazalo da je njena izmjena „neophodna u ciljun zaštite i očuvanja kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti na ovoj lokaciji“. To je možda i prvi put u novijoj istoriji Crne Gore da se jedan planski dokument koji je predviđao masovnu gradnju hotela, vila i paratmana na obali, revidira i planirana gradnja redukuje zbog potrebe zaštite prirodnog i kultuno-istorijskog blaga. Prostor DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ naime, obuhvata više značajnih kulturno-istorijskih lokaliteta, poput brojnih ostataka rimskih i antičkih građevina, prostora nekadašnjeg ranosrednjevjekovnog manastira na Prevlaci, ljetnjikovaca srednjevjekovne kotorske vlastele, starih crkava kao i spomenika iz novijeg doba popout uvale Brdišta u kojoj je 1941. potopljen razarač „Zagreb“ i poginuli narodni heroji Milan Spasić i Sergej Mašera.
„Cilj izrade izmjena i dopuna DSL je da se pristupi preispitivanju planskih rješenja, naročito u dijelu kulturne baštine, a na osnovu stručnih nalaza, arheoloških istraživanja i Studije zaštite kulturnih dobara koje je prethodno potzrebno uraditi.“- piše u Programskom zadatku za izradu promijenjenog ovog planskog dokumenta koji je pored ostaloga, do sada previđao i masovnu gradnju luksusznih novih turističkih kapaciteta, kao i marine u uvali Brdišta i njenom sada netaknutom zaleđu.
U Programskom zadatku koji je lani napravljen na inicijativu ministarstva koje je tada vodila ministarka dr Vesna Bratić, stoji da je kroz izmjenu i dopunu DSL, „potrebno preispitati plansko rješenje prvenstveno imajući u vidu složenost i kompleksnost lokacije koja se nalazi u okviru zaštićene okoline Područja Kotora koje je upisano na UNESCO listu svjetke baštine, dok samo poluostrvo Prevlaka ima zakonski status nepiokretnog kulturnog dobra na osnovu rješenja iz 1949.godine, uz očuvaje kulturnog pejzaža utvrđenih ljetnjikovaca iz ranog srednjeg vijeka Dančulovina i Grgurevina.“ Napominje se da je stoga potrebno preispitati prstornu organizaciju turističkih sadržaja „u oviru namjene za turizam uz uskađivanje sa propisima koji regulišu turističke sadržaje, kako bi se stvorili preduslovi za razvoj turizma kategorije pet zvjezdica“, kao i da je nepohodno preispitati i postojeća urbanistička riješenja iz dosadašnje DSL.
U Programskom zadatku se posebno naglašava potreba da Uprava za zaštitu kulturnih dobara izradi Studiju zaštite kulturnih dobara na području ove DSL, a koja do sada nije postojala i da propiše adekvatne mjere prezervacije tih dobara.
„Na ovaj način valorizuju se i unapređuju naslijeđene kulturne vrijednosti i omogućava održivi razbvoj. U tom smislu za riješavanje konflikta između očuvanja i zaštite izuzetnih kulturnih vrijednosti s jedne strane, i razvoja sa druge strane, Studija će dati efikasne mehanizme upravljanja i planiranja, koji će biti u funkciji sprječavanja promjena šretnih za kulturnu baštinu, posebno onih koje mogu promijeniti karakter i suštinu kulturnog identiteta“- stoji u Programskom zadatku za izmjenu i dopunu planskog dokumneta za Ostrvo cvijeća, Kalardovo i Brdišta.
Upravo na inicijativu te zemlje Ujedinjeni narodi su 2017. godine proglasili datum 20. maja “Svjetskim danom pčela”
Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne baštine u četvrtak je u Rabatu na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine upisao pčelarstvo u Sloveniji, koje je nominiralo slovensko ministarstvo kulture.
Nominacija dokazuje bogatstvo pčelarske baštine, njezinu dugu povijest i tradiciju kao i rasprostranjenost vještina, znanja i prakse što se prenose s koljena na koljeno, napisalo je ministarstvo.
Pčelarstvo je snažno ukorijenjeno u slovenski prostor, danas se pčele uzgajaju i u urbanim sredinama, a uspješno se razvija apiterapija i apiturizam, navodi se.
Upravo na inicijativu Slovenije, podnesenu kako bi se povećala svijest o važnosti pčela, Ujedinjeni narodi su 2017. godine proglasili datum 20. maja “Svjetskim danom pčela”.
Slovenski predsjednik Borut Pahor u utorak je darovao kućicu za pčele zagrebačkom Zoološkom vrtu koji je obišao na kraju posjeta Hrvatskoj, posljednjeg državnog posjeta nekoj zemlji u drugom uzastopnom mandatu.
Pčelinjak darovan zagrebačkom vrtu sada je prazan, a na proljeće će primiti kranjsku pčelu, popularnog naziva sivku, autohtonu slovensku sortu pčela.
Usvojena 2003. godine, Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine promiče očuvanje znanja i vještina značajnih za održanje tradicionalnih obrta.
Nagrađuje se i “kulturna praksa koja se prenosi s generacije na generaciju, kao što su usmena predaja, izvedbene umjetnosti, društvene prakse, rituali i svečani događaji ili znanja i prakse koji su povezani s prirodom i univerzumom
Nevladina organizacija Eko Centar Delfin iz Kotora u saradnji sa kotorskim Komunalnim preduzećem realizuje projekat „Održivo upravljanje – primarna selekcija otpada”.
„Ovih dana je počelo anketiranje građana na teritoriji Opštine Kotor, koliko su zadovoljni komunalnom infrastrukturom za odlaganje otpada (broj kontejnerskih mjesta, lokacija, dinamika pražnjenja i sl), koliko su upoznati sa opštinskom Odlukom o načinu odvojenog sakupljanja otpada („suva“ i „mokra“ frakcija) i šta po njihovom mišljenju treba unaprijediti kao bi primjena ove lokalne politike bila efikasna. Rezultati anketiranja će biti obrađeni i poslužiće kao smjernice tokom održavanja tribina građana, kada će se direktno sa građanima razgovarati o načinima za uspostavljanje efikasnijeg i funkcionalnijeg održivog sistema upravljanja otpadom na teritoriji naše Opštine“- saopšteno je danas iz Eko Centra Delfin.
Tokom realizacije projekta radiće se i sa mladima na unaprijeđenju njihovih znanja o održivom upravljanju otpadom. Dogovorena je saradnja sa dvije obrazovne institucije OŠ „Nikola Đurković“ sa Radanovića i OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna. Kroz nekoliko radionica na temu „Umjetnost reciklaže“, učenici će osim osnovnih informacija o reciklaži, razvijati znanja i vještine, kao produžiti vijek trajanja predmetima koje smatramo otpadom, kroz radionice „razmjena dobara“ i „napravimo nešto novo od starog“.
Ovaj projekat je podržan kroz Javni poziv za finansiranje projekata i programa NVO iz budžeta Opštine Kotor.
