Tužna godišnjica u Trebinju: Tri decenije bez Srđana Aleksića

0
Tužna godišnjica u Trebinju: Tri decenije bez Srđana Aleksića
Sjećanje na Srđana Aleksića Foto: Dino Đonko/AA

U prisustvu članova porodice, predstavnika lokalne vlasti i prijatelja, na trebinjskom groblju Podgljivlje u petak obilježena je 30. godišnjica smrti Srđana Aleksića.

Heroja rata 20. januara 1993. na trebinjskoj pijaci pretukli su vojnici Vojske Republike Srpske nakon što je stao u zaštitu prijatelja bošnjačke nacionalnosti Alena Glavovića, koga su prethodno također tukli. Od povreda je šest dana kasnije preminuo u trebinjskoj bolnici. Stradao je obavljajući humani čin, pisalo je na današnji dan prije tri decenije na Srđanovoj smrtovnici.

“Svakog 27. januara sjećamo se Srđana Aleksića, mladića iz našeg grada koji je dao svoj život štiteći slabijeg. U Trebinju veliki sportski kompleks i Međunarodni plivački miting nose ime Srđana Aleksića. Na taj način čuvamo trajnu uspomenu na njega”, izjavio je predsjednik Skupštine Grada Trebinja Dragoslav Banjak.

Konstatovao je i da u vremenu podjela, sve veće netrpeljivosti i ponekad, nažalost, i mržnje, Srđan treba i mora biti putokaz mladima, kako bi poštovali i voljeli.

“Svijet se stalno nalazi razapet između težnje da u njemu dođe do nestabilnosti i sukoba i ponovo težnje da zavlada trajni mir. Podsjećanje na Srđana Aleksića i na druge heroje koji su napravili sličan postupak na prostoru nekadašnje Jugoslavije pomaže da se razumiju strahota rata, stepen bezumlja koji neprekidno prati svaku takvu situaciju i na drugoj strani pomaže da se ljudi međusobno zbliže i u vremenu mira postanu bliži jedni drugima”, dodao je Banjak.

Srđan Aleksić, Foto: Ras Srbija

I ove, kao i svih ranijih 29 godišnjica Srđanove smrti, ružu na njegovo vječno počivalište uz suzu i prigodne riječi, položio je otac Rade. Tužan i istovremeno ponosan. Srđanovo djelo živi i dugo će živjeti. Plemeniti, humani čin nikad neće biti zaboravljen.

“Posmatram mladi svijet koji priznaje Srđana i dobro bi bilo da ne umre nijedno djelo kao Srđanovo, već da služi čovjeku za putokaz, dobrotu, blagostanje i uništenje svakog zla. Malo je teško, ali kad bi mladi svijet tako sputavali, to bi se desilo”, rekao je Rade Aleksić.

Srđanu Aleksiću posthumno je dodijeljena Povelja Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, a prije petnaest godina jedna od sarajevskih ulica dobila je Srđanovo ime. Srđanovu ulicu danas imaju Beograd i Novi Sad. Prije 13 godina ustanovljena je novinarska nagrada “Srđan Aleksić”, koja je postala dijelom Mreže za izgradnju mira u Bosni i Hercegovini.

Zbog “Irine VU” kriminalističko istraživanje nad osam osoba, četiri uhapšene

0
Zbog “Irine VU” kriminalističko istraživanje nad osam osoba, četiri uhapšene
Irina VU

Kriminalističkim istraživanjem o isplovljavanju ruske jahte pod sankcijama “Irina VU” obuhvaćeno je ukupno osam osoba, a četiri su i formalno uhapšene, neslužbeno se doznaje u petak poslijepodne dok i dalje traju pretrage prostorija osumnjičenih i prikupljanje drugih dokaza.

Šestero osumnjičenih navodno je sa splitsko-dalmatinskog područja, a dvoje iz Šibensko-kninske županije, čije će tužiteljstvo kasnije voditi slučaj, s obzirom da je jahta pod sankcijama otišla s veza na Murteru.

Od četvero uhapšenih troje je članova posade zaplijenjene jahte, dok je četvrti bviši kapetan prethodne posade.

Još nije poznato hoće li svi formalno uhapšeni nakon kriminalističkog istraživanja završiti u pritvoru ili će biti procesuirani tzv. redovnim putem.

Policija je ranije izvijestila da je, vezano uz isplovljavanje jahte pod sankcijama u oktobru 2022. godine, u toku provođenje tzv. dokaznih radnji pretrage doma i drugih prostorija koje koriste osumnjičeni na više lokacija.

U realizaciji kriminalističkog istraživanja sudjeluju Policijska uprava šibensko-kninska i Policijska uprava splitsko-dalmatinska, a koordiniraju ga policijski službenici Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije u suradnji s Općinskim državnim odvjetništvom u Šibeniku, izvijestio je MUP.

Luksuzna jahta “Irina VU” povezana s ruskim oligarhom Ališerom Usmanovim, bliskim prijateljem ruskog predsjednika Vladimira Putina, bila je pod sankcijama EU-a, SAD-a i Velike Britanije te je imala zabranu isplovljavanja.

Bila je usidrena u Betini na Murteru, a potom je doplovila u Dubrovnik od kuda je u oktobru isplovila prema Turskoj, prethodno obavivši policijsku i graničnu kontrolu te kontrolu Lučke kapetanije.

Ministar Oleg Butković ranije je najavio i stegovne postupke navodeći da su propusti oko isplovljavanja jahte pod sankcijama napravljeni i u Ministarstvu mora.

Premijer Andrej Plenković poručio je prošle sedmice u Saboru da i sam dijeli nezadovoljstvo zbog nestanka blokirane jahte ruskog oligarha s veza u marini na Murteru, naglasivši da će odgovorni za propuste odgovarat.

Katarci vladi “prodali priču“ da su za čišćenje plaže i stavljanje ležaljki investirali milion eura

0
Katarci vladi “prodali priču“ da su za čišćenje plaže i stavljanje ležaljki investirali milion eura
Plavi Horizonti

Ni prošle godine nije bilo apsolutno nikakvih aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje luksuznog rezidencijalno-turističkog kompleksa „Beyond Horizon“ u uvali Pžna (Plavi horizont) u Krtolima kod Tivta.

Državni investicioni fond Katara, već 12 godina nikako da ostvari tu dugo obećavanu investiciju čija se vridjenost procjenjuje na 270 miliona eura. Prema ranijim čvrstim najavama investitora, kompleks „Beyond Horizon“ je trebalo da bude izgrađen i stavljen u funkciju još 2014.godine, ali u jednoj od najljepših uvala na Crnogotrskom primorju nije urađeno apsolutno ništa, osim što je srušen stari veliki hotel „Plavi horizont“ koji je četiri decenije bio obilježje Pržne.

Veliki zemljišni kompleks od oko 270.000 kvadrata u toj uvali Pržna Katarci su još u januaru 2010. kupili za 25 miliona eura od tivatskog HTP „Primorje“ a od tada du im džava i lokalna uprava Tivta u više navrata kizlazili u susret svim njihovim željama vezano za ekspropijaciju okolnog zemljišta, prodaju opštinskih i državnih parcela po simboličnim cijenama višestruko manjim od prave, tržišne vrijednosti tih nekretnina, te višekratnim izmjenama planske dokumentacije u skladu sa željama investitora koje su se u nekoliko navrata značajno fluktuirale tokom proteklih godina. Sve to zajedno međutim, do sada nje dalo rezultata te se Qatari Diar pokazao kao jedan od najneozbiljnijih stranih ulagača koji su se proteklih desetak godina pojavili u Crnoj Gori.

Njihov projekat „Beyond Horizon“ koji predviđa izgradnju hotela ranga šet zvjezdica, kapaciteta 168 smještajnih jedinica, vila i depandanasa sa 78 smještajnih jedinica, spa centra, bazena, teniskog  kluba sa terenima, obalnog šetališta i niza drugih sadržaja, do danas nije maknuo dalje od crtačkih tabli u arhitektonskim biroima. U međuvremenu je isteklo i važenje svih pet gradevinskih dozvola koje je Katarcima za izgradnju hotela i više drugih obhjekata na Pržnoj država izdala još 2018. Uprkos svemu tome, crnogiorska Vlada i dalje ovaj po svemu sudeći propali projekat, vodi u svojom spisku „Prioriotetnih projekata iz oblasti turizma“, pa je tako u posljednjoj informaciji o statusu ovakvih prjekata u cijeloj državi, Vlada izvijestila i o stanju sa nesuđenim turističkim rizortom „Beyond Horizon“.

U Informaciji koja se odnosi na aktivnosti preduzete u periodu januar-jun 2022. piše da su Katarci, odnosno njihova crnogorska kćerka firma Qatari Diar Hoel and Property Investment Montenegro iz Tivta, lani samo 22.maja potpisali aneks ugovora sa Morskim Dobrom o zakupu plaže u uvali Pržna te „završili radov na pripremi plaže i ista je stabljena u funkciju“. Qatari Diar je u prvom polugodištu prošle godine zvanilno, investirao čak 1,3 miliona eura koliko je po njima, koštalo „održavanje lokacije, funkcionisanje kompanije kao i kamate na zajmove“. Po Vladinoj evidenciji opet utemeljenoj na podacima kloje joj je saopštio sam investitor, Qatari Diar je od početka svojih aktivnosti u Crnoj Gori, uključujučii kupovinu zemljišta u Pržnoj, do sada uložio ukupno čak 81,1 milion eura, ali ni nakon punih 12 godina, ta kompanija nema niti jedan sagrađen novi pobjekat u jednoj od najljepših uvala na Crnogorskom primo0rju, da se sa njima podiči kao dokazom u što je navodno, potrošila toliki novac.

Kompleks u zaleđu uvale Pržna

„Sporija realizacija projekta je uslovljena sudskim sporovima sa fizičkim licima koja imaju suvlasništvo na dvije katastarske parcele, a za koje je pokrenut postupak ekspropijacije.Takođe, otvoreno pitanje prema navodiuma investitora, predstavlja tužba trećih lica kojom se osporavaju svojinska prava QDHPIM na dijelu kupljenih nepokretnosti, to jest pojedinim parcelama, pored okolnosti da je QDHPIM  zakoniti i savjesni sticalac istih, a koja je pokrenuta 12 godina nakon što je QDHPIM kupio parcele koje su sada predmet sudskog spora..“- piše u Vladinom dokumentu uz napomenu da „dinamika realizacije investicije nije na očekivanom nivoau“, te da „u proteklom periodu dinamika realuzacije investicije nije redovmo praćena od strane države“.

Napominju i da je nekadašnje Ministarstvo ekononmskog razvoja kojim je tada rukovodio Jakov Milatović (Evropa sad), „pokušavalo da inicira  održavanje sastanka sa investitorom u cilju dobijanja preciznijih informacija o ulaganjima i otvorenim pitanjima u vezi sa realizacijom projekta, ali isti nijesu realizovani uslijed nemogućnosti prisustva investotora“, te da stoga treba u narednom periodu organizovati sastanaka sa predstavnicima Qatari Diara i drugim relevantnim institucijama.

Maškarada: Međunarodni karneval Tivat u junu

0
Maškarada: Međunarodni karneval Tivat u junu
Maškarada – Božidarka Čelanović i Ivan Božinović

Redovna godišnja Skupština NVU Maškarada Tivat održana je u petak na kojoj je najavljena organizacija Trećeg međunarodnog karnevala u Tivtu od 8. do 11. juna 2023. godine uz učešće atraktivnih karnevalskih grupa iz preko 10 zemalja, kao što su Brazil, Bolivija, Čile, Aruba, Njemačka, Luksemburg, Italija, Kipar. Dio te veličanstvene manifestacije je i veliki dječiji karneval na kojem učestvuju djeca iz vrtića i osnovnih škola iz Tivta i gradova okruženja.

Prošle godine, umjesto mađunarodnog karnevala zbog neizvjesne situacije u vezi ograničenja zbog covid-19, organizovana je Maškarana noć u julu mjesecu uz učešće karnevalskih grupa iz Tivta i crnogorskih gradova, što praktično predstavlja mini karneval. Organizacijom ovog atraktivnog događaja, uz skromna finansijska sredstva, obogaćena je kulturno-turistička ponuda grada, omogućena je raznovrsna i sadržajna zabava građanima Tivta i gostima uz kvalitetan, kreativan kulturno-umjetnički pristup.

Udruženje je učestvovalo na osam karnevala u zemlji i inostranstvu u protekloj godini.

U sklopu novembarskih dana promovisan je novi izdavački projekat „Maškarana bojanka“ autora Zorana Krute. Tom prilikom podijeljeno je oko 750 primjeraka bojanke djeci na poklon u vrtiću Bambi (Tivat, Donja Lastva, Radovići), OŠ Drago Milović i OŠ Branko Brinić.

Uspješno je realizovan i drugi dio projekta „Maska – inspiracija tivatskih slikara“. U komunikaciji sa Porto Montenegrom prodato je preostalih 9 umjetničkih slika i nabavljena su dva aparata za Dom zdravlja Tivat – aparat za kompletnu elektro terapiju, ultrazvuk i kombinovanu terapiju za potrebe fizikalne terapije i CTG aparat za akušersku ambulantu, u vrijednosti od 6,300.00 eura, što ukupno uz donaciju Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, na samom kraju 2021. godine, predstavlja jednu od najznačajnijih donacija od strane NVO sektora – ukupno oko 8,000.00 eura u sklopu navedenog projekta.

Izložba i revija karnevalskih kostima – Maškarada – foto Boka News

Skupština bila je izborna te je za direktoricu udruženja izabrana Božidarka Čelanović, do sada istaknuta članica ovog udruženja, dok će Upravni odbor u narednom dvogodištu pored direktorice činiti Srećko Elkaz, Silva Marić, Slađana Milunović i Ivan Božinović.

Na Skupštini su jednoglasno usvojeni godišnji Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj za 2022. godinu, kao i Plan rada za 2023. godinu.

Mala fešta od naranče 4. februara u Herceg Novom

0
Mala fešta od naranče 2019.

Mala fešta od naranče je prva iz ciklusa Stađunskih fešti koju organizuje Udruženje Ruke, prvi put je održana u februaru 2015.

Zašto se svi u Herceg Novom rado odazivaju na ovu feštu?

Zbog toga, valjda, što je tada probudila uspavani duh Novljana, želju za okupljanjem, za druženjem na    otvorenim prostorima, ne samo ljeti nego i u vedrim  zimskim danima.

Zato, takođe, što mi u Novom volimo da se zabavljamo, ali i da budemo od pomoći drugima, razmjenjujemo ne samo ćakule nego i znanje, iskustvo i nadasve pozitivnu energiju.

Znanje o korišćenju plodova koji rastu svuda oko nas, jer smo okruženi bogatom prirodom, a uvijek ima neko ko zna nešto što mi ne znamo – to razmjenjujemo na feštama.

Zatim naranča je lijepa – i kao stablo sa krošnjom tamnozelenih listova i kontrastnih jarko narandžastih plodova i sami plodovi spolja, a i iznutra – nije čudo da su bili inspiracija slikarima, kompozitorima, piscima, pa su tako i nama.

Osma Mala fešta od naranče će se održati 4. februara u centru Herceg Novog uz gvožđa. Trajanje manifestacije je produženo do 16 časova, početak je u 10, sa nastupom mažoretki kluba “Lili”. Ako bude najavljeno loše vrijeme pomjeramo događaj za sedam dana, za subotu 11. februar, još uvijek prije glavne novske fešte – Praznika mimoze.

Očekujemo preko pedeset izlagača na Izložbi rukotvorina i domaćih proizvoda.

Kreativni ljudi iz Herceg Novog i drugih gradova Crne Gore, nerijetko i iz gradova regiona prihvataju da na poziv Udruženja Ruke prijave svoje rukotvorine, različite skoro umjetničke kreacije od primijenjene vrste, domaće proizvode – uslov je da dio asortimana posvete naranči.

Mala fešta od naranče 2019.

Uz izložbu u istom terminu planiran je nastavak veoma uspješne akcije u koju su uključeni restorani, keterinzi, pojedinci i organizacije DONATORSKA PRODAJA TORTI. Lani je sakupljeno 1277€ i uplaćeno Bolnici Meljine, za Porodilište. Na ovoj fešti donacije prikupljamo za Novu šansu u Novom, organizaciju koja se bavi stvaranjem mogućnosti za rad osoba sa invaliditetom uključujući u svoje aktivnosti i porodice OSI. U Novoj šansi imaju plan da u ovoj godini, nakon perioda kada su im aktivnosti bile usporene zbog pandemije, unaprijede aktivno djelovanje u zajednici i opreme svoj objekat za tu svrhu.

Tema za torte je naravno naranča – plod koji nas inspiriše i liječi od novembra do februara.
U akciji će nam se, prema dobrom iskustvu iz prethodne godine, pridružiti srednjoškolci sa profesorima da pomognu oko prodaje torti, a u pakovanju i degustaciji koristimo ekološku ambalažu, ostajući na liniji na kraju koje je cilj da budemo Zero Waste organizacija u cijelom nizu Stađunskih fešti.

Pozivamo ljubitelje starih dobrih ukusa, dakle tradicionalnih receptura, ali i savremenih poslastičarskih kreacija i često božanstvenih dekoracija kojima se divimo kao umjetničkim djelima, ali ih ipak na kraju pojedemo, kako i valja.

Mala fešta od naranče 4. februara u Herceg Novom
Mala fešta od naranče – H. Novi foto Boka News

Donatori su dakle ne samo oni koji torte prave nego i oni koji na dan fešte dođu da otkupe parče ili dva za taj dan ili više za cijeli vikend, porodicu ili preduzeće.

Neka Novljani i namjernici spreme takuline ili sitninu, ali najkrupniju – 2€!

Preduzetnici iz gimnazije će prebrojati prikupljeni novac i svi ćemo slaviti što smo zajednica koja se voli i pomaže.

Tako je vazda bilo i biće i na osmoj Maloj fešti od naranče.

Sjećanje na holokaust: “Putin otvara nove logore”, rekao je poljski premijer

0
Aušvic – foto EPA

Poljski premijer je u petak optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da “na istoku otvara nove logore”, u prigodi 78. obljetnice oslobođenja nacističkog logora smrti Auschwitz-Birkenau, na Dan sjećanja na žrtve holokausta.

“Na Dan oslobođenja njemačkog hitlerovskog logora smrti Auschwitza-Birkenaua, sjetimo se da Putin upravo otvara nove logore na istoku”, napisao je Mateusz Morawiecki na Facebooku, pozivajući da se pomogne Ukrajini kako se povijest “ne bi ponovila”.

“Odlučno i zajedničkim snagama moramo se oduprijeti zločincima koji provode genocid na istoku Europe”, upozorio je Morawiecki.

Za razliku od prijašnjih godina, ruski izaslanici ove godine nisu bili pozvani na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve holokausta, zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Među sudionicima komemoracije bili su vjerski poglavari, preživjeli logoraši i Douglas Emhoff, Židov, suprug američke potpredsjednice Kamale Harris.

U Auschwitzu-Birkenauu, sagrađenom u okupiranoj Poljskoj, ubijen je milijun europskih Židova – od šest milijuna stradalih u holokaustu – od 1940. do 1945.

Logor, u kojemu je stradalo i 80.000 Poljaka nežidova, 25.000 Roma i 20.000 sovjetskih vojnika, oslobodila je Crvena armija 27. januara 1945.

Umrli su u plinskim komorama, od gladi, hladnoće ili bolesti.

Aušvic foto EPA

Na komemoraciji, ravnatelj Memorijala u Auschwitzu usporedio je smrt ljudi u Ukrajini s patnjom u Drugom svjetskom ratu.

“Slična bolesna megalomanija, slična žudnja za moći i slični mitovi o jedinstvenosti, veličini, prvenstvu…samo napisani na ruskom. Nevini ljudi opet masovno umiru u Europi”, rekao je Piotr Cywinski u obraćanju publici, uključujući onima koji su preživjeli holokaust.

Logor je postavila nacistička Njemačka u okupiranoj Poljskoj 1940. Isprva je bio smještaj za poljske političke zatvorenike, a postao je najveći centar za istrebljenje u kojem se u praksi provodio plan Adolfa Hitlera da ubije sve Židove – “Konačno rješenje”.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova napisala je na Telegramu u četvrtak da zapad pokušava prekrojiti povijest i rekla da se “sjećanje na užase nacizma i sovjetske heroje-osloboditelje ne može izbrisati”.

“Opus Prenatum”

0
“Opus Prenatum”
Koncert

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u subotu 28. 1. 2023. godine sa početkom u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biti upriličen koncert pod nazivom „Opus Prenatum” – djelo kompozitora Vladimira Martinova. Rekonstrukciju djela ce izvjesti Egor Lebedev – klavir, Hermes Zigot (Hermes Zygott) – kristalne zdjele.

Egor Lebedev je mladi reditelj i muzičar, sve što radi je eksperiment da pronađe nešto novo. Poslednjih godina iscenirao je mnogo predstava i snimio jedan igrani film.

Hermes Zigot (Hermes Zygott) je slikar, muzičar, umjetnik performansa i instalacija.  Frontmen muzičko-poetskog projekta „Hermes’brothers”. Godine 2007. upoznao je kompozitora i filozofa Vladimira Martinova. Poslije dva zajednička putovanja na Tibet, Vladimir Martinov je 2013. godine napisao djelo „Opus Prenatum”, za kristalne zdjele, solo sopran i gudački ansambl antičke muzike Moskovske filharmonije „Opust Posth”, gdje je Hermes Zigot svirao na kristalnim zdjelama.  Predstave su održane u maloj sali Moskovskog konzervatorijuma, u Novogolutvinskom manastiru Svete Trojice, po projektu Platforma Kirila Serebrinikova.

Hermes je sarađivao sa Olegom Kulikom, ruskim konceptualnim umjetnikom, koji je svojevremeno u Budvi održao performans u sklopu umjetničkog programa Grada Teatra.

Abazović sa ministrima posjetio Kotor: Opšta bolnica da postane KBC, prioriteti, bedemi, sportska dvorana…

0
Abazović sa ministrima posjetio Kotor: Opšta bolnica da postane KBC, prioriteti, bedemi, sportska dvorana…
Posjeta Kotoru – foto Vlada CG

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, zajedno sa ministrima, boravio je danas u zvaničnoj posjeti Opštini Kotor, gdje će se sastaao sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem. Pored premijera Abazovića, vladinu delegaciju činili su ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević.

“Kotor je grad koji generiše najveću vrijednost u Crnoj Gori koja se ne mjeri samo ekonomskim parametrima, već kao turistički brend po kojem je naša država prepoznatljiva u svijetu”, poručio je Abazović.

On je kazao da će Vlada podržati projekat čišćenja gradskih bedema.

“Riječ je o vrlo složenoj proceduri u tehnološkom smislu. S obzirom na to da su čelnici Opštine već kontaktirali italijanske firme koje imaju iskustvo u obavljanju tih poslova, spremni smo da nađemo način za finansiranje i da se sa realizacijom krene što prije”, najavio je Abazović.

Premijer je kazao da očekuje i izgradnja jednog krila Opšte bolnice Kotor, čime bi ova zdravstvena ustanova postala kliničko-bolnički centar.

“Kotorska bolnica predstavlja regionalni centar u koji je Vlada u proteklom periodu značajno investirala. Cilj je da u danima pred nama osmislimo idejni projekat, koji bi podrazumijevao izgradnju jednog krila kako bi Opšta bolnica u okviru tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite  postala kliničko-bolnički centar. Budući da je na ovom području, prisutan veliki broj građana/ki i turista/tkinja, naročito tokom ljetnjih mjeseci, takav objekat bi bio neophodan”, istakao je Abazović.

Sportska dvorana Kotor – foto Vlada CG

Kao jedan od osnovnih problema usporenog ekonomskog razvoja Kotora, on vidi u sporost procedura od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

“Ubrzavanje procedura pokrenulo bi izgradnju određenih objekata na teritoriji opštine. U razgovoru sa predstavnicima AD Luka Kotor informisan sam da je protekla sezona bila izuzetna kada je u pitanju broj uplovljavanja kruzera i broj putnika/ca koji su posjetili Kotor. U planu su mjere koje bi doprinijele da prihodi od te grane turizma budu veći. Kako sam obaviješten, u februaru počinje izgradnja novih gatova za jahte i jedrilice u kotorskoj luci, što će uvećati prihode i  dati još jednu vrijednost ovom gradu. Moram istaći da je Kotor veoma uspješna opština i mi iz Vlade bismo voljeli da se na nju ugledaju i ostali gradovi u Crnoj Gori. Nadam se da ćemo zajedničkim djelovanjem uspjeti da riješimo i druge infrastrukturne probleme, kao što je, recimo, sportska dvorana”, saopštio je Abazović.

Predsjednik Opštine, Vladimir Jokić, tom prilikom je kazao da Kotor kao opština ima najmanje finansijskih zahtjeva prema državi.

Posjeta Bolnici Kotor

Naši zahtjevi prema Vladi se odnose na to da se otvori prostor za dalje napredovanje i razvijanje grada, uz smanjenje administrativnih prepreka. Tu izražavam veliku zahvalnost što je prepoznato da ti problemi postoje i što postoji spremnost da se oni prevazilaze. Naravno, jasno je da se problemi sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara ne mogu riješiti preko noći, ali možemo ući u proces rješavanja tog problema. Obići ćemo i sportsku dvoranu koja se gradi kao Skadar na Bojani. Od 2008. godine je započeto sa rokom izgradnje od godinu dana. Kao što vidimo, izgradnja nigdje nije odmakla. Tu postoji bezbroj problema sa kojima ćemo upoznati predstavnika Vlade Crne Gore u nadi da ćemo zajednički naći rješenje i završiti je. Koliko je to veliki problem, a država i Opština Kotopr su suinvestitori možda najbolje govori činjenica da je oprema na toj sportskoj dvorani u međuvremenu zastarjela i da se mora mijenjati”, kazao je Jokić.

On je naglasio da bi, prema preliminarnoj procjeni,  čišćenje gradskih bedema tj. frontova prema moru, uz restauraciju/konzervaciju koštalo do šest miliona eura.

Šćekić: Bolnica Meljine daleko od gašenja, dajemo joj infuziju preko kotorske bolnice

0
Šćekić: Bolnica Meljine daleko od gašenja, dajemo joj infuziju preko kotorske bolnice
Foto Vlada CG

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić rekao je da Vlada uradila sve da bolnicu Meljine vrati u javno zdravstvo, te da se zaposlenima manipuliše. Govoreći o 50 radnika koji su dobili otkaz, rekao je da oni moraju da se prijave na konkurs, kako bi postali dio javnog zdravstva.

Šćekić je nakon obilaska bolnice u Kotoru, rekao da Vlada rješava problem, te da nije kriva što je bolnica Meljine svedena na 11 ljekara.

-To što je neko dozvolio da se devastira bolnica i svede na 11 ljekara, to je pitanje za one koji su to uradili, ne za nas koji taj problem rešavamo. Ovaj model je jedini moguć, želimo da damo napore da u okviru kotorske bolnice damo napore da bolnica Meljine funkiconiše i da damo napore da ona bude samostalna. Nije lako obezbijediti danas kadar koga nema u toj bolnici i zato mislim da kotorska bolnica pomaže da ne dođe do prekida zdravstvene usluge u Herceg Novom. Da li bi željeli da bude što više zaposlenih u tom dijelu kotorske bolnice, željeli bi ali to je proeces i to ne može da se uradi preko noći – dodao je Šćekić.

Upitan da li je to korak do gašenje bolnice Meljine, Šćekić kaže da je daleko od toga.

-Ona je dovedena do gašenje i mi je vadimo iz gašenja i zato smo joj dali infuziju preko kotorske bolnice. Da smo krenuli da pravimo bolnicu posebno mi bi morali da čekamo zakonske mogućnosti i cekamo novi kadar a to nije lako – naveo je Šćekić, dodajući da je bolnica ozbiljno zapuštena.

-Mi je vraćamo na nivo a ne dođe do prekida i da se pruži zdravstvena usliuga ali moraće da pomažu i druge bolnicei moraćemo da angažujemo i ljekare iz drugih bolnica – naveo je on.

Kad je u pitanju 50 radnika koji su dobili otkaz, rekao je da je to pitanje za stečajne upravnike.

-Mi smo tu da raspišemo konkurs.Prije svega da bi neko ušao u javno zdravstvo, mora da prođe zakonsku proceduru, ne može niko iz privatne bolnice da uzme zaposlene i prenese ih u javni sistem zdravlja. Onda bi mi stavljali sve druge privatne zdrvastvene ustanove u podredjen položaj – pojašnjava Šćekić.

Premijer Dritan Abazović, komentrišući situaciju u bolnici Meljine, rekao je da je optimista, i da je Vlada uradila sve što je i obećala.

-Građani Herceg Novog će imati sve usluge koje su imali do sad, samo na održiv način. Bolnica je  predmet stecaja i u rukama tužilaštva. Uz ogromne napore, mi smo riješili situaicju na način što će bolnica pružati sve usluge koje je pružala i prije. Ako neko misli da je bolnoca održiva sa 11 ljekara, nisam siguran, mi ćemo je postaviti kao dio sistem javnog zdravstva i podržaćemo je uz pomoć svih drugih bolnica – rekao je Abazović.

U BiH obilježen Međunarodni dan sjećanje na žrtve holokausta

0
U BiH obilježen Međunarodni dan sjećanje na žrtve holokausta
Mostar – foto Hina

Nizom manifestacija u Mostaru i Sarajevu u petak je obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta na kojima se pozvalo na osvješćivanje najvećeg zla u povijesti čovječanstva.

Središnja komemoracija u Mostaru održana je na starom židovskome groblju, gdje je vijence položio predsjednik Židovske općine u Mostaru Amir Gross Kabiri, predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto te čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović.

Mostarski gradonačelnik Mario Kordić istaknuo kako ovaj dan doživljava kao općeprihvaćeni datum kada se prisjeća velike žrtve i patnje židovskoga naroda.

„Ovo je dan kojim obilježavamo pijetet žrtvama stradalim u svim ratovima, a posebno u Drugom svjetskom ratu“, rekao je Kordić.

Židovska zajednica u Mostaru danas svega broji 40-tak članova.

U Sarajevu je predsjednik Židovske općine u BiH Jakob Finci predvodio komemoraciju na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Tijekom dana Senat Sveučilišta u Mostaru jednoglasno je usvojio radnu definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA).

Hrvatski narodni sabor BiH, koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, osudio je pokušaje relativiziranja holokausta te su se prisjetili “hrabrih pripadnika hrvatskoga naroda i hrvatskih pravednika među narodima koji su stali u zaštiti Židova i svih ugroženih skupina tijekom Drugoga svjetskog rata”.

Dana 27. siječnja 1945. vojnici Crvene armije oslobodili su koncentracijski logor Auschwitz, a ovaj se datum obilježava kao Dan sjećanja na žrtve holokausta. U kampanjama Između 1941. i 1945. nacistička Njemačka i njeni suradnici sustavno su ubili oko šest milijuna Židova diljem Europe.