Navijači Bešiktaša danas su sa tribina ubacili u teren hiljade igračaka za djecu koja su pogođene razornim zemljotresom koji je 6. februara pogodio Tursku. pic.twitter.com/uBL4SSN9pn
Najljepši prizor ovog vikenda sa sportskih borilišta u Evropi stigao je sa stadiona Bešiktaša u Istanbulu gdje su meč igrali istoimeni domaći tim i Antalija (0:0), a obilježili su ga navijači.
Naime, tokom meča sa Antalijom na teren su pristalice “orlova” iz Istanbula bacile hiljade igračaka, i to za djecu koja žive na područjima u Turskoj koje je pogodio razorni zemljotres.
Igračke su na teren ubačene tačno na 4:17 od početka meča, što ima i simbolično značenje, budući da je prvi snažni zemljotres upravo u 4.17 sati ujutru pogodio Tursku.
Inače, humanitarne organizacije su apelovale da se u pogođena područja šalju i igračke, budući da su djeca ostala bez svojih, a vjeruje se da bi te igračke u ova teška vremena mogla da im pruže malo utjehe.
Turska oporba i mediji u nedjelju su oštro kritikovala humanitarnu organizaciju Crveni polumjesec jer je prodavao umjesto podijelio šatore stradalima u katastrofalnom potresu 6. februara koji je razorio jugoistok Turske.
Kako piše dnevni list Cumhuriyet koji je razotkrio takav postupak, turski Crveni polumjesec prodao je 2.050 šatora nevladinoj humanitarnoj udruzi Ahbap za 46 miliona turskih lira (2,2 miliona eura).
Ti su šatori bili poslani u područja pogođena potresom, napisala je na Twitteru u nedjelju nevladina udruga.
Predsjednik turskog Crvenog polumjeseca Kerem Kinikpotvrdio je na Twitteru da je Kizilay Cadir, podružnica Crvenog polumjeseca zadužena za proizvodnju šatoru isporučila nevladinoj udruzi Ahbap skloništa “po cijeni”.
– Suradnja između Crvenog polumjeseca i Ahbapa je moralna, razumna i etična, ustvrdio je Kinik.
No njegove izjave dodatno su razljutile i medije i društvene mreže.
– Najveća karitativna organizacija u Turskoj, Crveni polumjesec prodavao je šatore umjesto da ih podijeli besplatno onima kojima su potrebni dok su ljudi molili za šator tri dana nakon potresa. To je skandal, ocijenio je Murat Agirel, novinar Cumhuriyeta koji je razotkrio aferu.
Turska vlada optužena je da nije podijelila dovoljno šatora ni humanitarne pomoći niti poslala dovoljno spasilačkih ekipa danima nakon potresa.
U spašavanju su velik dio tereta podnijele nevladine udruge među kojima je Ahbap te brojni volonteri.
Crveni polumjesec tijesno surađuje s turskim vlastima i u brojnim kampanjama prima službene donacije.
Više istaknutih oporbenih čelnika zatražilo je ostavku predsjednika Crvenog polumjeseca. “Sramite se”, objavila je na Twitteru Meral Aksener, predsjednica nacionalističke stranke Iyi.
Ovaj tjedan turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio je one koji su kritizirali Crveni polumjesec da su nepošteni i zli.
Odgovorio mu je predsjednik vodeće oporbene stranke Kemal Kilicdaroglu na Twitteru:
– Erdogane, uvrijedio si žrtve potresa zbog Crvenog polumjeseca.
HAK: Nema slobodne ceste prema Dalmaciji, veći broj vozila isključen iz prometa foto Hina
Zbog iznimno nepovoljnih vremenskih uvjeta uzrokovanih snijegom u Lici i Gorskom kotaru, te jakom burom, povremeno s olujnim i orkanskim udarima u priobalju, i dalje nema slobodnog cestovnog pravca ni za jednu skupinu vozila iz smjera Dalmacije prema unutrašnjosti i obrnuto.
Hrvatski autoklub (HAK) upozorava da je u tijeku zimsko održavanje cesta pa su česti zastoji iza vozila zimske službe koja se kreću sporije te vozače moli za strpljenje.
Državna cesta DC50 Gračac-Sveti Rok otvorena ja samo za osobna vozila radi izvlačenja vozila iz Gračaca i dalje uključenje na autocestu A1 u smjeru Zagreba.
Zbog nevremena zaustavljen promet između Dalmacije i unutrašnjosti – foto Hina
Za sav promet zatvorene su (zbog vjetra i snijega): dionica autoceste A1 Zagreb-Split-Ploče između čvorova Sveti Rok i Posedarje; državna cesta DC1 Vaganac-Korenica-Udbina-Gračac-Knin; dionica Jadranske magistrale (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene (zbog vjetra); državna cesta DC25 Korenica-Lički Osik; državna cesta DC27 Gračac-Obrovac; državna cesta DC42 u mjestu Poljanak; državna cesta DC50 Gračac-Gospić; (zbog snježne vijavice), državna cesta DC52 Špilnik-Korenica; državna cesta DC25 Gospić-Karlobag; državna cesta DC217 Ličko Petrovo Selo-GP Ličko Petrovo Selo; državna cesta DC218 Bjelopolje-Donji Lapac; državna cesta DC 429 Selište Drežničko-Prijeboj; državna cesta DC522 čvor Udbina-čvor Gornja Ploča; županijska cesta ŽC5217 Dobroselo-Mazin; županijska cesta ŽC4030 u mjestu Petrov Vrh (Kutjevo); ŽC5062 Lič-Lukovo; ŽC5032 Mrzle Vodice-Gornje Jelenje; LC59122 Ledenik-Šušanj i LC59123 Šušanj-Konjsko;
Samo za osobna vozila otvorene su: dionica autoceste A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice; Jadranska magistrala (DC8) između Novog Vinodolskog i Senja; državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački; Paški most.
Na dionici Jadranske magistrale (DC8) Bakar-Novi Vinodolski, dionici autoceste A7 Draga (Rijeka Istok)-Šmrika, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće, lokalnoj cesti Kraljevica-Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama, motocikle, dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).
Na Krčkom mostu zabrana je prometa za motocikle, prikolice za stanovanje, kamp prikolice s tri ili više osovina, kombi vozila visine preko 1,9 m, autobusi na kat i autobusi duplih osovina koji vuku prikolicu, osobna vozila koja vuku malu prikolicu s jednom osovinom (I.skupinu vozila).
Za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama trenutno nema slobodnog cestovnog pravca iz smjera unutrašnjosti prema Rijeci ili Istri i obrnuto.
Prometna policija povremeno isključuje vozila na pojedinim čvorovima na autocesti A1, ovisno o priljevu vozila.
Moli vozače da poštuju ograničenja na pojedinim državnim cestama koje su zatvorene za sav promet odnosno za pojedine skupine vozila te da ne kreću na put bez propisne zimske opreme.
Zbog zimskih uvjeta zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, a za ostala vozila obavezna je zimska oprema na cestama u Gorskom kotaru i Lici.
Sljemenska cesta zatvorena je sa zagrebačke strane od Blizneca prema vrhu.
Zbog vjetra, u prekidu su: trajektne linije: Brestova-Porozina, Prizna-Žigljen; katamaranske linije: Pula-Zadar, Novalja-Rab-Rijeka, Mali Lošinj-Cres-Rijeka, Jelsa-Bol-Split, Ubli-Vela Luka-Hvar-Split; brodske linije: Zadar-Preko, Šibenik-Zlarin-Prvić Luka-Šepurine-Vodice, Rava-Mala Rava-Veli Iž-Mali Iž-Zadar.
Na graničnom prijelazu Tovarnik čeka se u teretnom prometu 4 sata na ulazak u zemlju.
Nakon poslovno neuspješne dvije pandemijske godine, Luka Kotor ponovo bilježi bolje dane.
Tokom protekle godine uplovila su 434 kruzera, dok se do kraja ove očekuje dolazak 459 brodova za krstarenje.
Luka Kotor očekuje od Vlade Crne Gore da uskoro potvrdi stav Državne komisije za koncesije i obnovi aktuelni ugovor o lučkoj pilotaži, izjavila je za Radio Crne Gore, predsjednica Odbora direktora Ljiljana Popović Moškov.
Ona smatra da bi raspisivanjem novog tendera za lučku pilotažu bilo na štetu Luke Kotor, ali i državnog budžeta.
Luka Kotor je, kada je riječ o uplovljavanju kruzera protekle godine, skoro dostigla rekordnu 2019, izjavila je Popović Moškov.
Luka Kotor uz prvenstvenu koncesiju, ima i ugovor o lučkoj pilotaži. Taj akt koji je potpisan 2020.godine, važi pet godina.
Upravnom sudu nakon tendera za pilotažu žalila se kompanija “Boka pilot & tug boat services”. Sud je, nakon skoro dvije godine, odlučio da se mora raspisati novi tender.
Državna komisija za koncesije konstatovala je da je sve urađeno u skladu s pravilima. Ljiljana Popović Moškov smatra da bi Vlada trebalo da uvaži mišljenje Državne komisije za koncesije.
Modernizacija marinskog dijela – Luka Kotor
Do kraja ove godine Luka Kotor investiraće u gradnju pilona i proširenje marine, oko milion eura. Marina će biti završena do letnje turističke sezone, najavila je Popović Moškov.
Projekat “Budva Boka 2028” ušao je u završni krug takmičenja za Evropsku prestonicu kulture za 2028. godinu što potvrđuje potencijal kulturnog razvoja Budve. Ukoliko pobjedi, Budva će biti domaćin cjelogodišnjeg programa kulturnih događaja i aktivnosti, koji će prikazati svoju umjetničku, muzičku, pozorišnu i književnu tradiciju, kao i svoje savremene kulturne izraze.
Program koji će uključivati nastupe domaćih i međunarodnih umjetnika, izložbe, radionice, konferencije i druge kulturne događaje predstavljen je u prisustvu brojnih posjetilaca i medija na Sajmu turizma.
Projekat Evropske prestonice kulture, prema riječima predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva, Predraga Zenovića, daje mogućnost svima koji se bave Budvom kao turističkom destinacijom da zajedničkim snagama povežu kulturu i turizam, kako bi svaki posjetilac Budve u narednom period shvatio da je kultura neodvojivi segment iskustva, koji kao turista može da ima u ovom gradu.
– Budva je ove godine u finalu za Evropsku prestonicu kulture 2028. godine i nadamo se da će ući u šezdesetak gradova koji su odnijeli tu laskavu titulu i budući da postoji veliki broj, stotine hiljada gradova, to je velika čast i privilegija biti u finalu Budva je pokazala da, ono što je njen istorijski značaj, a to je grad koji je star dva i po milenijuma koji ima kulturno-civilizacijske slojeve gotovo svih velikih civilizacija i kultura to je grad koji na svom prostoru ima izuzetno vežne istorijske, srednjovjekovne manastire, fresno slikarstvo. To je grad koji ima svoj stari grad koji je iz Mletačkog vremena i koji je danas dosta prepoznatljiv. Boka koja sa svojim kulturnim izrazom i prirodnim pejzažom, zaista nešto što je specifičnost u cijelom svijetu – istakao je Zenović dodajući da su to samo neke od odlika koje Budvu, zajedno sa Bokom mogu dovesti do Evropska prestonica kulture.
Zenović smatra da ova titula ne treba da pripada samo gradovima koji su oduvijek prepoznati kao mjesto kulture, već gradovima koji mogu da ostvare veliku transformaciju i promjenu, a prema njegovim riječima Budva to može pružiti.
– Da se vrati svojoj kulturnoj suštini, da se vrati tom lijepom mediteranskom gradu koji spaja i Balkan i Evropu i Mediteran i Evropu, koji može da spoji kulturu i nauku, a to je jedan od najstarijih gradova na jadranu, a istovremeno i grada sa najmlađom populacijom. Dakle puno toga što možemo da spojimo i stvorimo jedan novi amalgam koji zovemo Evropska prestonica kulture i nadamo se da ćemo u toj godini imati i kulturnno – umjetničke programe tokom cijele godine, da ćemo do tada stvoriti adekvatnu infrastrukturu za kulturu, da ćemo završiti velike i važne infrastrukturne projekte, u prvom redu mislim na šetalište Budva – Bečići, ali i na cijelu stazu koja bi trebala da ide uz obalu od Jaza do Buljarice i da povezujući upravo selo i grad, ruralni i urbani dio, zaleđe i obalu, da damo Budvi jedan novi oblik i jednu novu suštinu u kojoj će kultura biti neodvojivi dio – zaključuje Zenović.
Budva / Boka Prijestonica kulture foto Mediabiro
Direktor Fondacije Novi Sad 2022 – Evropska prestonica kulture, Nemanja Milenković, kroz primjer Novog Sada kao nosioca titule Evropske prestonice kulture, poručuje da ovaj projekat predstavlja vjetra u leđa ne samo Budvi i Boki, već cijeloj Crnoj Gori
– Ovo nije projekat koji samo mijenja kulturu, već čini da se promijeni sovijalno, društveno okruženje i ni jedan grad nepostoji koji već jeste Evropska prestonica kulture, nego grad koji želi to da postane. Dovoljno je da postavite ciljeve, da stvari koje vidite kao probleme rešavate kroz kulturu , a da sa druge strane stvari koje možda nijesu dovoljno istaknute, a dobre su, već sada budu podignute na jedan viši nivo i u toj sinergiji i balansu Budva u tom procesu od pet godina napravi neku novu priču, novog grada u kome kultura nije samo koncert, izložba, performans nego način života – kazao je Milenković.
Saradnja koju je sa Budvom ostvarila manekenka i zaštitno lice tog grada, Danijela Dimitrovska njoj pričinjavaju veliko zadovoljstvo i kako je navela, iskreno se raduje budućoj posjeti Budve, gdje će praviti materijal kojim će predstaviti ovaj grad na nešto drugačiji način.
– Poenta je da se Budva i Budvanksa rivijera predstave na jedan malo drugačiji način. Ne samo kao mjesto za ljetovanje, već i kao predivno mjesto za posjetu tokom cijele godine. Pored prelijepih plaža ima puno festivala, karnevala, manastira, restorana tako da ću ja probati na malo drugačiji način da prenesem svima utiske, kako bi ljudi došli i iskusili isto – poručila je Dimitrovska.
Pohvalivši projekat, članica gudačkog kvarteta Habanera Nina Birač kazala je da je i za umjetnike ovo odličan poduhvat.
– Vidljivost će se definitivno povećati, a nama će se omogućiti brojni nastupi i kontakti sa brojnim svjetskim zvijezdama – rekla je ona.
Vlasnici Geminija, kruzera turske kompanije Miray Cruises ponudili su pomoć ljudima koji su ostali bez svojih domova uslijed snažnih potresa u Turskoj početkom ovog mjeseca.
Brod za krstarenja Gemini biti će usidren u luci Iskenderun narednih mjesec dana kako bi se na njemu osigurao smještaj za oko 1050 osoba, koliki je i kapacitet putnika na brodu. Kompanija je ponudila tople obroke i 24-satnu medicinsku njegu. Kako se očekuje velik broj djece, za njih će biti organizirane razne aktivnosti kako bi lakše prebrodili krizu koja ih je snašla s njihovim obiteljima. Bude li potrebno, kompanija će staviti na raspolaganje dodatna plovila.
Uoči Evropskog prvenstva prvenstva koje je na programu od 12. do 17. marta u Andori, jedriličari JK Delfin iz Tivta takmičili su se na uvjek izuzetno kvalitetnoj regati Velika nagradi Mornara održanoj u Splitu od 24. do 26. februara.
Nakon dva dana takmičenja, šest odrjedrenih regata u olimpijskoj klasi ILCA 7, Ilija Marković zauzeo je 12. mjesto. U klasi ILCA 6, Nikola Golubović je zauzeo osmo mjesto. Golubović je koji na nedavno održanom Otvorenom prvenstvu Hrvatske osvojio zlatnu medalju u konkurenciji jedriličara do 21 godine u klasi ILCA 7. U klasi ILCA6 takmičio se i Andrija Marković i plasirao se na 21. mjesto.
Na takmičenju su učestvovali i Delfinovi jedriličari u klasi ILCA 4. Pavle Musić je zauzeo 23, Spasoje Đuranović 28, Petar i Nikolika Klakor 30 i 31. mjesto.
Poslednjeg dana takmičenja nije bilo jedrenja zbog olujnog vjetra. Prvo mjesto u klasi ILCA7 je osvojio Filip Jurišić koji je nedavno na Otvorenom prvenstvu Hrvatske osvojio titulu državnog prvaka, drugi je bio Pavlos Kontides, a treći, kao i na Otvorenom prvenstvu Hrvatske, Tonči Stipanović, osvajač dvije medalje na Olimpijskim igrama. U klasi ILC6 prvo mjesto je osvojila Sandra Lulić, drugi je bio Lovre Bakotić, a treći Tedi Leonardeli, svi iz Hrvatske. Nora Gotovac je osvojila zlato, Lea Rakovac srebro, a Josip Tafra bronzu u klasi ILCA4.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, psihologije, mediteranskog voćarstva i knjiga za djecu.
Đurđevim stopama roman je Ljiljane Šarac. Zima je 1455. godine. U tamnici čami 80-godišnji despot Đurađ Branković. Dok čeka da se za njega prikupi otkup, prebira po svojoj burnoj prošlosti. Prisjeća se mladalačkih pustolovina, ženidbe Irinom Kantakuzin, ljutog rivalstva sa ujakom Stefanom Lazarevićem, mukotrpne gradnje Smedereva i upinjanja da za svoj narod osvoji što više slobode. Šest vjekova kasnije, mlada Beograđanka Ksenija, izdanak loze Brankovića, traga za grobom despota tragične sudbine. Izdavač je Laguna.
Tanja Mravak u knjizi Naša žena opisuje svima dobro poznate situacije ženske svakodnevice i smješta nas za sto svojih junakinja i junaka, u njihove spavaće sobe i kancelarije, pružajući nam osjećaj da se nalazimo upravo tamo gdje se priča odvija. Žene u ovim pričama su po obrazovanju, bračnom stanju i uvjerenjima veoma različite. One su majke, ćerke, tetke, komšinice, žene bez parntera, ljubavnice, obične, naše žene, koje ponekad nisu svjesne nametnutih rodnih uloga, a nekad na njih pristaju ili ih čak nameću drugima, Autorka priča i o parovima čije su uloge određene patrijarhalnim obrascima. Izdavač je Booka.
Pčelar iz Alepa roman je Kristi Lefteri. Pčele nisu imale tajni pred Nurijem, u srećnim godinama njegovog života u Alepu. Poznavao ih je, umio da protumači njihov ples i nevjerovatno čudo njihovog savršeno jedinstvenog društva, malog raja usred sveopšteg haosa. Njegov život u Siriji bio je jednostavan. ali istovremeno i bogat. Brinuo se o košnicama, a njegova žena Afra smišljala je hiljade boja da bi slikala more, dok se mali Sami bezbrižno igrao. Ali, onda je Sirija počela da se rapada, a sa njom i život Nurija i njegove porodice. Samija je izgubio, ali će se za Afru do kraja života boriti kao za malu pčelu bez krila. Izdavač je Vulkan.
Jedna istorija primorskih Srba knjiga je većeg formata, za dugo nepoznata, sastavljena iz pet dijelova. U prvom dijelu njen autor, istoričar, pisac, prevodilac, publicista Antonije P. Farčić piše o pitanjima nasljedstva i diobi primorskih srpskih kraljevina, o kralju Stefanu i kralju Jovanu Vladimiru. Saznaćemo i kakve je posljedice imala provala cara Samuila te šta se dešavalo u Zahumlju, Srbiji i Trivuniji. U drugom dijelu se bavi Nereteljanima i uspostavljanjem njihove države, a u trećem značenjima imena Srbija i Bosna. U četvrtom dijelu ćemo saznati da li je postojao kralj Tomislav, a u petom i o stvaralaštvu samog autora. Izdavač je Informatika.
Upoznajte Junga autora Megi Hajd, Majkla Mekginisa i Oliver Pjua knjiga je zahvaljujući kojoj ćemo upoznati oca analitičke psihologije. Ovaj edukativni strip objašnjava teorije koje čine osnovu Jungovog rada, dotiče kontroverze koje su ga navele da se odvoji od Frojda i opisuje životne uspone i padove koji su mu pružili nove radikalne uvide u prirodu nesvjesnog uma. Strip je ovo koji nam daje odgovor ne sljedeća pitanja: kako je Jung otkrio nesvjesno, zašto se razišao sa Frojdom, na koje je sve načine uticao na modernu psihijatriju, koje su veze između Jungovih teorije i astrologije, zašto je optužen za antisemitizam. Izdavač je Arete.
Navodnjavanje maslina i voćnjaka autora Ede Družetića koristan je i praktičan priručnik za sve one koji se ozbiljno bave maslinarstvom i voćarstvom ali i za one koji to tek namjeravaju. U ovoj, bogato ilustrovanoj knjizi, naći ćemo sve ono najvažnije o prirodnim osobinama maslina, rodnosti i preduslovima o kojima ona zavisi. Sazanaćemo takođe i kakva je uloga vode i kolika je potreba za njom tokom godine. Autor iznosi dragocjene podatke o važnosti čuvanja vlage u tlu, kretanja vode u prirodi, izboru i načinu navodnjavanja. Izdavač je Slobodna Dalmacija.
Fudbal za decu mali je ilustrovani vodič Alberta Bertolucija. Ova knjiga će pomoći mlađim čitaocima da zavole fudbal i njegova pravila. Upoznaćemo tehnike, šampione i klubove koji su obilježili istoriju najvažnije sporedne stvari na svijetu. Čak 24 strane posvećene su najboljim igračima sa podacima o njihovim karijerama, klubovima u kojima su igrali i trofejima koje su osvojili. Pročitaćemo dosta toga i o navijačima, sudijama, pozicijama u timu, žutim i crvenim kartonima, naučiti šta je to katanaćo, a šta totalni fudbal i u kojim zemljama su zaživjeli. Knjigu je bogato ilustrovala Erika de Pjeri. Izdavač je Pčelica.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Zbog nevremena zaustavljen promet između Dalmacije i unutrašnjosti – foto Hina
Od 14:30 do daljnjega, zbog meteoroloških uvjeta, nema slobodnog cestovnog pravca ni za jednu skupinu vozila iz smjera Dalmacije prema unutrašnjosti i obrnuto, javlja HAK.
U toku je zimsko održavanje cesta pa su česti zastoji iza vozila zimske službe koja se kreću sporije.
Opasno je i treba polako voziti na svim cestama. HAK upozorava da je zbog zatvorenih cesta prema Dalmaciji veći broj vozila isključen iz prometa na odmorištima i parkiralištima te savjetuju da se ne kreće na put. Na cestama je mnogo vozila zimske službe, što usporava promet.
Više od 80 putnika došlo je u Kulturno- informativni centar u Gračacu koji je pretvoren u prihvatni centar Stožera Civilne zaštite za sve koji zbog obilnog snijega ne mogu nastaviti putovanje, a ubrzano se radi na osposobljavanju sportske dvorane za prihvat većeg broja putnika.
Načelnica Stožera Civilne zaštite Općine u Gračacu Natalia Turbić, rekla je Hini da je u okolici Gračaca napadalo oko 60 centimetara snijega pa sada, kako kaže, nije najveći problem kako zbrinuti ljude koji su došli već u Gračac nego kako pomoći ljudima koji u zameteni snijegom u svojim vozilima.
Snijeg se s prometnica čisti koliko se može, kroz Gračac je sve prohodno, no pozvali smo u pomoć Hrvatsku gorsku službu spašavanja da bi se probili do ljudi kojima je potrebna pomoć uz ceste ili na cestama, rekla je Turbić.
Budući da u KIC-u nema postelja, Crveni križ je osigurao madrace i vreće za spavanje, te deke, ali sada se, kaže Turbić, pripremaju za prihvat većeg broja ljudi te se razmišlja i o pripremi osnovne ili srednje škole.
Mogu samo reći da su sve interventne službe na terenu i pripremamo se da bismo pomogli svima kojima će pomoć biti potrebna, pa i onima na putu, ako ceste postanu neprohodne, rekla je Turbić.
❗️Od 14.30 do daljnjega nema slobodnog cestovnog pravca za sve skupine vozila iz smjera Dalmacije prema unutrašnjosti i obrnuto.
🔴U Gračacu je otvoren prihvatni centar za putnike zapele u prometu, na adresi Nikole Tesle 37, kod mosta u Gračacu
— Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-RH (@RavnateljstvoCZ) February 26, 2023
Nemanja Mikulić karatista KK Bijela danas je postao Seniorski prvak Crne Gore do 75kg. On je u veoma jakoj konkurenciji pobjedio tri vrhunska borca osvajace Evropskih i Balkanskih medalja.
U prvom kolu sastao se sa takmicarem Bara Lazarem Jovovićem i taj meč riješio je u svoju korist rezultatom 1:0.
U drugom kolu pobjedjuje takmicara Omladinca iz Podgorice aktuelnog državnog prvaka Balšu Miličkovića rezultatom 2:0.
U finalnom meču pobjedio je takmičara Omladinca višestrukog osvajača Evropskih medalja Nenada Dulovića sudijskim izjašnjavanjem 3:1.
Izborena je viza za Seniorsko prvenstvo Evrope koje ga očekuje idući mjesec u španskoj Gvadalahari. Predstoje intenzivne pripreme u narednim danima kako bi pokušao da osvoji jednu od medalja.
