Aerodromi CG prihodovali 33 miliona eura, opsluženo milion i 900 hiljada putnika

0
Press – Aerodromi CG

Prihodi od oko 33 miliona eura, promet putnika od oko milion i devetsto hiljada i povećanje broja cjelogodišnjih ruta su podaci koji odražavaju pozitivno poslovanje Aerodroma Crne Gore tokom 2022. godine. To je saopšteno na godišnjoj konferenciji za novinare koja je održana na Aerodromu Podgorica.

“Aerodromi Crne Gore su od januara do sredine decembra 2022. godine opslužili oko milion i devetsto hiljada putnika što je 72 odsto u odnosu na isti period 2019. godine. Zasebno, Aerodrom Podgorica je ostvario promet putnika od čak 98 odsto u odnosu na rekordnu 2019. godinu, dok je Aerodrom Tivat, u istom uporednom periodu, zbog dobro poznatih geopolitičkih razloga, zabilježio promet od oko 50 odsto putnika u odnosu na tri godine ranije”, precizirao je predsjednik Odbora direktora, Eldin Dobardžić.

Strateški uspjeh na koje su ACG ponosni je povećanje broja cjelogodišnjih ruta u odnosu na prethodnu godinu.

“Tokom ljetnje IATA sezone, Podgorica je bila povezana sa do 32 destinacije, a Tivat sa do njih 28. Tokom zimske sezone, taj broj je očekivano manji. Ipak, na Aerodromu Podgorica tokom zimske sezone imamo 18 aktivnih ruta, i to: Atina, Barselona, Beograd, Beč, Berlin, Brisel, Budimpešta, Dortmund, Istanbul, Krakov, Ljubljana, London Stansted, Luksemburg, Mančester, Memingen, Milan, Rim, Zagreb.

Aerodrom Tivat je povezan sa Beogradom i Istanbulom”, naveo je Dobardžić i dodao da su tri četvrtine od ukupnog opsluženih putnika, klijenti kompanija Air Serbia, Air Montenegro, Wizz Air, Ryanair, Turkish Airlines i Austrian Airlines.

Prema preliminarnim projekcijama i isključivo pod uslovom da se one u cjelosti realizuju, ova zimska sezona, koja je počela 30. oktobra 2022. godine i traje do kraja marta 2023. godine, biće uspješnija i od rekordne, 2019. godine.

“Uz ogradu da sada govorimo samo o projekcijama, promet putnika tokom zimske sezone trebalo bi da bude veći za 12 odsto u odnosu na isti period 2019. godine”, kazao je predsjednik Odbora direktora.

Da su Aerodromi Crne Gore stabilna kompanija, pokazuju i finansijski rezultati.

“Ukupni prihodi, na kraju decembra, biće oko 33 miliona eura. Nakon svođenja računa krajem godine, izvjesno je da ćemo kalendarsku 2022. godinu završiti uz operativnu dobit iznad tri miliona eura. To je za oko 30 odsto više u odnosu na 2021. godinu”, rekao je Dobardžić.

Kada je riječ o prioritetima u 2023. godini, izvršni direktor, Vladan Drašković skrenuo je pažnju na to da njih definišu domaće i međunarodne okolnosti u smislu konačne odluke Vlade o budućnosti razvoja Aerodroma Crne Gore i opšta neizvjesnosti na geopolitičkom planu.

Aerodromi CG prihodovali 33 miliona eura, opsluženo milion i 900 hiljada putnika
Aerodrom Tivat

Nema sumnje da Aerodromima treba razvoj i pitanje je ko će biti nosilac razvoja.

“Koncesija je legitiman upravljački model koji je, međutim, posebno rizičan u slučaju Crne Gore. Između ostalog, djeluje da se često povlači pogrešna paralela u pravcu da predaja koncesionaru znači povećanje avio-dostupnosti. Treba dobro izvagati tu odluku i napraviti temeljnu analizu”, smatra Drašković.

U takvim okolnostima, čekajući odluku, ACG moraju da vode troškovno odgovornu politiku, da budu skoncentrisani na investiciono održavanje i ulaganje u opremu koja je, prije svega, u funkciji rasta operativnih kapaciteta, rekao je Drašković koji je definisao ključne obaveze u 2023. godini.

“U tom kontekstu izdvajamo sanacije krovova terminalnih zgrada oba aerodroma, zatim sanaciju platformi 3 i 5 u Tivtu koja je završena tokom prethodne noći i sada ostaje iscrtavanje horizontalnih oznaka nakon čega će one biti u upotrebi. Kada je riječ o nabavci opreme za zemaljsko opsluživanje putnika, prioritet je nabavka stepenica, zatim pratimo situaciju na tržištu u vezi sa nabavkom ambu-lift vozila, opreme za odleđivanje aviona i vatrogasnog vozila. Pratimo i razvoj standarda vezanih za bezbjednosnu opremu”, pojasnio je Drašković.

On je, odgovarajući na pitanja novinara najavio da se međunarodna sertifikacija Aerodroma Podgorica očekuje u narednih nekoliko mjeseci dok je vrijeme koje je potrebno za sertifikaciju Aerodroma Tivat duže i u direktnoj je srazmjeri sa investicionim potrebama.

Na konferenciji je najavljen i početak razvoja pilot projekta na Aerodromu Podgorica koji se, u perspektivi, može realizovati u saradnji sa Elektroprivredom Crne Gore, a koji bi podrazumijevao diverzifikaciju modela snadbijevanja električnom energijom iz obnovljivih izvora.

Predsjednik Opštine Tivat nagradio najbolje policajce

0
Predsjednik Opštine Tivat nagradio najbolje policajce
Sa prijema kod gradonačelnika – foto Opština Tivat

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović upriličio je danas prijem za policijske službenike Odjeljenja bezbjednosti i Stanice granične policije Tivat, Dragana Rakočevića i Milana Rakočevića, a koji su tokom 2022. godine postigli istaknute rezultate u radu i doprinijeli povećanju bezbjednosti građana i posjetilaca Tivta.

“Pohvaljenim službenicima uručene su simbolične novčane nagrade. Prijemu su prisustvovali i načelnik OB Tivat Ivan Rakočević, komandir stanice policije Danilo Ivanović, rukovodilac stanice kriminalističke policije Miodrag Knežević, kao i šef stanice granične policije Bojan Lalatović. Načelnik OB Tivat Rakočević istakao je izuzetnu saradnju i komunikaciju koju svakodnevno ostvaruju sa opštinskim organima i službama, a Lalatović je zahvalio Opštini što po prvi put zvanično ukazuje priznanje za rad tivatske granične policije, kao sastavnog dijela bezbjednosnih službi.”- saopšteno je tim povodom iz Opštine.

Gradonačelnik Komnenović je, kako se ističe, izrazio zahvalnost policijskim službenicima na odličnoj i kvalitetnoj saradnji sa gradskom upravom u godini na izmaku.

“Svima nama cilj je isti – da Tivat koji je poznat kao miran mediteranski grad, to i ostane. Zato ćemo nastaviti da podržavamo sve inicijative za unaprjeđenje uslova za vaš rad, prije svega rješavanje pitanja prostorija, što je našem gradu prijeko potrebno. Vašem kolektivu želim bezbrižniju, bezbjedniju i radosniju 2023. Godinu.”- poručio je policajcima Komnenović.

Opština Tivat inače, prije nekoliko mjeseci pokrenula je kod Vlade inicijativu da lokalna uprava i država zajedno sagrade novi objekat u kojem će se smjestiti Odjeljenje bezbjednosti, ali i Služba zaštite i spašavanja Tivta, na placu koji pripada lokalnoj upravi prkeo pia škmolskog centra, a na kojjem se sada nalazi dotrajala montažna baraka u kojoj je već više od 40 godina, smještena tivatska policija. Iako uslovi rada u toj baraci odavno nisu ni izbliza zadovoljavajući i potpuno su neprimjereni gradu koji važi za “crnogorski Monte Karlo”, jer s eu GTivtu razvijaju investocije u tueristilke rizorte vrijedne preko milijardu ipo eura, Ministartvo unutrašnjih poslova sa Filipom Adžićem (URA) na čelu, već mjesecima ne odgovara na ponudu Opštine Tivat da se potpiše memorandum o saradnji i zajedno izgradi novi moderan objekat za potrebe policije i gradskih interventnih službi.

Kotor – Vasilije Jakšić najbolji sportista, JK Lahor najbolji sportski klub

0
Kotor – Vasilije Jakšić najbolji sportista, JK Lahor najbolji sportski klub
Vasilije Jakšić

Opštinska Komisija za sport koju čine potpredsjednik Opštine Kotor, Nebojša Ševaljević – predsjednik Komisije, i članovi/ice Marina Bjelja, Nada Vučković, Nenad Bukilica i Goran Vuković, donijela je odluku o dodjeli godišnjih priznanja iz oblasti sporta na osnovu uspjeha i postignuća sportista/kinja, sportskih radnika/ca i klubova u protekloj godini, kao i pristiglih predloga na Javni poziv za izbor najboljih u sportu.

Priznanja se, shodno Odluci o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za finasiranje sporta, dodjeljuju po kategorijama, a ovogodišnji/e dobitnici/e su:

– Najbolji sportista: Vasilije Jakšić

– Najbolji sportski klub: Jedriličarski klub “Lahor”

– Najbolja trenerica: Mirjana Martinović

– Perspektivni sportista: Filip Milošević

– Zaslužni sportski radnici: Slavko Piper i Predrag Lazović.

Specijalno priznanje će ovom prilikom biti uručeno i Mirku Vičeviću, najtrofejnijem crnogorskom sportisti i članu Kuće slavnih vodenih sportova.

Lahor – Regata foto Elena Shu

Takođe, posebna priznanja za sportske rezultate ostvarene u 2022. godini biće dodijeljena:

Aleksi Roganoviću – istaknutom članu Jedriličarskog kluba “Lahor”, nosiocu titule šampiona sa četiri prva mjesta u osam regata;

Vidaku Miljenoviću – aktuelnom kadetskom prvaku Crne Gore u džudo-u sa zapaženim rezultatima na domaćim i međunarodnim takmičenjima;

Andrei Milaš – osmogodišnjoj članici judo i ju – jutsu kluba “Champion”, prvakinji države i vicešampionki Balkana u ju-jitsu;

Andriji Radunoviću, Dušku Petroviću i Nikoli Petroviću – uspješnim članovima džudo kluba “Kotor”;

Neđu Baštrici, Balši Vučkoviću, Pavlu Krivokapiću, Milošu Vukšiću, Drašku Samardžiću i Milanu Nikaljeviću – članovima juniorske vaterpolo reprezentacije, osvajačima srebra na ovogodišnjim Mediteranskim igrama.

Osim navedenih nagrada, Komisija je donijela odluku o dodjeli posthumnih priznanja za Milivoja Radulovića, Nenada Gajića i Đura Perovića.

Dodjela godišnjih priznanja biće upriličena u petak, 23. decembra, sa početkom u 17h u hotelu “Cattaro”.

Plenković: Ulazak u eurozonu i šengen obilježit će se simbolično

0
Euro

Ulazak Hrvatske u europodručje i šengensku zonu s prvim danom 2023. godine obilježit će se simbolično, podizanjem eura s bankomata, plaćanjem kave u eurima i prelaskom granice bez kontrola, najavio je premijer Andrej Plenković u srijedu u emisiji “A sada Vlada”.

“Nećemo raditi neke velike fešte. Mislim da trebamo tu biti skromni i ponizni, puno smo na tome radili, ali ćemo obilježiti to na neke simbolične načine”, rekao je Plenković.

Prvi put će se s bankomata podići euro umjesto kune, a u posjet će doći predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, najavio je.

“Otići ćemo s njom na granicu sa Slovenijom. Tu ćemo proći granicu bez kontrola. Popit ćemo kavu, platit ćemo u eurima”, rekao je Plenković.

Pritom je naglasio da on “velikom feštom” smatra doček Vatrenih održan u nedjelju u Zagrebu.

“Ući u euro i šengen isti dan još nije uspjelo nikome”, ponovio je Plenković što je i dan ranije istaknuo u obraćanju diplomatima akreditiranima u Hrvatskoj.

Premijer je rekao kako mu je drago što se to odvija na sredini drugog mandata njegove vlade, kao i da se ništa od toga ne bi dogodilo bez političke stabilnosti i “čvrstih 77 ruku parlamentarne većine”.

Plenković: Ulazak u eurozonu i šengen obilježit će se simbolično
Andrej Plenković

“Hrvatskoj je BiH najvažnija susjedna zemlja”

Plenković se u emisiji osvrnuo i na dodjelu kandidatskog statusa za članstvo u EU osni i Hercegovini kazavši da mu je bilo zadovoljstvo biti na Europskom vijeću na kojemu je to potvrđeno za Hrvatskoj “najvažniju susjednu zemlju”.

“Srbija i Crna Gora pregovaraju već duže vrijeme o članstvu, konačno smo uspjeli da ove godine krenu Albanija i Sjeverna Makedonija. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo. To je dobro za sve građane, ali i za stabilnost”, dodao je.

Hrvatskoj je Bosna i Hercegovina “najvažnija susjedna zemlja. Zemlja u kojoj su Hrvati konstitutivan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna”, naglasio je.

„U traganju za zlatnom žicom“ – Promocija bio–bibliografije Živka Nikolića

0

„U traganju za zlatnom žicom“ – Promocija bio–bibliografije Živka NikolićaPromocija biobibliografije Živka Nikolića „U traganju za zlatnom žicom“, autorke Vere Đukanović, biće upriličena u četvrtak, 22.decembra u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, sa početkom u 20h.

Bio-bibliografija Živka Nikolića rađena je povodom osamdesetogodišnjice rođenja i dvadesetogodišnjice smrti velikog sineaste. Ona predstavlja popis radova o njegovom životu i djelu, prikaza njegovih filmova,učešća na festivalima, nagrada itd.

Knjigu čine dva poglavlja: Stvaralaštvo Živka Nikolića i Literatura o Živku Nikoliću.

Prvo poglavlje sadrži odjeljke: Kratkometražni filmovi, Dugometražni igrani filmovi, DVD izdanja, TV serije i filmovi, Književni rad (scenarija i poezija) i Intervjui, dok se drugo poglavlje odnosi na: Monografske publikacije i posebni otisci; Poglavlja i članci u knjigama i zbornicima, Članci u časopisima i novinama i Elektronski izvori.

Promocija ima atipičan koncept: odlomke Živkovih izlaganja o filmu i o sebi, koje je odabrao urednik izdanja Andro Martinović, govoriće glumci Vanja Jovićević, Lara Dragović, Slavko Kalezić i Vukan Pejović. Tekstovi datiraju od intervjua povodom Nikolićevog dobijanja nagrade 1971. godine, kad je filmom „Trag“ debitovao na 18. Festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu, preko intervjua koji su objavljeni u časopisima i novinama poslije uspjeha filma „Marko Perov“ 1975. godine ili intervjua nakon uspjeha filma „Prozor“ u Oberhauzenu, intervjua u Puli – nakon projekcije filma „Beštije“,intervjua tokom snimanja ostalih filmova, sve do intervjua za TVCG iz 1998. godine i u „Pobjedi” novembra 1999. godine.

Publika će imati priliku i da pogleda dva kratka Nikolićeva  filma „Ždrijelo“ i „Prozor“.

Izdavač je Crnogorska kinoteka. Grafičko oblikovanje uradio je Nikola Latković. Bio-bibliografija Živka Nikolića je dragocjen vodič svim istraživačima koji se bave istorijom filma, crnogorskom ili, pak, jugoslovenskom, kao i podsticaj za osvjetljavanje lika i djela reditelja koji po liričnosti i metaforičnosti nema stilskog i vrednosnog pandana u jugoslovenskoj kinematografiji.

Ulaz – slobodan.

Otkrivena pećina skoro u centru Trebinja

0
Otkrivena pećina skoro u centru Trebinja
Trebinje – foto Boka News

Pripadnici Speleološkog društva Zelena brda iz Trebinja istražili su novootkrivenu pećinu, koja se nalazi gotovo u samom centru grada i puna je pećinskog nakita, prenosi www.padrino.ba

Nikola Lakić, član Zelenih brda, kaže da se pećina slučajno otvorila prilikom izvođenja radova na stadionu Fudbalskog kluba Leotar iz Trebinja, a otkrili su je izvođači radova na postavljanju novih reflektora na stadionu.

– Pozvali su nas izvođači radova koji su na ovom mjestu bušili i iskopavali tlo radi postavljanja reflektorske stope i tom prilikom im se otvorila pećina koja se nalazi na sjevernoj strani stadiona Police i ide prema objektu Bolnice Trebinje. Odnosno, otvor je na stadionu, a ona ide ispod bolnice – pojašnjava Lakić.

Pripadnici Speleološkog društva Zelena brda iz Trebinja istražili su novootkrivenu pećinu, koja se nalazi gotovo u samom centru grada i puna je pećinskog nakita.

Uprava za katastar i državnu imovinu preuzima nepokretnosti Bolnice Meljine

0
Uprava za katastar i državnu imovinu preuzima nepokretnosti Bolnice Meljine
Bolnica Meljine – foto RTHN

Od 1. januara građani Herceg Novog, odnosno Boke i dijela primorja, dobiće adekvatnu zdravstvenu zaštitu kakvu i zaslužuju na nivou sekundarne bolnice Meljine.

Do sada je pod aktom interno bila odluka Vlade, a direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić, je saopštio u Mreži RTCG da će od ponedjeljka, 26. decembra Uprava za katastar i imovinu preuzeti nepokretnosti bolnice Meljine.

– To znači početak gdje ćemo u narednih nekoliko dana u saradnji sa Ministarstvom zdravlja dovesti do toga da u ovom trenuku nađemo rješenje da Opšta bolnica Meljine uđe u sistem javnog zdravstva. Tako će građani Herceg Novog, Boke i dijela primorja imati zdravstvenu zaštitu kakvu su imali prije desetak godina kada je Bolnica Meljine bila u sastavu javnog zdravstva – objasnio je on.

Trenutna situacija u Bolnici Meljine nije sjajna, dodao je Kadić i to ilustrovao podacima:

– Tamo je trenutno 11 ljekara za stalno, četiri ljekara koji su penzioneri, 60 medicinskog kadra i 68 do 70 nemedicinskog kadra. Govorimo o 150 ljudi, odnosno 150 porodica koje su vezani za opstanak bolnice Meljine – kazao je on.

Ipak, od 1. januara, kada se završi papirologija oni će djelovati u okviru Opšte bolnice Kotor, sa isturenim odjeljenjem u okviru Bolnice Meljine. Tako će se riješiti njihov status, uvjerava Kadić.

– Najbitnije, riješićemo status Herceg Novog da bi dobili adekvatnu zdravstvenu zašitu, jer do sada nijesmo imali načina da im pomognemo s obzirom na to da je Bolnica smatrana privatnom zdravstvenom ustanovom, koja je još u stečaju – poručio je on.

SDT-u podnijeta je krivična prijava protiv direktora Aerodroma Tivat

0
V.Praščević – foto Aerodromi CG

Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv direktora Aerodroma TivatVladimira Praščevića zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja prilikom zapošljavanja radnika u toj vazdušnoj luci, odnosno navodnih nezakonitih pritisaka na pojedine radnike. “Vijesti” imaju uvid u prijavu, čiji je podnosilac anoniman i gdje se tvrdi da “diskriminacijske postupke sprovodi kao produžena ruka menadžmenta iz Podgorice”.

Iz poslovodstva ACG “Vijestima” su zvanično kazali da nisu upoznati sa krivičnom prijavom koja je podnesena protiv Prašćevića i negirali su da mu oni daju instrukcije da drugačije postupa prema ljudima koji su prethodno tužili tu firmu.

”Naglašavamo da će kompanija u svakom slučaju pokazati punu spremnost za saradnju sa svim nadležnim državnim organima. Informišemo Vas i da organi upravljanja isključivo vrše poslove iz domena nadležnosti propisanih Statutom i Zakonom o privrednim društvima, tako da direktoru Aerodroma Tivat, niti bilo kojem drugom zaposlenom, nije dat nalog za bilo kakvo postupanje u odnosu na zaposlene koji vode sudske postupke. ACG će kao i uvijek, postupiti u skladu sa pravosnažnim odlukama crnogorskih sudova”, poručili su iz menadžmenta.

U anonimnoj prijavi je navedeno da je Praščević u junu prošle godine navodno počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, prilikom zapošljavanja N. D. na radno mjestu vatrogasca, a koji ne ispunjava uslove oglasa.

”Praščević je protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja, pribavio korist N. D., a na štetu ACG tako što nije zapisnički konstatovao da N. D. ne posjeduje odgovarajuću školsku spremu za radno mjesto profesionalni spasilac/spasiteljka-vatrogasac SSS IV stepen, a što je bio dužan da učini provjerom dokumentacije za prijavljivanje na oglas”, piše u prijavi.

Dalje se navodi da Praščević navodno u kontinuitetu zloupotrebljava svoj položaj da bi za sebe i one koji su ga imenovali pribavio korist, te da je saučesnik u vršenju krivičnih djela sa elementima povrede prava iz rada i ravnopravnosti u zapošljavanju.

”Ta korist se ogleda u unaprijed smišljenom favorizovanju određenih osoba prilikom zapošljavanja na aerodromu, a diskriminaciji ostalih kandidata koji ispunjavaju uslove za prijem, ali se oni ne primaju u radni odnos jer im se prijeti da prethodno moraju odustati od sudskih sporova koje vode sa preduzećem”, piše u prijavi.

”Vijestima” iz SDT-a nije odgovoreno na pitanja da li su i što do sada preduzeli povodom ove prijave, a portparol tog Tužilaštva, specijalni tužilac Vukas Radonjić nije odgovarao ni na telefonske pozive novinara.

Praščević je nakon promjene vlasti na izborima 30. avgusta 2020. na tu poziciju došao na predlog građanske koalicije “Narod pobjeđuje” koja je predvodila novu lokalnu vlast u Tivtu. Međutim, u svom djelovanje, prema nezvaničnim informacijama, navodno je pokazao mnogo veću bliskost i spremnost da u rukovođenju i zapošljavanjuj na Aerodromu Tivat zastupa interese DF-a.

”Vijesti” su prije nekoliko mjeseci objavile i priču o sezonskoj higijeničarki Jeleni Vasić, samohranoj majci dvoje djece, koja je godinama obavljala posao na tivatskom aerodromu i koja je odbijena na konkursu za prijem sezonske radne snage iako se na oglas prijavilo više nego duplo manje kandidata od traženog broja izvršilaca. U krivičnoj prijavi protiv direktora tivatskog aerodroma piše da “ovakve diskriminacijske postupke sprovodi Praščević kao produžena ruka menadžmenta iz Podgorice i po njihovom nalogu i uticaju”.

SDT-u podnijeta je krivična prijava protiv direktora Aerodroma Tivat
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Mjesecima pokriva mjesto zaposlenog koji je otišao da plovi

U prijavi se navodi i da Prašćević navodno “u direktnim razgovorima u svom kabinetu uvjerava ljude da će, ako učine ono što traži od njih, obezbijediti privilegovani položaj”.

Dalje se tvrdi da navodno, diskriminaciju radnika sprovodi i tako što “smišljeno omogućava pojedinim radnicima da odsustvuju sa posla na više mjeseci (preko pola godine) radi odlaska na brod, a vode se da su na bolovanju, pa onda bolovanje prekinu godišnjim odmorom, pa godišnji isprekidaju bolovanjem”. Naglašavaju da se to događa bez da zaposleni o kojem je riječ, po propisanoj proceduri, lično podnese zahtjev za korištenje godišnjeg odmora i da lično potom preuzme i potpiše rješenje koje mu za to izda nadređeni, te da neko tako biva privilegovan jer može otići na brod i dodatno zarađivati, dok mu istovremeno teče staž i stiže plata i u ACG na radnom mjestu sa kojeg odsustvuje.

Iz menadžmneta ACG na pitanje jesu li upoznati sa takvim slučajevima na Aerodromu Tivat, tvrde da u toj firmi “nema povlašćenih, niti diskriminisanih”.

”Kada je riječ o načinu korišćenja godišnjeg odmora, on je propisan internom procedurom koja se primjenjuje u svakom pojedinačnom slučaju. Odsustva sa rada zbog bolesti bila su predmet inicijative koja je upućena Upravi za inspekcijske poslove, jer je isključivo u njihovoj nadležnosti da vrše nadzor i kontrolu bolovanja. Rukovodioci svih službi dužni su da sa ovakvim saznanjima upoznaju menadžment i nadležne službe radi sprovođenja odgovarajućih postupaka, koji se vode po svim zahtjevima ili inicijativama”, poručuju iz uprave ACG.

Rusi i Ukrajinci za pokretanje biznisa najčešće biraju pirmorje – Najveći broj firmi otvoren u IT sektoru

0
Rusi i Ukrajinci za pokretanje biznisa najčešće biraju pirmorje – Najveći broj firmi otvoren u IT sektoru
Kompijuter

Najviše ruskih i ukrajniskih firmi registrovano je u Budvi (1.255), Herceg Novom (660), Podgorici (603), Baru (559), Tivtu (181).


Rat u Ukrajini doveo je do velike migracije, kako Rusa tako i Ukrajinaca. Osim Gruzije, drugih okolnih i zemalja EU, veliki broj njih došao je i u Crnu Goru. Oni koji su izabrali našu zemlju kao krajnju destinaciju, pokrenuli su svoje biznise najčešće vezane za IT tehnologiju.

Prema posljednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) legalni boravak u Crnoj Gori prijavilo je oko 12.800 ruskih državljana, blizu 1.700 Ukrajinaca, ali i 6.500 građana Ukrajine koji su zatražili privremenu zaštitu, rečeno je Bojama jutra, televizije Vijesti.

Oni koji su prijavili stalni boravak u međuvremenu su pokrenuli i svoje poslove.

Za razliku od 2021. kada je 520 Rusa i 140 Ukrajinaca imalo svoju firmu sada je taj broj značajno veći.

– Od 23. februara 2022. od početka konflikta u Ukrajini, tu bilježimo skok kada su u pitanju osnivači iz Rusije, na 520 firmi, ove godine je registrovano 3.226 privrednih društava, od tog broja je obrisano oko 29 firmi – rekao je Radoje Mijušković iz Uprava prihoda i carina.

Oni se pretežno bave informacionim tehnologijama i programiranjem.

– Uglavnom su se bavili IT tehnologijama to su kompjutersko programiranje, obrada podataka, smještanje aplikacija i konsultantske djelatnosti, dakle sve ove ruske firme koje su osnovane ove godine, vezane su za IT industriju. Što se tiče osnivača iz Ukrajine, to su djelatnosti koje se odnose takođe na kompjutersko programiranje i za nekretnine – navodi Mijušković.

Kao mirnu luku za pokretanje biznisa pronašli su pretežno na primorju.

Najviše ruskih i ukrajniskih firmi registrovano je u Budvi (1.255), Herceg Novom (660), Podgorici (603), Baru (559), Tivtu (181).

Konstruktivni predlozi građana za Park prirode „Vrmac“

0

Aktuelna tema koja se tiče proglašenja prirodnog rezervata poluostrva „Vrmac“ za Park prirode, izazvala je interesovanje kod naših čitalaca koji su u velikom broju učestvovali u anketi. Postalo je malo jasnije što je izazvalo njihovo nezadovoljstvo, a za novonastale probleme, ponudili su korisne predloge i rješenja.

Na pitanje da li smatraju da „Vrmac“ treba proglasiti Parkom prirode, 65% čitalaca je odgovorilo potvrdno, dok je 35% bilo protiv.

Stav da područje Park prirode treba da obuhvati vrh i nenaseljeni dio ima 38% anketiranih građana, čitavo brdo 27%, područje koje ne obuhvata građevinsko zemljište 20%, a da Park treba da bude samo na državnoj imovini, njih 15%.

Na pitanje koje je, po vašem mišljenju, optimalno rješenje da se „Vrmac“ proglasi parkom prirode i da građani budu zadovoljni, čitaoci predlažu:

  • Ne dirati privatnu imovinu – granica Parka da ide uglavnom do puta koji kreće od Trojice do kasarne i da ista ima neku namjenu
  • Ograničiti se na uži region, zaobići privatna imanja koja imaju status građevinskog zemljišta
  • Jedno preduzeće da gazduje, sve da se stavi u funkciju nadogradnje turističke ponude i dobrobiti svih žitelja mjesta oko Vrmaca! Koristiti iskustva Nacionalnih parkova i iz susjednih država!
  • Dozvoliti da se na području gdje građani imaju svoje kuće, kontrolisano gradi i dograđuje. Na vrhu, izletničkom dijelu brda, napraviti dva restorana sa vidikovcima-Tivat/Kotor, trim i biciklisticke staze, sportske terene, uvesti električna vozila, omogućiti građanima kvalitetno korišćenje Vrmca kao što postoji u civilizovanim zemljama.

    Vrmac staze – Vjeverice
  • Optimalno rješenje je da: Park prirode ne obuhvati zone koje su važećim planskim dokumentima predviđene za izgradnju, da se u III zoni zaštite ubuduće mogu proširivati naselja, shodno prostornim planovima, kako je i navedeno u Odluci – da se omogući bavljene tradicionalnim poljoprivrednim djelatnostima, da se studijom i odlukom jasno definišu dozvoljene i zabranjene aktivnosti, kao i ostala ograničenja za vlasnike parcela, da se imenuje upravljač parka prirode i da postoje čuvari parka. Prije svega, tamo ima spomenika i kulturnih dobara zapuštenih i punih smeća koje ostavljaju nesavjesni posjetitelji, treba odrediti precizne granice, tako da svi mogu da uživaju i vlasnici zemljišta, i lovci, i turisti. Nije teško postaviti stvari tako da niko nikome ne smeta, a da se u potpunosti valorizuju ideje Parka prirode. Ali, definitivno, treba odrediti nekoga ko će čitav prostor da održava na pravi način, samo proglašenje bez daljnjeg gazdovanja, ne vrijedi ništa. Isto je napravljeno sa Solilima koja su toliko zarasla u niskko rastinje da te ptice danas nemaju gdje da slete… tj. stanište je smanjeno jer se ne održava.
  • Starosjedioci i njihovi nasljednici mogu graditi na svojim imanjima objekte stanovanja i poslovnih turističkih apartmana, restorana, suvenirnica, vinarija, farme stoke, itd. ogrančenih gabarita i arhitekture da se ne remeti pejzaž i kulturno nasljeđe. Novo JP treba da zaposli mještane iz tog prostora kao čuvare i dobre poznavaoce prilika. STOP mogućoj gradnji i betonizaciji! ZAŠTITITI fortifikacione objekte od daljnje devastacije. Rasčistiti, obnoviti i markirati sve stare pješačke staze i valorizovati ih kroz turističku ponudu. Lovce strogo kontrolisati. Dakle, SAČUVATI ovo što sada imamo za BUDUĆE generacije koje će biti mudrije od nas i koje će imati interes da čuvaju prirodu.

Ovo su samo neki od predloga učesnika ankete.

Koje su su to osnovne primjedbe građana sublimirao je za Boka News dipl. ing brodogradnje Vitomir Vujović, starosjedilac sa Prčanja: