Španjolska Iberia krajem aprila vraća se u Zračnu luku Dubrovnik, a od juna u Split i Zagreb. U prošlogodišnjem ljetnom redu letenja letovi između Madrida i Dubrovnika krenuli su s prometovanjem već na samom kraju marta, odnosno s početkom ljetnog reda letenja.
Iberia će ovog ljeta ponovno prometovati prema tri odredišta u Hrvatskoj, u planu ni ove godine nema linije prema zadarskoj zračnoj luci. Prva će s prometovanjem krenuti linija između Madrida i Dubrovnika, preciznije, 29. aprila ove godine. Iberia će postepeno povećavati broj operacija kako se budemo bližili samoj špici ljetne sezone. Do juna, u prometu će biti tri sedmična leta, svakog ponedjeljka, četvrtka i subote.
Već s 01.06. na ovoj će liniji zrakoplovi španjolskog prijevoznika prometovati svakodnevno, a od 01. avgusta čak dva puta dnevno. Iberia će najveći kapacitet uvjerljivo imati prema Zračnoj luci Dubrovnik prema kojoj su i u rujnu najavljeni svakodnevni letovi. Na kraju sezone, u oktobru, u razoblju od 05. do 28.10., najavljeno je pet letova tjedno, svakog dana osim srijedom i petkom.
Opština Kotor poziva sve nadležne organe da se pokrenu postupci u okviru inspekcijskih službi i tužilaštva i da se utvrdi odgovornost za urušavanje dvije porodične kuće u Novom naselju. Opština Kotor će do rješavanja situacije obezbijediti adekvatan smještaj za porodice čije su kuće ugrožene, saopšteno je danas iz Kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Zahtjevamo da se hitno utvrdi odgovornost svih činilaca u ovom postupku, od projektanata, revidenata, arhitekti, investitora, izvođača, nadležnih organa i ostalih.
Kako Opština Kotor nema apsolutno nikakvu nadležnost više puta smo upozoravali nadležne preko inspekcijskih organa na opasnost koja prijeti na terenu. Kako je nadležni inspektor uporno tvrdio da ne postoji opasnost po okolinu, predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić je sa situacijom upoznao Vladu Crne Gore i nadležnu ministarku, koji su odmah uputili novi inspekcijski nadzor koji je naložio da se teren obezbijedi, te je tokom radova na obezbjeđenju terena došlo do klizanja terena. Ponavljamo da ćemo insistirati i istrajati da se svi odgovorni kazne, a da se oštećenim porodicama nadoknadi šteta.
Radi potpunog informisanja javnosti, dostavljamo punu hronologiju događaja. Služba za inspekcijske poslove Opštine Kotor je 22. novembra prošle godine izašla na lice mjesta i konstatovala činjenično stanje, te s obzirom na to da se radi o izgradnji stambenog objekta, spisi predmeta sa zahtjevom za inspekcijskom kontrolom su proslijeđeni stvarno nadležnom organu – Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na dalju nadležnost i postupanje.
Imajući u vidu zabrinutost građana, komunalni inspektor je dana 24. novembra prošle godine uputio urgenciju za postupanje Urbanističko – građevinskoj inspekciji.
Shodno prijavama Opštini Kotor, dana 08. decembra 2022. godine ponovo smo obavijestili Urbanističko građevinsku inspekciju o situaciji i proslijedili fotografije sa lica mjesta.
Dana 13. februara ove godine Služba za inspekcijske poslove je obavijestila postupajućeg inspektora o dešavanjima na licu mjesta kao i resorno Ministarstvo o dešavanjima vezanim za predmetnu parcelu.
Na urgenciju predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića, 20. marta ove godine su predmetne parcele na kojima se vrši izgradnja stambenog objekta obišli glavni građevinski inspektor i službenici Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
U cilju preventivnog postupanja, radi kontrole komunalnih objekata (vodovodnog cjevovoda) službenici Komunalne policije i Službe za inspekcijske poslove su skoro svakodnevno obilazili predmetnu parcelu, a predsjednik Jokić je u više navrata o ovoj situaciji obavijestio Vladu Crne Gore i resorno Ministarstvo.
Morsko dobro podnijelo je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Pomorskog saobraćaja, izvršnog direktora, Dejana Bana i svih bivših predstavnika Morskog dobra i Vlade za koje se sumnja da su uticali na odluke kojima je pričinjena višemilionska šteta državi.
“Sumnja se da su predstavnici Morskog dobra i Vlade iskorišćavanjem svog službenog položaja donosili odluke i zaključke tokom obavljanja funkcije kojima je omogućeno kompaniji Pomorski saobraćaj da produži trajanje ugovora o korišćenju morskog dobra na nezakonit način bez tendera, te umjesto da preduzmu radnje radi zaštite imovine Javnog preduzeća, zbog uticaja Dejana Bana, donosili odluke kojima se pričinjvala šteta državi u velikim iznosima”, objašnjeno je iz državne kompanije.
Iz Morskog dobra su naveli da je u krivičnoj prijavi još istaknuto i to da je Pomorski saobraćaj preko svog izvršnog direktora Dejana Bana uskraćivao da dostavlja izvještaje o ostvarenom prometu od prodatih karata radi obračuna i fakturisanja naknada, već je samovoljno uplaćivalo iznose, pri čemu su isključivali porez na dodatu vrijednost (PDV), a na što su bili obavezani ugovorom.
“Zbog toga je Morsko dobro uplaćivalo PDV Poreskoj upravi i na taj način umanjivalo svoj prihod, zbog čega se sumnja da su izvršili više krivičnih djela u sticaju i sa saizvršilaštvu i to zloupotrebu službenog položaja, nesavjesan rad u službi, protivzakoniti uticaj, prevara, navođenje na protivzakoniti uticaj”, kazali su iz kompanije.
Morsko dobro je odnedavno preuzelo upravljanje jedinom trajektnom linijom u državi Kamenare- Lepetani.
Tokom ove sezone očekuje se oko 10 novih ruta na aerodromu u Tivtu i povezivanje još osam novih ruta u Podgorici, najavio je predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Eldin Dobardžić.
– Očekujemo nove destinacije Tivat-Brno, Tivat-Bari, Tivat-Beč, Riga, Rijad, Gdanjsk, Žešov. Kada je riječ o podgoričkom aerodromu imamo nove linije Podgorica-Bratislava, Madrid, Gdanjsk… – rekao je Dobardžić.
Prema njegovim riječima, prethodna 2022. godina bila je uspješna za Aerodrome Crne Gore. Dobardžić je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro”, kazao da očekuju da će godinu završiti sa dobiti od 3,5 mil EUR.
Prema riječima Dobardžića, Aerodromi su prethodnu godinu završili relativno uspješno.
– Prihod u 2022. godini bio je nešto preko 33 miliona, uz troškove koji su bili oko 22 miliona i obaveze koje imamo po podsticajnoj šemi koji su iznosili oko 7,4 miliona. Očekujemo da ovu godinu završimo sa dobiti od oko 3,5 mil EUR – kazao je Dobardžić.
Objasnio je da to nije konačna cifra jer postoje obaveze i neplanski troškovi koji se u međuvremenu pojave.
– Sve u svemu 2022. godina po svim pokazateljima za nas je bila veoma uspješna – kazao je Dobardžić.
Govoreći o sistematizaiji radnih mjesta, on je kazao da je neophodno uključiti stručnjake sa strane. Ističe da je problem složeniji zbog dva Aerodroma, pa se neka radna mjesta dupliraju.
– Vi imate u Tivtu oko 300, a u Podgorici oko 400 zaposlenih i tako dolazimo do cifre od 700 – rekao je on.
Pored te brojke oko 100 ljudi je zaposleno na određeno.
– Imamo službe gdje postoji manjak i gdje postoji višak – rekao je on.
Članovi Odbora direktora, po njegovim riječima nemaju prava na otpremnine.
Zagađenje mikroplastikom u britanskim obalnim vodama 100 puta je veće nego prije šest godina, pokazala je nova studija.
Uzorke za istraživanje prikupila su tri veslačka tima koja su sudjelovala u britanskoj utrci GB Row Challenge dugoj 2000 milja prošlog ljeta.
Uzorke su analizirali znanstvenici sa Sveučilišta u Portsmouthu koji su otkrili da je razina mikroplastike u vodi do 100 puta veća od razine koju su pokazali podaci koje je prikupio Centar za okoliš, ribarstvo i znanost o akvakulturi (Cefas) 2017. godine.
Znanstvenici kažu da je povećanje uzrokovano time što su čestice manje veličine uhvaćene u čeličnim filterima korištenim za novu studiju, dajući točniju sliku razina onečišćenja.
Istraživanje je također pronašlo dokaze o povećanom onečišćenju mikroplastikom u rijekama, od čega četiri puta više u Temzi, iako je na to mogla utjecati metoda uzorkovanja.
Dr. Fay Couceiro, sa sveučilišne Škole građevinarstva i geodezije, rekla je: “Zagađenje oceana jedan je od najvećih izazova naše generacije. Oprema korištena za prikupljanje podataka omogućila nam je da uhvatimo mnogo manje čestice – tako da smo mogli dobiti točniju sliku o tome gdje je i koliko je mikroplastika koncentrirana. S vremenom će značajno poboljšati naše razumijevanje izazovnog problema mikroplastike u našoj vodi”.
Dr. Couceiro je dodala da kod mnogih vrsta “konzumacija velikog broja mikroplastike ima negativne učinke u rasponu od smanjenog rasta, nenormalnog razvoja, do toksičnosti stanica”.
“Uzimajući u obzir moguće negativne učinke, važno je da bolje razumijemo koliko mikroplastike ima u našim vodama i da imamo način da je pratimo”.
Nevoljama bolnice Meljine, koja je od 1.marta, kao odjeljenje Opšte bolnice Kotor, uspjela ući u sistem javnog zdravlja, kraj se ne nazire. Iako je čvrsto obećano iz Ministarstva zdravlja, da će danas na ispomoć stići ljekari iz drugih bolnica, dvoje internista iz KBC i anesteziolog i hirurg iz Bijelog Polja, te makar privremeno nadomjestiti nedostajući kadar, to se nije dogodilo.
Interno odjeljenje, trenutno u životu održavaju direktorka bolnice dr Olivera Elez i dr Mavrak, koji je na ugovoru i ima previše dežurstava, te radi bez naknade već mjesec. Prema nezvaničnim informacijama, privremeno “pojačanje“ u vidu dvoje internista, bi moglo doći od 1. aprila. No i da dođe, riječ je ispomoći, a ne suštinskoj pomoći bolnici Meljine.
Podsjetićemo, na alarmantnu situaciju prvi i jedini ukazao, dr Goran Komatina, načelnik hirurgije, pokušavajući da skrene pažnju nadležnih na tešku situaciju u kojoj se bolnica nalazi.
Konstatovao je da je trenutna situacija u bolnici teža, nego kada je ustanova bila pod stečajem.
– Osoblje radi u nemogućim uslovima. Hirurgija samo sa dvoje specijalista, bez konsultanata, radiologa, anasteziologa. Dopisom sam upozorio na to resorne ministre Dragoslava Šćekića i Aleksandra Damjanovića, kao i predsjednika Opštine, Stevana Katića. Od 1. aprila biće ugašeno hirurško odjeljenje, jer je ugroženo njegovo funkcionisanje, kao i funkcionisanje internističkog odjeljenja.Hirurgija je srce svake bolnice, ako pada hirurgija pada bolnica, poručio je dr Komatina
Uručene nagrade najboljim sportistima Herceg Novog u 2022. godini
U Dvorani “Park” u srijedu je održana tradicionalna dodjela nagrada i priznanja najboljim i naperspektivnijim sportistima Herceg Novog u 2022. godini.
Prethodna 2022. godina donijela je Herceg Novom nove sportske uspjehe, medalje i priznanja, ali i nove težnje, poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić u svom obraćanju.
Uručene nagrade najboljim sportistima Herceg Novog u 2022. godini
“Lokalna samouprava će pomoći i biti podrška svakom ambicioznom pojedincu i kolektivu na putu ostvarenja sportskih ciljeva, sa željom da sve ono što radimo danas – upamte i oni najmlađi. Među njima su budući šampioni koji danas u vama, sportistima i sportistkinjama Herceg Novog, vide svoje uzore i ideale, kao što će i oni biti jednog dana generacijama koje će tek doći”, kazao je predsjednik Katić i poručio da svi zajedno utičemo na stvaranje ambijenta u kojem će sportisti jedni drugima biti najzdravija konkurencija na sportskim borilištima, a uloženi trud donijeće rezultate o kojima ćemo tek pričati sa ponosom i radošću – jer pobjede naših sportista su i pobjede Herceg Novog.
Uručene nagrade najboljim sportistima Herceg Novog u 2022. godini
Podsjećamo, za najboljeg sportistu u Herceg Novom za 2022. godinu proglašen je Nemanja Mikulić, član Karate kluba „Bijela “, a za najboljeg trenera izabran je Slađan Mikulić, selektor kadetske reprezentacije Crne Gore i trener Karate kluba “Bijela”. Stonoteniski klub “Novi” proglašen je za najbolju sportsku organizaciju u prošloj godini, a nagrada za životno dijelo za 2022. godinu pripala je vaterpolisti Borisu Čukvasu, članu šampionske generacije Jadrana iz 1958/59 godine.
Evropska unija (EU) opredijelila je 117 miliona EUR za kofinansiranje trilateralnog programa prekogranične saradnje Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, koji obuhvata programski period od 2021. do 2027. godine.
Kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, u Kotoru je održan sastanak Odbora za nadgledanje tog programa, na kojem je dogovoreno da prvi poziv za dostavljanje predloga projekata bude objavljen u toku drugog kvartala ove godine.
Institucijama i organizacijama iz programskog područja u sklopu ovog poziva biće na raspolaganju 41 milion EUR.
Otvarajući sastanak, vršitelj dužnosti generalnog direktora Direktorata za evropske poslove u Ministarstvu evropskih poslova, Bojan Vujović, kazao je da novi Interreg VI-A IPA program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora predstavlja nastavak uspješne prekogranične saradnje tri države.
„Koristim priliku da podsjetim da je kroz prethodni program 2014-2020 podržano 59 projekata ukupne vrijednosti oko 67,3 miliona EUR, od kojih 57,2 miliona predstavljaju bespovratna sredstva EU“, naveo je Vujović.
Kako je istakao, o uspješnosti saradnje tri države najbolje govori činjenica da je EU udvostručila iznos sredstva namijenjenih novom programu, sa 57 miliona na 117 miliona.
„To nam daje ogroman podsticaj, ali i obavezu da u narednom sedmogodišnjem periodu nastavimo sa uspješnom saradnjom u cilju rješavanja zajedničkih izazova i podizanja kvaliteta života u programskom području“, dodao je Vujović.
Tokom sastanka, kojem su prisustvovali predstavnici nacionalnih tijela tri države i Evropske komisije (EK), usvojen je aplikacioni paket, čime su stvoreni i formalni preduslovi za objavu prvog poziva.
Predstavnica hrvatskog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Stella Arneri, kazala je da je uvjerena da će predanim radom sva tri nacionalna tijela uspjeti da opredijeljena sredstva realizuju u potpunosti i dobiju izvrsne projekte koji će biti usmjereni na istraživanja i inovacije, jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, energetsku efikasnost, prilagođavanje na klimatske promjene i cirkularnu ekonomiju, zdravstvo, te održivi turizam i kulturu.
Na sastanku je razmatran i trenutni status implementacije, kao i rezultati ostvareni u okviru projekata drugog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020.
„Realizacijom projekata unaprijeđen je kvalitet usluga u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, unaprijeđena saradnja u oblasti zaštite životne sredine, prevencije rizika i energetske efikasnosti, razvijena nova turistička ponuda utemeljena na kulturnoj i prirodnoj baštini, te poboljšano poslovno okruženje kroz jačanje konkurentnosti”, navodi se u saopštenju.
Članovi Odbora za nadgledanje posjetili su i nekoliko projekata koji se realizuju na teritoriji Kotora.
Između ostalog, obišli su Akvarijum Boka u okviru Instituta za biologiju mora, čiji je dio proširen uz pomoć projekta EXChAngE, kroz koji je u Crnoj Gori uloženo 674 hiljade EUR.
Posjeta je upriličena i projektu WRECKS4ALL, koji su u Crnoj Gori sproveli Univerzitet Crne Gore, Pomorski fakultet Kotor i Turistička organizacija Opštine Bar.
Učesnici su obišli Laboratoriju za arheologiju pomorstva, u kojoj je adaptiran izložbeni prostor tako da snimci podvodnih objekata budu dostupni za posjetioce pomoću tehnologije za proširenu stvarnost.
Norveška policija je saopštila u četvrtak da je ove sedmice u Oslu zaplijenila oko 800 kg kokaina sakrivenog u kamionu s voćem, što je dosad najveća količina otkrivena u nekoj skandinavskoj zemlji.
– Zasad je ovo najveća količina zaplijenjena u Norveškoj i njezina se vrijednost procjenjuje na nekoliko desetaka miliona eura”, rekla je načelnica policije Osla Grete Lien Metlid na tiskovnoj konferenciji.
Zapljena se dogodila ovog tjedna u središtu norveškoga glavnog grada, na mjestu koje nije otkriveno.
– Nitko nije uhićen u ovom slučaju, dodala je Lien Metlid.
– Jedna od pretpostavki je da droga nije bila namijenjena Norveškoj ni norveškom tržištu, dodala je, istaknuvši da je količina neuobičajena za zemlju koja ima 5,4 miliona stanovnika.
Zapljena se dogodila, navode norveške vlasti, nakon slične u njemačkoj saveznoj zemlji Brandenburgu.
Njemački carinici i policajci pronašli su početkom ovog tjedna velike količine kokaina u kamionu s voćem i upozorili na to norveške kolege pošto je istraga pokazala da je slična pošiljka otpremljena u Norvešku, rekao je Tim Gurrik, šef norveških carinika.
– Zaplijenjena količina droge više je nego dvostruko veća od ukupno zaplijenjene droge u Norveškoj u zadnjih pet godina, istaknuo je.
Najmanje 28 ljudi, uključujući šestomjesečnu bebu, poginulo je u požaru koji je izbio na trajektu na jugu Filipina, objavila je danas filipinska obalna straža. Trajekt je u trenutku nesreće prevozio oko 250 putnika i članova posade.
Uzrok požara još nije utvrđen. Nesreća se dogodila u srijedu oko 23 sata po lokalnom vremenu kod otoka Basilan, dok su mnogi putnici spavali u klimatiziranim kabinama na donjoj palubi trajekta Lady Mary Joy 3.
“Prvo smo pronašli deset osoba koje su se utopile, a zatim još 18 stradalih koji su u potpunosti izgorjeli u kabinama”, rekao je čelnik obalne straže u južnoj regiji Mindanao za Reuters.
Ukupan broj putnika na trajektu nije potvrđen, no obalna straža navodi da je spašeno 230 ljudi, uključujući 35 članova posade.
Kako kaže čelnik obalne straže, u vrijeme požara većina putnika je spavala, a zatim je na brodu izbio kaos. Požar je stavljen pod kontrolu u četvrtak rano ujutro, ali je Lady Mary Joy 3 u potpunosti izgorio.
Filipini, arhipelag koji se sastoji od više od 7.600 otoka, nažalost su poznati po lošoj pomorskoj sigurnosti. Plovila su često prekrcana, a mnogi zastarjeli brodovi još uvijek su u upotrebi.
U maju je najmanje sedam ljudi poginulo u požaru na brzom brodu koji je prevozio 134 osobe.
Oko 5.000 ljudi poginulo je 1987. godine u najgoroj pomorskoj nesreći u mirnodopskom razdoblju, kada se pretovareni putnički trajekt Dona Paz sudario s tankerom kod otoka Mindoro južno od glavnog grada Manile.
