Praznična sezona hotela Regent svoju okosnicu ima u dočeku Nove godine uz Džejlu Ramović u banket Sali Teodo. Regionalna zvijezda u usponu će repertoarom svojih, regionalnih i inostranih hitova, uz raznovrsno posluženje hotela Regent goste uvesti u prvi dan Nove 2023.godine. Murano restoran je adresa za goste koji su vjerni elegantnoj verziji dočeka uz fine dining večeru i izvođenje muzike uživo na klavijaturama.
„Svojevrsni praznički krešendo je Novogodišnja noć uz party koju će kreirati Džejla Ramović a blage dane počinjemo u duhu darivanja i to 16.decembra organizacijom trećeg donatorskog bala. Ovaj elegantan događaj okuplja okuplja goste hotela, biznis zajednicu i diplomatski kor te se tokom večeri planira generisanje sredstava za kupovinu drona sa termovizijskom kamerom za Sektor „Zaštite i spašavanja“ Tivat. Dron sa termovizijskom kamerom će unaprijediti monitoring terena i ranu detekciju požara na teritoriji Tivta i Boke Kotorske. Zvanice prošlogodišnjih balova proglasili su ovu veče jednom od „najglamuroznijih noći godine“ te se ovom balu nakon dvije godine pauze izuzetno radujemo.“ Izjavila je Elena Ljiljanic, Senior PR & Marketing Menadžer hotela Regent.
Lokalne kreativce i proizvođače okuplja Božićni Bazar koji će se održati dva vikenda u decembru i to 17. i 18.decembra kao i 24. i 25.decembra i donosi delicije, božićne i novogodišnje dekoracije uz mirisno – ukusnu ponudu hotela Regent. Rok za prijavu izlagača je do 28.novembra. Tradicionalno, božićni ručak biće organizovan 25.decembra i 07.januara.
Novo vatrogasno vozilo i termovizijska kamera isporučeni su juče Službi zaštite i spašavanja Herceg-Novi, u okviru projekta „Unaprijeđenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica” koji sprovodi Opština Herceg-Novi.
S ciljem poboljšanja opštih sposobnosti, spremnosti i vremena odaziva operativnog tima Službe zaštite i spašavanja nabavljeno je malo vatrogasno vozilo za intervencije u urbanim i ruralnim sredinama, čija vrijednost iznosi 97.422 eura. Vozilo je opremljeno modulima za gašenje požara, savremenom vatrogasnom opremom i alatima.
Služba zaštite i spašavanja Herceg-Novi
Takođe, isporučena je termovizijska kamera visokih performansi za korišćenje u zatvorenom i òtvorenom prostoru, koja omogućava preciznu detekciju požarišta, lakše manevrisanje kroz dim, pomaže u boljoj navigaciji i ubrzanom donošenju odluka u kritičnim situacijama, te je na taj način moguće lakše uočiti unesrećene i spasiti ljudske živote.
„Otporna granica“ je veoma značajan projekat za Herceg-Novi, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić. On je istakao značaj unaprijeđenja brzine djelovanja u vanrednim okolnostima, za šta su od presudne važnosti opremljenost službi i saradnja na prekograničnom području.
Služba zaštite i spašavanja Herceg-Novi
„Ovaj projekat je nastavak onoga što je Herceg-Novom potrebno, a to je da se Služba zaštite i spašavanja dodatno oprema svake godine“, naveo je Katić i izrazio zadovoljstvo činjenicom da je grad dobio kvalitetno vozilo koje će unaprijediti reagovanje u slučaju požara, saobraćajnih nesreća i drugih kriznih situacija.
Članovi Rotari kluba Kotor danas su u okviru tradicionalne humanitarne akcije, posjetili Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Dobroti i ovom prilikom toj zdravstvenoj ustanovi uručili pomoć u vidu posteljine, peškira, odjeće, navlaka za dušeke i sanitarnih proizvoda.
„Kao i svake godine do sada, članovi RC Kotor sakupili su garderobu i nabavili sanitarne proizvode, a akciji su se pridružili: hotel “voco Podgorica”, hoteli “Palata Venecija” i “Gold” kao i preduzeće FAF&CO iz Ulcinja, hotelska grupacija “Casa del Mare” iz Herceg Novog, apoteka “Medicor” i hotel “Splendido” iz Kotora”-saopšteno je tim povodom iz kotorskog Rotari kluba.
U nagradnoj igri “Ulov mjeseca” kompanije UNA iz Tivta prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Nikša Miljanić sa ulovljenom kernjom od 19 kg.
Kernja je ulovljena u podmorju Tivatskog zaliva, na dubini od 25 metara u jednom procijepu u velikoj stijeni. Nikša je svoj ulov opisao sljedećim riječima.
“Poziciju je pronašao moj prijatelj i barkariol Stefan Radunović uz pomoć mog Garmin sonara. Vađenje kernje iz rupe trajalo je oko sat vremena. Pucao sam je prvo mojom novom puškom Predator 90cm, a onda osigurao 75icom. Nakon dužeg čupanja, kernju sam iz rupe izvukao kukom.”
Ulov mjeseca oktobar 2022. – Bojan Kovačević
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Bojan Kovačević sa šanpjerom od 2.1 kg.
Bojan je šanpjera ulovio na 30 metara dubine. Uhvaćen je na donju pušću Silicone Papalina 45g. Od opreme korištena je karola ‘Srednja Una’, najlon 0.40 Formax Casting flex, fluorocarbon 0.28 Duel HD.
“Poslije par komada liganja zakačilo se nešto. Pomislio sam da je hobotnica, jer je čudno kontru davalo na ruci. Kako smo vukli sve je teže bilo jer je najlon bio mokar i rezao je ruke”, rekao je Bojan i dodao “Kad je šanpjer došao ispod barke, nismo vjerovali da je to to što gledamo.”
Ulov mjeseca oktobar 2022. – Evald Alivodić
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Evald Alivodić sa zubatcem od 9,5kg.
Zubatac je ulovljen na području barskog akvatorijuma, na dubini od 30 metara. Od opreme Evald je koristio štap Sakura Shukan i mašinicu Okuma Azores, a kao mamac korišćena je živa lignja.
Znatno bolje ovogodišnje poslovanje državne pomoskle kompanije iz Kotora zahvaljujući menadžmentu koga je Vlada u međuvremenu smijenila
Državna brodarska kompanija Crnogorska plovidba (CP) iz Kotora, za devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit u iznosu od 973.729 eura. To je višestruko bolji rezultat u odnosu na kraj trećeg kvartala 2021. godine kada je Crnogorska ploviodba bila u minusu od 1.282.762 eura.
Podaci su to iz izvještaja o devetomjesečnom poslovanju CP objavljenom na sajtu Komisije za tržište kapitala.
Ovakav dobar rezultat proistekao je iz prošle godine započetog značajnog poboljšanja prilika na svjetskom tržištu brodskog prostora, odnono velikog skoka vozarina, a što je sada već bivši menadžment CP kokji je imenovala Vlada premijera Zdravka Krivokapića, na čelu sa bivšim predsjednikom Odbora direktora kapetanom diuge plovidbe Jovom Lazarevićem, znao da iskoristi. Lazarević je naime, uspio da natjera dotadašnjeg unajmitelja brodova kotorske kompanjije, firmu Sea Pioneer iz Londona, da zaključi nove time charet ugovore po značajno uvećanim dnevnim najamninama. Činjenica da su brodovi „Kjotpor“ i „Dvadesetpvi maj“ od kraja trećeg kvartala prošle godine počeli da plove za čak tri puta veće vozarine nego što ih je Sea Pioneeru ranije iznajmljivao nekadašnji DPS-okm predvoženi menadžment CP-a, kompaniju je već na kraju 2021. ponovno, nakon niza gubitaških godina, doveo u zonu profitabilnosti pa je CP 2021. okončala sa ostatkom dobiti od oko 100.000 eura.
Komapnija je uz to, iz sopstevenih prihoda platila dvije posljednje rate kredite u visini od ukupno 5,2 miliona dolara kineskoj Exim banci uzetog 2012. za gradnju brodova „Kotor“ i „Dvadeset prvi maj“ u brodogradilištu u Šangaju, kao i obezbjedila novac da iz sospstvenih sreadstava u prvoj polovini ove godine završi redovan petogodišnji remont, dokovanje i tzv. obnovu klase za brod „Kotor“, te obezbjedi novac za isti takav remont iiobnovu klase za svoj drugi brod „Davadeset prvi maj“.
Iako su efekti rada sada već bivšeg Odbora direktora CP sa kapetanom Lazarevićem na čelu bili više nego dobri, Vlada premijera Dritana Abazovića (URA) je ljetos bez obrazloženja , na predlog Ministarstva kapitalnih investicija koje je u međuvremenu preuzeo Ervin Ibrahimović (BS),smijenila taj Odbor direktora i imenovala novi sačijen samo od predstavnika stranaka koje su podržavale Abazovićevu Vladu. U novi Odbor direktora tako su imenovani supruga počasnog predsjednika SDP Ranka Krivokapića-diplomirana pravnica Tena Božović (SDP) srednjoškolski profesor matematike Ahmet Markašević – kadar Demokratske partije iz Ulcinja, diplomirani ekonomista i bivši direktor Komunalnog preduzeča Kotor Milan Popović, nemadžer u pomorstvu Nemanja Popović (SNP) i njegova stranačka i koleginina po struci Ivana Kečina koja ima iskustvo rada u jednoj agenciji za jahting. Za predjednika odbora imenovan je Popović, dok je na mjestu izvršnog direktora kompanije ostao Slobo Pajović (DPS) koji je već godinama na toj funkciji.
Aktuelni menadžment nastavio je da proteklih mjeseci ubira plodove rada bivšeg Odbora direktora koji je prije svog odlaska, uspio da zaključli i novi time charter ugovor na godinu dana za brod „Kotor“ sa novim unajmiteljem – kompanijom Global American Transport iz Čikaga (SAD). Po tom ugovoru, Amerikanci CP-u dnevno za „Kotor“ plaćaju najamninu od 20.600 dolara, a ovaj unajmitelj je nedavno od Sea Pioneera preuzeo i time charter broda „Dvadest prvi maj“ po sličnim finansijskim uslovima.
Zbog znatno boljih ugovora sa unajmiteljima koje im je ostavio Lazarevićev Odbor direktora, CP je za devet mjeseci ove godine imala skoro tri puta veće prihode nego u istom periodu lani. Kompanija je naime, od 1.januara do 30.septembra prihodovala ukupno 9.350.720 eura, dok je u istom periodu prošle godine prihod iznosio 3.862.441 euro. Istovremeno su, u odnosu na lani značajnmo porasli i troškovi poslovanja (sa 3,79 na 5,9 milione eutra) ali je to prevenstveno produkt člinjenice da je CP u provoj polovini ove godine obavila obavezan remont i produženje petogodišnje klase za „Kotor“ na kojem tom prilikom ugrađen i obavezan novi sistem za tretman balastnih voda UV zracima, a što je kompaniju koptalo ukupno preko 1,84 miliona eura.
Na kraju trećeg kvartala ove godine, CP je imala i 283.296 eura nenaplaćenih potraživanja od dotadašnjeg unajmitelja broda „Dvadeset prvi maj“, kompanije Sea Pioneer iz Londona.
Kijev je bio jedna od glavnih meta najnovijeg vala napada na energetska postrojenja zbog čega je u mnogim regijama prekinuta opskrba strujom, a u drugima je došlo do hitnih isključivanja električne energije kako bi se uštedjela struja i omogućili popravci dok zima dolazi.
Temperatura je preko noći pala ispod nula stupnjeva Celzija u gradu koji je prije rata imao 2,8 milijuna stanovnika i u kojem već pada snijeg, a ulice su zaleđene.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da električari i serviseri čine sve kako bi struju vratili “što je brže moguće”, ali će oporavak uvelike ovisiti o ukupnoj energetskoj ravnoteži nacionalne mreže.
Kirilo Timošenko, zamjenik šefa kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da je ponovno uspostavljena opskrba strujom u regijama Kirovohrad i Vinica.
Na jugu, guverner regije Mikolajiv Vitalij Kim apelirao je na Ukrajince da budu što štedljiviji u korištenju energije.
– Potrošnja jutros raste (što je i logično), nema dovoljno kapaciteta u sustavu da ga uključimo za više potrošača, napisao je na Telegramu, pozivajući stanovike na štednju struje.
Ministar energetike German Galušenko rekao je u četvrtak da Ukrajina očekuje da će tri nuklearne elektrane koje su isključene zbog ruskih napada ponovno u četvrtak početi raditi.
– Očekujemo da će do večeri nuklearne elektrane ponovno početi raditi, dajući struju u mrežu, što će značajno smanjiti energetski deficit, rekao je na nacionalnoj televiziji.
Ukrajinci pate u mraku i na hladnoći, a Zelenski traži od UN-a da kazni Rusiju
08:13
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u srijedu Vijeće sigurnosti UN-a da nešto poduzme protiv Rusije zbog napada na civilnu insfrastrukturu koji su ponovno ukrajinske gradove ostavili bez struje i vode u vrijeme sve veće hladnoće.
Rusija je raketnom baražnom vatrom udarila po gradovima diljem Ukrajine ubivši desetero ljudi, prisilivši vlasti da zatvore nukelarne i prekinuvši opskrbu strujom i vodom u brojnim mjestima.
– Samo danas, u jednome danu pogođeni smo sa 70 raketa. To je ruska formula za teror. I to sve na našu energetsku infrastrukturu, bolnice, škole, transport, naselja, sve je gađano, rekao je Zelenski u video obraćanju Vijeću sigurnosti.
Ukrajina očekuje “vrlo oštru reakciju” svijeta na zračne napade, dodao je.
Vijeće vjerojatno neće poduzeti ništa, budući da je Rusija članica s pravom veta.
Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija požalio se da video obraćanje Zelenskog nije u skladu s pravilima vijeća i odbacio “bezobzirne prijetnje i ultimatume” Ukrajine i njezinih zapadnih saveznika.
Nebenzija je ustvrdio da su štetu na infrastrukturi izazvale ukrajinske protuzračne rakete kojima su gađani ruski projektili i pozvao zapad da prestane naoružavati Kijev protuzračnim sustavima.
Kijev je u srijedu bio jedna od glavnih meta.
– Danas smo imali tri pogođene višekatnice. Nažalost, poginulo je desetero ljudi, izjavio je ministar unutarnjih posloa Denis Monastirski.
Cijela kijevska regija, u kojoj živi tri milijuna ljudi, ostala je bez struje i vode, rekao je guverner.
Veći dio Ukrajine imao je iste probleme, a neka područja uvela su redukcije kako bi sačuvala rezerve energije.
Hotel The Chedi Luštica Bay osvojio je 14 prestižnih globalnih nagrada u 2022. godini, učvršćujući svoju ambiciju da redefiniše legendarno crnogorsko gostoprimstvo.
Zahvaljujući sadržajima i arhitektonskom rješenju svjetske klase, te izvrsnoj usluzi koju pruža gostima, putnici, mediji i privrednici, su za dobitnika prestižnih globalnih nagrada u okviru hotelijerstva izglasali hotel The Chedi Luštica Bay.
The World Luxury Hotel Awards (WLHA), LUXE Global Awards i Haute Grandeur Global Awards su, pored ostalih, oni koji su prepoznali nevjerovatan timski napor u uspostavljanju prefinjenih putovanja gostiju unutar holističke destinacije Luštica Bay. Time je The Chedi na globalnom nivou ponio titulu pobjednika u kategorijama “luksuzni primorski hotel” i “najbolje slikovito okruženje” , te je osvojio nagradu za najbolji “hotelski tim godine” na evropskom nivou.
„Svako priznanje je izuzetno dostignuće za cijeli tim. Dok nastojimo da stvorimo smislene veze, naš cilj je da kreiramo mjesto gde se ova magija dešava. Ali šta zapravo pravi razliku? To je tim. Prethodnih godina, posebno u mjesecima niže sezone, usmjerili smo pažnju na razvoj naših talenata. Od treninga do odlaska naših zaposlenih na radno iskustvo u našim sestrinskim hotelima širom svijeta, činimo sve što možemo da stalno napredujemo kada je u pitanju nivo naših usluga.. To je ono što čini putovanje. Naš kamen temeljac je naš tim. Davanje prostora našim talentima da budu kreativni, da učestvuju, da se angažuju i da se aktivno uključuju u razvoj iskustva naših gostiju, ne samo da ispunjava, već i nagrađuje”, saopštio je Jan Albers, generalni menadžer hotela The Chedi Luštica Bay.
From Luxe Global Awards 2022 ceremony at The Chedi Lustica Bay
The Spa hotela The Chedi Luštica Bay ove godine je osvojio tri nagrade: evropsku za “najbolji jedinstveni spa centar” (World Luxury Hotel Awards), “najbolji spa centar u Crnoj Gori”( Haute Grandeur Global Hotel Awards) i globalno “najbolji luksuzni destinacijski spa centar” (LUXE Global Awards).
Restoran The Spot nagrađen je u kategorijama “najbolji meni na bazi lokalnih proizvoda” na globalnom nivou, “najbolji hotelski restoran u Evropi”, “najbolji glavni kuvar” – pobjednik na regionalnom nivou, te “najbolji restoran sa autentičnim iskustvom” – pobjednik na svjetskom nivou.
Kreiranje novih turističkih proizvoda, koji u prethodnom periodu nisu dovoljno zaživjeli a koji će znatno doprinijeti turističkoj ponudi grada, turistička valorizacija tvrđava i spajanje ponude grada i zaleđa u fokusu su plana rada Turističke organizacije Herceg Novog. U pripremi su i konkursi koji će motivisati privrednike, ugostitelje, hotelijere, zakupce plaža da osmisle ponudu na temu „Child frendly destination“.
Prema riječima direktorice TO HN Milje Vitorović, u planu je uvođenje tura koje će objedinjavati sve tvrđave i napraviti ih sadržajnijem i interesantnijem.
-Mi ćemo pronaći sve mehanizme da te ture budu što vidljivije i prodavanije. U gradu su naš najjači adut tvrđave koje imaju bogatu istoriju i trebamo da omogućimo da svaki turista proživi taj naš hercegnovski vremeplov, kazala je Vitorović.
U narednoj godini, kako kaže, trebalo bi više motivisati i privrednike. Predviđeni su konkursi za ugostitelje, hotelijere ili zakupce plaža na temu „Child frendly destination“.
-Oko 80 % naših gostiju je iz Srbije i Republike Srpske, a skoro 45 % njih dolazi porodično sa djecom. Na taj segment treba obratiti pažnju i razvijati ponudu. Mi ćemo objaviti jedan konkurs koji će biti usmjeren na to da se obogati sadržaj za djecu kako bismo olakšali i učinili njihov odmor ljepšim.
Kreiranje novih turističkih proizvoda, koji u prethodnom periodu nisu dovoljno zaživjeli, edukacija osoblja i spajanje ponude u gradu i zaleđu su stvari koje treba raditi.
-Mi smo imali u Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena turu „Kultura i avantura“. I mislim da je to prava stvar. Moramo da pratimo trendove. Turisti su se promijenili i kanali promocije i sve moramo maksimalno da koristimo.
U narednom periodu, kako je istakla Vitorović, nastojaće da jačaju sve manifestacije koje se dešavaju van sezone, obuče ljude za vodiče, da budu samostalniji i što bolje predstavljaju naš grad.
„Kotorske pričice o nasljeđu“ – naziv je novog izdanja Opštinske javne ustanove „Muzeji“ koje je u srijedu promovisano u Crkvi Svetog Pavla.
Nakon što je prisutne pozdravio potpredsjednik Opštine Nebojša Ševaljević, publici je predstavljena nova knjiga koja najmlađoj čitalačkoj publici treba da pruži saznanja o 12 značajnih ličnosti iz života Kotora koje su stvarale, proučavale i čuvale kulturno nasljeđe našeg grada. U autorskom timu su Milka Kolundžić i Jelena Vukasović kao autorke teksta i Ana Rodić i Dušica Ivetić kao autorke ilustracija, dizajna i ukupnog likovnog ostvarenja knjige.
Kotorske pričice o nasljeđu
„Kotorske pričice o nasljeđu još su jedno obraćanje najmlađoj publici, djeci, koja su u ovakvom društvu najranjivija. Njima poručujemo da grad čeka upravo njih i njihovo znanje, kao i da pločnik kojim hodaju obavezuje“ – rekla je direktorka ustanove i multimedijalna umjetnica Dušica Ivetić.
Kotorske pričice o nasljeđu
„Delikatno je i zabavno bilo pisati o ličnostima o kojima se malo zna, tu se moralo maštati, a o onima sa obiljem biografskih podataka, valjalo je birati samo znanja koja ih kandiduju u domenu stvaranja ili zaštite kulturnog nasljeđa. Fra Vita, Lovro Marinov Dobričević, Dimitrije Daskal, Jacinta Kunić Mijović, Tripo Kokolja, s jedne strane kao ljudi koji su dio izuzetnosti našeg nasljeđa, a sa druge oni koji su ga proučavali, opisivali, otkrivali, podržavali – Miloš Milošević, Vida Matjan, Jovica Martinović, Vesna Lipovac Radulović, Jasminka Grgurević, Zorica Čubrović, Nada Radović“ – rekla je Kolundžić.
Kotorske pričice o nasljeđu
Po riječima Jelene Vukasović, „Kotorske pričice o nasljeđu“ su „mahanje pred očima djece i mladih u Kotoru i Boki Kotorskoj kojom ih, kako je kazala, „Muzeji“ uče o kulturnom nasljeđu sa jedne strane, a sa druge propituju i za nasljeđe možda vezuju njihove buduće životne i obrazovne izbore“- rekla je Jelena Vukasović.
Kotorske pričice o nasljeđu
Direktorka „Muzeja“ je potom ljudima čija su profesionalna pregnuća predstavljena u knjizi ili članovima/ca njihovih porodica uručila skromne darove – po primjerak knjige i ilustraciju Ane Rodić. Fragmente knjige čitao je glumac Goran Slavić.
Podsjetimo, kotorski „Muzeji“ su tokom ove godine od Muzejskog društva Crne Gore proglašeni najboljim muzejom u Crnoj Gori, a nedavno nagrađeni i Novembarskom nagradom grada Kotora.
Predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović razgovarao je danas sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem, i poručio da Vlada želi da da dodatan doprinos u pomoći i zaštiti kulturnih dobara, ali i izgradnji infrastrukture u cijeloj opštini Kotor, kao jednoj od najprestižnijih turističkih destinacija u Crnoj Gori.
“Jokić i Abazović razgovarali su o potrebi bolje koordinacije načina finansiranja i realizacije projekata između države i lokalne samouprave, sa posebnim osvrtom na izgradnju vodovoda u Donjem Grblju, puta kroz Gornji Grbalj i konačnog završetka sportske dvorane u Kotoru.
Sagovornici su se saglasili da je neophodna zajednički djelovati u pravcu zaštite i restauracije kotorskih bedema. Jokić je Abazovića upoznao sa namjerom da se krene u ponovnu izradu projekta žičare San Đovani, što je premijer prihvatio i ponudio svu neophodnu pomoć”, navodi se u saopštenju Vlade Crne Gore.
