Mladi karatisti iz Bijele ovog vikenda na 8. Valentinovo open turniru u Tuzli postigli su zapaženi rezultat. Na turniru je učestvovalo 663 takmičara iz 89 klubova iz 8 država kazao je za naš portal trener Karate kluba “Bijela” Slađan Mikulić.
Takmičari iz Bijele osvojili su dvije zlatne medealje i tri bronze.
Zlato je izborio Luka Bajraktarević 10 godina u kategoriji -40kg i Nenad Đuričić kadet u kategoriji -63kg, koji je proglašen za najboljeg kadeta turnira, kome je pripala vrijedna novčana nagrada.
Bronzu su osvojili Sofija Mikulić kadetkinje u kategoriji -61kg, Uroš Dtagaš kadeti -52kg i Lazar Gardašević kadet u kategoriji -57 kg.
Uprkos kišovitom vremenu sa malo sunčanih dana na hercegnovskoj rivijeri i ovog januara, baš na vrijeme, procvjetao je Zimski jasmin (Jasminum nudiflorum). Ova vrsta jasmine jedina ne miriše, ali sa lijepim cvjetovima ukras je svakog đardina ili javne površine. U hercegnovskom naselju Karača uljepšava sive potporne betonske zidove.
Jasmin (Jasminum) je rod koji pripada porodici maslina (Oleaceae), a ime potiče od arapskih riječi yasman, yasmin, yasamin, a to je porijeklo i grčke riječi iasmelaion I znači mirisni cvijet. Postoji veliki broj vrsta , koje su prilagođene toplijoj klimi. Jasmin je biljka koja se uzgaja najviše zbog karakterističnog mirisa njenog cvijeta. Raste u obliku grma I listopadna je vrsta, mada u nekim drugim klimatima, kao u Boki, je to zimzelena biljka. Ima prilično nježan cvijet sa 5 latica zbog čega izgleda vrlo jednostavno, ali elegantno.
Karakterističnost vezana za jasminov cvijet je što se on otvara samo tokom noći i može se ubrati u rano jutro, dok je cvijet još zatvoren. Cvijet će početi da se otvara između 6 i 8 sati uveče, kada temperatura počne da pada.
Kina se konvencionalno smatra rodnim mjestom jasmina. Ali takva tvrdnja ostaje kontroverzna, budući da je jasmin nacionalni cvijet Pakistana, Indije i Filipina. U Indiji se smatra svetim i simbol je boga Višne. U Indoneziji se koristi na ceremonijama vjenčanja. Na Tajlandu jasmin je simbol majčinstva, ljubavi i poštovanja. Na Havajima se koristi za izradu vijenaca i opjevan je u mnogim pjesmama
Značenje cvijeta jasmina zauzima važan prostor i u arapskoj mitologiji. Poslednja egipatska faraonka Kleopatra, bar tako kaže legenda, potapala je jedra svojih brodova u ulje jasmina, kako bi joj vjetar zanosno mirisao dok, sa svojim ljubavnikom Markom Antonijem, plovi Nilom. Upravo iz egipatske oaze Fajum jasmin će doći u Evropu, gde su ga prenijeli Maori.
Jasmin – foto S.Kosić
Jasmin se koristi kao čaj, sirup, eterično ulje ili kao element parfema koji pretenduju da budu vrhunski. Također se pokazalo da ima različite primjene u medicini budući da djeluje i ima antidepresivne, protuupalne, opuštajuće osobine… Mnogo je ljudi koji mu pripisuju karakteristike afrodizijaka.
Infuzije i dekocije sa dodatkom cvjetova jasmina koriste se od davnina kao preventivna mjera protiv oboljenja jetre. Jasmin popravlja raspoloženje, a koristi se I protiv mamurluka.
Litar ulja od jasmina 60 hiljada dolara
Ulje jasmina aromaterapeuti smatraju za jedno od najvrijednijih i svakako najskupocjenijih esencijalnih ulja. Danas se plantažno uzgaja u Alžiru, Maroku, Egiptu, Turskoj, Italiji i Francuskoj gde su plantaže ove plemenite biljke pod kontrolom kompanije Šanel.
Zimski Jasmin
Tamo se dobija najkvalitetnije i naskuplje ulje jasmina. Cvjetovi se beru samo dva dana u toku godine u vremenskom intervalu od 4:15h do 7:30h. Vjeruje se da je u tom trenutku energetska i mirisna potencija ulja jasmina najveća.
Ono što se tada sakupi predstalja cjelokupnu godišnju berbu od koje se različitim postupcima dobija čisto esencijalno ulje jasmina koje košta oko 60.000 dolara po litri. A najpoznatiji parfemi su antologijski Chanel 5 ili Jean Patu-a, Joy. U jednom mililitru ovog parfema nalazi se 10.600 cvjetova.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, bokeljologije, slovenske mitologije, popularne kulture i knjiga za djecu.
Kroz sudbinu čovjekla koji melanholično govori o tragici života, neostvarenoj ljubavi, dužnosti, dostojanstvu i odanosti Kazuo Išiguru u romanu Ostaci dana finom ironijom oslikava čitav jedan svijetu nestajanju. U ljeto 1955. gospodin Stivens kreće na put koji će kod njega izazvati niz sjećanja na minula vremena.. Roman bogat dirljivim uspomenama na dane prije Velikog rata, na izgubljene želje i izgubljenu ljubav. Po ovom Bukerom nagrađenom romanu snimljen je i istoimeni film koji je savršeno dočarao magiju Išigurovog stila. Pred nama je iskrena ljudska studija o ličnostima, klasama i kulturi. Izdavač je Dereta.
Bilo jednom u Holivudu roman je Kventina Tarantina objavljen nakon istoimenog filma koji je sam režirao i u kome, između ostalih, glume Bred Pit i Leonardo Dikaprio. Radnja ovog romana dešava se 1969. godine u Holivudu. Sjajna karakterizacija, vrcavi dijalozi i nepredvidiva radnja u kojoj Tarantino po svom običaju ne štedi ni pozitivne ni negativne junake. Upoznaćemo Rika Daltona koji je imao sopstvenu tv seriju a onda je došao u fazu da tugu utapa u alkolu, Klifa Buta, Rikovog dublera i kaskadera, filmsku zvijezdu Šeron Tejt, te Čarlsa Mensona koji je ubijedio gomilu hipika da im je duhovni vođa. Izdavač je Laguna.
Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autor Istorije bokeljskog pomorstva, Predrag V. Kovačević nam približava vremena od najstarijeg doba do Nemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, pod dukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostalnosti Kotora; o Herceg Novom u vrijeme kralja Tvrtka; o mletačkom i turskom periodu; razvitku i usponu Perasta, Dobrote i Prčanja; padu Mletačke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme Napoleonovih ratova; tokom prve austrijske okupacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije, engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Austrije, s pobunom mornara; piše o pomorstvu Paštrovića i Budve; Bokeljima koji su zadužili rusku mornaricu; i onima koji su dali ruke pomorstvu kneževine Crne Gore… Izdavač je Knjižara So.
Rečnik slovenske mitologije knjiga je Tamare Lujak. Vrijeme nastanka slovenskih mitova nam je nepoznato. Veze koje vladaju između slovenskih bogova nisu pouzdane, a ne možemo se potpuno osloniti ni na izvore iz kojih crpimo znanja. Zato je ovaj Rečnik dat u vidu priča, predanja i legendi. Zasnovana na poznatim mitovima i narodnim vjerovanjima ova knjiga stvara podsticajnu mrežu satkanu od praiskonskih slika o onome što nas okružuje. U ovaj čarobni svijet svojim predivnim ilustracijama uvodi nas Marina Kicušić, pružajući nam ideju o prvobitnim likovnim predstavama. Izdavač je Laguna.
Totalna istorija video-igara Manojla Maravića knjiga je koja nam pruža osnovna znanja o video-igricama. Video-igrice su dio svakodnevnice velikog broja ljudi koji se svakim danom povećava, te je stoga njihovo razumijevanje neophodno za razumjevanje savremenog života i globalne kulture. Slijedeći hronološki redoslijed autor želi da pokaže dinamiku i faktore koji su uticali na evoluciju video-igara i igračkih platformi. Njegov pristup nadilazi puko istoriografsko slaganje događaja. On ukazuje i na tehnološke, industrijske i drušveno-kulturološke koje su presudno uticale na oblikovanje industrije video-igara. Izdavač je Klio.
Ja to mogu svjetski je bestseler Lujze Hej. U ovoj informacijama bogatoj knjizi, ona pokazuje kako možemo da unaprijedomo doslovno svaki aspekt našeg života tako što ćemo razimijeti afirmacije i pravilno ih koristiti. Svaka naša misao i svaka riječ koju izgovorimo predstavljaju afirmaciju. Kad razgovaramo sami sa sobom, ili vodimo dijalog u sebi, nalazimo se u svojevrsnom toku afirmacija. Naša uvjerenja su tek uvriježeni obrasci razmišljanja koje smo naučili u djetinjstvu. Trebalo bi da obratimo pažnju na svoje misli kako bismo počeli da se oslobađamo onih koje nam stvaraju neželjena životna iskustva. Izdavač je Vulkan.
Treasure Island knjiga je za mlađe čitaoce iz popularne edicije Read inEnglish, nastala prema čuvenoj priči Roberta Luisa Stivensona. Tekst su adaptirali i preuredili nastavnici u želji da se čitanje najvećih svjetskih klasika učini lakšim. Sjajne ilustracije omogućavaju momentalno razumijevanje a u knjizi se nalazi i englesko-srpski rječnik koji olakšava čitanje i pamćenje osnovnih riječi. Mlađi čitaoci će se sa zadovoljstvom ukrcati na brod Hispanjola zajedno sa Džimom Hokinsom i krenuti u potragu za blagom. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo je na uvid Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš investitora JP Autoceste FBiH za projekt izgradnje dijela Jadransko-jonske autoceste – dionica Počitelj-Stolac. Obrađivač zahtjeva je Ecoplan iz Mostara.
Jadransko-jonska autocesta je dio europske transportne mreže na širem području jugoistočne Europe, a uključuje države: Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Italiju, Sloveniju i Grčku. Osnovna zamisao izgradnje ovakvog transportnog koridora je otvaranje mogućnosti razvoja regionalnih tržišta koja se nalaze na generalnim transportnim osovinama od Europe prema Aziji.
Trasa autoceste u FBiH prema idejnom rješenju ima početak u interregionalnom čvoru Počitelj kojim se povezuje buduća trasa Jadransko-jonske autoceste sa trasom autoceste na koridoru Vc, a završava na granici s Crnom Gorom. Ukupna duljina Jadransko-jonske autoceste kroz BiH je 102,6 km, od čega je u Federaciji 39,6 km.
Predmet ovog Zahtjeva je dionica Počitelj-Stolac ukupne duljine 23,25 km. Trasa se od čvora Počitelj (općina Čapljina) pruža u pravcu juga, ide obodom platoa Dubrava, u blizini naseljenih mjesta Domanovići, Šuskovo naselje i Opličići, prati kanjon Bregave sa sjeverne strane i kod Tasine pećine u općini Stolac prelazi preko rijeke Bregave.
Trasa je na ovom dijelu većinom u niskim nasipima ili u blagim usjecima, te nema kolizija s postojećim stambenim objektima s obzirom na to da prolazi pretežno nenaseljenim područjem, odnosno iza postojećih naselja. Na mjestima gdje je cesta u koliziji s postojećim prometnicama, predviđeni su potputnjaci. Trasa na ovoj dionici ne zauzima plodno zemljište ili ga zauzima u vrlo malom obuhvatu.
U nastavku, nakon prelaska Bregave, trasa ide platoom pored manjih naselja u sklopu naseljenih mjesta Kruševo i Bjelojevići, nakon kojih je planirano čvorište za Neum i Stolac. Na stacionaži km 11+250 desno i km 12+000 lijevo, projektirana su odmorišta PUO Kruševo.
Na predmetnoj dionici autoceste predviđena je izgradnja sljedećih objekata:
– 4 mosta/vijadukta ukupne duljine 2.081 m
– 7 potputnjaka i 1 natputnjak
– 1 tunel duljine 990 m
– 1 COPK (Centar za upravljanje i kontrolu prometa) uz čvorište Neum-Stolac
– 2 CP (cestarinska prolaza)
– Putno odmorište Kruševo
Predmetna dionica JJAC povezana je s koridorom Vc preko interregionalnog čvora Počitelj, pa je s tim u vezi moguća pojava kumulativnih utjecaja u obliku: kumulativnog porasta nivoa buke, kumulativnog efekta nastanka otpada, kumulativnog utjecaja na tlo te emisije zagađujućih tvari u zrak zbog sagorijevanja goriva i prašine s gradilišta, te emisije buke i vibracija što može dovesti do uznemiravanja stanovništva u okolnim naseljima.
Projekt bi mogao imati kumulativni utjecaj s već postojećim i odobrenim projektima, kao što su izgradnja dionica autoceste u Koridoru Vc na području Počitelja (dionica Buna-Počitelj, te dionica Počitelj-Zvirovići), s obzirom da će trasa JJAC biti povezana s autocestom u Koridoru VC preko interregionalnog čvora Počitelj.
Također, u neposrednoj blizini prolazi magistrala cesta M6 Stolac-Čapljina i nekoliko lokalnih puteva, prenosi caportal.net.
Djevojčica je spašena iz ruševina zgrade u provinciji Hatay, čak 150 sati nakon zemljotresa koji su pogodili jug Turske u ponedjeljak, javlja Anadolija.
Turski ministar zdravlja Fahrettin Koca objavio je snimak djevojčice koja je živa izvučena iz ruševina u akciji spašavanja uz poruku: “Uvijek ima nade”.
Pripadnici spasilačke ekipe su djevojčicu spasili iz ruševina zgrade u Hatayu, jedne od deset provincija koje su pogođene razornim zemljotresima.
Na video snimku se može čuti razgovor djevojčice i zdravstvenih radnika dok je nose na nosilima. Moglo se vidjeti kako se djevojčica tresla od hladnoće.
Spasioci su slavili nakon što je djevojčica izvučena i spašena.
Broj poginulih u zemljotresima na jugu Turkiye povećan je na 24.617, saopćio je turski potpredsjednik Fuat Oktay.
Iz područja pogođenih zemljotresima u druge dijelove zemlje evakuisano je više od 86.000 osoba.
Dva razorna zemljotresa jačine 7,7 i 7,6 stepeni po Richteru u ponedjeljak su pogodila južne dijelove Turske s epicentrom u provinciji Kahramanmaras.
Brojne spasilačke ekipe i dalje predano rade na akcijama potrage i spašavanja ljudi zarobljenih u ruševinama zgrada.
Više od 3.300 ljudi poginulo je u Siriji, dok je više od 5.000 ljudi povrijeđeno nakon niza zemljotresa koji su pogodili Tursku.
Opština Herceg Novi i Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije donirali su mještanima sela Žvinje 85 sadnica maslina koje će biti zasađene na području zahvaćenom prošlogodišnjim požarima.
Šest porodica koje žive i bave se poljoprivredom u selu Žvinje pokrenulo je inicijativu ka lokalnoj samoupravi kako bi zajedničkim snagama oporavili vegetaciju koja je stradala u požarima prošlog ljeta.
Ilinica – Žvinje – foto Miloš Samardžić
Sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović pozvao je sve hercegnovske poljoprivrednike da iskoriste brojne linije podrške koje nude lokalna samouprava i država.
Namjera lokalne samouprave da intenzivira razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj uopšte, kako kaže Vitomirović, ogleda se u uvećanim sredstvima opredijeljenim ovogodišnjim budžetom.
Čuvena kalafatska radionica Bokovac iz Bara je čvrsto odlučila da naša mladost jedri u kuterima kao nekad, a nadamo se i što prije.
Naime, kao što su lokalni portali ranije upoznali javnost, radovi na obnovi i osposobljavanju kutera Srednje stručne škole u Baru teku predviđenom dinamikom.
Izvršna direktorka radionice Bokovac, Miroslava Lala Bokovac je puna entizijazma i željno iščekuje dan kada će đaci pomenute škole zaveslati i zajedriti kuterima kao nekad- složno, timski i punim plućima.
“Najavljujemo učešće našeg veslačkog tima na regati koju planiramo da organizujemo između 21. i 25.maja u Baru. Takođe, uz podršku škole, želimo da članove našeg tima upoznamo sa jedriličarskim timovima iz okruženja, konkretno ovog proljeća to bi bio tim iz Opuzena. Ulaganjem u našu mladost, stvaranjem mogućnosti da razvijaju zdrav duh i pružanjem sportskog ambijenta za širok spektar zdravih stilova života, zapravo ulažemo u perspektivnu budućnost, širenje vidika, prihvatanje zdravog takmičarskog duha,a istovremeno u djeci ćemo vidjeti odsjaj našeg pozitivnog djelanja, jer samo zajedničkim, timskim radom možemo dokučiti naizgled nedokučivo.
Za takve poduhvate ne žalim niti vrijeme niti finansijska sredstva, ali bih voljela da nam se pridruže privrednici na lokalnom i državnom nivou, da daju podršku i doprinos , sa ciljem da naši veslači budu neprikosnoveni. Ovom prilikom želim da se zahvalim firmi MMS Sailing Team iz Kotora, na čelu sa kapetanom Milošem Radonjićem, koji je u samom začetku podržao našu ideju kroz sponzorstvo.”
Kalafatska radionica Bokovac
Bokovac zatim naglašava da smo na podneblju koje je tradicionalno usmjereno ka aktivnostima na moru i u vezi sa morem, i u biti nam je dužnost da njegujemo duh naših predaka i otimamo od zaborava ono što je krasilo život ljudi priobalnog područja.
“U narednom periodu biće nam neophodna sredstva za izradu novih vesala, zatim reprezentativna oprema, odnosno odjeca i obuća za naš tim, zatim zaštitna sredstva i premazi za kutere, tako da nam je pomoć i podrška više nego dobrodošla. Ono što imamo i osjećamo već u prvim danima rada na kuterima je oduševljenje djece dok prate, gledaju i slušaju o aktivnostima koje se odvijaju u radionici i o događajima koje njih očekuju. Ima li veće satisfakcije od toga?” – kaže nam Lala Bokovac.
Oživljavanjem i njegovanjem aktivnosti koje imaju u planu, reprezentuje se veslanje i jedrenje kao zdrav stil života, naš grad prikazujemo kao odličnu lokaciju za sportove na vodi, baštinimo i promovišemo jedinstvenu drvenu brodogradnju u opštini Bar i u okruženju, a neizostavno će sve navedeno uticati na turističku promociju i atraktivnost naše opštine, zaključuje Bokovac.
Hercegnovska URA u potpunosti podržava potez Vlade Crne Gore, tačnije zahtjev ministarke ekologije, prostornog planiranjaia i urbanizma Ane Novaković Đurović, o vraćanju trajektne linije Kamenari-Lepetani državi.
Pozdravljamo odluku Vlade da stavi van snage zaključak iz 2019. godine kojim je trajekt Kamenari-Lepetani dat na upravljanje kompaniji “Pomorski saobraćaj”.
Ovom odlukom Vlade širom se otvaraju vrata da se transport putnika i vozila preko, kako Bokelji kažu, “Veriga” ponovo, nakon dugog niza godina, vrati svom prirodnom vlasniku a to je država Crna Gora odnosno opštine Herceg Novi i Tivat sa čijih pristaništa se pomenuta usluga odvija.
Kao što je javnosti i poznato, radi se o veoma specifičnoj djelatnosti od opšteg interesa, koja je jedinstvena u našoj zemlji i od koje cijelo društvo mora imati koristi a ne samo pojedinci ma ko oni bili.
Ovo je veoma unosan posao koji je prije privatizacije ovog društva, opštinama Herceg Novi i Tivat donosio značajne prihode pa je sasvim logično da se ta aktivnost kao i ranije, ponovo uspostavi sve do časa stvaranja neke nove mogućnosti za povezivanje ove dvije obale.
Abazović u HN arhiva
Kao najzapadnija opština u državi, Heceg Novi, zbog svoje geografske pozicije i i integralne nepovezanosti sa ostatkom države uvijek je imala problem brze komunikacije što je razlog više da zavrijedi povoljniji status prilikom odlaska i povratka kroz formu regresiranih karata što bi stanovnicima ovog grada puno značilo.
Boka je oduvjek bila riznica pomorstva i pomoraca i kao takva mora i ostati. Zato “Catara” Bokeljima i tačka.
Djelić sjajne atmosfere koja očekuje posjetioce 54. Praznika mimoze danas su imali priliku da osjete građani Trebinja.
Raskošnim žutim cvjetovima, muzikom, plesom i osmjesima Novljani su pozvali sve da od 17. februara do 04. marta budu na velikoj fešti u Herceg Novom.
54. Praznik mimoze – defile u Trebinju
Karavan od preko 80 učesnika prodefilovao je centrom grada, a velike i male mažoretke, Gradsku muziku Herceg Novi, trombonjere i članove novske karnevalske grupe „Maškare“ pratile su stotine građana svih generacija, koji su iskoristili priliku da se upoznaju sa programom festivala, fotografišu sa šarenom povorkom i kućama ponesu poklon u vidu grančice mimoze.
Prošlog vikenda je kiša promijenila planove organizatora “Male fešte od naranče” pa iako su najuporniji na zadovoljstvo Novljana i gostiju izložili svoje rukotvorine i proizvode, danas je fešta ponovljena, te je Izložba rukotvorina i domaćih proizvoda zasijala punim sjajem, kako su navikli učesnici, organizatori i brojni posjetioci.
Maja Erenji Hare Braun u ime Udruženja Ruke kaže da je na fešti čak 45 izlagača iz cijele Crne Gore, a u ponudi su rukotvorine od platnenih lutaka do slika, upotrebnih predmeta i nakita do tradicionalnih domaćih proizvoda i slatkiša od naranče,zatim maslina i maslinovog ulja do mesnih prerađevina, sireva, sokova i prerađevina od drugog voća.
Na pitanje da li bi feštu trebalo organizovati češće s obzirom na očiglednu zainteresovanost izlagača i zadovoljstvo posjetilaca Maja Erenji Hare Braun kaže da ona kao i ostale Stađunske fešte nesumnjivo oživljavaju grad, ali je njihova organizacija sa više programskih segmenata prilično zahtjevna i i podrazumijeva snažniju podršku institucija.
Exif_JPEG_420
Poseban program organizovan je ove subote za djecu i sa djecom. Prisustvovali su učenici trećeg, četvrtog i petog razreda OŠ “Milan Vuković”. Oni su s puno pažnje postavili izložbu likovnih radova svojih drugara inspirisanih narandžom, a zatim saslušali priču o dvije “zagrljene novske pomoranče” koje rastu naspram bifea Beograd i pjesmu koju je ovom slatkom plodu posvetila Bosiljka Pušić.
Podsjetićemo, prije nekoliko godina na fešti su djeca oko stabla pomorandži vezivala platnene trake vjerujući da će ih tako sačuvati od biljne vaši koja je desetkovala stabla pomorandži u gradu. Ova dva stabla su se obnovila, zbog ljekovitih obloga ili čiste dječije ljubavi nije ni važno, tek mališani su danas trake uklonili sa stabala čije su krošnje opet pune narandžastih plodova. U malom performansu učestvovale su likovna umjetnica Ana Bulatović /Lili/ koja je svojevremeno sa djecom održala dvije radionice u zaštitu naranči i autorka priče o divljim narančama Vitka Vujnović.
Mala fešta od naranče – H. Novi
Ovaj program je realizovan u dobroj saradnji sa hercegnovskim osnovnim školama, uz školu “Milan Vuković” radovi su stigli i iz Osnovne škole “Dašo Pavičić”, kaže Milina Kovačević u ime NVU Ruke.
Prema njenim riječima zahvalnost za darivanu ekološku ambalažu duguju Kantini 65 i podgoričkoj firmi Mikromedija, za neophodan mobilijar osim onoga koji imaju u udruženju Opštini Herceg Novi, Turističkoj organizaciji, Gradskoj kafani, Herceg festu I MZ Bijela. Hercegnovska Čistoća pomogla je u organizaciji transporta.
Divan sunčan dan izmamio je u šetnju brojne meštane ali i goste Herceg Novog, pa su rezultatima fešte zadovoljni i izlagači. Jednoglasni su u ocjeni da bi trebalo da bude više ovakvih programa koji su uz sve dobra prilika za promociju zajedničkog rada, najboljih tradicija ovog kraja i kreativnosti koja se kroz kolektivni rad najbolje njeguje.
