U Tivtu je danas održana svečana ceremonija primopredaje donacije za „Projekat opremanja Opštine Tivat opremom za vanredne situacije”. Vrijedna donacija Vlade Japana sadrži 30 vatrogasnih odijela, mašinu za punjenje protivpožarnih aparata, kao i set spasilačke opreme (sekač, razupirač i teleskopski cilindar) i njena vrijednost je 68.265,00 eura.
Ambasador Japana u Crnoj Gori Takahiko Katsumata, zajedno sa predstavnicima Opštine i Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore posjetio je tivatsku Službu zaštite i odao priznanje Opštini Tivat za uspješnu realizaciju granta.
“Ovim projektom novac japanskih poreskih obveznika je iskorišćen za kupovinu vatrogasne i spasilačke opreme. Trideset novih vatrogasnih uniformi sa punom opremom omogućiće spasilačkoj ekipi bezbjedno gašenje požara u stambenim zonama, ali i planinskim djelovima. Čuo sam da u ljetnjim mjesecima ovo područje strada od požara, pa se nadam da će vam nova oprema pomoći da brže i efikasnije rješavate vanredne situacije”, kazao je Katsumata.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović istakao je da se ova donacija dešava u vrijeme kada su dvojica pripadnika Službe zaštite iz Tivta pošla da pruže pomoć nastradalima od zemljotresa u Turskoj i prava je prilika da naglasimo neophodnost dobre opremljenosti pripadnika ove službe.
Vlada Japana donirala Tivtu vrijednu opremu
„Ovo je druga donacija Vlade Japana opštini Tivat i nadam se da ćemo nastaviti saradnju i drago mi je da je ova oprema nakon svih procedura došla u Službu zaštite“, kazao je Komnenović.
Bojan Ćulafić državni sekretar MUP-a izrazio je uvjerenja da će ova donacija pomoći pripadnicima Službe zaštite da svoj posao obavljaju kvalitetnije, ne zaboravljajući ni u jednom trenutku na humanost i hrabrost kao svoj moralni kodeks.
Na press konferenciji održanoj povodom uručenja donacije istaknuto je da uključujući ove donacije, ukupan iznos japanske pomoći kroz projekte za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) u Crnoj Gori od 1999. godine, iznosi preko 3 miliona eura. Ukupan iznos japanske pomoći Crnoj Gori u toku istog perioda premašuje 43 miliona evra.
“Bilo da je bura ili jugo, novi vjetrovi u Boki duvaju puneći jedra svih naših građana, a ne samo pojedinaca. Odluka naše Vlade da stavi van snage Zaključak Vlade Crne Gore broj 07-2498 od 20. juna 2019. godine i pokrene postupak za dodjelu koncesije za prevoz trajektom na relaciji Kamenari – Lepetani je odgovoran i domaćinski čin u interesu svih građana Boke i Crne Gore. Nego, ovo je bila i njena obaveza definisana Aneksom I Ugovora o korišćenju morskog dobra broj: 0210-478/10 od 06. avgusta 2019. godine koji je produžila trajanje osnovnog Ugovora broj: 0210-139/3 ‘do dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti linijskog pomorskog saobraćaja na relaciji Kamenari – Lepetani’“, saopštili su danas iz Inicijalnog odbora Građanskog pokreta URA u Tivtu.
Kako su naveli, davanje koncesije ima za cilj ostvarivanje javnog interesa, veće zaposlenosti, uvođenja novih tehnologija i obezbjeđenja ubrzanog privrednog razvoja, kao i racionalnog, ekonomičnog, pravilnog i efikasnog korišćenja prirodnih bogatstva.
“S obzirom na to da se davanje koncesija zasniva na načelima: transparentnosti, nediskriminacije i konkurentnosti, to će i ovaj postupak omogućiti svim zainteresovanim ponuđačima da steknu status koncesionara i time svoje poslovanje usmjeri, osim ka svojoj dobiti, i na razvoj našeg kraja, opštem dobru ali i obezbjeđenju prihoda koncedentu koji bi te prihode usmjeravao shodno razvojnim planovima Vlade i resornog Ministarstva”.
Iz Inicijalnog odbora URE u Tivtu pozdravili su i davanje Saglasnosti Vlade na Sporazum o ustupanju na korišćenje pristaništa „Pine” Opštini Tivat.
“Zahtjev koji je naša Opština uputila Vladi da joj vrati gradsku rivu Pine na besplatno upravljanje je prihvaćen, jer je ocjenjen kao koristan za sve građane Tivta i predstavlja strateški interes da upravlja ovim djelom operativne obale, a koji je kao takav prepoznat u svim razvojno strateškim planovima Opštine Tivat. Vjerujemo da će ovi dobri potezi i Vlade i Opštine omogućiti brz i pravilan razvoj najljepšeg grada u Crnoj Gori”, zaključuju.
Izvršni direktor kompanije “Pomorski saobraćaj” Dejan Ban smatra da se iza oduzimanja trajektne linije kriju “niski motivi”, te da nema ekonomskog elaborata koji će da pokaže koliko će ovaj postupak Vlade da košta građane. On je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” kazao da je spin da je ugovor Vlade sa njihovom kompanijom nevalidan. Istakao je da im odgovara da Morsko dobro već u ponedjeljak preuzme gazdovanje trajektnom linijom.
Ban je saopštio da u kompaniji nemaju više informacija o prelasku trajektne linije u državno vlasništvo od onoga što su čuli u medijima.
“Niko iz Vlade ni iz Morskog dobra nas nije kontaktirao što smatramo neprimjerenim”, kazao je on. Smatra da se iza svega kriju “niski motivi”, te da se državnom preduzeću “Morsko dobro” to poslovanje dodjeljuje nezakonito.
“Zakonski to predstavlja isti ravan, a razlika je u tome što će ta državna kompanija biti privatno kontrolisana”, kazao je on.
Objasnio je da je ugovor sa Vladom iz 2019. godine bio motivisan prevazilaženjnjem pravnog vakuuma, te da je spin da je on nevalidan.
“Ovaj raskid je motivisan nanošenjem štete. Mi ćemo se odrediti prema tome kada dobijemo pravni akt. Nas odluka Vlade ne obavezuje. I imamo dokument na osnovu kojeg poslujemo i očekujemo da će u jednoj pravno valjanoj proceduri taj dokument biti doveden do pravno valjanog okončanja”, rekao je Ban.
On je kazao da “Pomorskom saobraćaju” odgovara da Morsko dobro što prije preuzme liniju i odgovornost, te da prelazni period od 45 dana u kojem bi oni poslovali za njih ne donosi korist.
“Shvatio sam da je to ustupak nama, sada kažemo da nam to nije nikakav ustupak, i da nam je u interesu da oni to preuzmu, mi imamo druge planove”, istakao je on.
Istakao je da trenutno nema ekonomskog elaborata koji će da pokaže koliko će ovaj postupak Vlade da košta građane.
“Meni ovo liči na avanturizam nesazrele ekipe”, kazao je on.
Komentarišući konstataciju premijera Dritana Abazovića da je za ekstra profit od trajektne linije ,moglo da se izgradi deset bolnica, Ban odgovara da je u pitanju spin.
“To predsjednik Vlade ne bi smio da kaže. Postoje stručne službe koje rade takve stvari i one određuju koji su interesi. Ako operator ima manji profit, biće karta 20 eura, to tako funkcioniše. Mi smo u zenitu festivala demagogije, a oni su kancelarija čuda”, kazao je on.
Zajednička akcija Uprave pomorski sigurnosti i upravljanja lukama, Luštice Bay i Mornarice Vojske Crne Gore
Na poziv Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL), zajedno sa Mornaricom Vojske Crne Gore, tim Luštice Bay za hitne intervencije i zaštitu od požara učestvovao je u akciji spasavanja dva rashodovana vojna broda koja su bila u opasnosti da potonu zbog bočnih udara orkanske bure i velikih valova.
Havarija se dogodila u Bokokotorskom zalivu, na lokaciji između vojnog objekta Pristan i Rakite, na sjeverozapadnoj obali poluostrva Luštica.
Tom prilikom je uz obalu potonuo rashodovani desantni brod minopolagač DMB-241, a teško je oštećen vojni tanker za vodu PV-17. Spasilački tim je nastojao da jakim pumpama izbaci morsku vodu iz trupa tankera, kako bi spriječio potonuće broda koji bi naknadno trebalo da bude uklonjen sa lokacije havarije.
Desantni brod se duži niz godina nalazio na tzv. mrtvom vezu na Luštici. Postojala je bojazan da se iz potonulog broda u more može izliti određena količina ulja iz mašinskog prostora.
„Uputili smo poziv za hitnu intervenciju kroz zajednički operativni tim koga čine Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Mornarica Vojske Crne Gore i Sektor granične policije svim privrednim subjektima koji mogu da pomognu. Luštica Bay je odmah reagovala i poslala tim ljudi i opremu, što nam je pomoglo da uspješno okončamo akciju i spriječimo težu havariju. Dobra saradnja sa Lušticom Bay će i dalje biti nastavljena kroz nove zajedničke akcije“, rekao je Žarko Lukšić, načelnik UPSUL-a.
Reagujući na poziv Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Luštica Bay je bez razmišljanja uputila svoj specijalno obučeni tim za hitne intervencije, spasavanje i zaštitu od požara, kao i svu neophodnu tehničku opremu, kako bi pritekla u pomoć timovima UPSUL i Mornarice Vojske Crne Gore koji su prvi stigli na lice mjesta.
Spriječeno potonuće starog vojnog broda
„Imajući na umu važnost brze reakcije, kako bi se spriječilo dalje širenje zagađenja na životnu sredinu i okolni akvatorijum, tim Luštice Bay je stavio na raspolaganje sve svoje tehničke i stručne kapacitete. Zaštita životne sredine na lokaciji gotovo netaknute prirodne ljepote, kakvu predstavlja poluostrvo Luštica, uvijek je u samom vrhu prioriteta Luštice Bay. Svi sadržaji u okviru naselja su uklopljeni u prirodnu okolinu i akvatorijum zaliva Trašte, uz poštovanje najviših međunarodnih standarda gradnje i ekološke održivosti, a objekti i infrastruktura zauzimaju manje od 10 odsto čitave lokacije. Upravo zamisao da se integrisano naselje Luštica Bay u potpunosti uklopi u prirodni ambijent kopna i mora na poluostrvu Luštica, kao dio zajednice kojoj pripada, čini osnovu etičkog i održivog razvoja ovog naselja ali i čitavog dijela Bokokotorskog zaliva“, izjavila je Maša Radulović, menadžer za korporativne projekte kompanije Luštica Development.
U ovoj havariji na moru, koja je na sreću protekla bez povrijeđenih, Luštica Bay je još jednom pokazala da je uvijek na raspolaganju kada je potrebna podrška lokalnoj zajednici, ruku pod ruku sa ljudima koji ovdje žive generacijama i čine njen neraskidivi dio.
Posljedice potresa u Turskoj – Foto: Stoyan Nenov / REUTERS
Spašavanje nekoliko preživjelih iz srušenih zgrada u Turskoj podignulo je raspoloženje umornih ekipa za potragu i spašavanje u petak, četiri dana nakon što je veliki potres pogodio Tursku i susjednu Siriju, usmrtivši najmanje 21.000 ljudi. Hladnoća, glad i očaj zahvatili su stotine hiljada ljudi koji su ostali bez domova. UN upozorava da su razmjeri katastrofe još nepoznati.
Spasioci daju tračak nade među ruševinama od potresa
Hladnoća, glad i očaj zahvatili su stotine hiljada ljudi koji su nakon potresa, najsmrtonosnijeg u regiji u posljednjih nekoliko desetljeća, ostali bez domova.
Nekoliko ljudi spašeno je iz ruševina zgrada tijekom noći, uključujući 10-godišnjeg dječaka s majkom nakon 90 sati u okrugu Samandag u pokrajini Hatay.
Također u Hatayu, sedmogodišnja djevojčica Asya Donmez spašena je nakon 95 sati i prevezena u bolnicu, izvijestila je državna novinska agencija Anadolu.
Međutim, blijede nade da će još mnogi biti pronađeni u ruševinama stotina tisuća srušenih zgrada u gradovima na pogođenom području.
Broj poginulih u potresu magnitude 7,8 prema Richteru, koji je pratilo nekoliko snažnih naknadnih potresa, veći je nego u potresu iz 1999. Tada je potres slične snage ubio više od 17 tisuća ljudi na sjeverozapadu Turske.
Stotine tisuća ljudi diljem Turske i Sirije ostale su bez domova usred zime. Mnogi su noćili u improviziranim skloništima često očajnički tražeći hranu, vodu i toplinu.
SAD će Turskoj i Siriji pružiti humanitarnu pomoć vrijednu 85 mil. USD
Sjedinjene Države objavile su da će pružiti 85 milijuna dolara hitne humanitarne pomoći Turskoj i Siriji, nakon snažnih potresa koji su pogodili te zemlje i u kojima je poginulo više od 20.000 ljudi.
Objava Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) došla je ubrzo nakon što je američki državni tajnik Antony Blinken razgovarao s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom, što je bio njihov drugi razgovor u četiri dana.
– Ovo novo financiranje podupire humanitarne partnere USAID-a da isporuče hitno potrebnu pomoć milijunima ljudi u Turskoj i Siriji, stoji u priopćenju USAID-a.
Washington je u Tursku već poslao timove od oko 160 ljudi i 12 pasa, čiji je glavni prioritet pomoć u spašavanju ljudi ispod ruševina tisuća zgrada. Na kritična mjesta već su stigli bolničari, hitne službe, tehničari za opasne materijale i drugi.
Blinken je razgovarao s Cavusogluom kako bi Washington bolje razumio koja je vrsta pomoći Ankari potrebna nakon katastrofe, pojasnio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.
– Cavusoglu je Blinkenu iznio neke specifičnosti. Učinit ćemo sve što možemo da ispunimo sve potrebe koje su Turci iznijeli, rekao je Price.
– Američki helikopteri pomažu spasilačkom osoblju da dođe do teško dostupnih područja, a Washington unaprijed priprema opremu za pomoć za koju smatra da će biti potrebna, naveo je Price.
– Također, SAD šalje razbijače betona, generatore, medicinske potrepštine, šatore, vodu i sustave za pročišćavanje vode, dodao je.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u četvrtak kako bi radovi na 7,9 kilometara dugoj zaobilaznici Stona trebali biti gotovi do kraja marta.
Butković je na Pelješcu obišao radove na izgradnji zaobilaznice koja je dio završne faze projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom.
“Radovi su u završnoj fazi, a vjerujem da će tehnički pregled prije otvaranja biti na vrijeme i kako treba”, rekao je Butković.
Rekao je i kako je autocesta do Dubrovnika u pripremnoj fazi.
“To je velik projekt koji nije realiziran na vrijeme te su istekle dozvole koje smo morali ponovno izrađivati. Dugo smo imali i jednu žalbu, ali Hrvatske ceste vode to uspješno do građevinske dozvole. Onda ćemo vidjeti kako to financirati, jer procjena vrijednosti je od jedne do jedne i pol milijarde eura”, rekao je Butković.
Dodao je kako bi most u Omišu trebao biti gotov u jesen te da je bitno nastaviti iduće faze tog projekta.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić istaknuo je kako je posljednja dionica završne faze projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom najkraća, ali složena.
“Na dionici imamo pet objekata. Od značajnijih su tuneli Supava i Polakovica po 1.300 metara, most Ston 485 metara i dva podvožnjaka. Svi su u visokoj fazi gotovosti, osim tunela Supava, gdje se još radi na centralnoj odvodnji. To će vrlo brzo biti gotovo i počet će asfaltiranje”, rekao je Škorić.
Uprava javnih radova potpisala je ugovor sa kompanijom „Eurozox“ d.o.o iz Danilovgrada o gradnji vodovodne mreže na posluostrvu Luštica. Vrijednost ugovora je 8.074.373 eura bez PDV-a, odnosno 9.769.991 eura sa uračunatim PDV-om.
Kompanija „Eurozox“ d.o.o iz Danilovgrada na tenderu za postupak javne nabavke za izvođenje radova na izgradnji vodovodne mreže na poluostrvu Luštica dostavila je najbolju ponudu.
Rok izvršenja ugovora je 900 dana od uvođenja izvođača u posao.
Prema ugovoru smatra se da je naručilac, Uprava javnih radova, izvršila obavezu uvođenja izvođača u posao ako mu je predala tehničku dokumentaciju po kojoj ée izvoditi radovi, obavještenje o datumu uvođenja u posao, najkasnije 7 dana prije uvođenja u posao, Rješenje o imenovanju Stručnog nadzora i dokaz da je nadležnom organu prijavio radove u skladu sa zakonom.
U ugovoru je naznačeno da izvođač garantuje za kvalitet opreme u roku od 60 mjeseci. Garantni rok počinje da teče od dana dobijanja završnog izveštaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.
Skori početak realizacije ovog veoma važnog projekta za Lušticu i Herceg Novi najavljen je još 2021. godine. Kako je tada saopšteno, Opština Herceg Novi završila je projektnu dokumentaciju za izgradnju vodovodne mreže na ovom poluostrvu, za šta je izdvojeno oko 100.000 EUR.
Umjetnike i one koji uživaju u likovnoj umjetnosti sinoć je, 56. put, okupila jedna od najznačajnijih i najstarijih likovnih manifestacija u regionu, Hercegnovski zimski salon. U okviru teme „Od figurativnog do apstraktnog“, a u selekciji akademskog slikara Gorana Ćetkovića, publika ima priliku da u galeriji „Josip Bepo Benković“ uživa u stilski raznolikim slikarskim i vajarskim djelima 34 priznata autora iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Njujorka, Berlina i Crne Gore.
Prva nagrada ovogodišnjeg, 56. Hercegnovskog zimskog salona pripala je Ivani Živić iz Beoograda za rad „Tišina“, druga nagrada Petru Hranueliju iz Zagreba za skulpturu „Anđeo stiže“, a treću nagradu dijele domaći umjetnici, Marko Petrović Njegoš za skulptorski rad „Geja“ i Milija Stojanović za skulpturu „Prtljag II“. Svi dobitnici prisustvovali su otvaranju i iskoristili priliku da se za učešće na Salonu i nagrade zahvale selektoru, Žiriju, organizatorima i gradu Herceg Novom.
56. Hercegnovski zimski salon
Izložbu je u ime Opštine Herceg Novi, kao pokrovitelja, otvorio potpredsjednik Mirko Mustur, uz želju da Salon „ostane značajan i moćan, isto koliko nam je potreban“.
„Hercegnovski zimski salon već 56. godina slavi likovnu umjetnost, a Herceg Novi je od prvog izdanja do danas njegova podrška i podsticaj. Zaslugu za osnivanje ove izložbe i trajanje duže od pola vijeka ima lokalni kulturološki ambijent, kao i umjetnici koji su se u našem gradu rađali i živjeli. Svih ovih godina Salon je ostao posvećen stvaranju, značajna referenca za hiljade umjetnika, respektabilna manifestacija koja evidentira likovna kretanja na ovdašnjim prostorima, kao i put kojim umjetnost nalazi posmatrača“, kazao je Mustur.
On je istakao da ovogodišnje izdanje ima međunarodni karakter, koji predstavlja kvalitet više za Hercegnovski zimski salon. Izrazio je zahvalnost selektoru, akademskom slikaru Goranu Ćetkoviću, kao i organizatoru, Javnoj ustanovi „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“, na prilici da publika u novskoj gradskoj galeriji uživa u stvaralaštvu umjetnika različitih stilskih opredjeljenja, koje povezuje iskrenost i promocija univerzalnih likovnih vrijednosti.
Prva nagrada 56. Hercegnovskog zimskog salona- Ivani Živić
Žiri koji je odlučivao o nagradama činili su predsjednica, muzejska savjetnica Lucija Đurašković i članovi, slikar Vojislav Кilibarda i istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik.
„Zadržavši internacionalni karakter, Hercegnovski zimski salon je još jednom, po 56. put, pokazao koliko je fenomen umjetnosti živ i istrajan u svoj svojoj raznolikosti i rađanju novih, kreativnih stvaralačkih ideja koje uzdižu ljudski duh do neslućenih visina“, poručila je predsjednica Žirija, Lucija Đurašković, te istakla da je ova tradicionalna, reprezentativna likovna smotra predstavlja događaj od posebnog značaja za našu zemlju.
III nagrada – Ptrljag II, Milija Stojanović
Ona se osvrnula i na riječi selektora Gorana Ćetkovića u tekstu za katalog izložbe: „Imamo umjetnike koji se u svom radu kreću u domenu hiperrealizma, fantastike, nadrealizma, ekspresionizma, konceptualne umjetnosti, do same apstrakcije. Najvećim dijelom su zastupljena slikarska i vajarska djela izvedena u različitim tehnikama i materijalima. Ono što povezuje sve autore je to što se svi oslanjaju na one tradicionalne i klasične vrijednosti koje su kroz njihovo djelo transponovane u moderne izraze i forme koji prate savremene tokove“.
Ovogodišnji Salon podigao je godinama građeni nivo za stepenicu više, istakla je direktorica Javne ustanove “Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković”, Gordana Krunić i zahvalila se svima koji su tome doprinijeli. Izrazila je zadovoljstvo što su, nakon nekoliko godina pandemije, internacionalni umjetnici ponovo na Salonu.
III nagrada – Geja, Marko Petrović Njegoš
„Hercegnovski zimski salon uprkos izazovima, društvenim, ekonomskim i kulturnim dešavanjima, uspijeva da bude prepoznat, ne samo po dužini trajanja, broju izlagača, raznolikosti stilskih izražaja, već i po kvalitetu koji baštini“, kazala je Krunić.
Navela je da postavka ostavlja prostor svakom posmatraču da na sebi svojstven način čita pojedinačna djela i izložbu u cjelini, te pozvala ljubitelje likovne umjetnosti da uživaju u izložbi koja će biti otvorena do 15. marta.
Organizator 56. Hercegnovskog zimskog salona je Javna ustanova “Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković”, a pokrovitelj Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor poziva sve zainteresovane karnevalske grupe i pojedince da podnesu zahtjev za novčanu nadoknadu za izradu maski koja iznosi – 450,00 eura za grupne i 250,00 eura za pojedinačne maske.
U zahtjevu je potrebno navesti:
– naziv karnevalske grupe (pojedinca)
– naziv maske
– broj članova grupe
– broj žiro računa i kontakt telefon odgovornog lica.
Zahtjevi se mogu predati u kancelarijama Kulturnog centra svakog radnog dana od 8 do 14 sati ili na mail organizacija@kckotor.me.
Preduzeće Morsko dobro obavijestiće Dukley marinu o raskidanju ugovora o korišćenju Luke Budva i dati im rok od sedam dana da je oslobode, kako bi njom, do završetka procedure za dodjelu koncesije, upravljala budvanska opština, odlučila je danas Vlada.
Vlada je na sjednici dala saglasnost na Predlog sporazuma o ustupanju na korišćenje Luke Budva, koji su zaključili Morsko dobro i Opština Budva.
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ana Novaković Đurović, kazala je da je Morsko dobro u januaru dostavilo tom resoru, radi dobijanja saglasnosti Vlade, Predlog sporazuma o ustupanju Luke Budva, smatrajući da su se stekli uslovi za njegovu realizaciju.
“Privredni sud je usvojio prigovor Morskog dobra i ukinuo prethodno rješenje tog suda, kojim je bila donesena privremena mjera koja je zabranila korišćenje dijela izgrađene obale i akvaprostora Luke Budva”, rekla je Novaković Đurović.
Time su se stekli uslovi da se realizuje sporazum i Luka Budva ustupi na korišćenje Opštini Budva, do završetka koncesionog postupka.
“Predviđeno je da sporazum stupa na snagu danom davanja saglasnosti na sjednici Vlade i traje do završetka procedure za dodjelu koncesije”, dodala je Novaković Đurović.
Premijer Dritan Abazović kazao je da će Morsko dobro učiniti javnim raskid ugovora o korišćenju Luke Budva sa Dukley marina i dati im otkazni rok od sedam dana.
“Sljedeći četvrtak, ako sami ne oslobode, Morsko dobro preuzima marinu u Budvi. Neka se raspiše koncesija, neka uzme bilo ko, ali na zakonit način. Do tada, država stavlja šapu na sve. Nećemo dozvoliti da niko više ponižava državu Crnu Goru, niti da državu bača pod noge. Ni privatniku, ni javnom preduzeću, ni službeniku, ni inspektoru, ni policajcu, nikome”, poručio je Abazović.
On je rekao da država ima pravo, kao i sve ostale zemlje, da upravlja svojom imovinom.
“Naša je obaveza da se staramo o državnoj imovini”, zaključio je Abazović.
