Radnici u Službi “Građevinska operativa” Komunalnog preduzeća Kotor, shodno nalogu Službe za inspekcijske poslove, u Dobroti su izvadili iz mora oko 60m³ deponovanog kamena, koje je bilo namjenjeno kao podloga za izgradnju ponte.
Uređena obala sa sistemom ponti i mandraća jedna je od značajnih karakteristika Boke Kotorske.
Međutim, svjedoci smo sve češće betonizacije obale i nelegradnje gradnje ponti
NVO Mare Mare će u okviru projekta “Stari zanati čuvari kulturne baštine” prirediti izložbu rukotvorina i suvenira u Spa galeriji Instituta Igalo u utorak 14 marta u 18 sati.
Suveniri su nastali u radionicama koje je organizovala NVO Mare Mare od septembra prošle do marta ove godine. Posjetioci će moći da vide torbe različitih namjena i dizajna, bookmarkere , manje i veće vrećice sa lavandom, dizajnirane ribe, morske zvijezde, futrole za naočare i navlake za ukrasne jastuke.
Koristeći tehnike starih zanata šivenja, veza i heklanja deset polaznica radionica su na kraju projekta izradile preko stotinu rukotvorina i suvenira koji su inspirisani morem i nasljeđem Boke i Crne Gore.
Projekat „Stari zanati čuvari kulturne baštine” implementira se u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD)2, koji finansira Evropska unija, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD2 realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, podijeljenih u pet klastera među kojima je „Coastal Mates” koji čine opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva.
Trajekt “30. avgust” od danas saobraća na liniji Kamenari- Lepetane
Odlukom Vlade Crne Gore, Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom omogućeno je bavljenje pomorskim i priobalnim prevozom putnika, kao i prevozom putnika unutrašnjim plovnim putevima. Javno preduzeće je pristupilo formiranju svoje sopstvene flote i nabavci trajekta koji će u narednom periodu saobraćati na relaciji Lepetane – Kamenari. Prvi od nekoliko trajekata koje ovo preduzeće koristiti u poslovima prevoza vozila i putnika, je „30. avgust“ koji je počeo saobraćati od danas.
Iz “Morskog dobra” ranije je saopšteno da će do aprila linijom, pored “Vasilija” i 3. avgusta”, saobraćati još četiri trajekta.
Podsjećamo trajekt 30. avgust je kupljen za 569.000 eura i prethodnih dana je čekao proceduru registracije. Trajekt je star 53 godine, kapaciteta je 60 automobila i 330 putnika.
Trajekt “30. avgust” od danas saobraća na liniji Kamenari- Lepetene. Prvom saobraćanju trajekta prisustvovali su premijer Dritan Abazović, predstavnici Vlade, Morskog dobra, kao i Opština Herceg Novi i Tivat.
“Od danas u funkciji još jedan trajekt. Uskoro nabavka još nekoliko trajekata. Prihod će se slivati u džepove građana, a ne tajkuna. Crna Gora na pravom putu”, poručio je Abazović.
Saopštio je i kako je potrebno da što prije da stignu i novi trajekti. On je kazao da će država za 15, 20 ili 30 dana imati još jedan trajekt, a da će do ljetnje sezone biti kompletiirana flota.
“Radiće se i na kupovini broda koji treba da vozi Bar – Bari – Bar – Ankona. Tajkunska politika mora da se završi. Nemamo ništa protiv privatnog sektora, podržavamo sve privatne inicijative, ali da neko drži monopolističke linije mimo zakona – sa tom politikom je završeno i neka niko ne pokušava da ponizi državu Crnoj Gori”, kazao je Abazović.
On je zahvalio i kompaniji JU “Biv” koja je u prethodnom periodu ustupila državi trajekt “Vasilije”.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 329,79 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 5. do 11. marta iznosio 29,68 hiljada.
Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Švicarski predsjednik Alain Berset, privržen neutralnosti svoje zemlje i veliki protivnik slanja oružja Ukrajini, osudio je “ratno ludilo”, doznaje se s njegovog intervjua za nedjeljno izdanje lista Neue Zuercher Zeitung (NZZ).
– Osjećam to ratno ludilo u nekim krugovima. I vrlo sam zabrinut zbog toga jer taj osjećaj počiva na kratkoročnoj viziji, rekao je Berset, dodavši da se švicarsko oružje ne treba koristiti u ratovima.
Socijaldemokratski predsjednik iz kantona Fribourg je istaknuo da je stajalište Saveznog vijeća po tom pitanju vrlo jasno.
– Razumijem i poštujem činjenicu da druge zemlje imaju drugačije stajalište, no treba se poštivati i švicarsko stajalište, rekao je šef države.
– Reći jednostavno da je sada situacija drugačija i da Švicarska mora sve promijeniti ne obazirući se na svoje pravne temelje, to nije moguće, odlučno je rekao predsjednik.
Naime, rasprava o neutralnosti Švicarske traje od ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače prošle godine
Švicarska, koja nije članica EU-a, uvela je sve sankcije europskog bloka protiv Moskve, ocijenivši da su kompatibilne s neutralnošću zemlje, no Bern odbija zahtjeve Njemačke, Španjolske i Danske da im se dopusti preusmjeravanje uvezenog švicarskog oružja i streljiva prema Ukrajini.
Više je inicijativa stavljeno pred parlament da ublaži ta pravila, no proći će mjeseci prije nego se donese neka odluka.
Tokom posjete UN-u, Berset je rekao da nije trenutak za promjene i ne možemo raditi iznimke, braneći tradicionalno mudro i odmjereno stajalište svoje zemlje.
Najluđa trka „Karotrc 2023“ održana je juče na stazi dugoj oko 700 metara od nekadašnjeg hotela Rudnik do Škvera. Veliki broj sugrađana ali i gostiju ispratilo je trku koja je okupila 143 ekipe.
U kategoriji jednosjed prvo mjesto zauzeo je Ernes Senadović, drugo Ahmer Senadović, a treće Nemanja Kašćelan svi iz Kotora. U kategoriji dvosjed najuspješniji su bili Dražen i Nikola Boban iz Prugova, drugo mjesto pripalo je Bojanu i Stefanu Gojkoviću iz Herceg Novog, a treće Miodragu Milovanoviću i Milanu Popoviću iz Kotora. U kategoriji trosjed prvo mjesto osvojili su Ahmer Senadović, Nemanja Kašćelan i Dimitrije Tadić iz Kotora, drugo Bojan i Stefan Gojković i Bojan Bulatović iz Herceg Novog i treće Miodrag Milovanović, Dejan Kustudić i Ivana Bilafer.
Najstariji učesnik trke bio je Zoro Martineti, 76 godina, a najmlađa takmičarka Ana Kašćelan 14 godina. Najsporiji takmičar je Miloš Milošević iz Trebinja i on je dobio lenju pitu u obliku kornjače od Jokine kužine, a najmaškaraniji karić dvosjed Nikola i Vuk Kotur iz Kruševca.
Promoter trke bio je Antonije Pušić. U okviru trke, donacijama učesnika i posjetilaca prikupnjeno je 516 eura za liječenje naše sugrađanke Snežane Krivokapić Radović.
Trku karića organizovala je NVO Maškare, a dio je programa Praznika mimoze. Ove godine obezbijeđen je bogat novčani fond nagrada. Manifestaciju su podržale Opština Herceg Novi i Turistička organizacija.
Arheolozi su pronašli jedinstveni sanduk s dobro očuvanim začinima, od šafrana do papra i đumbira, u olupini kraljevskog broda koji je prije više od 500 godina potonuo u Baltičkom moru blizu Švedske. Olupina broda Gribshund, koji je bio vlasništvo kralja Hansa od Danske i Norveške, ležala je na morskom dnu od 1495. godine kada je potonuo vjerojatno nakon požara, a monarh je u to vrijeme bio na političkom sastanku u Švedskoj. Olupinu broda pronašli su sportski ronioci još 60-ih godina, no sporadična istraživanja provedena su zadnjih nekoliko godina.
U prethodnim izronima na površinu su izvučeni veliki predmeti kao što su pramčana ukrasna glava te drvo. U novijim istraživanjima koje vodi Brendan Foley, znanstvenik arheolog sa sveučilišta Lund, pronađeni su začini zakopani u sedimentima.
„Baltik je čudan – niska razina kisika i mali postotak slanosti, niska temperatura, toliko organskih tvari tako je dobro očuvano u Baltičkom moru što ne bi bilo moguće u oceanskom sustavu”, rekao je Foley, no smatra svejedno izvanrednim da su začini pronađeni u tako dobrom stanju.
Začini su bili statusni simbol, jer samo su bogati ljudi mogli priuštiti svojem nepcu dodatke jelu poput šafrana ili klinčića koji su se uvozili u Europu. Vjerojatno su začini putovali s kraljem Hansom dok je bio na sastanku u Švedskoj.
Znanstvenik sa Sveučilišta Lund Mikael Larsson, koji je proučavao ovo otkriće posebno je zadivljen šafranom.
– Ovo je jedini arheološki kontekst u kojem je pronađen šafran. Zato je ovo jedinstveno i vrlo posebno otkriće. – kazao je Mikael Larsson.
Teata 303 iz Kotora sa predstavom “Hotel Promaja” nastavlja uspješnu turneju po Crnoj Gori” i nakon KIC-a Budo Tomović, predstava će biti odigrana 13.03.2023. u Centru za kulturu Plužine sa početkom u 19 sati.
Inače ovo je treći nastup Teatra 303 u Plužine, čime se nastavlja divna saradnja u pozorišnom životu izmedju juga i sjevera.
U velikoj 14-to članoj glumačkoj ekipi Teatra 303 iz Kotora, mjesto u predstavi “Hotel Promaja” su našli i mladi Tivćani: Lana Milović, Andro Žižić, Mia Kuč, Bogdan Vučković, Staša Stojković i Marko Bogetić.
Oni su se veoma brzo uklopili u ekipu zahvaljujući iskustvu koje su stekli glumeći u srednjoj školi pod vođstvom profesorice Rozane Lazarević.
U ekipi je i Jelena Kvaščev iz Tivta tako da se u Teatru 303 razmišlja da se i u Tivtu formira ogranak ovog amaterskog djelovanje i pokaže javnosti da se sa malo sredstava i puno volje može uspjeti na daskama koje život znače, tako da naredne naredne pozorišne produkcije Tivta i eventualno Kotora mogu da računaju i na troje glumaca Teatra 303 koji su već na studije glume u Beogradu i na Cetinju (druga, treća i završna godina).
”Hotel Promaja” nakon Plužina gostuje i u Pljevlja, što će takođe biti treći nastup za Pljevljake .
Na danas održanom internacionalnom karate turniru pod nazivom “Zeta open” u Golubovcima nastupilo je 833 takmićara iz 39 klubova i 7 država.
Karate klub “Bijela” su predstavljale mlade nade i ostvarile zapažen uspjeh, osvojili su 6 medalja, po 3 srebrne i 3 bronze medalje.
Srebro su osvojili: Anđa Popović za 2012. godište u kategoriji -45 kg, Ena Popović za 2012. godište -32 kg, Šćepan Ivanović za 2010. godište -45 kg
Bronze su osvojili: Aleksa Riha za 2013. godište -35 kg, Vasilije Begović za 2013. god -45kg, Petar Riha za 2010. god -55 kg.
Ovo je za mlade Bjeljane bio jedan od kontrolnih turnira pred predstojeće državno prvenstvo Crne Gore za pionire i nade koje će se održati 9. aprila u Bijelom Polju.
© BokaNews, 2021
