Triatlon klub „Budva” sa podrškom Turističke organizacije Budva i Humanitarian swimming marathon „OPEN WATER” organizuje trku na ostrvu Sveti Nikola. Predviđeno je da trka bude održana u nedjelju 13. novembra sa početkom u 11 sati.
Riječ je, kako su pojasnili iz budvanskog kluba, o trail trčanju u dužini od skoro 6 km ili tačnije 2 kruga odlično markirane staze.
“Cilj trčanja je svakako promocija našeg ostrva kao netaknutog parka prirode kroz zdrave i lijepe stilove života. Učešće je besplatno, a broj polaznika ograničen”, naveli su u saopštenju.
Školj – Sveti Nikola trka
Satnica:
9.30- 10.00 h– okupljanje kod restorana Porto
10.00 h – polazak brodom na ostrvo Sveti Nikola
Dolazak na ostrvo, podijela startnih brojeva, zagrijavanje.
11.00 h – početak, hronometarski princip, na svakih 30 sekundi.
Ove jeseni Neum vrvi od domaćih i stranih turista i bilježi najplodonosniju postsezonu. Hoteli rade punom parom, a rezervirani su i za novembar. Zbog očekivanja rekordnog broja gostiju za naredno ljeto planira se širenje plažnih prostora kojih nedostaju.
Načelnik Opštine Neum Dragan Jurković za Klix.ba ja rekao kako je turizam u jedinom našem gradu na moru doživio svoj puni procvat tokom ove godine.
Ističe da su hotelijeri, ugostitelji i čitava lokalna zajednica iznimno zadovoljni ovogodišnjom sezonom tokom koje je ostvaren broj noćenja iznad 80% od onog 2019. godine kad je dosegao svoj rekord.
– Zadovoljni smo sezonom, ali smo podsezonom prezadovoljni. Većina hotela je rezervirana do polovine novembra a neki čak i do kraja tog mjeseca što se zaista dugo nije dogodilo – rekao je Jurković.
Ističe da je mnogo faktora uticalo na to, te da su pored ulaganja lokalne zajednice i otvaranja nove magistrale koja je Neum povezala s ostatkom BiH uvelike doprinijele i povoljne vremenske prilike, zbog kojih u Neum dolazi i veliki broj gostiju na jedan dan, što se prije rijetko događalo.
Zbog svega toga bi se Neum nerednog ljeta mogao suočiti s velikim problemom nedostatka plažnog prostora, te lokalna zajednica već radi na pronalasku adekvatnog rješenja.
– Svi smo svjesni toga da plažnog prostora nedostaje, posebno u vrijeme pune sezone, kad ovdje dnevno boravi oko 20.000 ljudi, svi koji su bili ovdje u to vrijeme, mogli su vidjeti da nemamo taj prostor koji nam je potreban – iskreno će Jurković.
Zbog toga se po njegovim riječima intenzivno radi na pronalasku adekvatnog prostora za proširenje plaže, koji je nužno što prije osigurati kako bi svi gosti koji posjete Neum narednog ljeta ostali vjerni toj destinaciji i za buduće dolaske.
– Očekujem da ćemo na tom projektu raditi već početkom naredne godine. Gdje će biti nove plaže i na koji način ćemo taj prostor širiti odrediće struka – zaključio je načelnik Neuma u razgovoru za Klix.ba.
Meteorolog Branko Micev za narednu sedmicu najavljuje prestanak padavina i rast temperature. Takvo vrijeme, kako kaže, zadržaće se do vikenda.
Micev kaže da nas danas očekuje razvedravanje, a na primorju ciklonska bura. Na sjeveru će danas biti oblačno, povremeno sa kišom i značajno hladnije.
U najvišim planinskim oblastima od 2.000 metara moguće su, navodi Micev, i kratkotrajno sniježne pahulje.
“Narednih dana u ponedjeljak, utorak i srijedu i četvrtak na jugu Crne Gore i u centranom dijelu biće više sunca i primjetno toplije, uz moguće mjestimično naoblačenje”, kaže Micev.
Najavljuje od sjutra i rast temperature.
“I na sjeveru od sjutra, pa do petka osjetno toplije. Kako sada stvari stoje na osnovu prognostičkog materijala, petak i sljedeći vikend nas očekuje opet kiša, a na sjeveru priliv hladnog vazduha što se u najvišim planinskim oblastima usloviti slabu susnježicu i slab snijeg”, naveo je Micev.
Oboreni rekordi u padavinama
Nakon rekordno visokih temperatura za kraj oktobra i početak novembra prethodna dva dana imali smo obilne padavine.
U subotu ujutru u Podgorici, kako kaže Micev, imali smo 136 litara kiše što je za 5. novembra dnevni rekord za više od 70 godina.
“Do jutros u Podgorici je palo 166 litara kiše, na Cetinju 146, u Nikšiću 106 litara i to je količina kiše koja će imati značajan uticaj na hidrološko stanje”, navodi Micev.
Zbog takvih padavina, kako kaže Micev, vodostaj Morače porastao je za oko pet metara.
Dokumentarna TV serija „Boka pomorska“ u produkciji NVO Matica Boke iz Tivta i Udruženja „Šta hoćeš“ iz Beograda, započinje svoje premijerno prikazivanje na nacionalnom Javnom servisu Radio-televizija Crne Gore u nedjelju 6. novembra 2022. godine u 22 sata.
Serija čiji su autori i scenaristi novinar i publicista Siniša Luković i reditelj Rastko Šejić, sadrži jedanaest 45-minutnih epizoda posvećenih nekim od najznamenitijih pomoraca, brodovlasnika, pomorskih ratnika ili pomorskih preduzetnika, rodom ili djelom iz Boke.
„Boka pomorska“ gledaoca vodi na uzbudljiv, dinamičan i interesantnan put kroz bokeške muzeje, arhive, mjesta istorijskih dešavanja, kroz duhovnu i prirodnu zaostavštinu Boke Kotorske. Putem sačuvanih starih dokumenata, slika, karti, fotografija i raznih artefakata, serija priča o dijelu prebogate pomorske baštine jedinog fjorda na Mediteranu.
O istoriji svjedoči više od 50 relevantnih sagovornika – od istoričara, arheologa, muzejskih eksperata, književnika, istoričara umjetnosti, sveštenika, etnologa, samih pomoraca ili potomaka nekih od slavnih bokeljskih kapetana.
Boka Pomorska
Sve to bilježi i spektakularno kadriranje kinematografskog snimateljskog tria pod palicom veterana Časlava Petrovića.
U modernom dizajnerskom ruhu, djelu akademskog slikara Zorana Mujbegovića sa Bjelila, uz animiranu kompjuterski generisanu info-grafiku, obilje arhivske građe i ilustracija iz prošlih vremena dobija pitkost i simbolizam svojstvenu internet generaciji.
Autorska posebno komponovana muzika Vladimira Lešića cjelokupnom djelu zadaje ritam. U izradi serije ostvarena je saradnja sa brojnim institucijama koje se bave čuvanjem baštine pomorske istorije u zemlji i svijetu, uključujući Pomorski muzej Argentine, Istorijski arhiv Trsta, Pomorski muzej „Sergej Mašera“ Piran i mnogim drugima. Serija donosi do sada neviđen prikaz nekih od najupečatljivih i naznačajnijih ličnosti iz istorije pomorstva Boke u periodu od sredine 17. do kraja 20. vijeka.
Znameniti ljudi poput malteškog viteza- kapetana Petra Želalića, ruskih carskih admirala Marka Vojnovića i Matije Zmajevića, prvih južnoslovenskih cirkumnavigatiora Stevana Vukotića i Iva Visina, velikog pedagoga kapetana Marka Martinovića, najjačih brodovlasnika-tajkuna svog vremena Spiridona Gopčevića i Bogdana Tripkovića, te konstruktora brodova Miloša Vukasovića, pomorskog inovatora Miroslava Štumbergera ili vještih i hrabrih morepolovaca kakvi su bili kapetani Ilija Damjanovića i Vlado Ivelić, oživjeće u ovom serijalu.
Impresioniraće nas onim što su postigli i svjetskom slavom kojom su se okitili, ali i natjerati da razmislimo i preispitamo sebe, današnje, jesmo li mi dostojni njih, nekadašnjih.
„Ponosan sam na „Boku pomorsku“. Ovaj projekat započet je pre četiri godine i sada je konačno pred gledaocima, posle bure koju nam je svima u živote donijela pandemija. Vrhunska kinematografska ekipa „Šta hoćeš“ s kojom kvalitetno kreativno sarađujemo već dugo godina osvjetlala je obraz. Tematika serije je suštinski važna za trajno razumijevanje i poštovanje vrijednosti Boke kotorske. Istorija kao učiteljica života u svom savremenom izdanju”, naglasio je Željko Komnenović, izvršni producent serijala ispred Matice Boke.
Ekipa snimanje Boke Pomorske
„Bila mi je zuzetna čast i zadovoljstvo da kao koscenarista i voditelj, učestvujem u stvaranju ove serije. Izazovan i nimalo lak osjećaj dužnosti da kao Bokelj, ispričam dio uzbudljivih, ponekad i gotovo nevjetrovatnih životnih priča i podviga ovih ljudi, može se mjeriti samo sa ogromnim ponosom koji nosim kao skromni baštinik onoga što su ti i njima mnogi slični drugi pomorci iz Boke, tokom vjekova utkali u ovdašnju kulturnu baštinu, materijalna bogatstva i specifični identitet mog zavičaja”, ističe Siniša Luković, jedan od autora serije „Boka pomorska“.
„Veliki je izazov ispričati kinematografskim jezikom prećutanu slavnu istoriju Boke kroz važne ličnosti, nosioce i krojitelje svetskih istorijskih tokova. Sama je Boka uvek ćudljiva, kao skok u zatalasano more, ali mislim da smo uspeli da preplivamo ovaj divni zaliv zajedno sa svim brodovima, brodicama, čamcima, zahvaljujući današnjim umnim Bokeljima, ali i duhovima velikih kapetana i admirala čije su životne priče beskrajno uzbudljive, važne i poučne”, naglasio je autor koncepta i reditelj serije Rastko Šejić.
Epizode serije „Boka pomorska“ će biti emitovane jednom nedjeljno, svake nedjelje sa od 22 sata na Drugom programu RTCG, kao i na Satelitskom kanalu RTCG-a.
Autor koncepta, reditelj: Rastko Šejić; scenarista, novinar: Siniša Luković; izvršni producent: Željko Komnenović; kinematografi: Časlav Petrović, Aleksandar Kalezić, Marko Ristić; dizajner: Zoran Mujbegović.
Produkcija: Matica Boke i “Šta hoćeš”, 2022.
Kao što su prethodnih dana najavljivali, predstavnici lokalne zakonodavne i izvršne vlasti, zajedno sa vise hiljada građana Herceg Novog, blokirali su danas u 11 sati granični prelaz Debeli brijeg, i na taj način poslali poruku da neće dozvoliti zatvaranje Bolnice Meljine.
Povod polusatnog protesta je činjenica da Vlada Crne Gore do kraja oktobra nije uspjela da riješi pitanje Bolnice, za čiji opstanak je traženo hitno uvođenje u sistem javnog zdravstva.
Prije nego što se obratio mnogobrojnim građanima, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, pozvao je prisutne da jednim velikim aplauzom pozdrave radnike koji spašavaju živote građana Herceg Novog.
Sa protesta građana foto Mediabiro
“Suočavano se sa tim da nam neko gasi najstariju bolnicu u Crnoj Gori. Neko pokušava da nam oduzme elementarno pravo na zdravstvenu zaštitu. Herceg Novi je imao bolnicu onda kada to nije imao nijedan grad u našoj zemlji. Svi smo mi ovdje danas jedno. Nismo slučajno odabrali granični prelaz. Sa ovoga mjesta poručujemo da ako se Bolnica Meljine zatvori, nećemo dozvoliti prelazak na ostale granične prelaze u Herceg Novom. Zato je važno da istrajemo u ovoj borbi i da vršimo svakodnevne pritiske. Dali smo određene rokove. Produžiće se rok koji daje stečajni upravnik bolnice i koji nudi rješenje državi. Ne zanima nas koja je Vlada napravila greške. Više nemamo vremena za čekanje,” zaključio je Katić.
Sa protesta građana foto Mediabiro
Građanima se obratio i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, koji je uputio apele i pozvao nadležna ministarstva da riješe problem.
“Tu smo zajedno da branimo i odbranimo Bolnicu Meljine. Zajedno sa nama su svi predstavnici partija u Herceg Novom. Ne smijemo da odustanemo. Bolnica Meljine ne smije da se zatvori. Donijeli smo zaključke i nudimo rješenje da Bolnica Meljine udje u sistem javnog zdravstva i očekujemo od nadležnih ministarstava da ispune to. Više ne možemo da čekamo. Ne smijemo dopustiti zatvaranje. Ovo je blokada upozorenja. Ukoliko se zahtijevi ne ispune, nastavićemo sa ovakvim aktivnostima. Još jednom apelujemo na Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo finansija i Vladu Crne Gore. Moramo biti jedinstveni, moramo istrajati u tome. U 21. vijeku smo primorani da blokiramo granični prelaz kako bi sačuvali bolnicu. Ako treba da blokiramo sve granične prelaze na području opštine Herceg Novi, sve ćemo blokirati. Suština je da Bolnica Meljine opstane i uđe u sistem javnog zdravstva. Borba će trajati i mi ćemo pobijediti,” poručio je Otović.
Sa protesta građana foto Mediabiro
U ime radnika Bolnice Meljine, prisutnima se obratila predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak, koja je upoznala prisutne sa problemima sa kojima se suočavaju zaposleni u toj zdravstvenoj ustanovi.
“Opet se od 2013. borimo za Bolnicu Meljine. Bolnica i njeni radnici gube svako malo osnovna ljudska prava. Svakog mjeseca razmišljamo da li ćemo primiti plate, kako će podstanari i samohrane majke preživjeti. Osipa se kadar. Ne možemo da riješimo naše stambene kredite. Do kada više tako?,” upitala je predsjednica Drobnjak, koja je ujedno i pročitala saopštenje Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore.
“Na prihvatamo teze da pravni okvir zakonodavstva Evropske unije i naše zemlje u toj mjeri favorizuje privatni kapital. Pozivamo Atlas grupu da informiše javnost o stvarnom iznosu novčanih sredstava kojima su kupili Bolnicu Meljine. Podržavamo naše kolege u namjeri da regulišu svoja prava,” naveo je u saopštenju predsjednik Sindikata dr Vladimir Pavićević.
Protest su takođe podržali i radnici ostalih crnogorskih zdravstvenih ustanova, igrači FK ,,Igalo”, kao i bajkeri iz lokalnog moto kluba ,,Cruiser”.
Više od 140 migranata se sa spasilačkog broda Humanity 1, kojim upravlja njemačka humanitarna organizacija SOS Humanity, iskrcalo u sicilijanskoj luci Catania, pri čemu su zdravi muškarci zadržani na brodu, rekla je glasnogovornica organizacije.
Glasnogovornica je rekla da je posada tijekom noći dobila dopuštenje ući u luku na istočnoj obali talijanskog otoka. Maloljetnici su bili prvi koji su se iskrcali. Više od 30 odraslih muškaraca je ostalo na brodu kako bi se podvrgli medicinskom pregledu. Riječ je o mjerama u skladu s politikom koju je nedavno najavio ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi.
Desničarska vlada premijerke Giorgie Meloni je postrožila migracijsku politiku otkako je preuzela vlast krajem oktobra.
Premda će ozlijeđenim muškarcima, ženama i djeci biti dopušten iskrcaj, općenito će za putnike biti odgovorne zemlje u kojima su registrirani spasilački brodovi. U slučaju plovila Humanity 1, ta je zemlja Njemačka.
Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani je u izjavi za nedjeljno izdanje novina Il Messaggero pozvao Europsku uniju na rješenje problema migranata koji čamcima pokušavaju ući u zemlje članice. “Ne možemo pretvoriti Mediteran u groblje, no moramo znati tko je na brodu, odakle su i gdje su pokupljeni”, rekao je Tajani, dodavši da je bilo ispravno prihvatiti bolesne, žene i djecu.
Tri druga broda, kojima upravljaju privatne spasilačke organizacije i koji prevoze migrante, nalaze se blizu istočne obale Sicilije u nedjelju čekajući odobrenje iz luke. Plovila Rise Above, Geo Barents i Ocean Viking navodno prevoze ukupno 900 spašenih migranata.
Spomenik ribaru – Primošten – Foto: Josip Jadrijević
U Primoštenu, na ulazu u stari dio grada, postavljen spomenik ribarima, brodu i ostima.
Prikazana su dva ribara koja love pod svićom ostima, piše Dalmacija danas. Spomenik će biti vrlo atraktivan zbog toga što će noću feral, koji je spojen na javnu rasvjetu, stvarno i svijetliti.
Spomenik je djelo umjetnika Tea Baučića, a skulptura nosi naziv “Ribar pod osti”.
Izrada skulpture bez PDV-a stoji 20.000 eura, a odljev u bronci 35.500 eura, pisao je o tome i Primošten plus.
Očuvanje endemskih, rijetkih i ugroženih biljaka planine Orjen
NVO Program za životnu sredinu (EnvPro) realizovala je naučno-istraživački projekat ”Očuvanje endemskih, rijetkih i ugroženih biljaka planine Orjen’ finansiran sredstvima Partnerskog fonda za kritične ekosisteme (CEPF).
Ovaj projekat, realizovan u periodu 2019-2022. pomogle su partnerske institucije Prirodoslovni muzej Rijeka (Hrvatska), Univerzitet Primorska, Kopar (Slovenija), Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, Herceg Novi (Crna Gora).
-Opšti cilj naznačenog projekta odnosio se na izgradnju kapaciteta nevladinih organizacija, institucija, mladih istraživača, pojedinaca i drugih zainteresovanih strana za očuvanje i zaštitu biodiverziteta.
Specifični ciljevi i rezultati odnosili su se na primjenu najsavremenijih naučnih standarda u istraživanju i očuvanju endemskih, rijetkih i ugroženih biljaka na području Orjena, jačanje i povećanje kapaciteta pojedinaca i organizacija za generisanje uspješnih inicijativa iz oblasti očuvanja važnih vrsta biljaka na području Orjena, i šire, kao i na unaprijeđenje međuinstitucionalne i međusektorske saradnje-navode iz EnvPro.
Očuvanje endemskih, rijetkih i ugroženih biljaka planine Orjen
Ekolozi ukazuju da primjena novih standarda u istraživanju, izrada fitocenoloških snimaka, modelovanje ekoloških niša, identifikacija i procjena faktora ugoroženosti i prijetnji po opstanak značajnih vrsta, in situ i ex situ zaštita endemičnih, rijetkih i ugroženih vrsta koje rastu na području planine Orjen, obuhvata sljedeće vrste: Iris orjenii Bräuchler & Cikovac, Salvia brachyodon Vandas, Satureja horvatii Šilić, Dianthus knappii (Pant.) Ascherson et Kanitz ex Borbas, Edraianthus serpyllifolius (Vis.) A. DC.
-Na osnovu rezultata rada urađen je studijski izvještaj “Konzervacija endemičnih, rijetkih i ugroženih biljaka na planini Orjen/Conservation of endemic, rare and threatened plant species on Mt. Orjen”, kao i Akcioni plan za konzervaciju orjenske perunike (Iris orjenii Bräuchler & Cikovac) .
Među rezultatima rada koji su nam za ponos je podizanje botaničkog vrta na Vrbanju u kojem rastu brojne vrste biljaka sa područja Orjena o kojima vode računa rendžeri Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Očuvanje endemskih, rijetkih i ugroženih biljaka planine Orjen
Oni su izrazili veliku zahvalnost svim istraživačima, volonterima, institucijama koje su učestvovale ili na bilo koji način pomogle u realizaciji projekta “kroz koji su realizovane konkretne akcije od značaja za zaštitu i očuvanje na nacionalnom i međunarodnom nivou”.
Konavle sa aerodromom, Elafiti, Mljet i Korčula, gledani sa CG strane granice u reonu Bjelotine foto Ž.Starčević
Predstavljanje studije izvodljivosti o uvođenju električnih brodova prema Elafitskim otocima, u sklopu projekta e-LAFITI, održano je u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.
Prezentaciju studije održali su autori, predstavnik tvrtke iCat Tomislav Uroda i Goran Krajačić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, piše Dubrovački.
Studija izvodljivosti donosi niz zaključaka, od kojih je najbitniji da je elektrifikacija brodskih linija moguća.
Širom analizom mogućnosti elektrifikacija brodskih linija prema Elafitima, obuhvaćene su cjelovite Dubrovačke brodske linije, te je u tom pogledu preporuka da se brodske linije prema Elafitima sagledaju kao dio jedinstvene cjeline brodskog prijevoza na dubrovačkom području.
Električna transportna rješenja s niskim emisijama koja povezuju otoke plovilima poput električnih solarnih brodova optimalno su rješenje za kratka putovanja, čime bi se značajno smanjilo zagađenje mora i otoka.
Uz novu kvalitetu linijskom pomorskom prijevozu ovakav projekt doveo bi i do disperzije turističkog prometa na otoke i druga područja van gradskog središta.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je važnost brze i kvalitetne povezanosti s Elafitima u kontekstu zadržavanja stanovnika na dubrovačkom otočju.
“Da bismo ih zadržali trebamo imati stalnu i čestu vezu s kopnom, a sve kako bi i djeca koja idu u školu na Elafite, a kasnije u srednju školu u Dubrovnik, mogla svakodnevno putovati i koristiti se tom vrstom prijevoza u vrlo čestim intervalima.
Na taj način ćemo omogućiti ostanak i opstanak Elafita”, rekao je gradonačelnik Franković, a dodao je kako je studija izvodljivosti prvi važan korak prema povećanju kvalitete povezanosti Elafita.
Dodao je i kako gradska uprava kontinuirano ulaže u povećanje kvalitete života svojih otočana.
“Za nas u Gradu Dubrovniku Elafiti predstavljaju iznimno vrijedan dragulj i kao takve ih tretiramo.
Upravo na Elafitima provodimo izgradnju kanalizacijske mreže otoka Lopuda, u idućem tjednu vjerujem da ćemo potpisati ugovor za izgradnju kanalizacijske mreže u Suđurđu i u konačnici to je put koji smo zacrtali – podizanje kvalitete života na Elafitima”, naglasio je gradonačelnik.
Projekt e-LAFITI financiran je iz programa “European Islands Facility” – NESOI Europske unije.
Za cilj to ima otključati potencijal EU otoka kako bi postali pokretači Europske Energetske Tranzicije.
Španska policija objavila je da je zaplijenila 32 tone marihuane ulične vrijednosti 64 miliona eura, rekordnu količinu ikad u Španjolskoj i u svijetu.
Policija je izvršila racije na brojnim farma i pogonima diljem Španjolske u akciji nazvanoj Vrtovi. Uhapšeno je devet muškaraca i 11 žena između 20 i 59 godina.
“Civilna garda zaplijenila je dosad najveću zalihu pakirane marihuane”, objavila su snage sigurnosti. “To je ekvivalent otprilike 1,1 miliona biljaka.”
Policija je saopštila kako je skupina sušila marihuanu, pakirala je i slala u dijelove Španjolske, Švicarske, Nizozemske, Njemačke i Belgije.
Članovi bande uhapšeni su u Toledu, Ciudad Realu, Valenciji i Asturiasu prošli mjesec, no javnost je s detaljima operacije upoznata tek u subotu.
