Komiški rogač 42. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u EU-u

0
Komiški rogač 42. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u EU-u
Rogač

“Komiški rogač“ je dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Evropske unije od 29. marta 2023. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije, a postupak zaštite naziva „Komiški rogač“ pokrenula je Udruga Komiški rogač. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

„Komiški rogač” je tehnološki zreli plod autohtone sorte rogača Komiški krupni s područja otoka Visa vrste Ceratonia Siliqua L., koja je upisana u Hrvatsku banku biljnih gena. „Komiški rogač” prepoznatljiv je po karakterističnom plodu odnosno mahunama tamnosmeđe boje koje kad dozriju postižu duljinu od 10 do 20 cm i masu od 17 do 40 g te po specifičnom slatkastom okusu i mirisu koji podsjeća na čokoladu i kakao. Za prepoznatljivi, izraženije slatkasti okusni i mirisni profil „Komiškog rogača” zaslužan je visok udio šećera u plodu, koji iznosi minimalno 40 %. Proizvod „Komiški rogač” na tržište dolazi u dva oblika, kao „Komiški rogač” plod i „Komiški rogač” mljeveni. Mljeveni rogač je izraženije slatkastog okusa te intenzivnijeg mirisa po čokoladi i kakau od tehnološki zrelog cijelog ploda rogača jer se prilikom lomljenja kore miris otpušta jačim intenzitetom.

Republika Hrvatska sada ima 42 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Time Hrvatska zauzima visoko sedmo mjesto među državama članicama.

Brašno od rogača
Brašno od rogača

Uz sada registrirani naziv „Komiški rogač“, registrirani su i nazivi proizvoda: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina i Slavonska kobasica.

Air Serbia najavila 40 letova nedeljno do Tivta, 21 do Podgorice

0
Air Serbia najavila 40 letova nedeljno do Tivta, 21 do Podgorice
Aerodromi CG

Air Serbia će tokom ove ljetnje sezone imati 40 nedeljnih letova do Tivta, odnosno 21 let nedeljno do Podgorice, saopšteno je iz kompanije. Kako je navedeno, kompanija će i ovog ljeta imate let na relaciji Niš – Tivat.

U saopštenju se navodi da je kompanija počela da saobraća po ljetnjem redu letenja koji će važiti do 28. oktobra 2023. godine. U navedenom periodu, Air Serbia će obavljati redovne i sezonske letove do više od 80 destinacija širom svijeta, od kojih do preko 20 Er Srbija nije ljetela tokom 2022. godine, navedeno je u saopštenju.

Najfrekventnija destinacija Er Srbije tokom ljetnjeg reda letenja biće Tivat sa 40 nedeljnih letova, slijede Podgorica, Cirih i Istanbul sa 21 letom, Beč sa 18, Budimpešta sa 17, odnosno Atina, Larnaka, Ljubljana, Pariz, Skoplje, Tirana i Zagreb sa 14 nedeljnih letova.

U ljetnjoj sezoni pojačaće saobraćaj između Beograda i Sjeverne Amerike, i uz dnevne letove do Njujorka, od 17. maja uspostaviti direktnu liniju do Čikaga. Nove destinacije u mreži Er Srbije, poput Ankare, Krakova, Ohrida, Varne i Rodosa, realizovaće se četiri puta nedeljno, dok će do Tel Aviva, Kaira, Hamburga, Geteborga, Kelna i Hanje putnici biti u prilici da lete tri puta nedeljno.

Među najfrekventnijim destinacijama nacionalne avio-kompanije nalaze se i Rim sa 12 letova nedeljno, Prag sa 11, Amsterdam i Milano sa 10. Devet puta nedeljno, Er Srbija će letjeti do Barselone, Bukurešta, Londona i Sofije, dok će do Berlina i Soluna nacionalna srpska avio-kompanija letjeti osam puta u toku nedelje.

Do Kopenhagena, Diseldorfa, Frankfurta, Sarajeva i Stokholma, putnici će tokom ljetnjih mjeseci biti u prilici da lete svakodnevno.

– Po prvi put u našu mrežu uveli smo direktne letove do Lisabona, Izmira, Krfa, Marselja i ti letovi su izazvali posebno interesovanje. Putnike će nesumnjivo obradovati i povećanje broja nedeljnih letova do Italije, Španije, Njemačke, Turske, Grčke, Sjeverne Amerike, kao i mogućnost da tokom ljetnje sezone iz Niša lete do Atine, Kelna, Frankfurt-Hana, Istanbula, Ljubljane i Tivta – izjavio je Bojan Aranđelović, viši menadžer za planiranje i optimizaciju reda letenja Er Srbije.

Nacrt odluke: Kazna od 200 eura za šetnju Budvom u kupaćem kostimu

0
Nacrt odluke: Kazna od 200 eura za šetnju Budvom u kupaćem kostimu
Budva foto Boka News

Turisti i mještani koji se budu kretali u zoni budvanskog Starog grada i ulicama u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće biće kažnjeni novčanim kaznama od 200 eura.

To se navodi u nacrtu Odluke o komunalnom redu, koja je prošla javnu raspravu, a zeleno svjetlo da bi stupila na snagu čeka od lokalnog parlamenta.

Iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove saopštili da je nacrtom odluke u članu 39 stav 1 tačka 8 definisano da je zabranjeno hodanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog grada i gradskim ulicama, osim u kupališnoj zoni.

”Članom 79 stav 2 propisao je da će se za sve prekršaje iz člana 79 stav 1 kazniti i odgovorno lice u pravnom licu odnosno privrednom društvu i fizičko lice u iznosu od 200 eura do 1.000 eura”, navodi se u pisanom odgovoru koji je dostavljen “Vijestima”.

Kako je pojašnjeno, nadzor nad sprovođenjem ove odluke vrši organ za komunalne poslove, odnosno drugi organ lokalne uprave, ukoliko su ovom odlukom u njegovoj nadležnosti utvrđeni pojedini poslovi.

”Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ove odluke vrši komunalna inspekcija. Obezbjeđenje komunalnog reda i komunalni nadzor nad sprovođenjem ove odluke vrši komunalni policajac”, navodi se u odgovoru.

Kada će se nacrt Odluke o komunalnom redu naći na skupštinskom zasjedanju još se ne zna, tako da od odluke Skupštine opštine i odborničkog saziva zavisi da li će i kada ova mjera biti uvedena.

Ukoliko bude aminovana, Budva će se pridružiti Splitu i Dubrovniku, koji su uveli kazne za golišave turiste. Naime, početkom ove godine u Splitu je na snagu stupila nova odluka o komunalnom redu, u kojoj su za prekršioce propisane veće kazne, pa se može očekivati da ovog ljeta na ulicama neće biti turista u kupaćim kostimima jer im, ako ih ulovi komunalni redar, slijedi kazna od 150 eura.

Splićane i njihove goste na ulicama će nadzirati 21 komunalni inspektor, a u zgradi gradske uprave na poziv će čekati još njih 12.

Grad Dubrovnik od avgusta 2020. ima sličnu odluku o komunalnom redu, a prvi golišavi turisti prošle godine su komunalnim inspektorima platili kazne od oko 130 eura.

Nacrt Olduke o komunalnom redu članom 39 propisuje da u cilju zaštite čistoće i obezbjeđenja komunalnog reda, pored zabrana propisanih Zakonom, na javnim površinama i površinama u javnom korišćenju zabranjuje izlivanje otpadnih voda, odlaganje komunalnog otpada (uključujući i kabasti otpad), zemlje, šuta i slično, kao i izlivanje masti, ulja, hemikalija i drugih štetnih materija iz ugostiteljskih i drugih objekata; cijepanje drva i slično; rasturanje reklamnih listića, objava i sličnih natpisa; pranje i/ili popravljanje vozila, ostavljanje olupina ili havarisanih plovila, plovila, kamp prikolica…

Zabranjeno je betoniranje i/ili popločavanje javnih površina, bez odobrenja odnosno prijave radova; postavljanje stvari i predmeta bez odobrenja nadležnog organa; nuđenje, nagovaranje i prodaja usluga smještaja; hodanje u kupaćem kostimu u zoni Starog grada i gradskim ulicama, osim u kupališnoj zoni; postavljanje uređaja za reprodukciju muzike sa zvučnim kutijama van poslovnog prostora, kao i u unutrašnjosti prozora i štokova (u zoni Starog grada) i)vožnja motornih vozila na javnim zelenim površinama, osim vozila koja se koriste za održavanje tih površina i/ili objekata i/ili urbanog mobilijara na tim površinama.

Zabranjeno je narušavanje komunalnog reda stvaranjem buke upotrebom mehaničkih uređaja i uređaja i opreme za hlađenje/grijanje odnosno ventilaciju iz ugostiteljskih objekata i objekata stambene i stambeno-poslovne namjene, suprotno odredbama Zakona.

Jedan od zahtjeva da se uvede ovakva mjera stigao je iz MZ “Gospoština” koji su tražili da se uvede zabrana hodanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u Starom gradu i naselju Gospoština.

/Vuk Lajović/

Kuda plovi ‘Dubrovnik’ – Možda u rezalište? Oglasila se i Jadrolinija

0
Kuda plovi ‘Dubrovnik’ – Možda u rezalište? Oglasila se i Jadrolinija
Feribot Dubrovnik

Legendarni Jadrolinijin brod Dubrovnik, koji je plovio na relaciji Dubrovnik-Bari, jučer je uplovio u Rijeku.


Podsjetimo, Jadrolinija je krajem prošle godine raspisala javni tender za putnički brod, a kako je objavljeno u sklopu natječaja koji  je vrijedio do ožujka 2023. godine, brod se prodavao po cijeni od 2.850.000 eura.

Brod je jučer uplovio u Rijeku, i to pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Vlada Vlahovića. Mnogi se ovih dana pitaju o sudbini broda Dubrovnik, hoće li on biti prodan i nastaviti ploviti ili će u rezalište. Dubrovački dnevnik je poslao upit Jadroliniji.

“Jadrolinija je provela javni natječaj za prodaju broda Dubrovnik. Trenutno je u fazi definiranje kupoprodajnog ugovora za kojeg se nadamo da će biti uspješno usuglašen s potencijalnim kupcem,” odgovorili su iz Jadrolinije.

Kako javlja portal Brodovi u Rijeci, Dubrovnik je u poslijepodnevnim satima stigao u brodogradilište Viktor Lenac. “Dubrovnik je navodno stigao u Lenac kako bi se skinulo sve s njega, a potom će na posljednje putovanje u Aliagu. Informacije nisu provjerene, ali nekako je priča o Aliagi sve glasnija, što i ne bi čudilo obzirom da je brod u lošem stanju, kako nam kažu upućeni u cijelu priču”, stoji u objavi na Facebook stranici Brodovi u Rijeci.

Podsjetimo, grčki izvori nedavno su prenijeli informaciju da Jadrolinijin brod Dubrovnik možda stiže u tamošnju flotu, kako bi mogao ploviti na jugu Jadrana i to na liniji Crna Gora – Italija, odnosno Bar – Bari.

Inače, legendarni brod je izgrađen 1979. godine.

Karakteristike:

Dužina: 122 m
Širina: 18,8 m
Gaz: 4,8 m
Max. brzina: 20 čvorova
Kapacitet putnika: 1300
Kapacitet kabinskih putnika: 457
Kapacitet osobnih vozila: 300

Brod “Dubrovnik” ima 148 kabina sa ukupno 457 kreveta i 384 avio sjedala. Brod nudi razne sadržaje kao što su restoran sa 135 sjedećih mjesta, samoposlužni restoran sa 224 sjedećih mjesta, caffe bar, kapelicu te kutak za djecu, navodi se na stranicama Jadrolinije.

Kakva zaista sudbina čeka Dubrovnik, saznat ćemo uskoro.

Ovako će izgledati bulevar od Jaza do Tivta

0

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović objavio je video kako će izgledati bulevar od Jaza do Tivta.

Ugovor za izgradnju bulevara od Jaza do Tivta potpisan je danas, a premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović objavio je video kako će on izgledati.

“Nakon dosta godina čekanja, putni pravac koji ima najveće opterećenje u Crnoj Gori počinje svoju rekonstrukciju. Između Budve i Tivta je najveća frenkvencija saobraćaja, naročito ljeti. Svi stanovnici tog mjesta, ali i građani koji ovih dana obilaze primorje svjedoci su da to nije samo problem ljeti tokom 3-4 mjeseca, već je postalo učestali problem, naročito vikendom”, kazao je Abazović novinarima.

Kotor – radovi na čišćenju i uređenju dijela šetališne staze prema tvrđavi sv. Ivan

0
Kotor – radovi na čišćenju i uređenju dijela šetališne staze prema tvrđavi sv. Ivan
Bedemi – foto Opština Kotor

Kotor – Radovi na čišćenju i uređenju dijela šetališne staze, koja sa sjeverne strane vodi do tvrđave sv. Ivan, teku neometano i uskoro će biti završeni.

Za ovaj posao Sekretarijat za Investicije je angažovao firmu “Restart ing” d.o.o. iz Budve koja posjeduje konzervatorsku licencu i zapošljava kadar osposobljen za ovu vrstu radova.

Tender u iznosu od 200.000 eura za uređenje šetnih staza na kotorskim bedemima biće raspisan sljedeće sedmice,.

Obilazak kotorskih bedema još uvijek se ne naplaćuje.

H.Novi – Otvoren poslovni forum – povezivanje kompanija na relaciji Crna Gora-Mađarska

0
H.Novi – Otvoren poslovni forum – povezivanje kompanija na relaciji Crna Gora-Mađarska
Poslovni forum – Foto OHN

Poslovni forum, u organizaciji mađarske agencije za promociju izvoza HEPA, otvoren je u Gradskoj kafani u Herceg Novom.

Cilj je da se povežu kompanije, proizvođači i kupci proizvoda i usluga na relaciji Crna Gora – Mađarska.

Mađarska na Crnu Goru ne gleda kao na strateškog partnera, već kao istinskog prijatelja, kazao je na otvaranju ambasador Mađarske u Crnoj Gori Jožef Neđeši i dodao da sve više mađarskih kompanija dolazi u Crnu Goru.

“Naši politički odnosi su izvrsni, dok se ekonomska saradnja razvija na osnovu uzajamnog uvažavanja. Mađarska dosljedno podržava ubrzavanje procesa integracija Crne Gore u EU i cjelokupnog regiona. Nadam se da će današnji pregovori dovesti do plodne saradnje i da će se u Crnoj Gori pojaviti mnogo novih mađarskih proizvoda i usluga”, kazao je Neđeši.

Prema riječima predsjednika Opštine Stevana Katića, izuzetna je čast da upravo Herceg Novi bude odabran za domaćina poslovnog foruma i mjesto u kojem će zajedno otpočeti novo poglavlje poslovnog umrežavanja.

Poslovni forum – Foto OHN

“Nadamo se da će forum stvoriti nove veze i kooperativnost između mađarskih proizvođača i kompanija sa preduzetnicima i privrednicima našeg grada, zaliva i cijele Crne Gore. Uz pomoć Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i investicije trudimo se da naš grad predstavimo u najboljem svijetlu, ukazujući na spremnost lokalne samouprave da u saradnji sa biznis partnerima stvorimo povoljan poslovni ambijent i podstaknemo na inovativnost, ali i da našim građanima pružimo proizvode i usluge visokog kvaliteta”, kazao je Katić.

Protekle tri godine, kako je kazao generalni menadžer HEPA-e, Gabor Jenei, bile su izazovne za ekonomiju, najprije je došla kovid pandemija 2020. godine, nakon toga i rat u Ukrajni, koji je donio veliku inflaciju i rast cijena energenata.

“Još više je važno, a svakako i izazovnije nego prije, pomoći kompanijama pri izvozu. Na sreću, HEPA je institucija u okviru Ministarstva spoljnih poslova i trgovine, pa kao takvi imamo mogućnost saradnje sa mađarskim ambasadama širom svijeta. Sa Ambasadom i trgovinskim atašeom u Crnoj Gori imamo jako dobru saradnju. Uz to u Podgorici imamo otvorenu i kancelariju”, istakao je on.

Usluge koje HEPA nudi mađarskim kompanijama koje izvoze su informacije o tržištu kroz edukacije, istraživanja tržišta i organizaciju događaja, kazao je Jenei.

Poslovni forum – Foto OHN

Predsjednik Komp Komerc grupacije, Ranko Jovović, kazao je da je Mađarska poznata kao jako snažna prehrambena ekonomija i godinama ulaže u Crnu Goru.

“Svjedoci smo da su prvi hoteli u Crnoj Gori gradili mađarski investitori, tu je Hungest hotel tako da nismo slučajno u Herceg Novom. Velike su investicije i kroz bankarski sektor, kroz telekomunikacije i nadam se da će u narednom periodu, Mađarska koja je vrlo zainteresovana za energetski sektor i ostalu infrastrukturu u Crnoj Gori, doprinijeti daljem razvoju naše zemlje kroz mađarske investicije”, kazao je Jovović.

Od ovog skupa, kako je dodao, očekuje da zajedničkim naporima mađarski partneri upoznaju tržište Crne Gore i Herceg Novog i da će u narednom periodu biti još ovakvih skupova, na još većem nivou, jer Mađarska i Crna Gora imaju prijateljske veze, poručio je Jovović.

Poslovni forum u Gradskoj kafani traje i sutra.

Izložba slika Eleonore Apollonio Kocka

0
Izložba slika Eleonore Apollonio Kocka
Izložba

Izložba slika rađenih tehnikom ulje na platnu, Kotoranke Eleonore Apollonio Kocka, biće otvorena u četvtrak, 30. marta u 19.00 sati u Gradskoj galeriji Kotor.

Eleonora Apollonio Kocka je rodjena 16. januara 1978. godine u Kotoru (Crna Gora). Diplomirala je slikarstvo 2005. godine na FLU u Cetinju, u klasi prof. Smaila Karaila.

Samostalne izložbe:

     2006. Galerija Ticijan, Kotor

     2007. Galerija Sue Ryder, Herceg Novi

     2008. Gradska Galerija Kotor

     2008. Palača Milezi, Split

     2009. Galerija Sue Ryder, Herceg Novi

     2013. Galerija Sue Ryder, Herceg Novi

     2013. Gradska Galerija Kotor

  Kolektivne izložbe:

   2008. 41. Hercegnovski zimski salon.

 Dobitnica je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru 2010. godine. Živi u Kotoru.

Protesti širom Francuske protiv Macrona i mirovinske reforme

0
Protesti širom Francuske protiv Macrona i mirovinske reforme
Protesti u Francuskoj Foto: Gonzalo Fuentes / Reuters

Ne prestaje bijes Francuza zbog mirovinske reforme predsjednika Macrona kojom se dobna granica za odlazak u mirovinu sa 62 pomiče na 64 godine, a koja je u parlamentu “progurana” bez glasanja. Od poslijepodneva traje još jedan masovni val prosvjeda i štrajkova. Na ulicama francuskih gradova očekuje se milijun ljudi. Istodobno, zbog štrajka radnika čistoće, Pariz se guši u smeću.

Prosvjedi protiv reforme kojom se dobna granica za umirovljenje podiže sa 62 na 64 godine pokrenuti su početkom godine, a eskalirali su 16. ožujka, nakon što je reforma progurana u parlamentu bez glasanja. Unatoč valu nezadovoljstva predsjednik Macron i dalje brani reformu.

Jedan prosvjednik u Parizu rezimirao je raspoloženje javnosti transparentom na kojem je pisalo “Francuska je ljutita”. “Mirovinska reforma katalizator je za ljutnju protiv Macronovih politika”, rekla je na istom skupu 31-godišnja Fanny Charier.

Vlada je odbila novi zahtjev sindikata da suspendira i preispita mirovinsku reformu, koja će produljiti radni vijek za dvije godine, na 64 godine starosti, što je razljutilo sindikalne vođe koji ističu da vlada mora pronaći izlaz iz krize.

Vlada je rekla da je spremna razgovarati sa sindikatima, ali o drugim temama, i ponavlja da ostaje čvrsto pri mirovinskoj reformi.

– Predložili smo rješenje… i ne može se tolerirati da smo ponovno odbijeni, rekao je čelnik sindikata CFDT, Laurent Berger, novinarima na početku prosvjeda u Parizu.

Macron tvrdi da je reforma potrebna kako bi državne financije bile uravnotežene. Sindikati i oporba smatraju da postoje i drugačija rješenja.

Prosvjedi u nekoliko gradova počeli su ujutro mirno, ali su poslije izbili sukobi. U zapadnom gradu Nantesu, zapaljen je ulaz u podružnicu BNP Parnibas banke. Zapaljen je i jedan automobil, a neki su gađali policajce vatrometom. Inače je prosvjed bio miran.

Prosvjednici u Rennesu na zapadu zemlje blokirali su obilaznicu i zapalili napušteni automobil.

Na prosvjedima širom zemlje je po planovima trebalo biti raspoređeno 13.000 policajaca.

Štrajkovi u transportu, zračnom prijevozu i energetskom sektoru i dalje otežavaju putovanja.

Studentski sindikat UNEF rekao je da su blokirani ulazi u 20 sveučilišta uključujući Sciences Po i dijelove Sorbonne u Parizu.

Na prosvjedima u Marseilleu i u drugim gradovima bilo je ipak manje prosvjednika nego prije.

Charles de Courson, iz oporbene stranke Liot, rekao je da bi francuske vlasti trebale izvući pouku iz situacije u Izraelu gdje je vlada pod pritiskom javnosti stopirala kontroverznu reformu pravosuđa.

Milijuni ljudi prosvjeduju i štrajkaju od sredine siječnja protiv te reforme. No frustracija javnosti prerasla je u širi protest protiv Macrona. Prosvjedi su se intenzivirali nakon što je vlada nametnula mirovinsku reformu dekretom zaobišavši parlament.

U četvrtak, zadnji dan velikih prosvjeda, anarhisti skupine “Black Bloc” razbijali su izloge trgovina, autobusna stajališta i uništili jedan McDonald’sov restoran u Parizu, a sličnog nasilja bilo je i u drugim gradovima. Riječ je o jednom od najgorih uličnih nasilja u zemlji zadnjih godina koje podsjeća na prosvjede “žutih prsluka” u Macronovu prvom mandatu.

Detalji smrtonosnog pohoda u osnovnoj školi u Nashvilleu

0
Detalji smrtonosnog pohoda u osnovnoj školi u Nashvilleu
Audrey Hale
Foto: Metropolitan Nashville Police Department / Reuters

Sjedinjene Države potreslo je još jedno strašno masovno ubojstvo, i to ponovno u jednoj školi. U privatnoj kršćanskoj osnovnoj školi u Nashvilleu ubijeno je šest osoba, među kojima troje devetogodišnje djece. Samo od početka ove godine, dakle u nepuna tri mjeseca, to je već 130. slučaj masovne pucnjave u SAD-u.

Napadačica naoružana dvama kalašnjikovima i pištoljem propucala je staklo na sporednom ulazu, ušla u školu i počela svoj smrtonosni pohod. Pucala je na sve na koje je naišla. Ubila je troje učenika i još tri osobe zaposlene u školi. Policija ju je identificirala kao 28-godišnju Audrey Hale, koja se izjašnjavala kao transrodna osoba, a i sama je bila bivša učenica kršćanske škole Covenant School.

– Odgovor policije bio je brz. Policajci su ušli na prvi kat škole i čuli pucnjeve s drugog kata. Odmah su krenuli onamo te vidjeli napadačicu kako puca. Otvorili su vatru i usmrtili je, rekao je Don Aaron, glasnogovornik policije u Nashvilleu.

Od ulaska napadačice do završetka policijske intervencije prošlo je samo 14 minuta. Bez brze intervencije snaga reda broj žrtava vjerojatno bi bio znatno veći. Napadačica je imala detaljan nacrt škole, a za sobom je ostavila i manifest koji analizira policija.

– Nije li vam dosta izvještavanja o takvim masovnim ubojstvima? Ja sam iz Highland Parka u Illinoisu. Moj sin i ja preživjeli smo masovnu pucnjavu prošlog ljeta. Kako je moguće da se ovakvo što i dalje događa? Nasilje vatrenim oružjem glavni je ubojica naše djece i tinejdžera, rekla je Ashbey Beasley, stanovnica Illinoisa na odmoru u Nashvilleu.

Američki predsjednik Joe Biden školsku pucnjavu u Nashvilleu nazvao je odvratnom i pozvao na konkretne korake kako se takvi slučajevi više ne bi ponavljali.

– Moramo učiniti više kako bismo zaustavili nasilje vatrenim oružjem. Ono razdire naše društvo, razdire dušu naše nacije. Ponovno pozivam Kongres da prihvati moj prijedlog zakona o zabrani jurišnog oružja, poručio je Biden.

Prije manje od godinu dana, u teksaškom gradiću Uvaldeu bivši učenik u osnovnoj je školi ubio 19 učenika i dvoje učitelja, a nakon toga dogodilo se i nekoliko manjih napada u školama diljem SAD-a. Predsjednik Biden naredio je da zastave u cijeloj zemlji do kraja mjeseca budu spuštene na pola koplja.

Stanovnici Nashvillea održali su u crkvi bdjenje za žrtve napada.