Oproštajni i zahvalni govor mons. Štironje u Kotoru

0
Oproštajni i zahvalni govor mons. Štironje u Kotoru
Kotorski biskup mons. Ivan Štironja – foto Boka news

Mons. Ivan Štironja uputio je oproštajni i zahvalni govor u Biskupskom ordinarijatu u Kotoru u utorak 31. januara 2023., na objavi njegova imenovanja novim porečkim i pulskim biskupom. Govor donosimo u cijelosti.

U povodu novoga imenovanja i prelaska iz biskupije Kotor u biskupiju Poreč i Pula, ponajprije dajem hvalu i slavu Trojedinom Bogu od koga dolazi sve i što jesmo i što imamo.

Zahvaljujem svetom ocu, papi Franji, na iskazanu povjerenju.

Hvala vama poštovani i dragi svećenici Kotorske biskupije na susretima, suradnji i na svemu onom što ste činili i činite za ovu biskupiju. Ovih dana čuh u predavanju jedne uvažene i stručne osobe koja reče da su svećenici Boke „istinski čuvari sakralne baštine“. Mi znademo da se to odnosi na ozbiljno i odgovorno upravljanje crkvenim dobrima. No uz to postoje i druge službe a to je ponajprije propovijedanje i posvećivanje. I ovom prigodom bih vas želio ohrabriti na tom putu pastoralnog djelovanja ovdje u ovom dijelu svijeta, u prelijepoj Boki Kotorskoj. Uz Božju pomoć i zagovor svetaca hrabro ustrajte. Zahvaljujem nadbiskupu barskom mons. Rroku kao i biskupu u miru Iliji na suradnji i bratskoj susretljivosti.

Zahvaljujem suradnicima na Ordinarijatu, časnim sestrama redovnicama koje djeluju na području Biskupije, svim vjernicima Kotorske biskupije kao i svim ljudima dobre volje koji su nastanjeni širom Boke Kotorske, Kotorske biskupije i cijele zemlje Crne Gore koji su me otvorena srca primili i u biskupskoj službi podržali.

Nalazeći se pred novom službom biskupa Poreča i Pule, upućujem srdačne pozdrave administratoru biskupija nadbiskupu Draženu Kutleši, biskupu u miru Ivanu Milovanu, članovima Ordinarijata, svim svećenicima, redovnicima, redovnicama, vjernicima i svim žiteljima Krasne zemlje Istre mile.

Dragi prijatelji! S krajnjeg juga Jadrana dolazim na krajnji sjever. Te divne krajeve povezuje more, koje nas osvježava, zbližava i obogaćuje, otvara nam vidike, putove i nova odredišta. No, ima nešto još jače i čvršće povezuje nas vjernike, bolje rečeno: ima Netko tko nas čvrsto veže i utišava oluje na moru života. To je Isus koji nam je ostavio Crkvu koja je ujedno i vrata Kraljevstvu nebeskom. On, koji je Put, Istina i Život, istinski je orijentir, svjetionik i snaga. U današnjem evanđelju Isus poručuje svakomu od nas osobno: Ne boj se! Samo vjeruj (Mk 5,36).

Stojeći pred novim odredištem, moram priznati, da kao čovjek osjećam pomalo strah. No vjera u Providnost i vodstvo Duha Svetoga ulijeva mi nadu da će Bog koji preko Crkve poziva daje i snagu svima onima koji u njega vjeruju i pristupaju mu s ljubavlju. On koji je ljubav siguran sam da će nas u svojoj ljubavi povezivati i jačati da svim snagama i žarom zajednički djelujemo u njegovoj Crkvi.

Kotorski biskup mons. Ivan Štironja – foto Boka News

Onima koje ostavljam od srca zahvaljujem i molim za oproštenje ako je nešto bilo što nije dobro, a vas kojima dolazim srdačno pozdravljam, želim dobro zdravlje i Božji blagoslov. Bratski raspoložen dolazim braći i sestrama i ne sumnjam da će me braća i sestre radosna srca i primiti.

Neka vas sve prati zagovor naše Gospe Marije Majke Crkve, zagovor sviju svetih ugodnika hrvatskog naroda a osobito neka vas prati zagovor blaženika i svetaca Boke Kotorske i Istre. Bog vas blagoslovio.

Sveti Stefan na listi najugroženijih lokaliteta u Evropi za 2023.

0
Sveti Stefan na listi najugroženijih lokaliteta u Evropi za 2023.
Sveti Stefan – foto Boka News

Paštrovska gora i Sveti Stefan sa Miločerskim parkom na listi su najugroženijih spomenika i lokaliteta baštine u Evropi za 2023 godinu.

Ugroženih 11 lokaliteta baštine su ušli u uži izbor odlukom međunarodnog Savjetodavnog panela sačinjenog od eksperata iz oblasti istorije, arheologije, arhitekture, konzevacije, projektne analize i finansija.

Nominacije za program 7 Most Endangered su podnijete od organizacija članova, pridruženih organizacija ili individualnih članova Europa Nostre iz cijele Evrope kao i članova European Heritage Alliance.

Sveti Stefan – foto Boka News

Jedna od glavnih prijetnji po kulturni pejzaž Svetog Stefana i Miločerskog parka jeste nekontrolisanja gradnja turističkih kapaciteta i nekretnina za prodaju na samoj teritoriji ovog lokaliteta.

Pripadnici lokalne zajednice ukazivali su godinama unazad da je bilo nelegalne gradnje u okviru lokaliteta, uprkos izuzetnoj kulturnoj i prirodnoj vrijednosti Svetog Stefana.

“Samom ostrvcetu Svetom Stefanu pristup je dozvoljen jedino gostima i osoblju turističkog rizorta. Ovo znači da su mještali izgubili njihovo pravo da učestvuju u njihovoj sopstvenoj kulturi. Kultura na Svetom Stefanu je uključivala i kulturno nasleđe i kulturne prakse ljudi, naročito društvena okupljanja radi folklornih predstava i drugih sličnih događaja”, navodi se na sajtu.

Sajam sezonskog zapošljavanja 15. i 16. marta u Kotoru i Podgorici – Otvoren poziv poslodavcima

0
Sajam sezonskog zapošljavanja 15. i 16. marta u Kotoru i Podgorici – Otvoren poziv poslodavcima
Sajam sezonskog zapošljavanja

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Kancelarijom za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore i ove godine, po petnaesti put, organizuje Sajam sezonskog zapošljavanja pod nazivom “Summer job 2023”. Ovim projektom predviđeno je informisanje studenata i maturanata iz cijele Crne Gore o opcijama za zaposlenje u domaćim kompanijama i institucijama, kao i pružanje prilike mladim ljudima da steknu svoje prvo radno iskustvo.

Sajam će biti organizovan 15. marta, u Sportskom i kulturnom centru Univerziteta Crne Gore u periodu od 10 do 15 sati i 16. marta na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, u istom periodu.

Sajmu u Podgorici prisustvovaće maturanti iz cijele Crne Gore, kao i studenti sa svih 19 fakulteta u okviru Univerziteta Crne Gore. Sa druge strane, u Kotoru se očekuju studenti Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Pomorskog fakulteta i maturanti srednjih škola iz Kotora. Studentima i maturantima će biti organizovan prevoz iz svih opština u Crnoj Gori, a očekuje se da ovogodišnji Sajam posjeti preko 4.000 zainteresovanih za sezonsko zaposlenje.

– Sajam sezonskog zapošljavanja predstavlja najveći događaj ovakvog karaktera na kojem učestvuju predstavnici privrednog sektora. Kompanije izlagači prezentuju svoje potrebe za sezonskim poslovanjem i ujedno imaju jedinstvenu priliku da na jednom mjestu, između velikog broja mladih i obrazovanih ljudi, naprave selekciju i odaberu one koje smatraju adekvatnim, tj. kvalifikovanim za potrebe njihovog poslovanja. Imajući u vidu značaj sezonskih poslova za privredu Crne Gore i veliko učešće strane radne snage tokom sezone, osnovni cilj ovog projekta je povećanje učešća domaće radne snage koja je pokazala veliko interesovanje za rad na sezonskim poslovima u Crnoj Gori – saopšteno iz Univerziteta Crne Gore.

Do sada je kroz Summer job svoje prvo radno iskustvo steklo preko 10.000 maturanata i studenata, a svake godine sezonske poslove ponudi oko 50 poslodavaca koji nude skoro 1000 otvorenih pozicija za sezonsko zaposlenje.

– Pozivamo sve zainteresovane kompanije da se prijave za učešće na ovogodišnjem Sajmu i ponude mladim ljudima priliku da steknu svoje prvo radno iskustvo i zakorače u poslovni svijet. Učešće kompanijama je potpuno besplatno, a Studentski parlament i Kancelarija za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore će obezbijediti prostor gdje će kompanije biti u prilici da se predstave studentima, maturantima i svim posjetiocima Sajma, kao i formulare za prijavu zainteresovanih kandidata – dodaje se u saopštenju.

Za sve dodatne informacije na raspolaganju je e-mail adresa: summerjob@ucg.ac.me i sezonskiposlovi@ucg.ac.me ili telefoni koordinatora: 020 414244 i 068 814 804.

Rok za prijavu poslodavaca je otvoren do 6. februara.

Štrajkovi u Francuskoj i Belgiji, marširale stotine hiljada ljudi

0
Štrajkovi u Francuskoj i Belgiji, marširale stotine hiljada ljudi
Štrajk i prosvjedi u Francuskoj Foto: Gonzalo Fuentes / REUTERS

Francuska se suočava s novim štrajkom. Poremetio je proizvodnju električne energije, nastavu u školama i javni prijevoz nakon što je vlada najavila kasniji odlazak u mirovinu. Veliki broj prosvjednika u utorak je marširao diljem Francuske kako bi se usprotivio planu predsjednikaEmmanuela Macrona o povisivanju dobi umirovljenja.

Ankete pokazuju da se značajna većina Francuza protivi povisivanju dobi za odlazak u mirovinu na 64 godine. Macron tvrdi da je taj potez „od vitalnog značaja“ za održivost mirovinskog sustava.

U većim gradovima poput Marseillea i Lyona, kao i u Reimsu i Montpellieru, u utorak je izašao veći broj ljudi nego na prvom prosvjedu protiv reforme 19. siječnja, pokazuju podaci policije, sindikata i novina Le Monde.

– Bolje je nego devetnaestog. To je prava poruka poslana vladi, ona koja govori da ne želimo raditi do 64 godine, rekao je Laurent Berger, čelnik CFDT-a, najvećeg francuskog sindikata, uoči marša u Parizu.

Sindikat CGT tvrdi da se u Parizu okupilo 500 hiljada ljudi.

Marširajući s transparentima poput “Ne reformi” i “nećemo odustati”, mnogi najavljuju da će izlaziti na ulice koliko god je potrebno.

– Za predsjednika je to lako. On sjedi u stolcu… može raditi čak i do svoje 70. godine, rekla je vozačica autobusa Isabelle Texier na prosvjedu u Saint-Nazaireu, mjestu na obali Atlantika.

– Ne možemo tražiti od krovopokrivača da rade do 64. godine, to je nemoguće, dodala je.

Radnici koji štrajkaju poremetili su isporuke iz francuskih rafinerija, javni prijevoz i rad škola, iako je u nekoliko sektora s radnog mjesta otišao manji broj ljudi nego 19. siječnja jer je zbog rasta životnih troškova teže preskočiti dnevnicu.

Novi štrajkovi?

Sindikatima koji bi kasnije tijekom dana trebali najaviti nove štrajkove izazov će predstavljati održavanje volje ljudi da napuštaju svoja radna mjesta u vremenu visoke inflacije.

Izvor iz sindikata objavio je da je u štrajku do podneva sudjelovalo 36,5 posto radnika željezničke tvrtke SNCF, što je pad od gotovo 10 posto u odnosu na 19. januara.

Na željezničkim mrežama zbog toga je ipak prometovao tek svaki treći brzi TGV vlak, uz još manji broj lokalnih i regionalnih vlakova. Poremećena je bila i usluga pariške podzemne željeznice.

Grupacija komunalnih poduzeća EDF saopštila je kako je 40,3 posto njezinih radnika u štrajku, što je pad s 44,5 na prošlom prosvjedu. Ministarstvo obrazovanja također je priopćilo da je radno mjesto napustilo manje nastavnika.

Nema pregovora

Francuska vlada u isto vrijeme poručuje da se o pomicanju dobi za odlazak u mirovinu na 64 “ne može pregovarati”.

Reforma mirovinskog sustava donijela bi dodatnih 17,7 milijardi eura mirovinskih doprinosa godišnje, stoji u procjenama francuskog ministarstva rada.

Sindikati odgovaraju da postoje i drugi načini povećanja prihoda, poput oporezivanja superbogatih.

– Ova reforma je nepravedna i brutalna, rekao je Luc Farre, glavni tajnik sindikata državnih službenika UNSA.

Na lokalnoj razini neki objavljuju “Robin Hood” operacije, poput jugozapadnog područja Lot-et-Garonne gdje je ogranak CGT-a isključio struju za nekoliko kamera za kontrolu brzine i onesposobio pametne mjerače struje.

– Kada postoji tako masovno protivljenje za vladu bi bilo opasno da ne posluša”, rekla je Mylene Jacquot, glavna tajnica CFDT-ovog ogranka državnih službenika.

Promocija knjige prikaza, eseja i ogleda “Od riječi do knjige”

0
Promocija knjige prikaza, eseja i ogleda “Od riječi do knjige”
Od riječi do knjige

Promocija knjige prikaza, eseja i ogleda “Od riječi do knjige” istaknute pjesnikinje i književne kritičarke Jovanke Vukanović biće održana u petak 3. februara, u 19 časova, u holu Akademije znanja u organizaciji Narodne biblioteke Budve. Na promociji će pored autorke govoriti pjesnikinja i izdavač Sonja Živaljević i mr Gorčin (Slađan) Blagojević.

Knjiga obuhvata više od 50 kritičkih tekstova Jovanke Vukanović i zapažanja o relevantnim stvaraocima iz crnogorske, srpske, hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti.

Jovanka Vukanović je rođena 1948. u Plavnu kod Knina. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru – Odsjek za francuski jezik i jugoslovenske književnosti. Do sada je objavila pet zbirki pjesama(“Prostorne vertikale” 1974, “Ko te za kuću pita” 1979, “Pogrešno tretirani slučajevi” 1989, “Otići” 2012. i “Prolaznici” 2019) kao i dvije knjige eseja i prikaza (“Vrijeme stiha”1982. i “Naslovi” 2008), te i prvu antologiju u kojoj su sabrane pjesnikinje objavljenu 2017. godine pod nazivom “Pjesnikinje Crne Gore 1970-2015”. Živi u Podgorici.

U uvodnoj noti, svojevrsnom kratkom predgovoru, autorka ističe: Bez sumnje, u Crnoj Gori stasava generacija pisaca koji će, sudeći prema onome što su nagovijestili, a jedan broj se i ozbiljno stvaralački potvrdio, zavrijediti konzistentniji i cjelovitiji prilaz književne kritike. Kriterijumi kojima sam se rukovodila pri odabiru autora , odnosno njihovih djela, bio je prvenstveno – kvalitet, bilo da je upućivao na dosljedni nastavak tradicijskih provjerenih vrijednosti ili je, pak, iskazivao određene inovacije u poetici i filozofiji dotičnih autora.

JU Narodna Biblioteka Budva

STOP PLASTICI – Zašto bacati foliju i zagađivati more? Ovu ambalažu za smrznutu ribu možete – pojesti!

0
STOP PLASTICI – Zašto bacati foliju i zagađivati more? Ovu ambalažu za smrznutu ribu možete – pojesti!
Jestiva folija

Svatko tko je uklonio plastičnu ambalažu smrznutog ribljeg filea poznaje taj osjećaj: previše plastike, a premalo loše konzervirane ribe. To je ono što je istraživače s Politehničkog sveučilišta Leiria u Portugalu natjeralo na razmišljanje o drugačijim rješenjima.

Zajedno s problemima koji proizlaze iz onečišćenja plastikom i ograničenja plastike za jednokratnu upotrebu, razvili su koncept jestivog biofilma za smrznutu ribu.

Njihov projekt zove se SeaFilm i nudi jestivo rješenje na bazi algi za zamjenu plastičnih folija uz produljenje roka trajanja proizvoda ugradnjom bioaktivnih ekstrakata morskih algi. Nakon odmrzavanja ribe, biorazgradivi film se može baciti ili jednostavno pojesti zajedno s ribom. U potonjem slučaju, jestivi film mogao bi uključivati ​​čak i začine kako bi se napravio obrok koji je ukusan, praktičan i jednostavan za kuhanje.

U decembru skoro 40 hiljada turista

0
U decembru skoro 40 hiljada turista
Turizam – foto Boka News

U Crnoj Gori je u decembru u kolektivnom smještaju ostvareno 39,79 hiljada dolazaka i 85,98 hiljada noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 72,6 odsto ostvarili su strani, a 27,4 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u decembru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 67,8 odsto, glavnom gradu 21,9 odsto, planinskim mjestima 6,4 odsto i ostalim mjestima 3,8 odsto.

Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove i ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Knjiga o povijesti Jadrana: Mnogi ga poznaju, rijetki razumiju

0
Knjiga o povijesti Jadrana: Mnogi ga poznaju, rijetki razumiju
Knjiga o povijesti Jadrana: Mnogi ga poznaju, rijetki razumiju

Jadran je impresivan skup različitih povijesnih trajanja koji mnogi znaju a rijetki razumiju, jedan je od naglasaka knjige Egidija Ivetića “Povijest Jadrana. More i njegova civilizacija”, štampane u izdanju Srednje Evrope.

Profesor povijesti Mediterana i ranog novog vijeka na Sveučilištu u Padovi te direktor Instituta za povijest Venecije Egidio Ivetić na 330 stranica razvija povijest Jadrana kroz šest kronoloških poglavlja koji počinju 1000 godina prije Krista, a završavaju s Euvropskom unijom.

U prošlosti definiran kao sinus, ušće ili zaljev, Jadran je morski prolaz koji više od tisućljeća spaja istok sa zapadom, te oblikuje Italiju i Balkan, kaže se u uvodu i napominje da Jadran promatra kroz tri geografske razine: tekući element, obalu i gravitirajuća područja, “sve u svemu desetak regionalnih segmenata sa specifičnostima koje ustraju u vremenu”.

Ivetić nalazi kako postoji široko rasprostranjena geografska svijest o Jadranu, ali nema osjećaja zajedničke prošlosti, čak ni među onima koji žive na obali. “Značenja Jadrana su mnoga, ali povijest oblikuje identitet koji svi prepoznaju ali malo tko razumije”, kaže.

U posljednja dva stoljeća na Jadranu je došlo do nacionalizacije mora i svođenja pomorskih regija na status periferije nacije.

U Italiji se nakon 1991. počinje javljati potraga za jadranskim identitetom, a potraga za izgradnjom jadranske kulture mogla bi krenuti od književnosti, kaže i navodi da je na drugoj strani, u Sloveniji i Hrvatskoj, koje su kulturno više okrenute Srednjoj Europi, povijest Jadrana obilježena kolonijalnim stavom Italije i Venecije.

Kako bi nadišao razlike, Ivetić pristupa Jadranu kao jedinstvenom kulturnom prostoru, odnosno povijesnoj regiji, koja omogućuje transnacionalni pristup proučavanju. “Jadran je Sredozemlje u minijaturi i za njega vrijedi svaki diskurs koji vrijedi i za Sredozemlje. Jadran je Sredozemlje Sredozemlja”, kaže.

Autor kaže da je sinteza svedena je na bitno, ali s ambicijom da predloži čitanje povijesnih i kulturnih naslaga koje se mogu pronaći i na stvarnom, današnjem Jadranu, i u jadranskoj civilizaciji, možda još neosviještenoj, ali svejedno prisutnoj.

U knjiga koju je prevela Anita Buhin priloženo je, uz ino, pedesetak stranica bilješki, povijesna kronologija Jadrana, te četvorojezični popis toponima.

Sjećanje na pobunu mornara u Boki 1918. godine

0
Sjećanje na pobunu mornara u Boki 1918. godine
Pobuna mornara – Đenovići foto Boka News

Ceremonija sjećanja na pobunu mornara u Boki iz 1918. godine, u organizaciji Opštine Herceg Novi, Bokeljske Mornarice 809-Podružnice Herceg Novi i MZ Đenovići, biće upriličena u srijedu 1.februara u 15 sati u Đenovićima.

Tradicionalno, jedan vijenac biće položen na spomen ploču koja se nalazi na kući Vranjkovića, gdje je dogovorena pobuna koja se dogodila 1. februara 1918. godine, drugi će biti spušten u more, kao počast mornairma koji su u pobuni izgubili živote, a treći na zgradu Mjesne zajednice.

Uz odred Bokeljske Mornarice 809-Podružnice Herceg Novi nastupiće orkestar Mjesne muzike Đenović.

Đenovići spomen obilježje

Saobraćaj na lokalnom priobalnom putu u naselju Đenović biće privremeno zabranjen ulicom Obala crvenih mornara, na potezu od kružnog toka kod kompleksa Portonovi do restorana „Fanfani“, u periodu 14:30 do 16 sati.

Formirano Koordinaciono tijelo za pripremu turističke sezone: Obilasci terena svake sedmice

0
Formirano Koordinaciono tijelo za pripremu turističke sezone: Obilasci terena svake sedmice
Foto Opština HN

U cilju pripreme turističke sezone, predstavnici Opštine Herceg Novi i javnih komunalnih preduzeća obišli su danas trasu od kraja Igala gdje se trenutno izvode radovi na rekonstrukciji Šetališta Pet Danica do Vile Galeb, nakon čega je uslijedio i obilazak Osječke ulice u kojoj će narednih dana početi radovi na rekonstrukciji, a potom i ulice 29. decembra gdje će radovi na asfaltiranju početi sjutra.

Sa potpredsjednikom Opštine, Milošem Konjevićem danas su bili predstavnici i načelnici opštinskih službi i sekretarijata: sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović, direktor „Komunalno stambenog“ preduzeća Boris Seferović, direktor „Čistoće“ Aleksandar Škobalj, načelnica Službe za inspekcijske poslove Marija Bošković i načelnik Komunalne policije Borislav Obradović.

Tokom obilaska terena, konstatovano je da je u narednom periodu potrebno posvetiti posebnu pažnju uređenju privatnih ugostiteljskih objekata, kao i uklanjanju otpada sa privatnih površina koji naružuje sliku grada, a za šta će nadležne inspekcije izdati naloge odgovornim licima.

Prema riječima Konjevića, Koordinaciono tijelo za pripremu turističke sezone, koje čine predstavnici lokalne samouprave, javnih komunalnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština i JP “Morsko dobro”, održalo je u ovoj godini dva sastanka, a svake naredne sedmice uslijediće obilasci dijelova grada, naselja i šetališta. On je istakao i da će ovog ljeta posebna pažnja biti posvećena problematici nelegalnih privremenih objekata, čistoće i saobraćaja na šetalištu.

Jedna od lokacija obilaska bio je i plato ispred hotela „Igalo“, gdje će u okviru predstojećeg 54. Praznika mimoze biti održani koncerti otvaranja i zatvaranja, na kojima će nastupiti Marija Šerifović i Toni Cetinski.

Predstavnici Opštine i ustanova čiji je osnivač lokalna samouprava obišli su i ulicu 29. decembra, u kojoj su danas izvođeni pripremni radovi i čije će asfaltiranje početi sjutra. Obišli su i Osječku ulicu u kojoj će narednih dana početi radovi na rekonstrukciji.