NVO Rozeta iz Kotora organizovala je kreativne radionice i promociju stvaralaštva mladih osoba sa invaliditetom u izradi dobrotske čipke. Radionicu vodi Milena Mila Moškov, asistentkinja Slađana Vučetić i Stojanka Pićan, znakovni tumač.
Dobrotska čipka je dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore od 2013. godine. Radionice su organizovane u prostorijama JU Resursni centar za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“.
Projekat čiji je naziv „Jačanje kapaciteta mladih sa invaliditetom za bržu inkluziju u društvenu zajednicu“, finansira Opština Kotor.
– Ideja projekta je bazirana na analizi stanja mladih OSI na području opštine Kotor, koje ukazuje na nedovoljno uključivanje mladih sa invaliditetom u dešavanja u društvenoj zajednici. Glavni cilj jeste doprinos poboljšanju kvaliteta života djece i mladih osoba sa invaliditetom i njihovom aktivnijem učešću i uključenosti u društvenu zajednicu. Glavne projektne aktivnosti će se odvijati kroz kreativne radionice izrade dobrotske čipke.
Dobrotska čipka Mila Moškov – foto Boka News
Implementacija projekta “Jačanje kapaciteta mladih sa invaliditetom za bržu inkluziju u društvenu zajednicu“ je planirana da traje šest mjeseci, a realizovaće se kroz projektne aktivnosti – saopštili su organizatori.
U okviru projekta, kao završna manifestacija biće organizovana izložba radova koje su izradili polaznici radionice tehnikom dobrotske čipke.
Superjahta Amadea, vrijedna 325 milijuna dolara, prisilno je usidrena u luci San Diega još od juna. Ima čak šest paluba, a vlasnik joj je sankcionirani ruski oligarh blizak Putinu, trgovac zlatom i dijamanantima Sulejman Kerimov. Na brodu su, među ostalim, dva dječja klavira, bazeni od mozaika, Fabergéova jaja iz riznice ruske carske obitelji kao dekoracija u brodskom salonu… Sve je to sada briga američkih poreznih obveznika, piše Bloomberg.
Zaplijenjene ruske superjahte zahtijevaju puno brige, jer ih nije moguće usidriti i konzervirati dok ne završi rat u Ukrajini. Njihovi motor i drugi metalni dijelovi hrđaju, neaktivna klimatizacija uzrokuje plijesan po kabinama, održavanje svih brodskih sustava – od desalinizatora do pumpi – mora se redovito odrađivati. Brod se mora prati makar jednom tjedno kako bi se oprala sol i prljavština i time izbjeglo višemilijunsko ponovno bojanje, prenosi Slobodna Dalmacija.
Uz nadzor vezova i konopa, podmazivanje i druge najnužnije poslove, takav brod koji obično broji 30-ak članova posade i dalje iziskuje na dužnosti (i na punoj plaći) barem njih pola. Osiguravajuće kuće zahtijevaju redovito održavanje, a plaćanje police koja brod štiti od potonuća, poplave ili požara dodatna je ogromna stavka. Pridoda li se tome lučke naknade koje za takva plovila u SAD-u iznose gotovo 1000 dolara dnevno, godišnji trošak držanja ruske tajkunske jahte na vezu u američkoj luci iznosi otprilike 10 milijuna dolara.
Kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači, superjahte ruskih tajkuna bježale su u sigurne vode diljem svijeta, izvan dosega sankcija. Isključivale su transpondere kako im se ne bi moglo pratiti kretanje, koristile kodove za prikrivanje identiteta vlasnika i putnika…
Kad su agenti FBI-a presreli rusku megajahtu Amadeu u Los Angelesu ni slutili nisu kakve će troškove američkim poreznim obveznicima time navući na vrat, baš kao ni drugim zapljenama sličnih brodova. Nakon sudskih bitaka za dokazivanje vlasništva nad istima, jer uglavnom su registrirane u svjetskim poreznim oazama poput Bermuda ili Kajmanskih otoka, uslijedila je njihova privremena zapljena, no nitko nije baš vodio računa koliko će to na koncu koštati.
Megajahti poput Amadee, duljih od 80 metara, na svijetu je manje od 200, no Rusi ih od toga imaju barem 30-ak. Od početka rata u Ukrajini zaplijenjeno ih je pola: dvije su uzaptili Španjolci, jedna je pala na otočju Antiqua i Barbuda, najmanje četiri su ulovili Talijani. Među onima u talijanskim lukama je i ona od 650 milijuna dolara, s dva heliodroma i bazenom, za koju se smatra da je osobno Putinova.
U Gibraltaru je zaskočena najveća jedrilica na svijetu, Sailing Yacht A Andreja Meljničenka, vrijedna 550 milijuna dolara, s jarbolom višim od Big Bena. ‘Amore Vero‘ šefa Rosnjefta Igora Sečina zamrznuta je u Francuskoj, a ‘Crescent‘ u Španjolskoj. Njemačka je u svojim lukama zadržala megajahtu Dilbar od 512 stopa i 600 milijuna dolara sankcioniranog ruskog milijardera Alishera Usmanova… Ukupna vrijednost zaplijenjenih ruskih megabrodova, prema Bloomberg Newsu, iznosi najmanje 4 milijarde dolara.
Zapadna potraga za ovim skupim igračkama dekadentnih Putinovih povlaštenika izgledala je u samome začetku kao nedvosmislen čin pravde, s obzirom na smrt i razaranje koje su ruske trupe sijale u Ukrajini, dok su moskovski bogataši s hostesama na njihovim palubama sunčali svoje izvaljene trbuhe.
No, ti perverzni statusni simboli ruskih milijardera sad porezne obveznike zemalja u kojima su prisilno vezani basnoslovno koštaju. Nije tajna da se izniman trošak održavanja takvih plovila odavno naziva ‘porezom na taštinu‘, s obzirom da njihov vlasnik godišnje za to izdvaja i do 15 posto njihove ukupne vrijednosti.
Kako će se riješiti ovaj financijski rebus? Čak i prema najkonzervativnijim procjenama, samo američka i talijanska vlada moraju izdvojiti najmanje 50 milijuna dolara godišnje za održavanje zaplijenjenih plovila iz ruske bogataške flote. Račune za to zasad ne mogu ispostaviti njihovim gazdama, makar lučki službenici u Francuskoj i Španjolskoj tvrde da će njihovi vlasnici naposljetku biti prisiljeni sve platiti, pod cijenu ovrhe.
Nedavno se u Barceloni dogodio i prvi presedan: nakon što vlasnik jedne superjahte nije želio platiti usluge veza i servisa u privatnom škveru, španjolski sud odobrio je na zahtjev tog brodogradilišta zapljenu plovila. Superjahtama Putinovih tajkuna ubrzo bi se, dakle, mogli razmetati neki drugi bogataši.
Ima i ideja da se zatočene ruske jahte, baš kao i vile, bankovne račune, pa čak i zamrznute rezerve središnje banke Rusije, preusmjeri i reinvestira u obnovu Ukrajine. Samo obnova uništenih ukrajinskih cesta, mostova, stambenih zgrada, domova, tvornica i energetske mreže procjenjuje se dosad ugrubo na 750 milijardi dolara. Model iskorištavanja zaplijenjene ruske imovine u tu svrhu, a bez derogiranja međunarodnih propisa o temeljnim vlasničkim pravima, biti će veliki izazov za američke i europske zakonodavce.
Američki visokopozicionirani general Mark Milley ocijenio je da je ruska vojska imala više od 100.000 poginulih i ranjenih vojnika u Ukrajini. Dodao je kako su i ukrajinske oružane snage pretrpjele vjerojatno jednake gubitke u tom ratu. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru ove godine stradalo je i 40.000 ukrajinskih civila.
Ukrajina sumnjičava prema objavi o povlačenju iz Hersona
Ukrajinske vlasti sa sumnjom su primile objavu ruskog agresora da se povlači iz Hersona. Iako su s tamošnjih gradskih ustanova proteklih već neko vrijeme povučene ruske zastave, u selima desecima kilometara udaljenim od grada i područja koje se napušta navodno se još uvijek vode žestoke borbe. Ukrajinska strana očekuje minirana područja i niz mogućih ratnih zamki. Ukrajinski vojni analitičar Oleg Ždanov upozorava da na rijetkim preostalih mostovima do istočne obale Dnjepra nema gužve koju bi stvarala ruska vojska u povlačenju i koju bi uostalom, mogli gađati ukrajinski dalekometni raketni sustavi.
Sam datum objave povlačenja – dan nakon što su u SAD-u održani međuizbori za Kongres – slučajnošću ne smatraju ni državna propaganda ruske televizije, kao ni predsjednik Sjedinjenih Država.
– Kao prvo, zanimljivo mi je da su čekali da prođu izbori kako bi objavili takvu odluku, a znali smo već dulje što pripremaju. To je dokaz da Rusija i njena vojska imaju ozbiljnih problema. Kao drugo, sada će svi imati vremena prilagoditi svoja stajališta tijekom zimskog perioda. Ostaje za vidjeti hoće li Ukrajina ocijeniti da je spremna tražiti kompromis s Rusijom ili nije, rekao je Joe Biden.
Prema zasad nepotpunim rezultatima međuizbora očekuje se da će Bidenovi Demokrati izgubiti većinu u Zastupničkom domu Kongresa. Predsjednik SAD-a najavio je da će pozvati lidere obiju stranaka na razgovore u Bijelu kuću kako bi osigurao kontinuitet svoje politike slanja vojne pomoći Ukrajini.
Prije tog sastanka Biden putuje na Bali gdje će se idućeg tjedna održati sastanak skupine zemalja G20. Domaćin Indonezija oduprla se pritisku zapadnih članica da zabrani dolazak Vladimiru Putinu. No čelnik Ruske Federacije prije nekoliko sati je objavio da se na Baliju neće pojaviti.
Simbolično, kao i svih minulih godina, uz zvuk sirene koja je u vremenu agresija predstavljala opasnost od granatiranja, bacanje cvijeća u rijeku Neretvu i skok bez aplauza, obilježena je 29. godišnjica rušenja Starog mosta, javlja Anadolu Agency (AA).
O jednom od najtužnijih dana u historiji grada Mostara i države Bosne i Hercegovine i danas su govorili Mostarci i svjedoci barbarskog čina.
Mostarca Omera Faladžića vijest o rušenju mosta zatekla je u ratnoj mjesnoj zajednici Zalik.
“Bio sam dva kilometra daleko, kada je došla vijest da je most srušen. Mogu reći da je to jedan od najtužnijih dana u mom životu. Bože moj, rat je bio, dešavalo se… Znamo ko ga je srušio. Ne opraštamo. Ovo nije samo most preko rijeke, već most koji spaja ljude. Nadam se da će Bosna i Hercegovina i Mostar dalje živjeti, te da Mostar neće biti grad slučaj, već grad za primjer drugima“, rekao je Faladžić.
I današnju ceremoniju obilježavanja godišnjice rušenja Starog mosta na kojoj se između ostalih pojavio i predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić, zajedno sa još nekoliko vijećnika, organizovao je Klub skakača u vodu Mostari. Na mostu su bili i igrači Fudbalskog kluba Velež, te osnovci mostarskih škola.
“Klub skakača već 29 godina obilježava ovaj datum, pretužan za svakog Mostarca i svakoga ko voli ovaj most. Crnim slovima taj dan upisan je u historiji Mostara. Želja mi je da jednog dana, da ono o čemu pričamo u našoj Vijećnici, a to su jedinstvo i pomirenje, to potvrdimo dolaskom svih nas, kako vijećnika, tako i gradonačelnika da odamo počast na tragičan datum za sve nas“, izjavila je Adela Gosto, gradska vijećnica Mostara i članica Kluba skakača Mostari.
Stari most su srušile snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO), nakon što je prethodno danima granatiran i uništavan. Najvrjedniji spomenik materijalne kulture u Bosni i Hercegovini obnovljen je 2004. godine, a nešto kasnije uvršten je na listu svjetske baštine UNESCO-a. Sagrađen je 1566. u vrijeme Osmanskog carstva, a njegov tvorac je čuveni Mimar Hajrudin.
Povodom 29. godišnjice rušenja Starog mosta, Mostarski teatar mladih je izveo i predstavu Game, koja govori o uspostavi mostova među ljudima, jer su kako su poručili, to mostovi budućnosti.
Kompanija Jadrolinija iz Rijeke prodaje feribot Dubrovnik, kojim je nekoliko posljednjih godina tokom ljetnjih mjeseci održavana trajektna linija Bar-Bari, a među zainteresovanim za eventualnu kupovinu je Barska plovidba, u većinskom državnom vlasništvu.
Barska plovidba od prodaje trajekta Sveti Stefan II u staro željezo u maju 2017. godine, nema adekvatan brod kojim bi održavala redovnu pomorsku liniju između Crne Gore i Italije. Stoga je u posljednjih nekoliko godina sarađivala sa najvećim hrvatskim putničkim brodarom, kompanijom Jadrolinija.
Iz barske kompanije su Vijestima kazali da im je za nabavku feribota potrebna pomoć države, jer nemaju svoj novac, a banke neće da im odobre kredit zbog kreditne zaduženosti kod kineske Eksim banke za kupovinu dva broda Bar i Budva.
Dubrovnik se potencijalnim kupcima nudi po početnoj cijeni od 2,85 miliona EUR. Prvi rok za prikupljanje pronuda za kupovinu tog broda, koji je istekao krajem oktobra, nije rezultirao nalaskom kupca, pa je Jadrolinija produžila rok do marta.
”Upoznati smo sa odlukom kompanije Jadrolinija da proda trajekt Dubrovnik. Sve brodove koji se nude na tržištu, a koji ispunjavaju određene kriterijume, uzimamo u razmatranje. S obzirom na to da se radi o starom brodu, provjeravamo da li Dubrovnik dugoročno može da ispuni standarde plovidbe, jer to bi mogao da bude jedan od razloga zbog kojeg ga i Jadrolinija prodaje“, rekli su Vijestima predstavnici menadžmenta Barske plovidbe.
Dubrovnik je sagrađen 1979. godine u Irskoj, a validnost sertifikata o sposobnosti za plovidbu, takozvana klasa, koju mu je izdao čuveni Bureau Veritas, tom brodu ističe 28. marta naredne godine. Od toga u kakvom je brod stanju i koliko u njega treba uložiti da bi mu klasa bila produžena, zavisi i koliko će biti atraktivan za potencijalne kupce i da li će nastaviti karijeru u floti nekog drugog prevoznika ili će ga na kraju, Jarolinija morati prodati u staro željezo.
Brod ima klasu za korišćenje u takozvanoj velikoj obalnoj plovidbi, a u Jadrolinijinoj službi u koju je ovaj trajekt ušao u oktobru 1996. redovno je korišćen na transjadranskim rutama, povezujući luke u Hrvatskoj sa lukama na jadranskoj obali Italije. Broj je kapaciteta 1,3 hiljade putnika, ima 473 ležaja u 156 kabina, a može ukrcati 280 putničkih automobila i 26 kamiona-tegljača.
Od sadržaja na brodu, Dubrovnik ima dva restorana, bioskop, dječju igraonicu, više salona i barova, te bescarinsku prodavnicu. Svojim tehničkim karakteristikama Dubrovnik upada u kriterijume koje je Barska plovidba postavila za izbor i eventualnu kupovinu polovnog trajekta, kojim bi se onda obnovilo cjelogodišnje funkcionisanje trajektne linije između Crne Gore i Italije prekinuto 2017. godine, ali i možda uveo saobraćaj i prema nekim drugim lukama u Albaniji i Grčkoj.
Iz menadžmenta barske kompanije rekli su da konstantno prate tržište polovnih brodova u cilju nalaženja broda koji bi svojim tehničkim karakteristikama i kapacitetim odgovarao potrebama linije Bar-Bari.
Glavni razlog zašto nakon prodaje Svetog Stefana II do danas nije nabavljen trajekt koji bi ga odmijenio je to što kompanija nema novca za tako veliku investiciju, a kreditno je već značajno opterećena obavezama prema kineskoj Exim banci za kupovinu dva tada potpuno nova teretna broda.
Novi protest i blokadu saobraćajnice mještani MZ Lepetane najavili su za danas, četvrtak, 10. novembra. Blokada saobraćaja i protest je planiran u pet do podne u Luci Stevovića i, prema riječima predsjednika te mjesne zajednice Đura Grubišića, trajaće oko sat – sat i po vremena, jer je to jedini način da se skrene pažnje na dugogodišnje problene mještana Lepetana.
Blokadom magistarlnog puta na lokalitetu Luka na magistralnom putu prema Lepetanima, mještani te mjesne zajednice, zbog nedonošenja DUP-a tog naselja, nastavljaju proteste.
Prvom protestu prošlog četvrtka prisustvovalo je oko stotinjak građana sa koga je poručeno da će građani nastaviti sa protestima sve dok im ne budu ispunjeni uslovi, odnosno sve dok ne počne izrada Detaljnog urbanističkog plana, rekao je Radio Tivtu predsjednik MZ Lepetane, Đuro Grubišić.
Spomenik crnogorskoj princezi Kseniji Petrović otkriven je danas na platou ispred kuće Đukanovića u Njegoševoj ulici, na Cetinju.
Gradonačenik Cetinja Nikola Đurašković istakao je da je Prijestonica snažno podržala taj projekat.
Kako je rekao, Prijestonica je i djelima, a ne samo riječima, pokazala koliko cijeni velikana Dimitrija Popovića, kreatora ideje podizanja spomenika Veska Pejovića i donatore skulpture.
Đurašković je kazao da je princeza Ksenija jedna od ličnosti crnogorske istorije prema kojoj, posebno Cetinje, izražava iskreno poštovanje i dirljivi sentiment i čiji patriotizam i odanost domovini zaslužuju poštovanje generacija.
„Podizanjem ovog spomenika koji će trajno simbolisati emancipaciju crnogorske žene, čuvamo našu istoriju i kulturu, ali i pokazujemo poštovanje i uvažavanje jedne izuzetne žene koja je svojom predanošću služila svojoj domovini Crnoj Gori i postala jedan od simbola njene nepokornosti“, rekao je Đurašković.
MSC Cruises je dostigao novu prekretnicu s više rezervacija u 10. mjesecu 2022. godine nego u bilo kojem drugom mjesecu u čitavoj svojoj povijesti. Potvrđeno je gotovo 400.000 rezervacija putnika tokom proteklog mjeseca na itinererima za sezone zima 2022/2023 i ljeto 2023.
Na brodovima je popunjenost veća od prosječne razine za obje sezone: zimu 2022/23 i ljeto 2023. Kompanija je primijetila povećane rezervacije na svim programima uključujući i najnoviju perjanicu flote, brod MSC World Europa, zatim MSC Seascape koji će uskoro biti isporučen te MSC Euribia koji će se floti pridružiti sredinom sljedeće godine.
Gianni Onorato, izvršni direktor MSC Cruisesa, je rekao: „Oktobar je bio najjači mjesec po pitanju rezervacija u čitavoj povijesti našeg brenda. To odražava kontinuirana snažna ulaganja u našu flotu koja je jedna od najmodernijih u industriji s pet novih savremenih brodova isporučenih u posljednje tri godine, te više od bilo kojeg drugog brenda u periodu od 2017. godine. Naši gosti i partnerske putničke agencije također cijene kontinuirano poboljšanje doživljaja koje pružamo na našim elegantnim brodovima, izvanredan niz dostupnih itinerera kao i našu predanost održivosti okoliša.“
„Klijenti također odabiru našu ponudu zbog izvrsne vrijednosti za novac koju predstavlja all-inclusive odmor na krstarenju, naročito u današnje doba. Primjećujemo snažnu potražnju u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju do te mjere da gosti i putničke agencije počinju već sad potvrđivati rezervacije kako bi izbjegli nezadovoljstvo zbog nemogućnosti pronalaska savršenog odmora za svoje klijente za nekoliko mjeseci. Ovi rezultati nagrađuju dugoročnu viziju zbog koje je MSC Grupa nastavila svoje poslovanje i tijekom pandemije, s ulaganjima ne samo u nove brodove već i u kvalitetu doživljaja za goste.“, dodao je Onorato.
Ruske snage okupirale su Herson na početku invazije na Ukrajinu (AP)
U Ukrajini se vode silovite borbe u Doneckoj regiji, osobito oko gradova Bahmuta, Soledara i Avdiivke. Ruske snage jučer su, prema tvrdnjama ukrajinske vojske, napale više ciljeva u Harkivskoj, Zaporiškoj i Hersonskoj regiji. Kijev je objavio i da su Rusi dosad izveli napade s ukupno 400 iranskih dronova te da su većinu srušili.
Šojgu: Zapovijedio sam povlačenje sa zapadne obale Dnjepra
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu zapovijedio je svojim snagama, suočenim s ukrajinskim napadima u blizini grada Hersona na jugu Ukrajine, da se povuku sa zapadne obale rijeke Dnjepar.
To će biti jedno od najznačajnijih ruskih povlačenja i značilo bi potencijalnu prekretnicu u ratu koji traje već gotovo devet mjeseci.
Ruski general Sergej Surovikin rekao je u izjavi za rusku televiziju da više nije moguće opskrbljivati Herson. Dodao je da je predložio uspostavljanje obrambenih linija na istočnoj obali rijeke Dnjepar.
Ruska odluka uslijedila je nakon više sedmica ukrajinskog napredovanja prema gradu i nastojanja Rusije da evakuira više od 100.000 stanovnika Hersona.
– Spasit ćemo živote naših vojnika i borbenu sposobnost naših jedinica. Držati ih na desnoj (zapadnoj) obali je uzaludno. Neki od njih mogu se koristiti na drugim frontama, rekao je Surovikin.
Ukrajinske snage prije nekoliko tjedana pokrenule su ofenzivu za oslobađanje Hersona, jedinog ukrajinskog pokrajinskog središta koje su okupirale ruske snage nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači.
Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra.
Najveći brod knjižara na svijetu „Logos Hope“ uplovio je u Portonovi marinu i od danas je otvoren za posjete. U knjižnom fondu ovog broda je više od pet hiljada naslova, dominantno na engleskom jeziku, a pored beletristike i stručnih izdanja iz nauke, jezika, istorije, umjetnosti, kulinarstva, medicine, sporta i religije, sadrži i veliku kolekciju dječijih naslova, naučnih tekstova, rječnika, atlasa i drugo.
Direktor kompanije „Logos Hope“ Edvard David je istakao da iako plove svuda po svijetu uvijek se rado vraćaju u Crnu Goru, u kojoj su poslednji put bili 2007. godine sa brodom „Logos 2“.
Ceremoniji dobrodošlice prisustvovali su potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, predjsednik SO Ivan Otović, sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo i direktorica Gradske biblioteke i čitaonice Jasna Maslan.
Logos – Portonovi – foto M.Dobrilović
„Logos Hope“ će biti otvoren za posjete u Portonovom do 21. novembra – utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom od 10:00 do 18:00 sati, a subotom i nedeljom od 14:00 do 21:00 sat.
