Ruske snage okupirale su Herson na početku invazije na Ukrajinu (AP)
U Ukrajini se vode silovite borbe u Doneckoj regiji, osobito oko gradova Bahmuta, Soledara i Avdiivke. Ruske snage jučer su, prema tvrdnjama ukrajinske vojske, napale više ciljeva u Harkivskoj, Zaporiškoj i Hersonskoj regiji. Kijev je objavio i da su Rusi dosad izveli napade s ukupno 400 iranskih dronova te da su većinu srušili.
Šojgu: Zapovijedio sam povlačenje sa zapadne obale Dnjepra
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu zapovijedio je svojim snagama, suočenim s ukrajinskim napadima u blizini grada Hersona na jugu Ukrajine, da se povuku sa zapadne obale rijeke Dnjepar.
To će biti jedno od najznačajnijih ruskih povlačenja i značilo bi potencijalnu prekretnicu u ratu koji traje već gotovo devet mjeseci.
Ruski general Sergej Surovikin rekao je u izjavi za rusku televiziju da više nije moguće opskrbljivati Herson. Dodao je da je predložio uspostavljanje obrambenih linija na istočnoj obali rijeke Dnjepar.
Ruska odluka uslijedila je nakon više sedmica ukrajinskog napredovanja prema gradu i nastojanja Rusije da evakuira više od 100.000 stanovnika Hersona.
– Spasit ćemo živote naših vojnika i borbenu sposobnost naših jedinica. Držati ih na desnoj (zapadnoj) obali je uzaludno. Neki od njih mogu se koristiti na drugim frontama, rekao je Surovikin.
Ukrajinske snage prije nekoliko tjedana pokrenule su ofenzivu za oslobađanje Hersona, jedinog ukrajinskog pokrajinskog središta koje su okupirale ruske snage nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači.
Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra.
Najveći brod knjižara na svijetu „Logos Hope“ uplovio je u Portonovi marinu i od danas je otvoren za posjete. U knjižnom fondu ovog broda je više od pet hiljada naslova, dominantno na engleskom jeziku, a pored beletristike i stručnih izdanja iz nauke, jezika, istorije, umjetnosti, kulinarstva, medicine, sporta i religije, sadrži i veliku kolekciju dječijih naslova, naučnih tekstova, rječnika, atlasa i drugo.
Direktor kompanije „Logos Hope“ Edvard David je istakao da iako plove svuda po svijetu uvijek se rado vraćaju u Crnu Goru, u kojoj su poslednji put bili 2007. godine sa brodom „Logos 2“.
Ceremoniji dobrodošlice prisustvovali su potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, predjsednik SO Ivan Otović, sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo i direktorica Gradske biblioteke i čitaonice Jasna Maslan.
Logos – Portonovi – foto M.Dobrilović
„Logos Hope“ će biti otvoren za posjete u Portonovom do 21. novembra – utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom od 10:00 do 18:00 sati, a subotom i nedeljom od 14:00 do 21:00 sat.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica, povodom 21. novembra – Dana opštine Kotor organizuju promociju knjige „Legende iz Boke Kotorske“, autora Tomislava Toma Grgurevića u izdanju hercegnovske Knjižare „So“. Na promociji će govoriti: izdavač Nikola Malović, kap. Danko Grgurević i Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.
Promocija će se održati u ponedjeljak 14. novembra u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 19 sati i 30 minuta.
Otvaranje projekta Adriatic 42 i početak remonta velika je vijest za Crnu Goru, ali i jahting svijet, saopštili su iz kompanije i dodali da bilježe ogromno interesovanje za projekat i usluge koje nude klijentima.
„I u narednom periodu nastavljamo da promovišemo zemlju kroz brojne internacionalne aktivnosti na prestižnim jahting sajmovima, sve sa ciljem da se Crna Gora još bolje pozicionira kao najpoželjnija remontna i jahting destinacija na svijetu“, kazali su iz Adriatica 42.
Vijest o otvaranju Adriatic 42, jedinstvenog objekta za popravku i održavanje mega jahti, objavili su brojni strani mediji, između ostalih, najčitaniji mediji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima /UAE) WAM, Dubaimedia office, Gulf News te specijalizovani portali za jahting industriju Superyacht Times i OnBoard online.
U tekstovima je navedeno da je konzorcijum koji čine PM Holdings LLC, odnosno kompanija Investment Corporation of Dubai (ICD) i Drydocks World Dubai, kompanija DP World pokrenuo objekat za remont i popravku najvećih jahti na svijetu.
Kao posebno važnu vijest strani mediji naglašavaju to što je prva jahta koja je stigla u Adriatic 42 upravo najveća na svijetu, jahta Black Pearl.
Svjetski mediji osvrnuli su se i na značaj pomorske industrije u ovom dijelu Mediterana, te na nekadašnje Brodogradilište Bijela koje je iznjedrilo brojne pomorske stručnjake. Kako su naveli, uz Adriatic 42 ova industrija ulazi u novu održiviju i inovativniju etapu, a pod kormilom Drydocks World, vodećeg pružaoca usluga u ovoj oblasti.
Sajam domaćih gastro proizvoda, kozmetike, suvenira i rukotvorina biće održan u subotu, 12. novembra od 12 do 16 časova u Marina naselju
Četvrti „Luštica Bay festival jesenjih boja“ održaće se u subotu, 12. novembra od 12 do 16 časova, na promenadi u Marina naselju – štandovi domaćih proizvođača hrane, kozmetike i rukotvorina, ART radionice, nastup folklornog ansambla KUD Boka iz Tivta kreiraće još jedno subotnje jesenje iskustvo na Luštici Bay. Splet folklornih igara, revija kostima u jesenjim bojama, radionica cirkuskih vještina i piratsko veče privući će pažnju svih posjetilaca, a pogotovo najmlađih.
„Morski ambijent u jesenjem pejzažu je idealno okruženje za uživanje ovog novembarskog vikenda – Festival jesenjih boja, je već izgradio identitet, i uživa povjerenje mnogih posjetilaca. Popularan je i kod samih izlagača domaćih proizvoda i obezbjeđuje platformu za predstavljanje internacionalnom tržištu“, istakla je Sonja Banićević, supervizorka za organizaciju događaja u Luštici Bay.
Pred mališanima će od 11 do 20 časova biti raznovrstan cjelodnevni izbor. Jesenja umjetnička radionica koju će voditi profesorica Dubravka Milivojević ispred Luštica Bay Kids Kluba trajaće od 11 do 12 časova. Aktivnost je besplatna za stanovnike Luštice Bay, rental i goste Hotela The Chedi. Radionica cirkuskih vještina za sve posjetioce uslijediće od 13 do 14 sati u Amfiteatru Luštica Bay. Na istom mjestu najmlađi posjetioci imaće priliku isprobaju svoje dizajnersko umijeće tokom radionice kreiranja kostima u jesenjim bojama od 15 do 16 časova. Najzabavnija završnica dana odigraće se u 18 časova kada će se Luštica Bay Kids Klub pretvoriti u gusarski „okršaj“ tokom piratske večeri koja je besplatna za stanovnike i goste rezidencija i Hotela The Chedi dok se za ostale posjetioce plaća kotizacija.
Luštica Bay – Festival jesenih boja
Festival u slavu jeseni održava se na otvorenom, na više lokacija duž cijele promenade, u Amfiteatru i Kids Klubu. Posjetiocima će od 12 do 16 sati biti ponuđeni domaći sirevi „Fromagerie Ovchar“ luštičkog proizvođača ukrajinskog porijekla Olge Ovchar, domaći proizvodi i povrće Gazdinstva Garmaš, te riba iz „Fishermans’s Smokehouse“ i slatkiši Annabella Candy & Gift Shop. Prirodnu kozmetiku i cvijeće ponudiće “Tauretis Natural” i Flower Shop “Nina”, ukrase za kosu „Krasiva“ a upečatljiv nakit od kristala predstaviće manufaktura „Julius“.
Prirodne sapune, kupke, kolačiće i džemove donijeće NVO Ruke, dok će na ljekovita svojstva maslina i malsinovog ulja podsjetiti Gazdinstvo Dragović. Voće, povrće, cijeđeni sokovi, likeri, cvijeće dominiraće štandom Gazdinstva Vuksanović, tik uz ponudu prirodnih sokova Velibora Mršulje i džemove, kompote, vino, likere, sir, zimnicu, masline i ostali domaće proizvode Žizele Marković iz „Pony Art Garden“. Pletene lutke Vojane Colić privući će pažnju posjetilaca baš kao i daske za posluživanje od hrastovine sa bio-uljanim premazima i ukrasima od smole iz radionice „Agate“.
Kao integrisano naselje koje živi 365 dana u godini, Luštica Bay nudi raznovrsna dešavanja po mjeri svakog gosta i posjetioca tokom svih 12 mjeseci. Prvo izdanje „Luštica Bay festivala jesenjih boja“, u oktobru 2018. godine okupilo je brojne učesnike i goste što je pokazalo da su manifestacije ovog tipa veoma interesantne posjetiocima a korisne izlagačima.
V.d. direktora Instituta “Dr Simo Milošević”, Savo Marić, potpisao je Memorandum o saradnji sa Ambasadom Ukrajine, koji predviđa rehabilitaciju ranjenih vojnika i civila u Mediteranskom centru u Igalu, javlja TVCG prenosi portal RTCG.
Marić je najavio da bi već sredinom novembra mogli da dobiju informacije kada bi prvi pacijenti počeli dolaziti u Institut.
On je saopštio i planove renoviranja Instituta.
-Zatvorili smo prvu fazu i iskoristićemo ovaj period da završimo izolaciju krova zgrade što bi nam omogućilo kasnije krečenje i sređivanje po spratovima da bi smo bili u boljoj ponudi prema pacijentima i gostima u sljedećem periodu. Nova struja će se razvesti koja će omogućiti da klimatizujemo zgradu u cjelini. To ćemo iskoristi dok prva faza neradi-kazao je Marić.
Marić je najavio i da će druga faza biti zatvorena od 23. decembra do 23. januara.
-Međutim, ako bude postignut dogovor o dolasku ukrajinskih ranjenika i povrijeđenih civila na rehabilitaciju, onda ćemo mi naše planove korigovati-zaključio je Marić.
Avio-kompanija Jet2.com i turoperator Jet2holidays za narednu sezonu najavili su uvođenje letova iz Mančestera za Tivat, dva puta sedmično u periodu od 1. maja do 30. oktobra, saopšteno je iz Turističke organizacije (TO) Bar.
Iz TO Bar, koja i ove godine predstavlja svoje turističke potencijale na Sajmu turizma u Londonu /World Travel Market/ (WTM), saopšteno je da će to, uz postojeću cjelogodišnju liniju Ryanair-a kao i sezonske linije easyJet-a i Wizzair-a, dodatno unaprijediti povezanost sa ovim veoma značajnim tržištem.
Već prvog dana sajma, u ponedjeljak, upriličen je veliki broj sastanaka sa turoperatorima, influenserima i medijima sa ovog tržišta koji nijesu krili oduševljenje ponudom aktivnog odmora kojom Bar želi da se u budućnosti predstavlja, koristeći sve resurse koje ta opština posjeduje za njegov razvoj, budući da je trend rasta ovakvog vida turizma veoma vidljiv u poslednjih nekoliko godina.
Delegaciju Crne Gore predvodi ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović koji se na štandu Crne Gore sastao sa ministrom turizma Saudijske Arabije, Ahmed bin al – Khateebom, koji je iskazao veliko zadovoljstvo predstavljanjem Crne Gore na ovom sajmu.
Osim Turističke organizacije Bar, svoju ponudu su predstavile lokalne turističke organizacije Budve, Kotora, Podgorice i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore.
Takođe, nacionalna avio kompanija Air Montenegro, Aerodromi Crne Gore, htp Budvanska Rivijera i Montenegro Stars, hoteli Chedi Lustica Bay, Blue Kotor Bay, Vila Geba, kao i turističke agencije Gold Travel, Montenegro Tourist Service, Venn tour i Talas M činili su ovogodišnju ponudu štanda Crne Gore više nego atraktivnom svim posjetiocima najveće svjetske turističke berze u Evropi.
Na današnji dan prije 29 godina, nakon što je u više navrata pogođen projektilima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), srušen je Stari most u Mostaru, simbol grada na Neretvi i najvrednijeg kulturno-historijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).
Rušenje Starog mosta u Mostaru 9. novembra 1993. godine je bila vijest koja je izazvala sablazan svjetske javnosti, a i nakon 29 godina u gradu na Neretvi je tema koja otvara stare rane i budi bolna sjećanja.
Stari most u Mostaru porušen je granatiranjem Hrvatskog vijeća obrane (HVO). S njim i cijela stara jezgra Starog grada među kojima je nekoliko monumentalnih džamija, medresa i jedini hamam u Hercegovini.
Rušenje Starog mosta počelo je dvadeset dana ranije, a intenzivno 8. novembra 1993. Gađan je s obližnjih planinskih visova Planinice i Stotine granatama velike razorne moći. Granate su padale i na kule Taru i Halebinku koje su svojevrsni statički uteg mostu. Cijela jedna ulica sa dućanima zvana Kujundžiluk potpuno je nestala. Granate su dva dana za redom intenzivno rušile dio po dio mosta. I konačno u 10 sati i 16 minuta 9. novembra pokleknulo je remek djelo Mimara Hajrudina. Pao je u hladnu Neretvu.
Obnova Starog mosta koju su finansirali Turkiye, Hrvatska, Italija, Holandija, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i Grad Mostar počela je 2003. godine.
Prvi kamen u novi luk Starog mosta ugradio je tadašnji zamjenik premijera Republike Turkiye Bulent Arinc. Obnova je završena u julu 2004, a ceremonija svečanog otvorenja upriličena je 23. jula 2004. godine. Radove na obnovi mosta uspješno je izvela turska firma ER-BU.
U julu 2005. na zasjedanju u Južnoafričkoj Republici, Stari most na Neretvi je uvršten na popis zaštićenih spomenika UNESCO-a, kao spomenik kulture i pomirenja.
Stari most je izgrađen prema nacrtima turskog arhitekte Mimara Hajrudina između 1557. i 1566. godine. On je, prema legendi, prije skidanja skele u strahu od tadašnjih vlasti pobjegao u Bijelo Polje, sjeverno od Mostara, gdje je čekajući na vijest da most “nauzgor” u velikoj stijeni uklesao kamenicu koja je danas jedna od turističkih atrakcija u ovom dijelu Mostara.
Potres magnitude 5,7 zatresao je jutros središnju Italiju, s epicentrom u Jadranskom moru na dubini od 10 km oko 64 km istočno od Riminija, izvijestio je EMSC. Zasad nema izvještaja o šteti.
Potres se dogodio u 7.07, a prema svjedočenjima na stranici EMSC-a osjetio se i u Hrvatskoj.
– Pula, zatresao se krevet, napisao je jedan korisnik, a objavljena su i svjedočanstva iz Rijeke, Zadra, Karlovca i drugih lokacija u Hrvatskoj, kao i Bihaća i Velike Kladuše u BiH.
Nakon potresa zabilježeno je više naknadnih podrhtavanja tla.
Nakon specijalne akcije izvlačenja sa 64 metra dubine, Atlant, najstariji ribarski brod na Jadranu, vratio se u matičnu luku u Kukljici na otoku Ugljanu. Atlant je na morskom dnu proveo 18 dana, a kroz to vrijeme na njemu je uništeno gotovo sve.
– Na žalost, brod je groblje, u iznimno je lošem stanju. Na njemu više ništa nije ostalo, otišla je kompletna elektronika. Jedino što će se pokušati spasiti je motor, sve drugo je neupotrebljivo- kaže Ingrid Blagan, čiji je suprug Šime kapetan i vlasnik broda koji je sagrađen je u Rijeci davne 1908. godine pod imenom Istraživač.
Za potrebe Akvarija Dubrovnik kupljen je krajem 1951., a prvu posadu ukrcao je 19. siječnja 1952. Bio je dug 18 metara i širok 4,6 metara, a po svojoj je dužini zabilježen kao njihov najduži brod. Posadu iskrcava 20. aprila 1960. kada se prodaje i odlazi u Oceanografski institut u Boku Kotorsku. Sedam godina kasnije kao brod imena Atlant kupuje ga obitelj Blagdan iz Kukljice, nastavljajući s njim obiteljsku ribarsku tradiciju. Kasnije svoj put nastavlja samo sa Šimom, kada je prenamijenjen iz koče u plivaricu i temeljito obnovljen, piše Zadarski.
– Kakva će mu biti budućnost, još uvijek je neizvjesno. Čekaju nas razgovori s osiguranjem, nakon čega ćemo vidjeti kakve su nam uopće mogućnosti da se brod ponovno osposobi – kazala nam je Ingrid.
Atlant se potopio u strašnoj pijavici 27. septembra ove godine, a svoj 114 godina dug put završio je na morskom dnu kraj otoka Iža. Pravim čudom, kapetan Šime Blagdan i njegovih šest članova posade havariju su uspjeli preživjeti neokrznuti.
