“Put endema”: Obogaćena turistička ponuda Tivatskih solila

0
“Put endema”: Obogaćena turistička ponuda Tivatskih solila
Solila osmatracnice

U sklopu završne konferencije ”Prekogranični put endema” i projekta Put endema – Endemic Pathway- ePATH jučer je u hotelu Biokovo održana konferencija za novinare na kojoj su sva tri partnera – Grad Makarska, Javno poduzeće Park prirode Hutovo Blato iz Bosne i Hercegovine i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom iz Crne Gore Tivatska solila predstavili realizirane aktivnosti.

Zahvaljujući projektu, Biokovski botanički vrt Kotišina, Park prirode Hutovo Blato i Rezervat prirode Tivatska Solila iz Crne Gore ojačali su svoje kapacitete, dobili nove sadržaje i opremu, unaprijedili edukativne i turističke aktivnosti i razvili novi turistički proizvod, zajednički je zaključak nakon održanih prezentacija svih partnera.

Gradonačelnik Makarske, Zoran Paunović, pozdravio je sve okupljene, a posebno partnere iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U ime glavnog partnera, okupljene je pozdravio i Nikola Zovko, direktor Parka prirode Hutovo Blato istakavši kako mu je drago što svi partneri mogu predstaviti značajne rezultate.

“Mi smo prezadovoljni, ovaj projekt omogućio je za nas jedan veliki iskorak po pitanju turističke ponude, a novi sadržaji omogućit će i produljene sezone na zimu, Izdvojio bih uređenje i opremanje promatračnica za ptice, vidikovac, brodice na električni pogon, adrenalinski park, poučne staze, a najveće ulaganje je interpretacijski centar. Drago mi je da smo u sklopu projekta imali i studijska putovanja, da smo imali prilike upoznati i stjecati nova iskustva i vjerujem da ima prostora za nastavak suradnje” – izjavio je Zovko.

Dijana Došljak iz Rezervata prirode Tivatska solila kazala je da sva tri područja odlikuje bogatstvo fore i faune, kao i da vjeruje da će prostora za saradnju biti i ubuduće. Glavni cilj ovog projekta – jačanje turističke ponude kroz prekograničnu saradnju, ispunjen je, kazala je Došljak.

Drugi dio konferencije, predviđen za prezentacije aktivnosti u sva tri zaštićena područja, započeo je predstavljanjem rezultata u Biokovskom botaničkom vrtu Kotišina, a zatim je Milena Raičević, saradnica za međunarodnu saradnju i projekte, podsjetila na aktivnosti sprovedene u rezervatu Tivatska Solila.

Solila – foto Boka News

“Kao najvažniju aktivnost u sklopu projekta istaknula bih postavljanje interpretacijskog centra na ulazu u rezervat koji je zamijenio manji info punkt koji smo ranije imali. Kao važno istaknula bih i jačanje saradnje s partnerskim institucijama, nabavku opreme za posmatranje ptica, obuku zaposlenih, izradu mobilne aplikacije sa informacijama o sva tri zaštićena područja, studijska putovanja koja omogućuju razmjenu iskustava i unapređenje upravljanja zaštićenim područjima, razvoj nove turističke ponude, povećanje posjećenosti i povećanje svijesti o očuvanju zaštićenih područja”- istakla je Raičević.

Na kraju konferencije okupljenima se obratila i Dijana Bošnjak, voditeljica projekta ispred glavnog partnera koji je ujedno i raspolagao i najvećim budžetom od cca 700.000,00 eura, dok je ukupna vrijednost projekta 1.500.000,00 eura.

Solila – flamngosi – foto Miloš Mitkić

“Na prezentaciji možete vidjeti pobrojane sve naše aktivnosti koje neću danas čitati jer bi to oduzelo previše vremena. Želim istaknuti da je ovaj projekt uistinu poseban i drugačiji jer većina projekata kad je u pitanju revitalizacija prirodne i kulturne baštine temeljila se na obnovi tvrđava, a ovdje je okosnica bioraznolikost. Kotišina, Hutovo Blato i Tivatska Solila nisu daleko. Mislim da smo stvorili jednu fantastičnu novu rutu za sve turističke agencije, ovo je jedna nova turistička prekogranična ponuda. Također želim naglasiti da smo kroz ovaj projekt vodili računa o svim osjetljivim skupinama koje možemo ugostiti na sve tri lokacije. Ono što je važno jest i da smo značajno pridonijeli zaštiti okoliša jer su sve aktivnosti u skladu sa ciljem smanjenja CO2″ – naglasila Bošnjak.

Nakon konferencije za medije, u Gradskog galeriji Antun Gojak održana je izložba “Put endema u očima djeteta”- izložba crteža nastalih na radionicama i kampovima u sva tri zaštićena područja. Predstavnici projektnih partnera, zajedno s turističkim djelatnicima, u sklopu završene konferencije obišli su Biokovski botanički vrt Kotišina.

/makarska.hr/

“Maslinijada” na najbolji način prezentuje bogatstvo Bara i njegovu tradiciju

0
“Maslinijada” na najbolji način prezentuje bogatstvo Bara i njegovu tradiciju
Maslinijada – foto Mediabiro

Pod pokroviteljstvom Opštine Bar, u organizaciji NVO „Maslinijada” i NVO Udruženje maslinara „Antivari” Stari Bar, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i lokalne Turističke organizacije, danas je zvanično otvorena jubilarna “Maslinijada”, jedna od najznačajnijih maslinarskih svetkovina u Crnoj Gori.

Povodom dvadesetog izdanja manifestacije  koja se održava u čast masline, kao simbola grada pod Rumijom, a koje je okupilo više od 40 izlagača maslina i maslinovog ulja, vina, meda i drugih poljoprivrednih proizvoda , predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je kazao “Maslinijada” na najbolji mogući način prezentuje bogatstvo Bara i njegovu tradiciju.

“Maslinarstvo kao kultura doživjelo je procvat i ima ogromnu razvojnu perspektivu ne samo u našem gradu, već širom Crne Gore. U prilog tome govori i činjenica da naši maslinari osvajaju vrijedne međunarodne nagrade, te je kvalitet maslinovog ulja iz Bara nešto čime se možemo ponositi. Pored tradicionalne podrške organizaciji manifestacije “Maslinijada”, lokalna uprava kroz direktne subvencije u kontinuitetu podržava i sve oblike poljoprivredne proizvodnje u Baru, posebno maslinarstvo, čime pokazujemo da smo pouzdan partner našim sugrađanima”, kazao je on.

Predsjednik Raičević je obišao sve izlagače, poželio im uspješnu i rodnu godinu i zahvalio im se na posvećenosti u namjeri da tradicionalni barski proizvodi budu što kvalitetniji i prepoznati na tržištu.

XX “Maslinijadu” zvanično je otvorio potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, a goste je pozdravio i Suljo Mustafić, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije. Uz brojne ugledne građane, predstavnike društvenog i kulturnog života i turiste, otvaranju “Maslinijade” su prisustvovali i ministar zdravlja Dragoljub Šćekić, ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević kao i brojni ambasadori i predstavnici diplomatskog kora.

Maslinovo ulje – Maslinijada

Tradicionalno, uručene su i nagrade najboljim maslinarima za proizvodnju maslinovog ulja u dvije kategorije – esktra djevičanska monosortna maslinova ulja i ulja dobijena od više sorti maslina.

U kategoriji ekstra djevičanskih monosortnih ulja, prva nagrada je pripala Halilu i Sulju Mustafiću, druga Avdulahu Duku Rašketiću, a treće Arseniju Martinoviću.

Najbolje ocijenjeno ekstra djevičansko višesortno ulje proizvod je Lazara Medigovića. U toj kategoriji druga nagrada dodijeljena je Milanu Markoloviću, a treća Mirsadu Rašketiċu.

Nagrada za najbolji mladi zasad, koji dodjeljuje NVO „Maslinijada” ove godine pripala je Ibrahimu Peraziću, a nagrada za najbolji rod u 2022. godini uručena je Zejnelu Rašketiću. Nagrada za najbolje održavani maslinjak, koju dodjeljuje NVO Maslinijada pripala je Damiru Krniću.

Prepoznati barski maslinari Rajka i Lazar Bozović dodijelili su nagrade za najbolji mladi zasad Edinu Petoviću i najbolje revitalizovan mladi maslinjak Radomiru Popoviću.

Fondacija “Miodrag Mili Martinovic” dodijelila je Nijazimu Beċoviću priznanje za najbolje održavani maslinjak.

NTO: Odlična posjećenost tokom januara, Crna Gora prepoznata kao cjelogodišnja destinacija

0
NTO: Odlična posjećenost tokom januara, Crna Gora prepoznata kao cjelogodišnja destinacija
Tivat / foto Boka News

Prema podacima koje lokalne turističke organizacije dostavljaju Nacionalnoj turističkoj organizaciji ( NTO ) svakog četvrtka, 19.januara u Crnoj Gori  boravilo je oko 18.200 turista, odnosno 140 odsto više gostiju u odnosu na isti period prethodne godine, a 149 odsto više u odnosu na rekordnu 2019.godinu,   kazala je agenciji Media Biro Milena Vujović iz NTOa.

“Trenutno je najposjećenija Budva, u njoj  boravi negdje oko tri puta više gostiju u odnosu na isti period prethodne godine, čak pet puta više turista u odnosu na isti period 2019.godine. I ostali gradovi na primorju bilježe odličnu posjećenost, u Kotoru i Tivtu boravilo je oko 2, 5 odsto više gostiju u poređenju sa prethodnom godinom”, kazala je .

Situacija na sjeveru je u protekloj sedmici dosta bolja, sudeći po velikoj posjećenosti tokom proteklog vikenda.

Miločer – Sveti Stefan – foto Boka News

“Svi smo željno isčekivali prve značajne količine snježnih padavina, i tokom prethodnog vikenda zvanično je počela i skijaška sezona. Prema nezvaničnim podacima,  po procjeni Ski centra u Kolašini, zabilježeno je oko 6.000 posjetilaca i negdje oko 2.000 skijaša”, rekla je ona.

Prema njenim riječima, kao i svake godine Crnu Goru je posjetilo najviše turista iz regiona.

“Svakako bih pomenula Njemačku, Veliku Britaniju, a generalno vlada veliko interesovanje za Crnu Goru kao zimsku turističku sezonu.Tako da nas posebno raduje da smo prepoznati kao cjelogodišnja destinacija”, poručila je ona.

Dokumentarni film Palma nostra: Nostalgija i opomena

0
Dokumentarni film Palma nostra: Nostalgija i opomena
palma nostra

“Biljni svijet me očarava i nadahnjuje, skoro djetinje, i svaka povreda tog svijeta me boli”, kaže ekološka aktivistkinja Vesna Kujović, koja je sa rediteljkom Janom Radan radila na dokumentarnom filmu  Palma nostra koji je krajem prošle godine imap premijeru u Herceg Novom, a od tada su ga vidjeli brojni gledaoci širom regiona.

“Nestanak ogromnog broja kanarskih palmi, u Herceg Novom, ali i duž čitavog primorja, smjenjivanje tuge i ljutnje, osjećaj nepravde, ali i nemoći, pokrenuo me je i prije skoro 2 godine sam počela da se bitnije i temeljnije interesujem za ovu temu. Dolazila sam do informacija koje su me ostavljale u šoku i namjestilo se tako da su palme i flora Herceg Novog postale tema prvog projekta ReLOaD organizacije Novi Val čija sam suosnivačica. U okviru Palma Nostra projekta , logično je bilo snimiti film posvećen palmama, kroz njega čuvati sjećanje i dati glas ljudima koji su uz njih rasli”, objašnjava Vesna .

Nestanak palmi i zbog toga postepeno mijenjanje gradskih pejzaža i nekih, njoj  dragih mjesta i za   rediteljku Janu Radan  bilo je uznemirujuće, ali i inspirativno.

palma nostra

“U januaru 2018. godine na fotografijama napravljenim mobilnim telefonom docrtavala sam grane palmi koje je “pojeo” surlaš i to objavila na svojem facebook profilu. Skoro 5 godina kasnije, Vesna Kujović me pozvala da učestvujem u stvaranju dokumentarnog filma  Palma Nostra u okviru istoimenog projekta.  Film je, kako ga na kraju i potpisujemo – posveta palmama kojih više nema, omaž, sjećanje, ali i jedan osvrt i glas građana koje ova tema jednako dotiče”, opisuje Jana početak saradnje sa Vesnom i Marijom Konjević članicama NVO Novi val.

“Koliko god je  promjena pejzaža bila tužna i uznemiravajuća i činila da se osjećam nemoćno, gotovo kao nijemi svijedok stradanja, bila je i inspirativna, i posvetila sam joj pažnju. Iako sam porasla u gradu bogate flore, mogu reći da sam još više prepoznala i razumjela vrijednost takvog ambijenta, baveći se ovom temom.  Takođe, otkrila sam da mnogo ljudi djeli taj osjećaj povezanosti sa prirodom, a posebno biljnim svijetom. Mene možda to najviše intrigira: odnos ljudi prema biljkama, odosno palmama, prema živom svijetu koji nije samo ljudski, ta emotivna veza koja je dio nas, bez da nam neko kaže da to tako treba. Mislim da je to važno, i stoga to jeste srž filma Palma Nostra, jer je to stvar humanistička, a onda ekološka, kako običavamo da nazivamo sve one akcije za dobrobit prirode, koje smo, pritom, dio”, konstatuje Vesna.

palma nostra

Iako su bile na tri različite strane svijeta komunikacija je, kako ističu, bila sjajna. Sličan senzibilitet bio je preduslov za process koji je je kako će se na kraju ispostaviti , bio užitak, a kako emotivno najglašavaju “srce im je puno”. “Dosta stvari smo u procesu naučile, dosta stvari nismo ni planirale, ali se sve odvijalo  glatko i sigurna sam da kada se radi nešto čemu si zaista posvećen i u šta ulažeš misli i energiju, onda ti i spolja i sa svih strana nailaze neki dobri impulsi i rješenja koja se savršeno uklope. Tako smo, ne slučajno naišli i na tekst naracije, koji je Paula Petričević objavila u Vijestima 2016. godine, i koji je bez sumnje dao filmu jednu posebnu notu, i zaukružio misli i osjećanja vezana za ovu temu”, uvjerena je Jana čija su sva četiri filma koja je do sada snimila, vezani za Boku, jer “tu uvijek postoji inspiracija i  što otvara neka nova pitanja i kontekste”

Palma Nostra

 “Moj je utisak da smo se sjajno kreativno dopunjavale u tom pričanju priče, kroz snimanje, kasnije kroz montažu, uvažavajući prvenstveno glasove onih koji su govorili, puštajući da se svaki glas autentično čuje i razvije kroz film. Željela sam da se i glas naracije tj tekst Paule Petričević dobro čuje i bude neka srž filma, mislim da smo u tome uspjele. Takođe, Ivana Vučković je animacije – docrtavanja kruni palmi uradila za potrebe filma i simbolika tog vizuelnog efekta nosi čitavu priču”, saglasna je i Vesna.

Film sada živi sopstveni život i nailazi na odobravanje i sjajne kritike, a autorke se nadaju “ da će opomenuti, svakoga ko će se sam opomenutim osjetiti, da će se “palma nostra” glas dobro čuti, prije svega lokalno, pa i šire, da će pozvati institucije na odgovornost, dijalog i delanje i da će podstaći građane da se uključe u borbu za zdravu životnu sredinu”.  Vesna je uvjerena  da je projekat  Palma Nostra “samo otvorio vrata ka jednom drugačijem življenju, sagledavanju stvarnosti i da je samo jedan val u nizu dobrih koji dolaze”.

/S.Kosić/

Objavljen šokantan video policijske brutalnosti prema Tyreu Nicholsu

0
Objavljen šokantan video policijske brutalnosti prema Tyreu Nicholsu
Objavljen šokantan video policijske brutalnosti prema Tyreu Nicholsu
Foto: Eduardo Munoz / Reuters

Američka javnost šokirana je policijskom brutalnošću pošto je u petak navečer objavljena snimka na kojoj petorica crnih policajaca, sada suspendirana i optužena, uzastopno udaraju afroamerikanca Tyrea Nicholsa, zaustavljenog zbog prometne kontrole u Memphisu.

Video koji su 7. januara snimile kamere na policajcima i kamera na električnom stupu objavljen je dan pošto su policajci optuženi za ubojstvo, napad, otmicu, nedolično ponašanje i represiju u slučaju Nicholsove smrti. Policijski službenici, koji su svi također afroamerikanci, otpušteni su prošlog tjedna.

Dvadesetdevetogodišnji Nichols prevezen je nakom premlaćivanja u bolnicu gdje je tri dana poslije preminuo zbog ozljeda u gradu u kojem je stanovao s majkom i očuhom i radio u tvrtki FedEx.

Četiri snimke prikazuju agresivnu eskalaciju nasilja usmjerenog prema vozaču za kojeg je policija prvotno rekla da je zaustavila zbog ugrožavanja prometa. Šef policije poslije je rekao da uzrok zaustavljanja nije potkrijepljen dokazima.

Čini se da se premlaćivanje nastavilo i nakon što Nichols više nije mogao predstavljati nikakvu prijetnju za policiju. Dvojica policajaca su ga u jednom trenutku držala uspravno dok ga je treći udarao u lice, a drugi prisutni policajci nisu intervenirali.

Događaj zabilježen videom je Nicholsa, oca četverogodišnjeg djeteta, pretvorio u novo lice američkog pokreta za rasnu pravdu, potaknutog ubojstvo Georga Floyda, kojeg su 2020. u Minneapolisu ubili policajci.

Nekoliko desetaka prosvjednika je, nakon što je video objavljen u petak navečer, izašlo je na autocestu u Memphisu i zaustavilo promet blizu mosta kojim se prelazi rijeka Mississippi i ulazi u državu Arkansas.

Troje ljudi uhićeno je zbog nanošenja štete policijskom vozilu na Times Squareu, rekao je glasnogovornik njujorške policije. Uglavnom mirni prosvjedi održani su u drugim gradovima, uključujući Atlantu, Washington i Sacramento.

Prvi video objavljen u petak prikazuje kako policajci iz automobila izvlače Nicholsa, koji viče: “Nisam ništa učinio. Samo želim stići kući”. Policajci su mu naredili da legne na trbuh i u lice mu štrcnuli suzavac.

Nichols se oslobodio i pobjegao niz cestu dok su ga policajci lovili, a najmanje jedan od njih ga je gađao električnim šokerom.

Druga snimka prikazuje borbu koja je uslijedila između policajaca i Nicholsa u obližnjoj četvrti. Dvojica policajaca su ga držali na tlu dok ga je treći udarao nogom, a četvrti nečime što izgleda kao palica.

Na snimci se može čuti Nichols koji viče “Mama! Mama” dok se bori s policajcima. Njegova majka je rekla da je njezin sin bio udaljen oko 70 metara od svog doma kada je premlaćen.

Odvjetnik Ben Crump koji predstavlja Nicholsovu obitelj je pozvao policijsku postaju da raspusti svoju jedinicu Scorpions, koja bi trebala biti usmjerena na borbu protiv uličnog kriminala, a kojoj su pripadali barem neki od policajaca uključenih u Nicholsovo ubojstvo.

Predsjednik Joe Biden je rekao da je bijesan i duboko pogođen nakon što je pogledao video.

Nicholsova obitelj i Biden su pozvali na mir u Memphisu, gradu sa 628.000 stanovnika od kojih su gotovo 65% crnci.

Nicholsova smrt najnoviji je slučaj prekomjerne primjene policijske sile te izazivanje smrti crnaca i pripadnika drugih manjina u proteklih nekoliko godina.

Prosvjedi pokreta “Black Lives Matter” (BLM, crni životi vrijede) protiv rasne nepravde izbili su diljem svijeta nakon ubojstva Floyda, Afroamerikanca koji je umro pošto mu je policajac u Minneapolisu klečao na vratu više od devet minuta.

Antonio Romanucci, drugi odvjetnik Nicholsove obitelji, rekao je za javni radio NPR u petak da je Nichols bio snažan pobornik pokreta BLM i zapravo je umro za svoju stvar.

Otac Al Sharpton, poznat po borbi za građanska prava koji će održati posmrtno slovo za Tyrea Nicholsa, rekao je da dodatno šokira činjenica što su policajci bili afroamerikanci.

– Mi smo protiv svakog policijskog nasilja, ne samo protiv policijskog nasilja koje počine bijelci, rekao je Sharpton.

Američki državni odvjetnik Merrick Garland u petak je najavio istragu Nicholsove smrti na saveznoj razini.

Prema evidenciji, bivši policijski službenici Justin Smith, Desmond Mills Jr., Emmitt Martin III, Demetrius Haley i Tadarrius Bean su pušteni uz jamčevinu iz okružnog zatvora Shelby, gdje su pritvoreni u četvrtak ujutro.

Tužna godišnjica u Trebinju: Tri decenije bez Srđana Aleksića

0
Tužna godišnjica u Trebinju: Tri decenije bez Srđana Aleksića
Sjećanje na Srđana Aleksića Foto: Dino Đonko/AA

U prisustvu članova porodice, predstavnika lokalne vlasti i prijatelja, na trebinjskom groblju Podgljivlje u petak obilježena je 30. godišnjica smrti Srđana Aleksića.

Heroja rata 20. januara 1993. na trebinjskoj pijaci pretukli su vojnici Vojske Republike Srpske nakon što je stao u zaštitu prijatelja bošnjačke nacionalnosti Alena Glavovića, koga su prethodno također tukli. Od povreda je šest dana kasnije preminuo u trebinjskoj bolnici. Stradao je obavljajući humani čin, pisalo je na današnji dan prije tri decenije na Srđanovoj smrtovnici.

“Svakog 27. januara sjećamo se Srđana Aleksića, mladića iz našeg grada koji je dao svoj život štiteći slabijeg. U Trebinju veliki sportski kompleks i Međunarodni plivački miting nose ime Srđana Aleksića. Na taj način čuvamo trajnu uspomenu na njega”, izjavio je predsjednik Skupštine Grada Trebinja Dragoslav Banjak.

Konstatovao je i da u vremenu podjela, sve veće netrpeljivosti i ponekad, nažalost, i mržnje, Srđan treba i mora biti putokaz mladima, kako bi poštovali i voljeli.

“Svijet se stalno nalazi razapet između težnje da u njemu dođe do nestabilnosti i sukoba i ponovo težnje da zavlada trajni mir. Podsjećanje na Srđana Aleksića i na druge heroje koji su napravili sličan postupak na prostoru nekadašnje Jugoslavije pomaže da se razumiju strahota rata, stepen bezumlja koji neprekidno prati svaku takvu situaciju i na drugoj strani pomaže da se ljudi međusobno zbliže i u vremenu mira postanu bliži jedni drugima”, dodao je Banjak.

Srđan Aleksić, Foto: Ras Srbija

I ove, kao i svih ranijih 29 godišnjica Srđanove smrti, ružu na njegovo vječno počivalište uz suzu i prigodne riječi, položio je otac Rade. Tužan i istovremeno ponosan. Srđanovo djelo živi i dugo će živjeti. Plemeniti, humani čin nikad neće biti zaboravljen.

“Posmatram mladi svijet koji priznaje Srđana i dobro bi bilo da ne umre nijedno djelo kao Srđanovo, već da služi čovjeku za putokaz, dobrotu, blagostanje i uništenje svakog zla. Malo je teško, ali kad bi mladi svijet tako sputavali, to bi se desilo”, rekao je Rade Aleksić.

Srđanu Aleksiću posthumno je dodijeljena Povelja Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, a prije petnaest godina jedna od sarajevskih ulica dobila je Srđanovo ime. Srđanovu ulicu danas imaju Beograd i Novi Sad. Prije 13 godina ustanovljena je novinarska nagrada “Srđan Aleksić”, koja je postala dijelom Mreže za izgradnju mira u Bosni i Hercegovini.

Zbog “Irine VU” kriminalističko istraživanje nad osam osoba, četiri uhapšene

0
Zbog “Irine VU” kriminalističko istraživanje nad osam osoba, četiri uhapšene
Irina VU

Kriminalističkim istraživanjem o isplovljavanju ruske jahte pod sankcijama “Irina VU” obuhvaćeno je ukupno osam osoba, a četiri su i formalno uhapšene, neslužbeno se doznaje u petak poslijepodne dok i dalje traju pretrage prostorija osumnjičenih i prikupljanje drugih dokaza.

Šestero osumnjičenih navodno je sa splitsko-dalmatinskog područja, a dvoje iz Šibensko-kninske županije, čije će tužiteljstvo kasnije voditi slučaj, s obzirom da je jahta pod sankcijama otišla s veza na Murteru.

Od četvero uhapšenih troje je članova posade zaplijenjene jahte, dok je četvrti bviši kapetan prethodne posade.

Još nije poznato hoće li svi formalno uhapšeni nakon kriminalističkog istraživanja završiti u pritvoru ili će biti procesuirani tzv. redovnim putem.

Policija je ranije izvijestila da je, vezano uz isplovljavanje jahte pod sankcijama u oktobru 2022. godine, u toku provođenje tzv. dokaznih radnji pretrage doma i drugih prostorija koje koriste osumnjičeni na više lokacija.

U realizaciji kriminalističkog istraživanja sudjeluju Policijska uprava šibensko-kninska i Policijska uprava splitsko-dalmatinska, a koordiniraju ga policijski službenici Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije u suradnji s Općinskim državnim odvjetništvom u Šibeniku, izvijestio je MUP.

Luksuzna jahta “Irina VU” povezana s ruskim oligarhom Ališerom Usmanovim, bliskim prijateljem ruskog predsjednika Vladimira Putina, bila je pod sankcijama EU-a, SAD-a i Velike Britanije te je imala zabranu isplovljavanja.

Bila je usidrena u Betini na Murteru, a potom je doplovila u Dubrovnik od kuda je u oktobru isplovila prema Turskoj, prethodno obavivši policijsku i graničnu kontrolu te kontrolu Lučke kapetanije.

Ministar Oleg Butković ranije je najavio i stegovne postupke navodeći da su propusti oko isplovljavanja jahte pod sankcijama napravljeni i u Ministarstvu mora.

Premijer Andrej Plenković poručio je prošle sedmice u Saboru da i sam dijeli nezadovoljstvo zbog nestanka blokirane jahte ruskog oligarha s veza u marini na Murteru, naglasivši da će odgovorni za propuste odgovarat.

Katarci vladi “prodali priču“ da su za čišćenje plaže i stavljanje ležaljki investirali milion eura

0
Katarci vladi “prodali priču“ da su za čišćenje plaže i stavljanje ležaljki investirali milion eura
Plavi Horizonti

Ni prošle godine nije bilo apsolutno nikakvih aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje luksuznog rezidencijalno-turističkog kompleksa „Beyond Horizon“ u uvali Pžna (Plavi horizont) u Krtolima kod Tivta.

Državni investicioni fond Katara, već 12 godina nikako da ostvari tu dugo obećavanu investiciju čija se vridjenost procjenjuje na 270 miliona eura. Prema ranijim čvrstim najavama investitora, kompleks „Beyond Horizon“ je trebalo da bude izgrađen i stavljen u funkciju još 2014.godine, ali u jednoj od najljepših uvala na Crnogotrskom primorju nije urađeno apsolutno ništa, osim što je srušen stari veliki hotel „Plavi horizont“ koji je četiri decenije bio obilježje Pržne.

Veliki zemljišni kompleks od oko 270.000 kvadrata u toj uvali Pržna Katarci su još u januaru 2010. kupili za 25 miliona eura od tivatskog HTP „Primorje“ a od tada du im džava i lokalna uprava Tivta u više navrata kizlazili u susret svim njihovim željama vezano za ekspropijaciju okolnog zemljišta, prodaju opštinskih i državnih parcela po simboličnim cijenama višestruko manjim od prave, tržišne vrijednosti tih nekretnina, te višekratnim izmjenama planske dokumentacije u skladu sa željama investitora koje su se u nekoliko navrata značajno fluktuirale tokom proteklih godina. Sve to zajedno međutim, do sada nje dalo rezultata te se Qatari Diar pokazao kao jedan od najneozbiljnijih stranih ulagača koji su se proteklih desetak godina pojavili u Crnoj Gori.

Njihov projekat „Beyond Horizon“ koji predviđa izgradnju hotela ranga šet zvjezdica, kapaciteta 168 smještajnih jedinica, vila i depandanasa sa 78 smještajnih jedinica, spa centra, bazena, teniskog  kluba sa terenima, obalnog šetališta i niza drugih sadržaja, do danas nije maknuo dalje od crtačkih tabli u arhitektonskim biroima. U međuvremenu je isteklo i važenje svih pet gradevinskih dozvola koje je Katarcima za izgradnju hotela i više drugih obhjekata na Pržnoj država izdala još 2018. Uprkos svemu tome, crnogiorska Vlada i dalje ovaj po svemu sudeći propali projekat, vodi u svojom spisku „Prioriotetnih projekata iz oblasti turizma“, pa je tako u posljednjoj informaciji o statusu ovakvih prjekata u cijeloj državi, Vlada izvijestila i o stanju sa nesuđenim turističkim rizortom „Beyond Horizon“.

U Informaciji koja se odnosi na aktivnosti preduzete u periodu januar-jun 2022. piše da su Katarci, odnosno njihova crnogorska kćerka firma Qatari Diar Hoel and Property Investment Montenegro iz Tivta, lani samo 22.maja potpisali aneks ugovora sa Morskim Dobrom o zakupu plaže u uvali Pržna te „završili radov na pripremi plaže i ista je stabljena u funkciju“. Qatari Diar je u prvom polugodištu prošle godine zvanilno, investirao čak 1,3 miliona eura koliko je po njima, koštalo „održavanje lokacije, funkcionisanje kompanije kao i kamate na zajmove“. Po Vladinoj evidenciji opet utemeljenoj na podacima kloje joj je saopštio sam investitor, Qatari Diar je od početka svojih aktivnosti u Crnoj Gori, uključujučii kupovinu zemljišta u Pržnoj, do sada uložio ukupno čak 81,1 milion eura, ali ni nakon punih 12 godina, ta kompanija nema niti jedan sagrađen novi pobjekat u jednoj od najljepših uvala na Crnogorskom primo0rju, da se sa njima podiči kao dokazom u što je navodno, potrošila toliki novac.

Kompleks u zaleđu uvale Pržna

„Sporija realizacija projekta je uslovljena sudskim sporovima sa fizičkim licima koja imaju suvlasništvo na dvije katastarske parcele, a za koje je pokrenut postupak ekspropijacije.Takođe, otvoreno pitanje prema navodiuma investitora, predstavlja tužba trećih lica kojom se osporavaju svojinska prava QDHPIM na dijelu kupljenih nepokretnosti, to jest pojedinim parcelama, pored okolnosti da je QDHPIM  zakoniti i savjesni sticalac istih, a koja je pokrenuta 12 godina nakon što je QDHPIM kupio parcele koje su sada predmet sudskog spora..“- piše u Vladinom dokumentu uz napomenu da „dinamika realizacije investicije nije na očekivanom nivoau“, te da „u proteklom periodu dinamika realuzacije investicije nije redovmo praćena od strane države“.

Napominju i da je nekadašnje Ministarstvo ekononmskog razvoja kojim je tada rukovodio Jakov Milatović (Evropa sad), „pokušavalo da inicira  održavanje sastanka sa investitorom u cilju dobijanja preciznijih informacija o ulaganjima i otvorenim pitanjima u vezi sa realizacijom projekta, ali isti nijesu realizovani uslijed nemogućnosti prisustva investotora“, te da stoga treba u narednom periodu organizovati sastanaka sa predstavnicima Qatari Diara i drugim relevantnim institucijama.

Maškarada: Međunarodni karneval Tivat u junu

0
Maškarada: Međunarodni karneval Tivat u junu
Maškarada – Božidarka Čelanović i Ivan Božinović

Redovna godišnja Skupština NVU Maškarada Tivat održana je u petak na kojoj je najavljena organizacija Trećeg međunarodnog karnevala u Tivtu od 8. do 11. juna 2023. godine uz učešće atraktivnih karnevalskih grupa iz preko 10 zemalja, kao što su Brazil, Bolivija, Čile, Aruba, Njemačka, Luksemburg, Italija, Kipar. Dio te veličanstvene manifestacije je i veliki dječiji karneval na kojem učestvuju djeca iz vrtića i osnovnih škola iz Tivta i gradova okruženja.

Prošle godine, umjesto mađunarodnog karnevala zbog neizvjesne situacije u vezi ograničenja zbog covid-19, organizovana je Maškarana noć u julu mjesecu uz učešće karnevalskih grupa iz Tivta i crnogorskih gradova, što praktično predstavlja mini karneval. Organizacijom ovog atraktivnog događaja, uz skromna finansijska sredstva, obogaćena je kulturno-turistička ponuda grada, omogućena je raznovrsna i sadržajna zabava građanima Tivta i gostima uz kvalitetan, kreativan kulturno-umjetnički pristup.

Udruženje je učestvovalo na osam karnevala u zemlji i inostranstvu u protekloj godini.

U sklopu novembarskih dana promovisan je novi izdavački projekat „Maškarana bojanka“ autora Zorana Krute. Tom prilikom podijeljeno je oko 750 primjeraka bojanke djeci na poklon u vrtiću Bambi (Tivat, Donja Lastva, Radovići), OŠ Drago Milović i OŠ Branko Brinić.

Uspješno je realizovan i drugi dio projekta „Maska – inspiracija tivatskih slikara“. U komunikaciji sa Porto Montenegrom prodato je preostalih 9 umjetničkih slika i nabavljena su dva aparata za Dom zdravlja Tivat – aparat za kompletnu elektro terapiju, ultrazvuk i kombinovanu terapiju za potrebe fizikalne terapije i CTG aparat za akušersku ambulantu, u vrijednosti od 6,300.00 eura, što ukupno uz donaciju Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, na samom kraju 2021. godine, predstavlja jednu od najznačajnijih donacija od strane NVO sektora – ukupno oko 8,000.00 eura u sklopu navedenog projekta.

Izložba i revija karnevalskih kostima – Maškarada – foto Boka News

Skupština bila je izborna te je za direktoricu udruženja izabrana Božidarka Čelanović, do sada istaknuta članica ovog udruženja, dok će Upravni odbor u narednom dvogodištu pored direktorice činiti Srećko Elkaz, Silva Marić, Slađana Milunović i Ivan Božinović.

Na Skupštini su jednoglasno usvojeni godišnji Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj za 2022. godinu, kao i Plan rada za 2023. godinu.

Mala fešta od naranče 4. februara u Herceg Novom

0
Mala fešta od naranče 2019.

Mala fešta od naranče je prva iz ciklusa Stađunskih fešti koju organizuje Udruženje Ruke, prvi put je održana u februaru 2015.

Zašto se svi u Herceg Novom rado odazivaju na ovu feštu?

Zbog toga, valjda, što je tada probudila uspavani duh Novljana, želju za okupljanjem, za druženjem na    otvorenim prostorima, ne samo ljeti nego i u vedrim  zimskim danima.

Zato, takođe, što mi u Novom volimo da se zabavljamo, ali i da budemo od pomoći drugima, razmjenjujemo ne samo ćakule nego i znanje, iskustvo i nadasve pozitivnu energiju.

Znanje o korišćenju plodova koji rastu svuda oko nas, jer smo okruženi bogatom prirodom, a uvijek ima neko ko zna nešto što mi ne znamo – to razmjenjujemo na feštama.

Zatim naranča je lijepa – i kao stablo sa krošnjom tamnozelenih listova i kontrastnih jarko narandžastih plodova i sami plodovi spolja, a i iznutra – nije čudo da su bili inspiracija slikarima, kompozitorima, piscima, pa su tako i nama.

Osma Mala fešta od naranče će se održati 4. februara u centru Herceg Novog uz gvožđa. Trajanje manifestacije je produženo do 16 časova, početak je u 10, sa nastupom mažoretki kluba “Lili”. Ako bude najavljeno loše vrijeme pomjeramo događaj za sedam dana, za subotu 11. februar, još uvijek prije glavne novske fešte – Praznika mimoze.

Očekujemo preko pedeset izlagača na Izložbi rukotvorina i domaćih proizvoda.

Kreativni ljudi iz Herceg Novog i drugih gradova Crne Gore, nerijetko i iz gradova regiona prihvataju da na poziv Udruženja Ruke prijave svoje rukotvorine, različite skoro umjetničke kreacije od primijenjene vrste, domaće proizvode – uslov je da dio asortimana posvete naranči.

Mala fešta od naranče 2019.

Uz izložbu u istom terminu planiran je nastavak veoma uspješne akcije u koju su uključeni restorani, keterinzi, pojedinci i organizacije DONATORSKA PRODAJA TORTI. Lani je sakupljeno 1277€ i uplaćeno Bolnici Meljine, za Porodilište. Na ovoj fešti donacije prikupljamo za Novu šansu u Novom, organizaciju koja se bavi stvaranjem mogućnosti za rad osoba sa invaliditetom uključujući u svoje aktivnosti i porodice OSI. U Novoj šansi imaju plan da u ovoj godini, nakon perioda kada su im aktivnosti bile usporene zbog pandemije, unaprijede aktivno djelovanje u zajednici i opreme svoj objekat za tu svrhu.

Tema za torte je naravno naranča – plod koji nas inspiriše i liječi od novembra do februara.
U akciji će nam se, prema dobrom iskustvu iz prethodne godine, pridružiti srednjoškolci sa profesorima da pomognu oko prodaje torti, a u pakovanju i degustaciji koristimo ekološku ambalažu, ostajući na liniji na kraju koje je cilj da budemo Zero Waste organizacija u cijelom nizu Stađunskih fešti.

Pozivamo ljubitelje starih dobrih ukusa, dakle tradicionalnih receptura, ali i savremenih poslastičarskih kreacija i često božanstvenih dekoracija kojima se divimo kao umjetničkim djelima, ali ih ipak na kraju pojedemo, kako i valja.

Mala fešta od naranče 4. februara u Herceg Novom
Mala fešta od naranče – H. Novi foto Boka News

Donatori su dakle ne samo oni koji torte prave nego i oni koji na dan fešte dođu da otkupe parče ili dva za taj dan ili više za cijeli vikend, porodicu ili preduzeće.

Neka Novljani i namjernici spreme takuline ili sitninu, ali najkrupniju – 2€!

Preduzetnici iz gimnazije će prebrojati prikupljeni novac i svi ćemo slaviti što smo zajednica koja se voli i pomaže.

Tako je vazda bilo i biće i na osmoj Maloj fešti od naranče.