Ni drugi dan potrage za 13-godišnjim dječakom N.V. iz Herceg Novog koga je preksinoć tokom nevremena, sa lokacije ispod šetališta kod hotela “Plaža” u Herceg Novom,u more odnio veliki val, ni danas nije dao rezultate.
Potraga je zbog gubitka dnevne svjetlosti, završena u 15 sati i biće nastavljena sutra ujutro.
Za nestalim djetetom danas je tragalo ukupno devet plovila UPSUL, Uprave policije, Mornarice VCG, Lučke kapetanije Kotor kao i privatnih firmi koje imaju ugovor sa UPSUL za asistiranje prilikom intervencija u vanrednim događajima na moru.
Iz vazduha je akvatorijum Topaljskog zaliva pretraživao helikopter tipa “bell-412” Vazduhoplovstva VCG a ronioci RCUD-a u dva navrata su pretražili podmorje u neposrednoj blizini lokacije gdje je dječaka sa kopna odvukao talas.
U popodnevnim satima akvatorijum Boke od spojnice između rtova Arza i Oštra do Kumborslog tjesnaca trebao bi da nadleti i pretraži vazduhoplov Frontexa iz Italije.
Načelnik službe traganja i spašavanja na moru u UPSUL Žarko Lukšić nam je kazao da su uslovi tokom današnje pretrage bili još i gori nego juče jer su valovi nošeni jakim jugozapadnim i zapadnim vjetrom, bili još i veći i nepredvidljiviji nego prethodnog dana, a prilike za ronioce u podmorju još i teže zbog jakih struja i velike zamućenosti morske vode.
Talasi su u jednom trenutku čak i na obalu izbacili jedan od dva skutera UPSUL-a kojima se pretražuje ta najopasnija zona, ali srećom operater tog plovila nije povrijeđen.
Razmišlja se da sutra, ukoliko vremenske prilike budu povoljnije, u potragu za tijelom dječaka bude uključena i ekipa Zavoda za hidrimeteorologiju i seizmologiju Crne Gore sa specijalnim uređajem za ultrazvučno skeniranje podmorja. Ovaj tzv.side scan sonar može pored ostaloga, da na dnu mora otkrije i tijelo eventualnog utopljenika.
Dekan Pomorskog fakulteta Kotor prof. dr Špiro Ivošević i pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, prof. dr Srđan Vujičić, potpisali su Protokol o obrazovnoj i naučnoj saradnji, u utorak, 17. januara 2023. na Pomorskom fakultetu.
Potpisivanje Protokola predstavlja nastavak intenzivirane saradnje između ove dvije institucije, koja je rezultirala brojnim mobilnostima i zajedničkim naučno-istraživačkim aktivnostima u sklopu realizacije prethodnog trogodišnjeg Ugovora o saradnji.
Cilj potpisanog Protokola je promocija i dalje razvijanje postojećih obrazovnih veza kroz programe razmjene studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja, zajedničke istraživačke projekte, zajedničko razvijanje studijskih programa, razmjenu naučnih i bibliotečkih resursa, zajedničko organizovanje naučnih skupova i drugih kulturnih aktivnosti. Pomenute visokoškolske institucije za obrazovanje i obuke pomoraca već imaju razvijenu saradnju u okviru održavanja međunarodnih konferencija „Kotor International Maritime Conference (KIMC)“ u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor i konferencije „Naše more“, čiji je organizator Sveučilište u Dubrovniku, a u pripremi je i zajednički projekat prekogranične saradnje iz oblasti inovativnih tehnologija u pomorstvu i pomorskom obrazovanju.
Potpisani Protokol o saradnji predstavlja još jedan uspješan korak ka učvršćivanju i razvijanju naučne i obrazovne saradnje i razmjene Pomorskog fakulteta Kotor sa srodnim fakultetima i univerzitetima iz okruženja, u korist unapređenja naučno-istaživačke djelatnosti i obrazovnog procesa za buduće pomorce iz našeg regiona.
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je prvostepenu presudom kojom je Bobana Inđića osudio na 15 godina zatvora za učešće u otmici putnika iz voza u Štrpcima i njihovom ubistvu na području Višegrada 1993. godine.
Inđića je Sud BiH osudio na 15 godina zatvora kao komandira Interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske (VRS) za učešće u otmici 20 civila iz voza u Štrpcima 27. februara 1993. godine i njihovom ubistvu na području Višegrada.
Inđić je optužen da je, postupajući kao komandir Interventne čete 2. podrinjske lake pješadijske brigade – Višegrad, zajedno s drugim pripadnicima čete, među kojima su, između ostalih, bili Obrad Poluga, Novak Poluga, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović, Petko Inđić, Radojica Ristić, Vuk Ratković, Mićo Jovičić i Miodrag Mitrašinović, za vrijeme rata u BiH u periodu od juna 1992. do decembra 1995. godine, na području općina Rudo i Višegrad, između Vojske Republike Srpske i Armije Bosne i Hercegovine, postupao suprotno pravilima međunarodnog prava, kršeći odredbe Ženevske konvencije na način da je kao saizvršilac učestvovao u ubistvu 20 civila nesrpske nacionalnosti, koji su prethodno izvedeni iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar, u mjestu Štrpci na području Opštine Rudo.
“Bio je svjestan da su iz voza bez razloga izvedeni iz civili, u čijem legitimisanju je i sam učestvovao… Nalazi se u prisustvu Lukića koji ubija civile”, kazala je predsjedavajuća Vijeća Vesna Jesenković, prenosi Detektor.ba.
Ovo je druga presuda Suda BiH koja se vezuje za zločin u Štrpcima 1993. godine. U oktobru prošle godine, sedmorica optuženih proglašeni su krivim i osuđeni na po 13 godina zatvora. Tada su optuženi Luka Dragičević, Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Miodrag Mitrašinović, Dragan Šekarić i Oliver Krsmanović. Prvooptuženi u ovom predmetu, Luka Dragičević, tada je pred Sudom BiH oslobođen optužbi za ratni zločin u Štrpcima.
Podsjećamo, zločin u Štrpcima desio se 27. februara 1993. godine kada su pripadnici srpskih paravojnih jedinica pod komandom Milana Lukića, oteli grupu putnika iz voza 671 na relaciji Beograd–Bar. Putnici su nakon toga likvidirani.
Nakon sastanka rukovodstva Opštine Tivat, JU Muzej i galerija i Uprave za zaštitu kulturnih dobara postignut kompromis
Pozorišni i drugi programi u sklopu Međunarodnog festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“ u Tivtu i dalje će se odvijati u atrijumu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u tom gradu, na novoj maloj sceni koja će u zahvatu tog zaštičenog spomenika kulture II kategorije do ljeta biti napravljena uz poštovanje konzervatorskih uslova koje će izdati Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZK).
Zaključeno je to danas na sastanku koje je povodom aktuelnog problema uklanjanja dosadašnje male scene tivatskog Centra za kultzuru (CZK) iz atrijuma, imalo rukovodstvo Opštine Tivat sa Majom Ćetković, direktoricom Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i njenim saradnicima. Sastanku su prisustvovali i arhitekte konzervatori Gordana Ražnatović i Srđan Marlović koji rade na aktuelnom projektu rekonstrukcije i konzervatorske zaštite kule ljetnjikovca Biča, kao i direktoruca JU Muzej i galerija Tivat (MIG) Danijela Đukić.
„Da se ne bi kao što je to do sada bio slučaj, moje izjave različito interpretirale, poručujem vrlo jasno i precizno: biće scene i biće „Purgatorija“, a sve u skladu sa konzervatorskim uslovima koje će izdati UZK. Dogovoreno je da se u atrujumu ljetnjikovca postavi nova scena koja će biti mobilnog tipa, demontažna i zaista sezonskog karaktera jer će funkcionisati samo u toku ljetnjih mjeseci i koja niukom smislu, neće narušavati djelatnosti JU Muzej i galerija.“- kazao je novinarima nakon sastanka, gradonačelnik Tivta Željko Komnenović.
On je naglasio da će uskorio biti izrađen idejni projekat partetnog uređenja atrijuma ljetnjikovca koji je inače, povjeren na upraljanje i gazdovanje MIG-u, te da će u jednom dijelu tog prostora biti uređen i lapidarijum a u drugom dijelu, zavisno od konzervatorskih uslova i arhitektonskiuh rješenja, biće postavljena scena koja će biti uklopljena u ambijentalnu cjelinu. Istakao je da je takvo rješenje problema sa uklanjanjem dosadašnje scene „Atrijum“ CZK-a a koji je proteklih dana izazvao burne reakcije u crnogorskoj i javmosti regiona, predlođila Opština a UZK se sa tim saglasila.
„Nakon ove sezone, krenućemo i u arheološka istraživanja atriujuma kompleksa Buća-Luković u saradnji sa UZK i drugim nadležnih institucijama u Crnoj Gori. Obzirom da se pretpostavlja da tamo postoje elementi starijeg graditeljskog nasljeđa, odnosno ostaci provobitnog srednjevjekovnog ljetnjikovca na tom prostoru.“- istakao je Komnenović dodajući da lokalna uprava od UZK očekuje da se u najkraćem periodu dobiju konzervatorski uslovi za uređenje atijuma kompleksa Buća-Luković i za postavljanje nove, manje i zaista mobilne, sezonske scene na tom prostoru.
Mislim da imamo sve preduslove da se to završi do početka ljetnje sezone i da na ovaj način dobijamo rješenje koje u sebi sublimira sve ono što sa jedne strane želi konzervatrotsko-restauratoska struka, a sa druge ono što eli i javnost u pogledu funkcionisanja kulturne scene grada u ljetnjim mjesecima.“- zaključio je on.
Direktorica UZK Maja Ćetković je istakla da, uprkos tome što Elaborat o revalorizaciji kulturnog dobra za kompleks Buća –Luković iz 2013. koji je u konzervatorskim mjerama propisao uklanjanje donedavne scene „Atrijum“ CZK-a Tivat iz tog kompleksa, „sa konzervatorskog stanivišta nije uopšte problematizovano postojanje te scene“.
„Elaborat nije obavezujući akt za UZK – to je jedan radni materijal koji radi neki stručni tim i koji iznosi neka svoja viđenja. Lično sma pročitala Elaborat iz 2013 i smatram da se radi o korektnom materijalu, međutim u pojedinim njegovim djelovima postoji nesaglasje a to je dio „stanje“ i „mjere“. Zbog toga za sada ne bih uzimala kao krajni dokument i relevantne podatke to što je navedeno u tom Elaboratu.“- istakla je Ćetković dodajući da su Ministarstvi kulture i tadašnji Republičlki zavod za zaštitu spomenika kulture 2003. formirali komisiju koja je tada napravila izvještaj o stanju kulturne baštine Crne Gore, pa i komplaksa Buća-Luković.
„U izvještaju te komisije, a mala scena CZK Tzivat koja je atrijumu ljetnjikovca postavljena 1999., nijednom riječju se ne pominje ova konstrukcijka privremenog karaktera kao element koji degradira kulturno dobro. Izvještaj kao mjere za taj spomeniuk predlaže samo tekuće održavanje. Mi dakle, tada nismo ovu scenu prepoznali kao degradirajući element ki zbog toga smo ovih dana na interesovanje medija, dali stav da ta scena ne zadire u integritet kulturnog dobra. Znajući da se ona tu nalazi već skoro 25 godina i da ima neke svoje vrijednosti u smislu unapređenja kulture življeje ne samo opštine Tivat i njenih gradana i da daje dodatni doprinos kulturi kolektivnog sječanja, prosto nismo našli za shodno naložiti njeno demontiranje i uklanjanje.“- kazala je Ćetković, ne objašnjavajuči međutim, zašto je to njenih pet kolega – autora Elaborata o revalorizaciji ovog kulturnog donra , uradilo deset godina kasnije – 2013.
Istakla je da je na današnjem sastanku spoznala da intencija Opštine Tivat od početka „nije bila trajno uklanjanje tog montažnog objekta jer su i oni svjesni njegovog značaja u razvoju kulture Tivta i doprinosa koji se kroz to daje i crnogorskoj kulturi“.
„Dakle, mi smo na zajedničkom fonu da ta scena mora da ostane ali na način kako smo mi to danas i definisali, da ona bude sezonalnog karaktera i da se instalira tokom ljetnjih mjeseci za potrebe odvijanja pozorišnih i drugih programa. Ta scena međutim, mora biti i u funkciji Muzeja – primarno jer je za UZK JU MIG jedina stranka u ovom postupku jer ta JU upravlja ovim prostorom. Sa njima smo postigli dogovor da se scena ne uklanja trajno, da bude privremena i u vremenu i materijalizaciji, ali da i dalje živi radi opšteg interesa cijele javnosti ali i radi valorizacije kulturnog dobra što je nama u UZK od primarnog značaja.“- zaključila je Ćetković dodajući da će novo projektno rješenje scene biti urađeno u skladu sa konzervatorskim uslovima i na njega mora biti dobijena saglasnost UZK.
“Sa posebnim zadovoljstvom najavljujemo osmu po redu, a prvu iz ciklusa nasih Stađunskih fešta – Malu feštu od naranče”, poručuju organizatori NVO Ruke iz Herceg Novog.
Kako su naveli, Mala fešta od naranče održaće se 4. februara, će se održati na uobičajenom mjestu, u centru Herceg Novog ispred Gradske kafane. U slučaju lošeg vremena, manifestacija će biti odložena za naredni vikend.
Marmelada od naranči
“Pozivamo sve zainteresovane rukotvorce i proizvođače domace radinosti da se jave u inbox ako žele da učestvuju. Tema je naravno naranča i sve njene primjene, kroz ukuse, oblike i boje” – poručili su iz NVU Ruke na svojoj Facebook strani.
Crna Gora se, kao atraktivna turistička destinacija, već od početka godine našla na stranicama sedam prestižnih njemačkih medija, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
“Riječ je o magazinu Petra, blogu poznatog njemačkog novinara Reitschuster.de, NRJ Berlin radio i portalima Westfälische Nachrichten, Münchner Merkur, BuzzFeed.de i Stern.de, u kojima je Crna Gora prikazana kao savršena destinacija za njemačke turiste”, navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, brojni afirmativni tekstovi i interesovanje međunarodnih medija dokazuju da Crna Gora postaje sve popularnija destinacija za različite ciljne grupe turista, a najbolji način njihovog privlačenja postaje promovisanje koncepta cjelogodišnje destinacije.
Iz NTO-a su kazali da se Crna Gora našla uz svjetske destinacije, poput Balija, Kipra, Turske, Portugala i drugih, u top deset destinacija za odmor u ovoj godini na portalima Westfälische Nachrichten i Stern.
“U ovim člancima se navodi da je Crna Gora sa atraktivnom ponudom i pristupačnim cijenama konkurencija omiljenim destinacijama za njemačke turiste”, rekli su iz NTO-a.
Posebno interesovanje njemačkih medija privukao je odličan novogodišnji program, te se u nekim člancima Crna Gora preporučuje kao idealna destinacija za novogodišnje praznike.
Jedan od autora članaka Boris Rajtšuster, koji živi u Budvi, često izvještava o Crnoj Gori i ima priliku da upoznaje Njemce koji su odlučili da posjete crnogorsku destinaciju upravo zbog njegovih članaka.
On je naveo da ga posebno veseli to što zemlju domaćina može učiniti bolje poznatom i uzvratiti time za gostoprimstvo.
Prema njegovim riječima, crnogorski gradovi su imali odlične novogodišnje programe, a na svom blogu detaljno je opisao doček Nove godine u Budvi.
“Tokom dana su i dalje ljetnje temperature, te se ljudi kupaju u moru, a onda zabava bez kraja: ispred istorijskih gradskih zidina u Budvi sa šarmantnim starim gradom iz venecijanskih vremena je ogromna tribina, muzičke zvijezde sa cijelog Balkana, odlično raspoloženje i osjećaj sigurnosti uprkos tolikoj gužvi”, poručio je Rajtšuster.
Iz NTO-a su kazali da su članci u kojima se Crna Gora preporučuje kao top destinacija za odmor i tokom zimskih mjeseci, pokazatelj da je prepoznata kao cjelogodišnja destinacija na tržištu njemačkog govornog područja.
Jedan od takvih tekstova našao se i portalu Petra pod naslovom Ove tri destinacije preporučujemo za odmor, gdje je opisano da Crnu Goru karakteriše kristalno čista voda, fantastično lijepe uvale i visoke planine, a tome je obavezno dodati gostoprimstvo lokalnog stanovništva i savršen spoj mira i kulture.
“Budva je prilično malo mjesto na obali Mediterana, ali svojim prekrasnim pješčanim plažama očarava svoje posjetioce i poziva ih na opuštanje. Ako volite da bude malo aktivnije, takođe možete otkriti puno u zidinama Starog grada”, navodi se u članku koji je objavljen na portalu Merkur.de.
Još jedan medij koji ističe Budvu kao popularnu destinaciju je i NRJ Berlin radio, te navodi da zidine Starog grada nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
“Imajući u vidu značaj njemačkog tržišta za turizam naše zemlje, objavljeni članci u uticajnim medijima, poput jednog od najčitanijih portala Stern koji na nedjeljnom nivou ima oko pet miliona čitalaca, daju poseban doprinos u pozicioniranju Crne Gore kao atraktivne destinacije za putovanja u ovoj godini”, zaključili su iz NTO-a.
Prvo bosanskohercegovačko električno dostavno vozilo proizvela je kompanija GS TMT iz Travnika, koja ga planira izvoziti na tržište Evropske unije, izvijestili su u ponedjeljak lokalni mediji u toj zemlji.
Električno vozilo naziva ‘EVO’ služit će kao za dostavljanje manjih tereta do 300 kilograma i trebalo bi s jednim punjenjem prijeći 100 kilometara. Vozilo manjih dimenzija potpuno je osmišljeno te su svi dijelovi za njega proizvedeni u Bosni i Hercegovini, navela je kompanija GS TMT.
Za vozilo se navodi kako svojim “futurističkim dizajnom i kompaktnošću može poslužiti u zgusnutom i prenapučenom prometu”. Isti izvor je naveo kako je već postignut dogovor o isporuci ovih vozila za jednu od najvećih logističkih njemačkih kompanija.
Do sredine ove godine “EVO” bi trebao proći testiranja, a do kraja godine dobiti i dozvolu za serijsku proizvodnju.
Kompanija Tvornica mašina Travnik (TMT), nastala u bivšoj Jugoslaviji kao dio namjenske vojne industrije, bila je pred propašću, a privatizirana je prije 18 godina. Tada ju je kupila kompanija Global Sourcing GmbH iz Regensburga u Njemačkoj na čelu s direktoricom Snježanom Köpruner.
Danas GS TMT zapošljava skoro 600 radnika, a nedavno su postavili temeljni kamen u Prozor Rami za tvornicu dijelova građevinskih strojeva u suradnji s njemačkim Liebherrom.
Potraga za 13-godišnjim N.V. iz Herceg Novog koji je nestao preksinoć oko 22 sata kada su ga veliki valovi uzrokovani olujnim jugom, odnijelinu more sa lokacije ispod šetališta Pet Danica u blizini hotela “Plaža” u Herceg Novom, nastavljena je jutros.
U potrazi učestvuju plovila i ljudstvo Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL), Mornarice VCG, Uprave policije, RCUD-a i Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi.
Pretražuje se veći dio akvatorijuma Topaljskog zaliva, a očekuje se da će se oko 10 sati u pretragu iz vazduha, uključiti i jedan helikopter VCG.
Načelnik Službe traganja i spašavanja na moru UPSUL -a Žarko Lukšić kazao nam je da su meteo prilike i dalje nepovoljne, ali ipak nešto bolje nego prvog dana potrage za nestalim dječakom.
U potragu su uključena i dodatna plovila nekoliko firmi i pojedinaca sa kojima UPSUL ima ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji u slučaju vanrednih situacija na moru, a u pretragu akvatorijuma najbližeg obali, jutros se uključio i drugi skuter UPSUL-a koji je najpogodnije plovilo za intervencije u toj, tokom nevremena, prilično opasnoj zoni uz same obalne hridi.
U potragu se uključio i helikopter tipa “bell-412” Vazduhoplovstva VCG
Potraga za brodom “Irina VU” Irine Viner Usmanove, poznate i kao supruge Alishera Usmanova, koji je navodno pod sankcijama, ali je unatoč zabrani isplovio iz Hrvatske, pretvorila se u farsu u kojoj neki šute, a neki lažu.
Međutim, sve upućuje na to da brod jednostavno uopće nije bio pod sankcijama premda je javnost, od trenutka kada su nakon ruske agresije na Ukrajinu one stupile na snagu, doznala za tri sankcionirana broda na hrvatskoj strani Jadrana, piše Slobodna Dalmacija.
Ovih dana spominje ih se, doduše, pet. Ipak, najčešće se pisalo da je jedna jahta zatočena u ACI-jevoj marini Skradin, druga je isprva bila u Rijeci pa je uz dozvolu prebačena u Trogir, a treća je, ova koja je trenutačno u središtu zanimanja javnosti, bila na suhom vezu u Brodogradilištu Betina na Murteru.
Dozvola i blagoslov
Pouzdano se jedino zna da je ta 35-metarska jahta trenutačno u Turskoj i doista je boravila nekoliko dana na suhome u Betini. Također se pouzdano zna da je spuštena u more te ju je hrvatska posada odvela do marine Didim u Egejskome moru, što je mogla na legalan način učiniti samo uz dozvolu Lučke kapetanije u Šibeniku te uz blagoslov Lučke kapetanije, carine i granične policije u Dubrovniku.
Kako doznaje Slobodna Dalmacija iz vrlo pouzdanog izvora, posada je imala uredne dokumente i trenutno su vrlo potreseni dok čitaju da ih javno proziva čak i Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, zadužen za kontrolu sankcija.
“Saznanja koja imamo iz Ministarstva mora je da je zapovjednik broda bio obaviješten, prema tome smjene koje su upravljale tim brodom sasvim sigurno su bile obaviještene da je riječ o zamrznutoj imovini”, rekao je Matušić.
Kako bi o svemu, po logici, nešto morali znati i u Ministarstvu mora, novinari su kontaktirali ministra Olega Butkovića, koji je rekao sljedeće: “Kako se to dogodilo i je li bilo propusta u samom sustavu, to ćemo utvrditi sada i mi kroz Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a uključeni su i SOA, DORH, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koji su temeljem odluke jahtu plombirali.”
A jesu li je plombirali? Zanimljivo je da je Slobodna još u studenome lani objavila kako jahta “Irina VU” više nije u Betini.
– Ona već jako dugo nije kod nas, a nikad nije ni bila pod sankcijama – rekao je Ante Bekavac, direktor Brodogradilišta Betina 9. studenoga.
Kazao je tada da ne zna gdje je jahta otišla te je dodao kako se nakon početka rata kod njih zaustavio jedan brod koji je sedam dana bio u moru i imao privremenu zabranu Lučke kapetanije da isplovi, no nije htio otkriti o kojem brodu je riječ.
Uklonjena plomba?
Tada je Slobodnu zanimalo tko financira sankcionirane jahte, ali kako smo vrlo brzo shvatili da je mnogo toga nejasno, pitanja smo poslali na mail adresu glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova, odnosno Stalnoj skupini za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničenja, na čelu koje je državni tajnik Matušić, ali odgovore nikada nismo dobili. Nije nam uspjelo dobiti odgovore ni nakon što su nam ih u službi za odnose s javnošću telefonom obećali.
Sada, kad nekim ljudima u lancu pri isplovljavanju “Irine VU” iz hrvatskih voda prijete kazne, a spominje se da članovima hrvatske posade prijeti pet godina zatvora, još uvijek nitko ne govori istinu.
Kako doznaje Slobodna, pod istragom je i Lučka kapetanija Šibenik na čelu s kapetanom Robertom Baljkasom, koji se ogradio od davanja izjava uputivši novinare na Butkovićevo ministarstvo. Butković je, međutim, suzdržan jer, kako je rekao, zasad nikoga ne može optužiti budući da nedostaje relevantnih informacija. Kako stvari stoje, a doznaju se iz krugova Pomorske policije u Dubrovniku, koja je, zajedno s Carinom, “Irini VU” dopustila isplovljenje iz hrvatskih voda, tvrde da je blokirana jahta imala urednu dozvolu za plovidbu koju je izdala Lučka kapetanija u Šibeniku.
Državni tajnik u Ministarstvu mora Alen Gospočić, također član Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja, kazao je da je jahta, čim se vlasništvo povezalo s ruskim oligarsima koji su na listi sankcija EU-a i SAD-a, plombirana, vlasnici su obaviješteni da ne mogu raspolagati svojom imovinom, a lučki kapetan je zabranio bilo kakav pristup jahti.
Ako je to istina, onda je netko jednostavno uklonio plombu. Ostaje pitanje tko je to učinio i zašto. Jer, po našim saznanjima, jahta nije tajno otišla iz Betine, dizalicom je prethodno spuštena u more i svatko je to mogao vidjeti. Nitko se nije potom poskrivećki ušetao u marinu i odvezao cimu.
– U luci Betina sve je otvoreno za pristup bilo koga. I vi i ja možemo doći tamo, hodati po rivi i skočiti na bilo koju jahtu koja je tamo vezana. Ministarstvo je izvijestilo luku da je jahta blokirana, lučki kapetan je izdao uputu nadležnima da se ne smije toj jahti na bilo koji način pristupiti, a Ministarstvo ne angažira zaštitarske službe za 24-satno čuvanje tuđeg vlasništva niti ima to u planu jer je takav sustav neodrživ. U luci je na stotinu plovila i ne može lučki kapetan provjeravati koji je plovni objekt na vezu, a koji nije. Ali sada ide detaljna istraga u kojoj će se sve utvrditi – izjavio je Gospočić.
Gospočić tvrdi da su sve nadležne službe morale biti obaviještene jer je sustav centraliziran. U Radnoj skupini sudjeluje više resora i svi su morali znati da je jahta pod blokadom.
– Naše je ministarstvo u ovom slučaju primijenilo mjere sankcija, a sva ostala tijela, pa tako i MUP, morali su imati o tome spoznaju – kaže Gospočić.
Ante Bekavac odbio je bilo što komentirati do daljnjega, no tvrdi da ništa u ovoj priči nije protuzakonito, ostavivši nam da sami zaključujemo. Pa evo kakav bi zaključak mogao biti: jahta, vrijedna oko pet milijuna eura, u vlasništvu je Irine Viner Usmanove, koja, za razliku od supruga Alishera Usmanova, nije na popisu sankcioniranih osoba pa, prema tome, nije ni njezina imovina.
EU- Europski parlament Foto: Alexandros Michailidis / SHUTTERSTOCK
Porezna konzultantica bivšeg evropskog zastupnika koji se nalazi u središtu korupcijskog skandala u Evropskom parlamentu, hapšenja je u Italiji, rekao je za Reuters izvor upućen u taj slučaj.
Monica Rossana Bellini, koja je radila za zastupnika lijevog centra Piera Antonija Panzerija, uhićena je na zahtjev belgijskih vlasti koje su izdale europski uhidbeni nalog. Optužena je za kriminalno udruživanje, korupciju i pranje novca.
Njezin odvjetnik nije bio dostupan za komentar.
Panzeri, koji je uhićen u Bruxellesu u prosincu i optužen s još troje ljudi, uključujući grčku europsku zastupnicu Evu Kaili, pristao je surađivati s istražiteljima u zamjenu za smanjenu kaznu, rekao je u utorak belgijski tužitelj.
On je kazao da je Panzeri pristao surađivati s belgijskim vlastima vezano uz korupcijski skandal u zamjenu za smanjenu kaznu.
Tužitelj je rekao u saopštenju da je Panzeri potpisao sporazum o pokajanju, u kojem se obvezao da će dati bitne, otkrivajuće, istinite i potpune izjave o svim uključenim stranama i počinjenim kaznenim djelima u tom slučaju.
Konkretno, izvijestit će istražitelje o tome kako su se provodile operacije, o financijskim dogovorima s drugim uključenim zemljama, uspostavljenim financijskim strukturama, upletenosti poznatih i nepoznatih ljudi u istrazi, uključujući identitet pojedinaca za koje je priznao da ih je podmitio.
Panzeri, grčka zastupnica i bivša potpredsjednica EP-a Eva Kaili, uz još dvije osobe, trenutačno se nalaze u belgijskom pritvoru te se suočavaju s optužbama za korupciju i pranje novca povezano s navodnim isplatama iz Katara i Maroka.
