Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović boravio je u dvodnevnoj posjeti Novom Sadu, na poziv gradonačelnika Milana Đurića, a povodom obilježavanja 275. rođendana Grada Novog Sada.
U organizaciji tamošnje gradske uprave, u utorak 31. januara za gostujuće delegacije priređen je koktel dobrodošlice, a centralne svečanosti povodom Dana Grada održane su juče /1. februar/.
Foto Grad Novi Sad
Gradonačelnik Đurić zajedno sa predsjednicom Skupštine Jelenom Marinković Radomirović, bio je domaćin prijema u Gradskoj kući delegacijama Opštine Tivat i ostalih gradova, nakon čega je u Srpskom narodnom pozorištu priređena Svečana akademija, a zatim i posjeta Muzeju Grada Novog Sada, uz obilazak izložbe “Mileva” na Petrovaradinskoj tvrđavi.
Foto Grad Novi Sad
Prošle godine Opština Tivat i Novi Sad potpisali su Pismo o namjerama o uspostavljanju saradnje, čime je formalizovana dugogodišnja saradnja i prijatelјski odnosi između dva grada.
U Velikoj sali Skupštine opštine Herceg Novi danas je održan sastanak podrške u borbi za spas Bolnice Meljine i Instituta „Dr Simo Milošević“. Sastankom su predsjedavali predsjednik lokalnog parlamenta, Ivan Otović i potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević, a o značaju očuvanja zdravstvenog turizma u našem gradu govorili su: dr Ljubinka Krivokapić, predsjednica Sindikata bolnice Meljine, Slavica Drobnjak, direktor Instituta „Dr Simo Milošević“, dr Savo Marić, odbornik u lokalnom parlamentu i advokat, Zoran Lazarević.
Otvoreno pismo Vladi Crne Gore, koje su potpisali predstavnici turističke privrede, prenosimo integralno:
„Polazeći od činjenice da turizam predstavlja stratešku privrednu granu Crne Gore, kao i toga da je jedan od osnovnih preduslova za njegov razvoj adekvatno ostvarivanje zdravstvene zaštite za sve koji borave na teritoriji jedne opštine,turistički privrednici Herceg Novog snažno podržavaju borbu za spas Bolnice u Meljinama i Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu i apeluju na Vladu Crne Gore da sačuva ove ustanoveu kapacitetu koji je adekvatan za građane i građanke Herceg Novog i sve goste grada.
Bez Bolnice u Meljinama i Instituta “Dr Simo Milošević”Herceg Novi ostaje bez sekundarne zdravstvene zaštite i uslova za dalji razvoj, a Crna Gora bez centra i okosnicezdravstvenog turizma, koji je prepoznat kao državni interes. Bolnica predstavlja uslov za rad jedine banje u Crnoj Gori, kao i za razvoj kompletne turističke privrede u našem gradu.
Dr Savo Marić direktor Instituta
Vladinim Programom razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore od 2021. do 2023. godine, Institut i Bolnica prepoznati su među nosiocima potencijala koji Crna Gora ima u medicinskom turizmu.
Nažalost, danas svjedočimo borbi za spas tih ustanova koja je na novskim ulicama okupila zaposlene i brojne građane – zaposleni u Bolnici zbog nezadovoljstva načinom na koji se obavlja prelazak ove ustanove u sistem javnog zdravstva, a radnici Instituta kako bi pozvali državu da počne domaćinski da se odnosi prema svojoj imovini i ne dozvoli privatizaciju.
Herceg Novom je neophodna bolnica koja može tokom cijele godine da obezbijedi sekundarnu zdravstvenu zaštitu za oko 30 hiljada građana, kao i za više desetina hiljada turista, te da bude oslonac Institutu Igalo u slučaju potrebe za hitnim liječenjem njihovih pacijenata.
Ako posjetiocima Herceg Novog ne možemo obezbijediti sekundarnu zdravstvenu zaštitu, ne možemo računati na rast posjete i dalje jačanje hotelskih kapaciteta. Da ne pominjemo uticaj koji bi gašenje Bolnice imalo na kvalitet života svih nas u Herceg Novom, zbog činjenice da putovanje do bolnice, koje bitrajalo najmanje 40 minuta do sat vremena duže nego sad, može činiti razliku između života i smrti.
Peticija HN
U slučaju da Herceg Novi ostane bez adekvatne bolnice, imali bismo situaciju da tokom perioda kada je u gradu najveći broj posjetilaca, a samim tim i najveća potreba za sekundarnom zdravstvenom zaštitom, put do najbliže bolnice može da traje satima. Postavlja se pitanje koliko će u takvim okolnostima naš grad biti sigurna i bezbjedna destinacija za boravak, a samim tim i za poslovanje turističke privrede i dalja ulaganja u razvoj najznačajnije privredne grane.
Obezbjeđivanje adekvatnog liječenja i zdravstvene zaštite za svakog pojedinca u Herceg Novom pitanje je u čijem rješavanju ne smije biti mjesta za lične interese, politička nadgornjavanja i odugovlačenje, već samo za hitno rješavanje problema i dogovor koji će biti u najboljem interesu države, grada i zaposlenih u ovim ustanovama, a samim tim i turističke privrede i budućeg razvoja.
Imajući u vidu sve navedeno, mi, dolje potpisani predstavnici turističke privrede Herceg Novog, podržavamo borbu za opstanak i unaprijeđenje funkcionisanja Bolnice u Meljinamai Instituta Igalo.
Apelujemo na Vladu Crne Gore da hitno reaguje i nađe način da stane na kraj alarmantnoj situaciji u kojoj se nalaze Bolnica i Institut, jer je pitanje opstanka ovih ustanova ujedno i pitanje opstanka zdravstvenog turizma i turističke privrede“.
Dani otvorenih vrata Mamula Island tokom kojih će biti predstavljene mogućnosti zapošljavanja biće održani u četvrtak i petak, 9. i 10. februara u Nikšiću i Herceg Novom.
U Nikšiću zainteresovani kandidati mogu razgovarati sa predstavnicima Mamula Island u četvrtak, 9. februara u periodu od 10 do 18 časova u hotelu Onogošt. U Herceg Novom će radne pozicije biti predstavljene u petak, 10. februara od 10 do 18 časova u Gradskoj kafani. Tokom Dana otvorenih vrata, svi kandidati će moći da se upoznaju sa stručnjacima koji su već zaposleni u hotelu Mamula Island, te će imati priliku da saznaju više detalja o mogućnostima da postanu članovi ovog tima.
„Tražimo kandidate različitih profila i pozivamo sve zainteresovane da dođu i lično se informišu o mogućnostima angažmana, da saznaju više detalja o konceptu hotela Mamula Island i shvate našu viziju. Želimo da oformimo tim profesionalaca koji će personalizovano iskustvo hotelijerstva dovesti na potpuno novi nivo. U tom smislu želimo da proširimo tim novim licima sa iskustvom rada u ugostiteljstvu i hotelijerstvu luksuzne kategorije, kao i kandidatima za početne pozicije”, kaže Bojana Filipović, HR direktor Mamula Island.
Hotel Mamula Island u predstojećoj sezoni nudi poslove u sektorima hrana i piće, na radnim mjestima kuvara i pomoćnih radnika; u sektorima održavanja potrebne su sobarice i radnici u veseraju a otvorene su i pozicije za radnike na prijemu robe i spasioce-dokere. Iskustvo u turizmu i ugostiteljstvu je dobrodošlo, kao i osnovno poznavanje engleskog jezika.
Mamula Island – foto Roko Stjepčević /Boka News
Budući zaposleni Mamule Island imaće priliku da rade u inkluzivnom radnom okruženju i da grade karijeru u svjetski poznatoj kompaniji koja poštuje najviše međunarodne standarde poslovanja.
U susret otvaranju hotela u punom kapacitetu na proljeće, u toku je završna faza stvaranja rafiniranog hotela-ostrva koji je restauriran i preuređen kako bi unio novi život na ostrvo Lastavica i u tvrđavu Mamula, jedinstveno obilježje Bokokotorskog zaliva već skoro dva vijeka.
Mamula Island
Hotel ostrvo Mamula Island je predstavljen lokalnoj zajednici, kroz niz vikenda otvorenih vrata i niz organizovanih posjeta i obilazaka za lokalno stanovništvo, istaknute javne radnike, medije i druge različite zainteresovane grupe, koji su održani tokom septembra i oktobra, a izazvali su veliku pažnju i privukli oko 7000 posjetilaca..
Malo je porodica u Crnoj Gori koje tokom posljednjih decenija nisu imale najbližeg člana ili srodnika na fizikalnom liječenju i rehabilitaciji u Institutu Igalo.
Da li će višedecenijska nebriga dovesti do gašenja jednog od najvećih brendova naše Države? Da li je privatizacija jedino rješenje ? Spas Instituta Igalo zalog je za budućnost svih građana Crne Gore.
Zato vas molimo da nam pomognete u našoj borbi, potpisivanjem elektronske peticije. Vrijeme je kratko, a nama je potrebno 6000-7000 potpisa da bi naš zahtjev bio razmatran u Skupštini Crne Gore, poručila je inicijatorka predsjednica Sindikata dr Marija Obradović.
U Crnoj Gori je na kraju novembra prošle godine negativan prirodni priraštaj iznosio minus 132, odnosno za toliko je broj umrlih bio veći od broja rođenih beba, pokazuju podaci Uprave za statistiku koji su objavljeni juče.
U mjesečnom statističkom pregledu nema podataka za decembar, a očekuje se da će oni biti dostupni javnosti krajem februara. Ipak, statistika za 11 mjeseci prošle godine pokazuje da je bijela kuga prisutna u čak 17 opština, a najgora situacija je u Pljevljima gdje je čak za 268 veći broj umrlih nego rođenih. Kada je u pitanju bijela kuga trocifrena je crna brojka i u Nikšiću gdje je broj preminulih za 147 veći od rođenih.
Negativna statistika je prisutna i u Andrijevici (-43), Baru (-47), Beranama (-88), Bijelom Polju (-70), Cetinju (-91), Danilovgradu (-26), Gusinju (-7), Herceg Novom (-55), Kolašinu (-64), Kotoru (-69), Mojkovcu (-79), Petnjici (-19), Plužinama (-30), Šavniku (-22) i na Žabljaku (-24). U Ulcinju je prirodni priraštaj na nuli, jer je broj preminulih i rođenih izjednačen i iznosi po 208.
Bolje stanje je samo u pet gradova, i to prije svega Podgorici gdje je prirodni priraštaj u plusu i to za 652, odnosno za toliko je broj rođenih veći nego umrlih. U glavnom gradu za 11 mjeseci protekle godine rođena je 2.301 beba, a preminulo je 1.649 građana. Pozitivan priraštaj je i u Budvi i taj grad je u plusu za 131, Plav za 25, Rožaje 108, Tivat 67 i Tuzi za 34.
Statistički podaci pokazuju da je do kraja novembra minule godine rođeno 6.348 beba, od kojih su dječaci 3.287, a djevojčice 3.061. Na drugoj strani preminulo je 6.480 građana, od kojih su muškarci 3.369, a žene 3.111.
Ukoliko se negativna demografska kretanja iz prethodne tri godine nastave, Crna Gora će 2051. imati 577.000 stanovnika. To se predviđa u analizi Centra za demokratsku tranziciju i Društva statističara i demografa, koju su objavili povodom dvije godine od prvog zaključavanja u Crnoj Gori. Uz podsjećanje da se u Crnoj Gori u prethodnih desetak godina dešavaju izrazito negativni demografski trendovi, u analizi se navodi da su ekonomska neizvjesnost, političke turbulencije i odsustvo brige političara za ova važna pitanja doveli do ozbiljnog ugrožavanja biološke supstance stanovništva.
Odlazak stanovništva u druge države, interne migracije ka Podgorici i primorju, visoke stope smrtnosti i niske stope novorođenih signali su preko kojih se olako ne smije preći.
„Ako ovome dodamo izrazito negativan uticaj pandemije kovid-19 na demografske tokove nije pretjerano reći da smo u prethodne dvije godine doživjeli devastaciju stanovništva“, upozorili su ranije iz Centra za demokratsku tranziciju i Društva statističara i demografa.
Herceg Novi – U foajeu dvorane “Park”, u utorak 31. januara održana je press konferencija povodom završetka projekta “WONDER”. Prezentovani su rezultati projekta kao i pozitivni efekti koje je projekat imao na lokalnu zajednicu.
Na pressu su govorili: Tonka Tomašević iz Turističke organizacije Herceg-Novi – menadžerka projekta; Dragica Kosić, direktorica Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, o saradnji sa TOHN i učešću štićenika Centra u projektu “Wonder” i Ivan Otović predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, o potpisivanju Memoranduma i saradnji child-friendly destinacija
press konferencija
u Cervia-Italia, u oktobru 2022. Konferenciju su svojim prisustvom podržali: NVO “Maškare”, Male mažoretke Gradske muzike Herceg Novi i mališani iz KUD “Sloga”, Đenovići. Kroz razgovor su, u skladu sa projektom “Wonder” – Child Friendly Destinations, vodili dvoje talentovanih, mladih novljana, Lara Kovačević i Radovan Milović, maturanti hercegnovske Gimnazije koji su od djetinjstva i glumci Hercegnovskog pozorišta. Moderator događaja bila je novinarka Vitka Vujnović.
Projekat Wonder – child friendly destination na najljepši način promoviše Herceg Novi i ukazuje na značaj segmenta turističke ponude okrenute djeci. Za sve mlade učesnike nastup je bio zahtjevan, inspirativan, ali i koristan i kreativan, pa je stoga naslov konferencije: “Rastemo zajedno: djeca, porodica i Herceg-Novi”.
Projekat “Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa”
“Kuvamo džemove, družimo se, razmjenjujemo iskustva i učimo nešto novo. Sada učestvuju samo žene, a voljele bi da nam se pridruže i muškarci”, kaže Ivana Vlahović voditeljka radionica koje organizuje NVO Mare Mare u partnerstvu sa Crvenim krstom Herceg Novi. One se sastaju jedanput sedmično i na radionicama kuvaju i pakuju džemove od sezonskog voća. Do sada su koristile dunje i kivi, a sada bi trebalo da pripremaju džem od naranadža. Riječ je o korišćenju voća karakterističnom za Boku i naše primorje.
Aktivnosti se organizuju u okviru mikro projekta “Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novog kroz edukativne radionice” koji je dio regionalnog projekta “Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa”.
Planirano je da 30 starijih osoba i lica sa invaliditetom, koji su i inače korisnici usluga Crvenog krsta u toku osam mjeseci, koliko traju radionice, skuvaju i upakuju 250 tegli džema od sezonskog voća koje će biti podijeljene starijim i licima sa invaliditetom, koji su u stanju potrebe.
Raznovrsne sposobnosti, vještine i znanja starijih osoba i osoba sa invaliditetom često ostaju neiskorištene, a sami nemaju kapacitet da to primjene, pa zato ne rijetko ostaju na marginama života. Da ne bi bili isključeni iz aktivnog života kroz ovaj projekat oni se , između ostalog, usmjeravaju i motivišu da koriste svoje mogućnosti i potencijale, ali i da na taj način podignu i kvalitet sopstevnog života. Pored ovih aktivnosti planirana je i podrška volonterskim aktivnostima starijih osoba.
NVO Mare Mare
“Projekat će imati za cilj jačanje pozitivne slike o starijim osobama koje doprinose razvoju i svojim znanjem i iskustvom pomažu jačanju kohezije društva na nacionalnom i lokalnom nivou. Kreiranje i širenje pozitivne slike o starijim osobama pomaže da se umanji njihova izolacija i podstiču se oni sami da postanu aktivniji i ostvare se kao punopravni članovi društva”, saopšteno je ranije iz Crvenog krsta Crne Gore.
Projekat ,, Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novi kroz edukativne radionice ,, koji je podržan u okviru projekta “Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa” implementira se uz finansijsku podršku Evropske Unije, Austrijske razvojne agencije (ADA) i Austrijskog Crvenog krsta.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
JU Gradska biblioteka Tivat vas poziva na tribinu o istorijatu poznatih heavy metal bendova Metallica i Megadeth u četvrtak sa početkom u 19 sati u čitaonici Gradske biblioteke Tivat”- glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat Miomir Abović.
U pojedinim granama industrije u Sloveniji kronično nedostaje radne snage, broj prijava za zapošljavanje stranaca od 2016. porastao je za tri puta, no problem su duge procedure za ishođenje potrebnih dokumenata, javlja RTV Slovenija .
S 12 posto udjela strane radne snage Slovenija je iznad europskog prosjeka, a iz Gospodarske komore Slovenije ističu da Sloveniji trebaju radnici iz inozemstva, nisko i visokokvalificirani.
Problem je, međutim, što ishođenje potrebnih dozvola dugo traje, a stranci na radnu dozvolu čekaju i po šest mjeseci, pa i više.
“Nažalost, Slovenija je u izrazito nekonkurentnom položaju kada je riječ o zapošljavanju stranaca. Tvrtke koje trebaju radnike sa specifičnim znanjima ili iz izrazito deficitarnih struka zabrinute su da bi zbog procedura neki od potencijalnih kandidata mogli odabrati tržišta na kojima su te procedure manje zahtjevne i brže”, ističu u Gospodarskoj zbornici Slovenije.
Ministarstvo državne uprave tvrdi da se problem rješava na više razina te navodi da je Ministarstvo formiralo i Međuresornu radnu skupinu za otklanjanje administrativnih prepreka u području upravnih poslova za strance, budući da su migracijski postupci u nadležnosti Ministarstva. unutarnjih poslova, dok je politika zapošljavanja u nadležnosti Ministarstva.
Jačaju ruski napadi na istoku Ukrajine. Na godišnjicu invazije mogla bi početi nova velika ofenziva koju priprema Rusija, upozorava ukrajinsko ministarstvo obrane.
U najnovijem napadu ruska raketa uništila je stambenu zgradu u Kramatorsku, na istoku Ukrajine. Najmanje tri osobe poginule su, a osam ih je ranjeno. Spasilačke službe cijelu su noć pretraživale ruševine u potrazi za preživjelima.
Rusija obilježava 80 godina od bitke kod Staljingrada
Rusija u četvrtak obilježava 80. obljetnicu sovjetske pobjede u bitci za Staljingrad, velike prekretnice u Drugom svjetskom ratu i simbola domoljublja koje s udvostručenom snagom zagovara Vladimir Putin u jeku ofenzive u Ukrajini.
Obilježavanje bitke za Staljingrad dolazi u vrijeme žestokih borbi između ruskih snaga i ukrajinskih vojnika u toj bivšoj sovjetskoj republici, poprištu više od godinu dana ruske ofenzive pokrenute, prema Kremlju, radi “demilitarizacije” i “denacifikacije” te susjedne zemlje.
Sam ruski predsjednik ne libi se povući paralelu između otpora protiv Hitlera i ofenzive u Ukrajini.
– Zaboravljanje lekcija iz povijesti uzrokuje ponavljanje strašnih tragedija. Dokaz za to su zločini nad civilima, etničko čišćenje (i) kaznene akcije koje organiziraju neonacisti u Ukrajini, ustvrdio je tako prošlog petka, u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Upravo protiv tog zla naši se vojnici hrabro bore, dodao je.
Ove izjave izazvale su žestoke reakcije. Šefica francuske diplomacije Catherine Colonna opisala ih je kao “strašne” i “šokantne”, te “nedostojnu provokaciju” na dan sjećanja na žrtve holokausta.
