Austrougarske fortifikacije na Vrmcu – predavanje u Gornjoj Lastvi

0
Austrougarske fortifikacije na Vrmcu – foto R. Stjepčević

„Austrougrasko fortifikacijsko nasljeđe na Vrmcu“ naziv je predavanja koje je danas u Gornjoj Lastvi kod Tivta, održao penzinisani potpukovnik Vojske SCG Radojica Rašo Pavićević, a organizovalo ga je Kulturno zavičajno društvo „Napredak“ iz Gornje Lastve.

Preko stotinu posjetilaca iz Tivta i Boke, među kojima su bili i ambasadori Austrije Karl Muler i Hrvatske Veyselko Grubišić  kao i gradonačelnik Tivta Željko Komnenović, došli su u Dom kulture “Ilija Marković“ u tom malom starom bokeljskom selu na obroncima Vrmca kod Tivta, da čuju izlaganje Pavićevića- inače, autora reprezentatovne monografije „Werk – austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“.

Uz obilje video materijala, starih fotografija, karata i bacrta, Pavićević je u zanimljivom izlaganju predstavio austrougarsku Primorksu tvrđavu Boka – jednu od samo tri kompleksne, tzv. pojasne tvrđave koje su u drugoj polov ni 19. i početkom 20.vijeka izgrađene u moćnoj bečkoj carevini, a čiji je Boka bila sastavni dio duže od jednog vijeka.

Vrmac – foto Boka News

Dio te pojasne tvrđave bilo je i poluostrvo i brdo Vrmac koje dijeli Tivatski od Kotorskog zaliva i na kojem su Austro-Ugari izgradili niz vojnih obvektata- trđava, artiljerijskih baterija, pješadijskih položaja namijenjenih prevsntveno za odbranu Boke od eventualnog napada Crnogoraca sa Lovćena, odnosno od eventualnog desanta francuskih ili britanskih trupa u reonu Budve i njihovog nadiranja prema Boki kroz Grbaljsko polje.

„Vrmac je bio kičma odbrane tzv. Lovčenskog sektora Primorske tvrđave Boka, a na njemu je najvažniji objekat bio oklopljeni for-.tvrđava Vrmac naoružana haubicama od 120 mm koje su kontrolisale predio prema Grblju, odnosno Lovćenu, kao i moerrnim haubicama kalibra 105mm u oklopljenim kupolama, a koje su bile namijenjene odbrani od eventualnog napada sa prevoja Lovćena uiznad Boke“- istrakao je Pavićević.

Austrougarske fortifikacije na Vrmcu – predavanje u Gornjoj Lastvi
Sa predavanja Austrougarske fortifikacije na Vrmcu – foto S.Luković

On je do detalja objasnio fascinantna arhitektonska, inženjerijska i vojno-stručna rješenja na kojimasu bili zasnovani ovi objekti i veliki niz infrastrukturnih i pratećih logističkih objekata koji ih je opsluživao i podržavao. Sve to, kako je istakao, bilo je vješto uklopljeno u konture terena, na najbolji način koristeći sve prednosti brdovitog i šumovitog krajolika, pa je fortifikacioni sistem Vrmca i danas jedno od najfascinantnijih i za turiste najatraktivnijih obilježja tog brda i poluostrva koje bi uskoro trebalo da bude i zvanično proglašeno za zaštićeni park prirode.

„Koliko je puno Austro-Ugarska uložila u izgradnju Primorske tvrđave Boka koja je trebalo da obezbjedi zaliv kao najjužniji dio Monarhije i njenu glavnu operativnu pomorsk bazu na južnom Jadranu, pokazuje i podatak da je kompletna izgradcnja tog siterma koštala preko 175 miliona tadašnji austrijskih guldena, odnosno više nego duplo toliko ako se preračuna u austrijske krune.

Austrougarske fortifikacije na Vrmcu – foto R. Stjepčević

Imajući u vidu protivvrijednost gildena u zlatu, ispada da je svaka od pojedinačnih tvrđava ovog sistema, poput tvrđave Vrmac koštala koliko i jedna tona čistog zlata. Danas bi se izgradnja čitavog ovog sistema mjerila milijardama eura“- naglasio je Pavićević, upozoravajući da je veći broj vih impozantnih objekata u međuremenu zbog nebrige države Crne Gore, prepušten propadanju i devastaciji od strane sakupljača sekundarnih sirovina pa tako, netragom u staro željezo, nestaju i neki od vrlo rijetkih i za evropsku kulturnu i tehnološku baštinu zhnačajnih djelova naoružanja, opreme i infrastrukture ovog impozantnog sistema koji je baština ne samo Crne Gore, već i  svih država u sastavu nekadašnje velike Austro-Ugarske Carevine.

Predavanje „Austrougarsko fortifikacijsko nasljeđe na Vrmcu“ inače, priređeno je u sklopu manifestacije „Novembarski dani“ kojom se u Tivtu obilježava 21. novembar – Dan Opštine.

Gospa od Zdravlja se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika

0
Gospa od Zdravlja se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika
Gospa od Zdravlja – foto Boka News

Povodom blagdana Gospe od Zdravlja, 21. novembra, koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika, podsjećamo da je crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna i jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.

“Ovo je i danas jedno od najomiljenijih Gospinih svetišta u Kotorskoj biskupiji, a na blagdan Gospe od Zdravlja 21. novembra, u njega hodočasti više stotina vjernika, što je jako puno s obzirom da do njega dolaze ne oni koji žele, nego oni koji mogu” – svojevremeno je govorio pokojni don Anton Belan.

Crkva Gospe od Zdravlja u Kotoru koja se nalazi na pola puta prema vrhu San Đovaniju nije nastala samo u XV i XVI stoljeću već se dograđivala, pa je tako dobila u XVIII stoljeću zvonik i slikoviti trijem. Ona je zanimljiva i zbog toga što se u njoj nalaze dvije grobnice, obitelji Bolica i Luković, koji su zadužile Kotor i njegovu povjesnu baštinu.

Gospa od Zdravlja – Kotor – foto Boka News

Kako je zapisao don Belan u svojoj knjizi “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ crkvi se prilazi slikovitim putem kojim treba preći 520 skalina, sa četiri male kapelice.

Crkva Gospe od Zdravlja opominjala je, a na neki način to čini i danas, da za zaštitu grada nisu dovoljne samo moćne zidine i hrabrost branitelja, već je potrebna Božja zaštita uz njen majčinski zagovor.

Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar foto Boka News

Inače, kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomiju… Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju. Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII stoljeću oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta. Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku, Kotoru.

Proslava Gospe od Zdravlja – Admiral Anton Sbutega 2017. u uniformi izazvao…

Podsjetimo, na popodnevnoj misi 2017. stigao je i Admiral Bokeljske mornarice Anton Sbutega, što je prvi puta u znanoj povjesti da je Admiral u uniformi hodočastio Gospi od Zdravlja.

Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar 2017. foto Boka News

Njegovo prisustvo je izazvalo veliku pozornost svih hodočasnika i turista.

Iz arhiva – pogledajte reportažu RTCG, autorice Tanje Piperović

Ponovno granatirana ukrajinska nuklearna elektrana

0
Ponovno granatirana ukrajinska nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana Zaporižja
Foto: Valentyn Ogirenko / REUTERS

Rusija raketira gradove diljem Ukrajine. Traje jedna od najjačih serija raketnih napada otkako je započela invazija prije gotovo devet mjeseci. Najžešće borbe i danas se vode na istoku zemlje, u regiji Doneck. U Hersonu su Rusi pogodili skladište nafte.

Ukrajinska strana kaže da su ruski udari onesposobili gotovo polovinu ukrajinskoga energetskog sistema, pa bi se s obzirom na dolazak zime mogla dogoditi humanitarna katastrofa.

Više od deset miliona ljudi ostalo je bez struje i suočava se sa sve većom hladnoćom. U Ukrajini je temperatura pala ispod nule, a Kijev je prekrio snijeg.

Kotor – Nagrada „21. Novembar” FK “Bokelj”, VPK “Primorac, Vasilije Jakšić, OJU Muzeji Kotor

0
Kotor – Nagrada „21. Novembar” FK “Bokelj”, VPK “Primorac, Vasilije Jakšić, OJU Muzeji Kotor
Opština Kotor – foto Boka News

Nagradu „21. Novembar” Opštine Kotor ove godine dobili su Fudbalski klub “Bokelj”, Vaterpolo i plivački klub “Primorac”, automobilista Vasilije Jakšić i Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor, saopšteno je iz Opštine Kotor.

Odluku žirija za dodjelu nagrade “21.Novembar” na osnovu članova 8 i 11 Statuta Opštine Kotor, donjeli su članovi: Ognjen Vukasović, Miroslava Koh, Milivoje Samardžić, Darko Antović, Marina Dulović, Jelena Franović i Dušica Ivetić, predsjednica Žirija, na sjednici održanoj dana 7.11.2022.godine, nakon detaljnog razmatranja i diskusije o prispjelim predlozima za Nagradu, većinom glasova.

„San o Boki“, nakon niza gostovanja, ponovo kod kuće

0
„San o Boki“, nakon niza gostovanja, ponovo kod kuće
San o Boki

Hercegnovski mjuzikl „San o Boki“, u produkciji NVO “Bruna”, oduševio je publiku u Beogradu, Trebinju, Tivtu, nedavno i u Podgorici, a večerasm nedelja, 20. novembar će opet biti pred hercegnovskom publikom.

Veliki ansambl od 25 glumaca, vokalnih solista, plesača, muzičara u 20:00 sati će u dvorani “Park” dočarati priču o kultnom hercegnovskom hotelu „Boka“, novskim oriđinalima i velikanima i duhu zlatnih tridesetih godina prošlog vijeka.

Režiju „Sna o Boki“ potpisuje Petar Pejaković, scenario Peđa Ristić, a brojnu glumačku ekipu predvode Dejan Đonović, Miloš Pejović, Goran Slavić i Danilo Babović. Producent je Mirela Šćasni, koreograf Antonija Novoselac, kostimograf Vesna Vukićević a scenograf Vojislav Vojo Kilibarda.

Crna Gora – Prihodi od turizma 916 miliona eura

0
Crna Gora – Prihodi od turizma 916 miliona eura
Boka Kotorska – Perast – foto Boka News

Prihodi od turizma u prvih devet mjeseci ove godine iznosili su, prema podacima Centralne banke, 916 miliona eur-a, navedeno je na Twitter nalogu Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

Iz tog Vladinog resora su kazali da su prohdi u odnosu na prošlu godinu porasli 30 odsto.

„Napori Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma doprinose snažnom rastu turizma u Crnoj Gori“, navedeno je na njihovom Twitter nalogu.

U sklopu projekta “Fašinada” osnovana prva dječija klapa na Cetinju

0

“Cetina”, prva dječija klapa na Cetinju, novo je ime u klapskom svijetu. Osnovana je pri Muzikoj školi „Savo Popović”, i dio je projekta “Fašinada“, Međunarodnog festivala klapa Perast.

Direktorica Muzičke škole, Tanja Bogdanović ističe da ih veseli što su dio priče koja za cilj ima da pokrene klapsko pjevanje na Cetinju, i poručuje da za nju, rođenu Kotoranku, to predstavlja posebno zadovoljstvo, kao i izazov.

Ovaj projekat radimo zato što je za djecu. Provode kvalitetno vrijeme, družimo se i učimo … Oni meni daju krila da radim ovo. Zato što na Cetinju ima sjajne djece, toliko talentovane, toliko inteligentne i uporne, još samo malo da uskladimo termine, ali izuzetni su, i to je u stvari ono zbog čega ja “služim” djeci – kazala je Bogdanović.

Talentovane cetinjske djevojčice vjeruju da mogu biti autentične, i nadaju se da će donijeti mediteranski izraz na svoj način. Ljubavni lirski tekst ispunjen čistom emocijom i iskrenošću, njihova je, poručuju, lična karta.

Ovo je prelijepo iskustvo i prelijep projekat. Srećna sam i ponosna što sam dio ekipe. Vjerujem u nas, i nadam se da ćemo se pokazati najbolje što možemo.

Klapska muzika za nas predstavlja potpuno novi svijet. Ona je više karakteristična za Primorje nego za Cetinje. Naš izazov je da predstavimo, i unesemo cetinjski duh u klapsku muziku.

Drago mi je što sam dio ovog projekta, jer ranije nijesam imala iskustva s klapskom muzikom. Za mene je ovo novi stil pjevanja, nova emocija. Vjerujem u naš uspjeh, i znam da ćemo iz dana u dan biti sve bolje.

Čast mi je što sam svoje dugogodišnje muzičko obrazovanje nastavila kao članica klape. Smatram da će njegovanje kulturnog nasljeđa kroz promociju klapskog pjevanja biti nada da isprezentujemo vrijednosti koje naša država posjeduje – poručile su članice klape „Cetina“.

U sklopu projekta “Fašinada” osnovana prva dječija klapa na Cetinju
Dječija klapa Cetina – foto RTV Cetinje

Nakon Cetinja, naredni nastup očekuje ih već u utorak, 22. novembra, u Kotoru, na koncertu dječijih klapa iz Crne Gore, gdje će se predstaviti kompozicijom „Spavaj, zlato moje”, profesora Nikole Gregovića.

Idemo najviše da vidimo kako djeca izvode, i na kojii način pjevaju klapsku pjesmu. Da neku tradiciju primorsku prenesemo i na Cetinje. Zašto ne bismo i mi isto tako imali klapu u Prijestonici – zaključila je Bogdanović.

Bogdanović, koja vodi ovu dječju klapu, želi da ova skupina mladih djevojaka traje i bude prepoznata kako od strane publike, tako i od stručne javnosti.

Klapu čini devet učenica osnovne i srednje škole: Iva Otašević, Iva Vučković, Anastasija Marković, Maša Borilović, Vasilisa Vukotić, Nađa Dapčević, Lana Kaluđerović, Lina Radunović i Nikolina Kašćelan.

Timmermans: Sporazum o klimi nije dovoljan korak naprijed

0
Timmermans: Sporazum o klimi nije dovoljan korak naprijed
Klimatske promjene

Sporazum dogovoren na klimatskoj konferenciji COP27 u Egiptu nije dovoljan korak naprijed, rekao je u nedjelju europski povjerenik za klimu Frans Timmermans te istaknuo da neke zemlje nisu dovoljno odlučne u naporima da se spriječi rast temperature.

– Ovo desetljeće je biti ili ne biti, no dokument koji je pred nama nije dovoljan korak naprijed za ljude i planet, rekao je Timmermans.

Prema njegovim riječima, sporazum je propustio obvezati glavne zagađivače da brže i više smanje emisije štetnih plinova.

Norveški ministar Espen Barth Eide dijeli isto mišljenje. Rekao je da se nadao snažnijem sporazumu.

– On ne odstupa od Glasgowa, ali nije nimalo ambiciozniji, rekao je Eide.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozdravio je uspostavu fonda, ocijenivši da je učinjen “važan korak prema pravdi”. Jasno je da to nije dovoljno, ali jest prijeko potreban politički znak ponovne izgradnje povjerenja, dodao je.

– Budimo jasni. Naš je planet još ‘na hitnoj’. Sada moramo drastično smanjiti emisije, a to je pitanje kojim se ovaj COP nije bavio. Fond za gubitak i štetu je ključan, ali to nije rješenje ako klimatska kriza izbriše malu otočnu državu s karte ili cijelu afričku državu pretvara u pustinju. Svijet još treba velik skok u klimatskim ambicijama. Crvena linija koju ne smijemo prijeći je ona koja zagrijava naš planet iznad 1,5 stupnja. Da bismo se mogli nadati da ćemo zadržati taj stupanj i pol, moramo masovno ulagati u obnovljive izvore energije te prekinuti ovisnost o fosilnim gorivima, poručio je Guterres.

Maersk u Rijeci planira oformiti regionalno središte za srednji i istočni dio Evrope

0
Maersk u Rijeci planira oformiti regionalno središte za srednji i istočni dio Evrope
Kontejneri – Maresk – foto AFP – ilustracija

U Rijeci ćemo formirati regionalno središte za srednji i istočni dio Evrope, rekao je Søren Skou, predsjednik Uprave Maerska, jedne od najvećih brodarskih tvrtki na svijetu, u HTV-ovu Dnevniku.

U Luci Rijeka u tijeku su pripreme za početak izgradnje Zagrebačke obale – novog kontejnerskog terminala za koji je 50-godišnju koncesiju lani dobila tvrtka u zajedničkom vlasništvu Maerska i tvrtke kćeri Prvog plinarskog društva, javlja HRT.

– U Rijeci ćemo formirati regionalno središte, naravno za Hrvatsku, ali i za srednji i istočni dio Evrope. Rijeka će nam služiti kao poveznica za uvoz i izvoz prema svim zemljama u istočnoj i središnjoj Europi pa sve do južnih dijelova Njemačke i Poljske, rekao je Skou.

Skou je dodao da se s vremenom žele proširiti i više nego udvostručiti kapacitet do 2031. te pridobiti još mnogo klijenata.

– Želimo uz luku izgraditi logistički park u kojem bismo imali hladnjače, zatim pretovarna skladišta, fulfillment skladišta i tako dalje. To bi bilo u blizini Rijeke ili u blizini Zagreba, što bi povećalo konkurentnost Luke Rijeka, rekao je Skou.

Izjavio je da su pratili najave premijera Andreja Plenkovića o ulaganju 4 milijarde eura u modernizaciju hrvatskih željeznica, dodajući da očekuju kako će dio tog novca biti uložen i u poboljšanje povezanosti Luke Rijeka.

Osvrćući se na aktualne svjetske težnje prema energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji, Skou je istaknuo kako je jedna od koristi izgradnje Luke Rijeka kao regionalnog središta dramatično skraćivanje rute kojom mnogo robe putuje pri uvozu iz Azije u Europu za 5.500 km i tjedan dana, što znači manju potrošnju goriva. Usto je dodao da u Maersku žele dekarbonizirati svoju prijevozničku flotu do 2040. godine, s 25 posto napretka do 2030., tako što će uvoditi zelena goriva.

Skou je također rekao da je pandemija bolesti COVID-19 utjecala na izmjenu globalnih lanaca opskrbe. Izjavio je kako se čini da pandemija jenjava, ali da su prilično stroge restrikcije i dalje na snazi u Kini, koja je najveći svjetski proizvođač dobara.

– Pa to s logističke strane nije još završena priča, dodao je.

Rekao je kako kineska politika nulte tolerancije na COVID, zbog koje su veliki gradovi u lockdownu, a tvornice ne rade, narušava funkcioniranje lanaca opskrbe.

– Naši klijenti traže sigurnije putove opskrbe, traže alternative. Luka poput Rijeke, preko koje možemo za sedam dana skratiti tranzit robe iz Azije, svakako će biti u boljoj, konkurentnijoj poziciji, zaključio je Skou.

Ryanair uvodi i desetu destinaciju ka Podgorici – Od marta letovi za Gdanjsk

0
Ryanair uvodi i desetu destinaciju ka Podgorici – Od marta letovi za Gdanjsk
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com

Niskobužetna avio-kompanija Ryanair najavila je da će sljedeće godine dodati šest novih destinacija iz Podgorice i hrvatskog primorja, u okviru širenja poslovanja širom bivše Jugoslavije.

Kako prenosi portal ExYu Aviation News, irska niskobudžetska avio-kompanija planira da poveća frekvenciju postojećih usluga širom regije, pa će uvesti svoju desetu destinaciju iz Podgorice, a letovi za Gdanjsk počinju 27. marta.
Gdanjsk će postati peti poljski grad koji će biti opslužen iz glavnog grada Crne Gore, a usluge na ovoj liniji će se odvijati dva puta sedmično. Kompanija se na ovoj ruti ne suočava sa direktnom konkurencijom.
– Veoma smo zadovoljni našim operacijama u Podgorici, koje nastavljaju snažno da rade – naveli su iz irske kompanija.
Najveći dio ljetnje ekspanzije Ryanaira u regionu biće usmjeren na hrvatsku obalu uz uvođenje pet novih sezonskih linija.
Avioprevoznik će pokrenuti nove usluge iz svoje ljetnje baze u Zadru do Munstera, Rzeszowa i aerodroma Milan Malpensa, kao i od Rijeke do Bergama i od Pule do Katowice.
Avioprevoznik će obnoviti i sezonske operacije za Bratislavu, Brindizi, Krf, Malme i Solun, dok letovi između Zagreba i Dortmunda tek treba da budu pušteni u prodaju za sledeće ljeto.
Iz kompanije su za za EX-YU Aviation News rekli da njihova zagrebačka mreža za narednu ljetnu sezonu, koja počinje 26. marta, tek treba da bude finalizirana. Kako su naveli, dodatne nove linije biti objavljene u narednim sedmicama.
– Za klijente koji žele da rezervišu ranije i da preduprijede ljetnju gužvu, najavljujemo da je naša mreža za ljeto 2023. sada na rasprodaji, nudeći korisnicima najniže cijene u svom izboru od 2.500 ruta do brojnih destinacija širom Evrope, sa još uzbudljivijim rutama koje će biti objavljene tokom narednih nedelja – rekao je prevoznik.
Avio-kompanija je takođe povećala frekvenciju na odabranim linijama, kao što je sezonska linija Niš – Krf, koja će saobraćati tri puta sedmično.