Poznata internet stranica World Atlas sastavila je listu najljepših malih gradova Evrope, a među njima se našao i Kotor.
Zidinama opasan Stari grad Kotor, šetnja kaldrmom nalik lavirnitu unutar istorijske tvrđave, različini istorijski uticaji samo su od nekih razloga što se Kotor našao na listi najljepših malih gradova u Evropi.
– U centru grada postoji mješavina drevne arhitekture i modernih sadržaja. U svakom trenutku stepenicama se možete popeti do brojnih vidikovaca sa kojih se pruža pogled na Bokoktorski zaliv i okolne planine – navode iz World Atlasa.
Zabava, kažu, ne prestaje ni izvan zidina gdje preporučuju kupanje u moru, ali i dobru hranu.
Kako navode, Crna Gora se često zanemaruje zbog lokacija u Hrvatskoj gdje je snimana Igra prestola. Iz World Atlasa preporučuju posjetiocima da se umjesto toga ipak odluče za Kotor.
Kada je riječ o zemljama regiona, na listi se našao i Bled, a među najljepšim malim gradovima su i Wengen i Zermatt iz Švajcarske, Cassis iz Francuske, Český Krumlov iz Češke, Edam iz Holandije, Dingle iz Irske, Port Isaac iz Velike Britanije, Taormina iz Italije, te Cheget iz Rusije.
Povodom obilježavanja jubileja Hrvatskog građanskog društva Crne Gore – 20 godina od osnivanja, promocija Monografije Društva biće organizovana 16. decembra u Kotoru u koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ sa početkom u 18 sati.
Zoran Nikolić će podsjetiti prisutne kako je došlo do ideje da se nakon 60 godina hrvatska populacija u Crnoj Gori ponovo organizuje.
O aktivnostima Društva u proteklom periodu govoriće:
– prvi predsjednik Društva Tripo Schubert
– dr Ivan Ilić, koji je na čelu Društva bio 6 godina,
– Mirko Vičević
– Marijo Brguljan
– aktuelna predsjednica Rafaela Pina Lazarević.
Na kraju izlaganja obaviće se uručivanje Zahvalnica pojedincima i institucijama koji su doprinijeli ostvarenju rezultata Društva u proteklom periodu. S obzirom da će se promocija održati u vrijeme neposredno prije Božićnih blagdana, nije bilo moguće obezbijediti nazočnost zaslužnim pojedincima i institucijama iz Hrvatske, pa će im se Zahvalnice uručiti prilikom planiranih posjeta tokom 2023. godine. U muzičkom dijelu nastupiće ženska klapa „Bisernice Boke“ i VIS „Tri kvarta“, inače učesnici mnogih aktivnosti Društva u proteklih 20 godina.
Biciklijada Ćirovom trasom na relaciji Igalo-Zelenika održat će se u nedjelju 18.12.2022. god. sa početkom u 10 sati na platou ispred Titove vile u Igalu.
Biciklijada je jedna od aktivnosti projekta „Cross-border Thematic Tourism Destination: Old Narrow Gauge Railway ĆIRO” (ĆIRO II), Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina -Crna Gora.
Organizator biciklijade je Triatlon klub Herceg Novi.
Dužina trase iznosi 7km sa minimalnim usponom i kao takva pogodna je za učešće svih biciklista neograničeno po pitanju starosti, kategorija, licenciranja sa ispravnim drumskim, gradskim ili brdskim biciklom.
Za prvih 50 učesnika obezbjeđeni su startni paketi.
Prijave i podjela paketa je od 9:00 h do 10:00 h u nedelju 18.12.2022.god. na platou ispred Titove vile u Igalu, Obala Nikole Kovačevića.
Prijavljenim učesnicima omogućena je okrepa na startu i tokom biciklijade, vožnja uz pratnju vodiča sa pauzama ispred stare željezničke stanice u gradskoj luci Škver kao i ispred vagona u Zelenici gdje će biti organizovana multimedijalna prezentacija stare uskotračne željeznice kao i zakuska za sve prisutne.
Tokom trajanja biciklijade biće osigurana pratnja komunalne policije i hitne pomoći kao i službenog fotografa.
Mole se svi budući učesnici da se ponašaju u skladu sa pravilima u saobraćaju.
Triatlon klub Herceg Novi i Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog pozivaju sve zainteresovane da se priključe ovom događanju koji je besplatan za sve učesnike. Za one koji nemaju svoje biciklo, Agencija je obezbjedila 10 bicikala koje će se moći koristiti tokom biciklijade, a nabavljeni su kroz projekat. Potrebno se najaviti najkasnije do petka 10.12.2022.god. na telefon 069 088 662 kako bi se izvršila rezervacija bicikla.
Glavni cilj projekta je jačanje i diverzifikacija turističke ponude Hercegovine, Dubrovačko-neretvanske županije i Bokokotorskog zaliva kroz razvoj zajedničke tematsko-turističke destinacije: Stare uskotračne željeznice ĆIRO.
Projekat ĆIRO II je proširio postojeću infrastrukturu biciklističke staze i stvorio nove turističke sadržaje
(pump track, mountain bike park, vidikovac, promo-video, mobilna aplikacija sa biciklističkim rutama kroz ove tri regije, obuka lokalnim pružaocima usluga da primjenjuju bike-friendly standarde i kontrolu kvaliteta u cikloturizmu.)
Ukupna vrijednost projekta za sve prekogranične partnere je 1.770.362,68 eura, a sredstvima Europske unije sufinansirano je 85 posto, odnosno 1.504.808,26 eura.
Sadržaj ovog saopštenja isključiva je odgovornost Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
Projekat je kofinansiran sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske unije
Čelnici država članica potvrdili su u četvrtak na svom samitu u Briselu kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu.
Šefovi država ili vlada država članica EU-a potvrdili su u četvrtak bez rasprave preporuku koju su prije dva dana usuglasili ministri za europske poslove da se Bosni i Hercegovini odobri status zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.
Uoči sastanka ministara za europske poslove u utorak u Briselu, hrvatski i grčki premijeri Andrej Plenković i Kirijakos Micootakis uputili su pismo predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu i predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen u kojem su istaknuli snažnu potporu za evropsku integraciju Bosne i Hercegovine.
BiH nakon sticanja kandidatskog statusa: Nova prilika za građane i političare
Velika zastava Europske unije postavljena je u četvrtak u središtu Sarajeva nakon što su šefovi država ili vlada EU na sastanku u Bruxellesu odobrili Bosni i Hercegovini status kandidata za članstvo.
Plava zastava sa žutim zvjezdicama tako sada krasi pročelje zgrade u strogom središtu Sarajeva kao simbol aspiracija BiH da ubrza svoj europski put koji joj je otvoren nakon dugih sedam godina čekanja na kandidatski status.
Među prvima je na odluku Europskog vijeća reagirao visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt koji je istaknuo kako se kandidatskim statusom nudi jedinstvena prilika koju valja iskoristiti.
Taj je status opisao ključnim korakom u daljem usklađivanju BiH sa standardima i propisima EU i još jednom potvrdom opredijeljenosti obje strane za budućnost Bosne i Hercegovine kao članice europske obitelji.
“Bosna i Hercegovina mora postati sigurna i prosperitetna multietnička država i dokazati da je u stanju prevazići političku i ekonomsku disfunkcionalnost i provesti reformsku agendu. Za to su potrebni odlučni političari i funkcionalne institucije, spremne da rade u interesu zemlje”, izjavio je Schmidt najavivši kako će nastaviti raditi na osiguranju potpune provedbe Daytonskog sporazuma.
Veleposlanik EU u BiH Johann Sattler čestitao je građanima na odluci Europskog vijeća
“Kandidatski status je naš znak da vjerujemo u ovu zemlju i da dijelimo vaše nade za bolju budućnost”, izjavio je Sattler ističući kako kandidatski status znači snažniju zaštitu ljudskih prava, više povjerenja, djelotvornu borbu protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jaču ekonomiju te bolju zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.
Istaknuo je kako je sve to i jasna poruka političkim liderima u zemlji da okrenu novu stranicu i provedu potrebne reforme koje će donijeti dobro građanima a BiH približiti EU.
Njemački političar hrvatskih korijena i zastupnik u Bundestagu Josip Juratović, koji dobro poznaje stanje u BiH, kazao je kako je kandiatski status važna i dobra vijest koja je uslijedila zahvaljujući angažmanu ljudi poput visokog predstavnika Schmidta koji je odlučno djelovao na uklanjanju sveprisutnih blokada.
“Glavni zadatak u regiji sada mora biti da se stabilizira BiH. Od novih političkih struktura očekujem da izgrađuju stabilne i funkcionalne institucije”, kazao je Juratović za portal “Dnevnog avaza”.
Opredjeljenje za punopravno članstvo u EU sastavni je dio sporazuma o uspostavi nove vlasti u BiH kojega su ranije tijekom dana potpisali Dragan Čović, Nermin Nikšić i Milorad Dodik, čelnici HDZ BiH, SDP BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Svojim su potpisima potvrdili kako im je zajednički cilj članstvo BiH u EU te da preuzimaju obveze provedbe reformi u cilju ispunjavanja uvjeta za ostvarenje tog cilja poštujući pri tom ustavnu strukturu i ovlasti BiH, entiteta te konstitutivnost naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite.
Obvezali su se i raditi na osposobljavanju nadležnih institucija BiH radi pristupa europskim fondovima kao i na blisku suradnju s EU i pri tom težiti kompromisima i prevazilaženju spornih političkih pitanja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je rekao da će Rusija proširiti trgovinsku suradnju s novim partnerima uključujući preusmjeravanje plinskih tokova susjedima prema istoku, kako bi se lakše nosila sa zapadnim sankcijama.
Putin je u govoru koji je prenosila televizija rekao da će Rusija razvijati gospodarske odnose s partnerima u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, kako bi osujetila napore Zapada da je ekonomski izolira.
“Uklonit ćemo ograničenja u logistici i financijama. Zapadne zemlje uvođenjem sankcija pokušale su gurnuti Rusiju na periferiju svjetskog razvoja. No, nikada nećemo krenuti putem samoizolacije”, rekao je.
“Naprotiv, širimo i širit ćemo suradnju sa svima kojima je to u interesu”, dodao je.
Ruska prodaja energije Europi naglo je pala od početka rata u Ukrajini. Putin je rekao da će povećati prodaju plina na istoku te je ponovio svoj plan izgradnje novog “plinskog čvorišta” u Turskoj.
Rekao je da će definirati cijene za prodaju plina u Europu koristeći “elektroničku platformu”.
Očekuje se da će se rusko gospodarstvo u 2022. pasti za 2,5 posto, rekao je Putin.
Aerodrom Tivat tokom novembra mjeseca zabilježio je promet od ukupno 18.265 putnika, što je dvije trećine rezultata kojeg je ta vazdušna luka imala u novembru do sada rekordne, 2019. godine.
Ipak u, odnosu na isti mjesec lani, obim prometa u novembru ove godine je za čak 64 posto bolji. Porastao je i broj ostvarenih operacija vazduhoplova kojih je bilo 158, dok ih je u novembru prošle godine bilo 136.
Od početka godine do kraja novembra, Aerodrom Tiuvat je ostvario ukupan priomet od samo 634.720 putnika, što je tek 46,4% ukupnog učinka te vazdušne luke u rekordnoj 2019. godini koju je tivatski aerodrom završio s aukupnim prometom od 1.367.282 poutbnia. Stoga je izvjesno da tivatski aerodrom do kraja decembra neće dosegnuti ni pola svog rezultata iz 2019. Razlog ovako lošim rezultatima je prvenstveno činjenica da je Aerodrom Tivat u posljednje tri godine zbog političko-bezbjedonosnih okolnosti (međusobnih sankcija Crne Gore i Rusije, sankcija EU Bjelorusiji i rata u Ukrajini) potpuno izgubio ta tri tržišta koja su kumulativno, ranije nosila i preko jedne trećine ukupnog prometa putnika i aviona u toj vazdušnoj luci. Iako je ovog ljeta bio nešto povećan broj letova avioprevoznika iz zapadne i sjeverne Evrope za Tivat, to ni izbliza nije bilo dovoljno da nadoknadi enormne gubitke nastale obustavom letova iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.
Uz to, ove su godine čak i sa tih, ali i nekih drugih tržišta koje je Upravni odbor ACG sa Eldinom Dobardžićem (URA) na čelu najavljivao kao nove značajne emitivne destinacije za Tivat, izostao ili je smanjen broj najavljivanih letova. Tako su naprimjer, u potpunosti izostali u predsezoni obećani letovi saudijske kompanije Flyunas iz Rijada za Tivat, odnosno Austrian Airlinesa iz Beča, skandinavski SAS je imao značajno manji obim prometa od planiranog zbog problema izazvanih štrajkovma letačkog osoblja u toj kompaniji, izostala je obnova čarter letova turoperatera TUI Nederland sa holandskog tržišta, njemački loukoster Eurowings nije letio za Cirih, dok je bugarska kompanija European Air Charter relizovala tek simboličan broj najavljivanih letova iz Tivta za gradove u Njemačkoj.
Tanker Petar Zoranić sagrađen je 20. septembra 1959. godine u riječkom brodogradilištu „3.Maj“. Bio je dug 192 i širok 25 metara. U to vrijeme bio je najsuvremeniji i najsigurniji tanker i ponos riječkih brodograditelja i zadarskog brodara.
Tog je dana prevozio gorivo. Isplovio je 13. decembra iz gruzijske luke Tuapse, a plovio je put Hamburga nakrcan s 12.065 tona lako zapaljivoga 90-oktanskog benzina i 11.330 tona dizelskoga goriva. Brodom je zapovijedao jedan od najiskusnijih i najuglednijih hrvatskih pomoraca, kap. Ante Sablić iz Kostrene, koji je upravo kroz Bospor prošao više od stotinu puta.
Kobne noći 14. decembra 1960. brod je ukrcao pilota i nastavio plovidbu kroz Bospor. Na mostu su bili: iskusni kapetan Ante Sablić iz Kostrene, turski peljar, II čas.pal. Andrija Grdaković iz Kostrene i kormilar Ivan Karlić iz Kukljice.
Na zapovjednom su mostu te kobne noći bili drugi časnik palube Andrija Grdaković i kormilar Ivan Karlić, prisjeća se portal Morski.hr.
Petar Zoranić plovio je propisno, azijskom stranom tjesnaca, ploveći prema Istanbulu brzinom od 5 do 6 čvorova, puhao je lagani južni vjetar. Sve je išlo u redu. Na 4,5 milje sjeverno od Istanbula, subočice mjestu Khanliehu, posada je ugledala na radaru veliki brod koji je plovio prema njima iz suprotnog pravca, sjekavši im kurs. Taj nepoznati veliki brod plovio je protupropisno, prema azijskoj obali, umjesto da se držao europske obale. Taj brod bio je grčki tanker World Harmony od 32.000 tona, sagrađen 1953. godine, vlasništvo grčkog brodara Niarchosa, a njime je zapovijedao kapetan Aristoteles Badzis. Plovio je u Crno more, prema Novorossijsku. Kako je istraga poslije utvrdila, brod uopće nije imao peljara. Na brodu je bilo 40 članova posade i jedna ženska osoba, supruga jednog člana posade.
U 2,40 sati grčki tanker koji je bio prazan, pramcem se silovito zabio u desnu stranu pramca Petra Zoranića, odnosno u spremnik/tank visoko oktanskog benzina. Tank je eksplodirao tako silovito da se cijeli Bospor zatresao.
Sretna okolnost koja je većinu pomoraca spasila dogodila se gotovo sat vremena ranije kad je na brod stigla pošta, tako da je većina još bila budna.
Posada se spašavala skakanjem u more. No to nije bio konačni spas, jer su im prijetile nove pogibelji. To su bili otoci zapaljene tekućine oko broda, a oni su se širili uokolo morskom strujom. More je bilo hladno (10° C, kao i zrak), zbog čega su morali što prije stići na suho, da se ne bi pothladili. U tome im je problem činio treća pogibelj, morska struja koja je u ovom tjesnacu vrlo jaka i iznosi i do 5 čv, što se pokazalo kobnim kod jednog pomorca koji se skoro izvukao, no iscrpljenost mu nije dala snage izaći na obalu.
Izlilo se 18.000 tona nafte i zagadilo tjesnac. Struja je nosila i buktinju (brod) pa je udario u turski putnički brod. Tako je došao do obale i nasukao se na plićaku.
Hrvatski je tanker plutao kao golema ognjena buktinja. Doplutao je na plićak na koji se nasukao. Oganj je gorio još 55 dana i onemogućio tranzitni promet. Nitko se nije usudio ugasiti opožareni brod. S vremena na vrijeme potresale su ga eksplozije. Naposljetku je, kako bi konačno prestao goriti, tursko ratno zrakoplovstvo danima bombardiralo zapaljeni tanker ne bi li ugušili vatru i spriječili njezino širenje. Gorio je tako od 14. prosinca 1960. godine sve do 6. veljače 1961. godine.
Budnošću, pribranošću, snalažljivošću, odlučnošću u najtežim trenutcima te samim čudom i srećom u nesreći (većina je posade bila budna jer je čitala primljenu poštu) spasilo se više od polovice osoba s Petra Zoranića — 29 pomoraca i obje žene, supruge ukrcanih pomoraca.
U tragediji poginulo je 21 hrvatski i 29 grčkih brodskih časnika i članova posade, turski peljar te dvojica turskih carinika s Tarsusa, a kasnije su pronađena samo četiri tijela poginulih.
Tijela mazača Stjepana Viškovića i ložača Marka Radana dvojice pronađenih poginulih članova posade s Petra Zoranića poslije su dopremljena u domovinu, kapetan Ante Sablić iz Kostrene i još 18 pomoraca nestali su u plamenu.
Tanker PETAR ZORANIĆ na prvom i jedinom dolasku u svoju matičnu luku Zadar
Nažalost tešku nesreću nisu preživjeli:
zapovjednik Ante Sablić, II čas.pal. Andrija Grdaković, III čas.pal. Vasilije Martinović, RTG Marijan Bosanac, Vježbenik RTG Radomir Raduljić, kadet Ranko Kasun, kormilar Dinko Škifić, kormilar Ivan Karlić, kormilar Vjekoslav Stanić, II čas.stroja Ivan Hordov, vježbenik stroja Ante Božičević, vođa sisaljki Ante Perušić, mehaničar Ante Miočić, električar Miroslav Strenja, mazač Stjepan Višković, ložač Marko Radan, ložač Josip Katačić, čistač stroja Šime Nemarić, I kuhar Jure Žunić, I konobar Mate Dorkin i II konobar Zlatko Ivoš.
Ukupno je u tragediji poginuo 21 član posade Petra Zoranića i 29 članova s grčkog broda, turski peljar i dva carinika. U domovinu su dopremili tijela Stjepana Viškovića i Marka Radana. Tijela kap. Ante Sablića i 18 pomoraca nestala su u plamenu.
Zapovjednik Ante Sablić, II čas.pal. Andrija Grdaković, vježbenik stroja Ante Božičević i vođa sisaljki Ante Perušić bili su mještani Kostrene.
Nakon ove tragedije, u Bosporu su određene separacijske zone plovidbe, nakon čega se ovuda sigurnije plovi. No nastradalih pomoraca i danas se s tugom prisjećamo, piše portal Morski.hr.
Opština Herceg Novi potpisala je ugovor o rekonstrukciji šetališta u Igalu, na potezu od Titove vile do centra „Galeb“, ukupne vrijednosti 3.469.811,594 eura. Radove će izvoditi firma „Briv Construction“ koja je kao najpovoljniji ponuđač izabrana na tenderu.
Realizacijom projekta na koji grad čeka decenijama Igalo će dobiti uređeno, popločano šetalište, biće urađena i sanacija postojeće kanalizacione infrastrukture, nova atmosferska kanalizacija i postavljena nova javna rasvjeta.
Radovi će biti podijeljeni u dvije faze uslovljene turističkom sezonom – prva podrazumijeva radove na dionici od Titove vile do hotela „Palmon Bay“, a druga faza radove na dionici od hotela „Palmon Bay“ do vile „Galeb“.
Prva faza radova počeće nakon praznika, 10. januara, a rok za završetek je 120 kalendarskih dana od uvođenja izvođača u posao. Početak druge faze radova ugovorom je predviđen za 01.10.2023, a rok je 120 kalendarskih dana, tačnije do 01.02.2024. godine.
Sredstva za rekonstrukciju dijela šetališta u Igalu opredjeljena su kapitalnim budžetom Vlade Crne Gore i Ugovorom o realizaciji potprograma potpisanim između tadašnje Uprave javnih radova i Opštine Herceg Novi. Obaveza Opštine bila je izrada projektne dokumentacije, raspisivanje tendera za izbor izvođača i izbor nadzora. Radovi se izvode prema glavnom projektu koji je izradio „Oliver-ing“ d.o.o. Budva, a reviziju je izvršio „Diagram“ d.o.o. Podgorica.
Praznično raspoloženje je odavno počelo u našem gradu. Počelo je kićenje, koncerti, ali tu nam je i kiša i zatrpani kanali, iako se Komunalno slikama svakodnevnih aktivnosti trudi da dokaže da oni ipak nešto rade. Ali ovo saopštenje nije o njima, iako su nepresušna tema i inspiracija. Ovo saopštenje je više apel građanima da otvore oči i da shvate kuda ide ovaj grad, poručuju iz Opštinskog odbora DPS Kotor.
“Prije nekoliko mjeseci smo svi bili svjedoci postavljanja maloga drvenog objekta za prodaju suvenira u parku “Slobode”. I kad je većina mislila da je to slučajnost, ispostavilo se da se prevarila. “Oslobodioci”, kako su se nazvali samo nekoliko dana kasnije, jer su oslobodili ponte od ležaljki, dozvolili su postavljanje tog objekta sramnog izgleda. Sraman je, jer je baš taj objekat bacio pod noge svu kulturnu baštinu, njeno očuvanje, UNESCO, i sve ono što je našoj trenutnoj opštinskoj vlasti retorički ukras. Sve bi to bilo dobro da smo na tome stali, ali privilegovani i dalje imaju kapije na pontama, a arhitektura, tipska za neki planinski krajolik, se počela širiti po UNESCO zaštićenom zalivu, a nije dio adventa pred novogodišnje praznike.
Ovaj put smo otišli malo dalje, bolje i veće. Zašto ne staviti planinski dom na samom ulazu u kapetansku Ljutu? Naravno, sve to uz uredne dozvole Morskog dobra koji su do dolaska na fotelju isti nazivali Morskim zlom, a tad nijesu ni pomišljali da ovakvom čudu arhitekture daju saglasnost čak ni kao privremenom objektu, što se nadamo da svarno i jeste.
Ne možemo da ne napravimo paralelu svega ovoga sa onim što se dešava u našoj državi. Došli su neki novi momci – oslobodioci i oslobodili nas kulture, načina življenja i svega što je ovaj narod vjekovima stvarao i čuvao.
Za kraj, pozivamo predsjednika Opštine, gospodina Jokića, da se s istim žarom založi za uklanjanje ovih nakaradnih privremenih objekata i izda zabranu za buduće slične objekte, jer ovu provincijalizaciju i planinizaciju Kotora ne smijemo dozvoliti” – kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Kotor.
I ove godine će mališani u Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj imati priliku da se druže sa svojim starim drugarima – „Moto Djeda Mrazevima“. Tradicionalna humanitarna akcija biće organizovana u nedjelju, 18. decembra, a dolazak u Herceg Novi je planiran oko 12 sati.
Biće to 13. akcija bajkera dobrog srca, koju organizuje udruženje „No limit bikers“ iz Podgorice, a okuplja moto klubove širom Crne Gore. Od prvog dana akciju podržavaju članovi hercegnovskog moto kluba MC „Cruiser“ koji, osim novčane donacije, organizuju doček i posluženje za sve učesnike. Zahvaljujući uplatama klubova, motorista, privrednika i ostalih donatora, u dogovoru sa upravom Dječjeg doma, kupljeni su vrijedni pokloni za djecu lišenu roditeljskog staranja, koje će im, uz slatke paketiće, uručiti bajkeri u odijelima Djeda Mraza.
Polazak iz Podgorice učesnika sa sjevera i iz centralnog regiona Crne Gore je planiran u 10:00 sati, usput će im se pridružiti „Moto Djeda Mrazevi“ iz Bara, Petrovca, Bečića, Budve, Kotora i Tivta gdje će posjetiti djecu u Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju i uručiti im poklone.
Novljani će ih dočekati oko podne na trajektom prelazu u Kamenarima. Povorka „Moto Djeda Mrazeva“ će potom krenuti ka Dječjem domu „Mladost“, uručiti poklone i uljepšati štićenicima predstojeće praznike. Osim slatkih paketića, igračaka, garderobe i obuće za djecu, kupljeni su itisoni, tepisi i staze za opremanje prostorija.
Kao i uvijek kada dolaze u naš grad, domaćin „Moto Djeda Mrazeva“ je moto klub MC „Cruiser“ koji, nakon posjete mališanima, za sve učesnike organizuje ručak i druženje u holu Doma kulture u Bijeloj.
