“Otok na kome cvjetaju  limuni”

0
“Otok na kome cvjetaju  limuni”
Otok na kome cvjetaju  limuni

Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj organizuje predstavljanje izdanja Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, prof. dr.sc. Mara Marić,  Otok na kome cvjetaju  limuni  Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu.

U promociji  sudjeluju:

Ivan Viđen, povijesničar umjetnosti

Stanislava Slavica Stojan, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku

Ivana Grkeš,  tajnica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku

 autorica Mara Marić

Promocija će se održati  u Galeriji  Pomorskog muzeja Crne Gore u  Kotoru , srijeda ,21.12.2022. u 18 sati

Knjiga Otok na kome cvjetaju limuni  donosi do sada nepoznate podatke o vrtovima koje je austrijski nadvojvoda Maksimilijan Habsburški, kasnije car Maksimilijan I. Meksički, dao urediti na otoku Lokrumu u drugoj polovici 19. stoljeća. Lokrumske vrtove je financijski i idejno podupirala njegova supruga belgijska princezaCharlotte.
Maksimilijan je na Lokrumu, kako je zapisao čuveni hrvatski botaničar 19. stoljeća Roberto Visiani, podigao eksperimentalne vrtove za aklimatizaciju egzotičnih vrsta. Maksimilijan je bio podjednako zainteresiran i za ukrasne i za korisne biljke, tražeći nove lukrativne poljoprivredne kulture koje bi mogle uspijevati u južnohrvatskom klimatu. lako se radi o ne tako davnoj prošlosti, ovi carski vrtovi, vrlo značajni u okviru onodobnog srednjoeuropskog konteksta u kojem su pokazali svoj puni sjaj, gotovo su potpuno iščezli u svom izvornom obliku te nisu podrobnije istraživani. .

Temeljna pitanja kojima se bavi knjiga su: Koji je stvarni opseg Maksimilijanovih zahvata u lokrumskom krajoliku? Koji su koncepti uređenja vrtova primijenjeni na Lokrumu? Tko su bili autori tih koncepata i koji su im bili uzori? U knjizi se nalazi popis svih hortikulturnih vrsta koje su bile sađene na Lokrumu, utvrđena su područja iz kojih su dospjele na Lokrum, istaknuto je koje su biljke po prvi put introducirane u Hrvatskoj, i to upravo na Lokrumu nastojanjem Maksimilijana Habsburškog i njegovih vrtlara

Knjiga je rezultat istraživanja, koje je  prof.dr.sc. Mara Marić,  krajobrazni arhitekt,  provela na temelju  primarnih arhivskih izvora pohranjenim u brojnim inozemnim i hrvatskim arhivima te znanstvenim institucijama. Knjiga je opremljena brojnom ilustrativnom građom iz vremena u kojem je nadvojvoda boravio na Lokrumu, kao i suvremenim umjetničkim fotografijama otoka Lokruma.

Izdavači  knjige Otok na kome cvjetaju limuni su Ogranak MH u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku. Knjizi je dodijeljena nagrada Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima Matice hrvatske-saopšteno je iz OMH.

Pomorski fakultet Kotor – Otvoren prostor adaptiran za posjetu lokalitetima podvodne kulturne baštine kroz virtuelnu realnost i simulaciju ronjenja

0
Pomorski fakultet Kotor – Otvoren prostor adaptiran za posjetu lokalitetima podvodne kulturne baštine kroz virtuelnu realnost i simulaciju ronjenja
Pomorski fakultet Kotor – WRECKS4ALL

Na Pomorskom fakultetu Kotor održan je završni događaj na WRECKS4ALL projektu i otvaranje prostora adaptiranog za posjetu lokalitetima podvodne kulturne baštine Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore kroz virtuelnu realnost i simulaciju ronjenja.


U utorak, 13. decembra 2022. godine je na Pomorskom fakultetu Kotor upriličen završni događaj na projektu pod nazivom “Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju kao novi oblik turističke ponude” – WRECKS4ALL koji je odobren za finansiranje u sklopu Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Tom prilikom je zvanično otvoren prostor adaptiran za prezentaciju podvodne kulturne baštine u virtuelnoj realnosti.

Pomorski fakultet Kotor – WRECKS4ALL

Događaj je otvorila dr Maja Škurić, asistent na projektu, a pozdravni govor i prezentaciju projektnih rezultata održao je rukovodilac projekta prof. dr Danilo Nikolić. Potom se prisutnima obratila Liselotte Isaksson, zamjenica šefa za Kooperaciju Delegacije EU u Crnoj Gori, koja je istakla vrijednost podvodne kulturne baštine kao teme za bolje umrežavanje regiona kroz prekograničnu saradnju.

Prisutnima se putem video linka obratila dr Ulrike Guerin, sekretarka UNESCO-a za podvodnu kulturnu baštinu, koja je izrazila zadovoljstvo što je Pomorski fakultet iz Kotora inicirao, vodio i implementirao projekat koji će podstaći bolju implementaciju UNESCO Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine. Gospodin Balša Perović ispred Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore je podržao Pomorski fakultet u institucionalizaciji arheologije pomorstva i istakao važnost saradnje fakulteta sa ustanovama kulture i kulturne baštine. Stručni saradnik Darko Kovačević je upoznao prisutne sa uticajem koji je WRECKS4ALL napravio implementacijom i istakao da će efekti projekta biti još vidljiviji u vremenu koje dolazi. Prezentaciju proizvoda virtuelne realnosti održao je gospodin Anes Lekić iz podgoričkog Studija Lasso, a on je tom prilikom predstavio i regionalnu mapu za ronjenje.

Pomorski fakultet Kotor – WRECKS4ALL

Gostima i partnerima priređen obilazak prostora adaptiranog za prezentaciju podvodne kulturne baštine u virtuelnoj realnosti. Gosti su imali priliku da virtuelno zarone u vode južnog Jadrana i hercegovačko-neretvanskog kantona i kroz WRECKS4ALL VR posjete neke od najatraktivnijih olupina sa uzbudljivim istorijskim pričama.

Prisutnima je, takođe, prezentovan rad, oprema i infrastruktura Centra za istraživanja, inovacije i preduzetništvo i Laboratorije za arheologiju pomorstva koja je kao dio Centra nastala kroz implementaciju WRECKS4ALL projekta.

“Danima mi nanosi štetu na mom imanju i to niko od nadležnih ne može, ili izgleda ne želi da spriječi…”

0
Opatovo građevinski radovi

Na gradilištu novog hotela koji na Opatovu kod Tivta gradi budvanska kompanija Gugi Commerc, danas je došlo do većeg obrušavanja dijela zemlje u temeljnu jamu, na čime je nanesena šteta okolnim imanjima.

Kompanija kontroverznog budvanskog biznismena Branislava-Gugija Savića ovdje već oko mjesec dana vrši zemljane radove i pravi veliki iskop u brdu kako bi napravila podzemne etaže svog budućeg malog luksuznog hotela sa četrdestak smještajnih jedinica. Stoga je ona potpuno potkopala okolna imanja porodice Andrić koji se nalaze znad Gugijevog gradilišta, na višim kotama.

„Iskopali su rupu duboku skoro dvadeset metara koja je ugrozila moje i imanja moje rodbine. Velika kiša danas je učinila da se nekoliko desetina kubika zemlje sa mog imanja obrušilo u temeljnu jamu Gugijevog objekta. Na sreću, niko nije povrijeđen, ali se meni ovako već danima nanosi šteta na mom imanju i to niko od nadležnih ne može, ili izgleda ne želi da spriječi“- kazao nam je mještanin Opatova Antun Andrić koji naglašava da ovo nije prva situacija u kojoj on navodno, ima neprijatnosti od Savića čija firma već godinama kupuje nekretnine i gradi objekte u ovom dijelu Opštine Tivat.

“Danima mi nanosi štetu na mom imanju i to niko od nadležnih ne može, ili izgleda ne želi da spriječi…”
Opatovo građevinski radovi

Andrić je istakao da je o svemu i danas ponovno obavijestio Građevinsko-urbanističku inspekciju koja je nadležna za kontriolu gradilišta i objekata u izgradnji, ali da nije dobio nikakvu adekvatnu povratnu reakciju.

„Naprotiv, građevinska inspektorka koja je nadležna za teritoriju opštine Tivat mi je rekla da ona ne može da učini ništa jer joj počinje godišnji odmor“- kaže Andrić.

Nezvanično saznajemo da je predmet kontrole Savićevog gradilišta na Opatovu od inspektorke Dragane Konatar koja je na odmoru, preuzeo njen kolega iz Podgorice, ali za sada nisu poznati rezultati njegovog angažovanja po tom pitanju.

Priznanja sportskim ribolovcima za uspješan nastup na Svjetskom prvenstvu

0
Priznanja sportskim ribolovcima za uspješan nastup na Svjetskom prvenstvu
Ribolovci priznanje

U Opštini Herceg Novi danas je upriličen prijem za članove crnogorske reprezentacije u sportskom ribolovu na moru – Zdravka Damjanovića koji je osvojio bronzu i ekipu koja je bila četvrta u ukupnom plasmanu na 57. Svjetskom prvenstvu održanom u Portugaliji.

Članove reprezentacije ugostio je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, koji im je čestitao i uručio priznanja za postignuti uspjeh.

Nosilac bronzane medalje, Zdravko Damjanović je istakao zahvalnost lokalnoj samoupravi na podršci koju pruža Savezu za sportski ribolov na moru Crne Gore, kojem je sjedište upravo u Herceg Novom.

Predsjednik Katić čestitao je reprezentativcima na rezultatu, te potvrdio sigurnost u kontinuitet dobrih rezultata i osvajanja medalja na međunarodnom takmičenjima. Uz podsjećanje da Opština pruža podršku Savezu, predsjednik je posebno istakao značaj organizacije brojnih takmičenja u sportskom ribolovu koja su se prethodnih godina održavala u našem gradu, a za koje su sa međunarodnih adresa stigle pozitivne kritike.

Ribolovci priznanje

Uz Damjanovića i predsjednika Saveza, Mladena Rostovića, priznanja su uručena i članovima reprezentacije: selektoru Antu Arapoviću, Marku Radosavljeviću (KSR „Igalo“) i Dejanu Sjerkoviću (KSR „Ribar“).

Podsjećamo, na 57. Svjetskom prvenstvu zlatna medalja je pripala reprezentaciji Portugalije, srebrna Italiji, a bronzana Španiji. Individualno, svjetski prvak postao je Huan Pato iz Portugalije, srebrna medalja pripala je Danijelu Mendozi iz Španije, dok je bronzu osvojio naš Zdravko Damjanović.

TO Budva: Upalimo zajedno svjećice na novogodišnjoj jelci!

0
TO Budva: Upalimo zajedno svjećice na novogodišnjoj jelci!
Budva lampice

Turistička organizacija opštine Budva poziva sve sugrađane, posebno najmlađe, da u nedjelju, 18. decembra, zajedno upale svjećice na novogodišnjoj jelci, na Trgu slikara ispred Starog grada!

Program za najmlađe će početi već od 13 sati predstavom za djecu “Niko se nije naučen rodio” u izvođenju NVO “Mali atelje Arlekin” iz Podgorice, kreativnim radionicama i priredbama vrtića: Diznilend, Moj svijet i Vini pu iz Budve.

Od 16 sati će nastupiti najmlađa folklorna postava Kulturnog centra “Stara Budva”, a svečano paljenje lampica na novogodišnjoj jelci visokoj 13 metara očekuje se u 17 sati, uz nastup Gradskog hora “Nikola Đurković” iz Kotora.

Mlada muzička zvijezda iz Nikšića – Jelena Zvicer, družiće se sa budvanskom publikom od 18 sati i zaokružiti jedno lijepo druženje u okviru manifestacije “Budi u Budvi”, u organizaciji TO Budve.

Crna Gora se obavezala da ukine bezvizne režime do kraja 2022.

0
Crna Gora se obavezala da ukine bezvizne režime do kraja 2022.
Granični prelaz Vraćenovići sa BiH – Foto Boka News

Region Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, treba da obezbijedi usklađivanje vizne politike sa EU listama trećih zemalja za koje je potrebna viza, posebno u pogledu onih zemalja koje predstavljaju neregularne migracije ili bezbjednosne rizike za EU. To je objavljeno na sajtu Savjeta Evropske unije, prenosi Portal RTCG.

Na Ministarskom forumu za pravosuđe i unutrašnje poslove Zapadnog Balkana koji je održan od 3. do 4. novembra 2022. godine, partneri sa Zapadnog Balkana obavezali su se da će svoju viznu politiku brzo uskladiti sa viznom politikom EU, navedeno je.

“To je uključivalo konkretnu posvećenost Srbije i Crne Gore da ukine nekoliko bezviznih režima do kraja 2022. godine”, navodi se u saopštenju Savjeta EU.

Pored toga, EU i partneri sa Zapadnog Balkana istakli su potrebu za jačanjem saradnje sa relevantnim avio-kompanijama, kao i sa zemljama porijekla po pitanju migracija.

“Ove mjere su ključne za rješavanje zloupotreba koje trenutno utiču na sisteme migracija i azila u mnogim državama članicama EU, kao i za ukupno efikasno funkcionisanje i održivost bezviznih režima između Zapadnog Balkana i EU. Evropska unija blisko sarađuje sa partnerima sa Zapadnog Balkana u svim oblastima upravljanja migracijama kako bi razvili i uskladili svoje sisteme sa standardima EU”, piše u saopštenju.

Ističe se da EU veoma aktivno sarađuje sa zemljama koje nisu članice EU. posebno kroz sporazume i aranžmane o ponovnom prihvatu.

Susret filmskih talenata iz regije – Treći Ponta Lopud festival od 20. do 24. juna

0
Susret filmskih talenata iz regije – Treći Ponta Lopud festival od 20. do 24. juna
Lopud foto M.Marušić

Treće izdanje Ponta Lopud festivala, koji se profilirao kao mjesto susreta filmskih talenata iz regije, nekih od najznačajnijih imena iz svijeta filmske umjetnosti i ljubitelja filmske umjetnosti, održat će se od 20. do 24. juna.

Pawel Pawlikowski, Joel Coen, Frances McDormand, Peter Spears, Brian Swardstrom, Danis Tanović, Michel Franco, samo su neki od onih koji su svojim sudjelovanjem oplemenili i obogatili ne samo sudionike masterclassova i predavanja, već po vlastitim priznanjima i sebe same, ističe se u najavi.

Mladi regionalni talentirani filmski umjetnici u prijateljskom su i neformalnom ozračju imali priliku steći znanja i iskustva od već etabliranih, svjetskih profesionalaca, koji su s Lopuda ponijeli inspiraciju za svoj kreativni rad.

Imena glavnih gostiju, mastera i predavača, najznačajnijih filmskih autora iz Europe i svijeta za treće izdanje Ponte Lopud objavit će se sredinom marta 2023.

Poziv za sudjelovanje bit će upućeni i na dvadesetak filmskih autora iz regije, redatelja, glumaca i snimateljica, koji su na pragu međunarodnih karijera – Antoneta Alamat Kusijanović, Dana Budisavljević, Iva Mihalić i Goran Bogdan, samo su neki od sudionika masterclassova na protekla dva izdanja festivala.

Mirsad Purivatra, suosnivač Ponta Lopud festivala, kaže kako su sretni što su uspjeli u prvobitnoj namjeri, kreirati poseban event, ali i organski projekt koji vremenom raste i etablira se u umjetnički koncept koji obogaćuje znanje i vidike, ali i inspirira filmske profesionalce.

Po njegovim riječima, pokrenuti festival  samo  je po sebi je izazov, a budući da se sve odvija na otoku, organizacija je dodatno otežana, no unatoč svemu, ljepota Lopuda nadahnjuje, a izvanredna festivalska atmosfera može se zahvaliti i podršci Lopuđana. “Činjenica da se većina međunarodnih gostiju vraća na Lopud dovoljno govori o njihovim utiscima”, dodaje.

Organizatorima je važna i promocija tradicije, kulture i povijesnog nasljeđa po mnogima najljepšeg elafitskog otoka, pa se večernje filmske projekcije održavaju na jedinstvenim lokacijama tvrđave franjevačkog samostana – Lopud 1483 i plaže RMH Lafodia Sea Resorta.

Suosnivačica festivala Tilda Grossel Bogdanović smatra kako se stvorila klima koju su imali kao primarnu ideju – festival otoka, svih ljudi koji vole film i kulturu, a hrabrost se na koncu isplatila i Lopud postaje mjesto za nove, zanimljive sadržaje kako bi se povezali gosti festivala s mještanima i podarili otoku dodatnu međunarodnu prepoznatljivost.

Predstava “izloŽENE” u Kotoru

0
Predstava “izloŽENE” u Kotoru
izložene

Predstava “izloŽENE”, u režiji Sandre Vujović a u koprodukciji Nezavisne teatarske scene “Bunt” i Centra za kulturu Tivat, biće izvedena u Kotoru, na Velikoj sceni Kulturnog centra  “Nikola Đurković”, večeras (petak, 16.decembar) 2022.g. u 20 sati.

Komad nastaje kao rezultat projekta koji je iniciran 2019, po ideji Vujović, a zasniva se na umjetničko-istraživačkom pristupu temi izloženosti žena različitim vidovima nasilja i diskriminacije.

Tekst je nastao iz pera pet žena koje su se okupile oko ove teme prikazujući analizu uzroka i posljedica neravnopravnog odnosa sa kojim se žene suočavaju i danas.

Uz Vujović, na tekstu su radile i Marijana Aracki i Katarina Nikolić iz Beograda, a iz Crne Gore Teodora Kipa i Ana Leković, dok je svoj konačan oblik tekst dobio kada je došao do ruku glumica koje su se poistovijetile sa temom i motivima i nadogradile ga. Glumačku ekipu čine Anđelija Rondović, Smiljana Martinović, Anđela Radović i Marija Radusinović koja je po struci akademska slikarka.

Stručna konsultantkinja i zadužena za scenski govor je glumica Katarina Krek. Muziku za predstavu je komponovao Vesko Lazović, lutke potpisuje Milena Jane, svjetlo Danilo Malović, a producentski tim čine Dubravka Matičić, Vladimir Cvijetić i Kristina Gačević.

Prodaja ulaznica, po cijeni od 5,00 eura /za đake, studente i penzionere 3.00 eura/ biče na blagajni Kulturnog centra dva sata prije početka predstave.

Video: Uskoro će zaploviti novi najveći kruzer na svijetu – Icon of the Seas

0

U Finskoj se gradi do sada najveći brod za krstarenja na svijetu – Icon of the Seas

Ovaj gigant je porinut u subotu, 10. decembra, nakon dovršetka izgradnje vanjske strukture te premješten sa suhog doka na opremanje. Gradnja ovog broda od 250.800 bruto tona je počela prije više od osam mjeseci, a finski Meyer Turku očekuje da će izgradnja trajati još godinu dana, kada bi najveći kruzer na svijetu trebao konačno postati dio flote Royal Caribbeana, piše The Maritime Executive.

Divovski kruzer imat će oko šest posto veći volumen od trenutačno najvećeg broda za krstarenje na svijetu, Wonder of the Seas, koji je ove godine zaplovio u floti Royal Caribbeana. Wonder of the Seas ima kapacitet za 5.610 putnika, a Icon of the Seas osmišljen je za obiteljska krstarenja, pa će tako imati kapacitet za 7.600 putnika i 2.350 članova posade.

Kruzeru dug 365 metara bit će svečano predan Royal Caribbeanu krajem 2023., a na prvo putovanje zaplovit će u siječnju 2024. iz Miamija.

Video: Uskoro će zaploviti novi najveći kruzer na svijetu – Icon of the Seas
Icon-seas Foto: Royal Caribbean

Icon of the Seas vrhunski je brod koji dovodi nove izazove u naše brodogradilište i podiže cjelokupnu finsku brodograđevnu industriju na novu razinu”, rekao je Tim Meyer, izvršni direktor tvrtke Meyer Turku. “Ponosni smo na ovaj projekt te suradnju s kupcem i svim našim partnerskim tvrtkama. Ovo je također značajan korak za održivi razvoj brodograđevne industrije.”

Među sadržajima koje brodogradilište još treba završiti je 2.805 kabina, kao i javni prostori koji će biti raspoređeni u osam zona, od područja za zabavu do dječjih zona, te zona za luksuzni smještaj. Zabava za putnike uključivat će novi jedinstveni kupolasti prostor na prednjem dijelu broda, kao i šest vodenih tobogana, sedam bazena i devet whirlpoola. Kruzer će imati najveći vodeni park na moru te ukupno 40 barova i restorana.

Uz to što će postati najveći brod za kružna putovanja na svijetu, Icon of the Seas bit će prvi kruzer Royal Caribbeana na LNG pogon sa šest motora ukupne snage od 67.500 KW. Trup je također opremljen air lubrication sustavom kako bi se smanjilo trenje, a imat će i sustave hvatanja topline te napredne sustave za pročišćavanje otpadnih voda i ostalog otpada. Machine learning tehnologija koristit će se za optimizaciju ruta za maksimalnu učinkovitost.

Icon of the Seas će imati još dva sestrinska broda, koji će se također graditi u brodogradilištu Meyer Turku. Drugi u klasi trebao bi biti isporučen u drugom kvartalu 2025., a treći u drugom kvartalu 2026. godine. Uz to, u Chantiers de l’Atlantique gradi se šesti i posljednji brod trenutno najveće klase Royal Caribbeana – Oasis Class. Brod nazvan Utopia of the Seas trebao bi biti isporučen u drugom kvartalu 2024., a također će za pogon koristiti LNG.

Zračna uzbuna širom Ukrajine – Traje novi veliki ruski raketni napad, lansirani su deseci projektila

0
Zračna uzbuna širom Ukrajine – Traje novi veliki ruski raketni napad, lansirani su deseci projektila
Kijev – napad Rusije na grad

Čak 60 ruskih projektila primijećeno je kako idu prema ukrajinskom zračnom prostoru, rekao je Vitalij Kim

Sirene za zračnu uzbunu čuju se u petak diljem Ukrajine, uključujući glavni grad Kijev, signalizirajući još jedan ruski raketni napad, rekli su državni dužnosnici.

“Nemojte ignorirati upozorenja o zračnom napadu, ostanite u skloništima”, rekao je Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ureda predsjednika u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Čak 60 ruskih projektila primijećeno je kako idu prema ukrajinskom zračnom prostoru, rekao je Vitalij Kim, guverner regije Mikolajiv u južnoj Ukrajini.

“Jedan dio njih već je iznad sjeverne Ukrajine”, napisao je na Telegramu.

Eksplozije su se čule iznad Harkiva, a očevici navode da u Kijevu djeluje sustav protuzračne obrane.

Rusija je od listopada izvela nekoliko valova napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uzrokujući prekide opskrbe strujom u cijeloj zemlji.