Brodosplit se pohvalio da je započela gradnja besposadnog broda

0
Brodosplit se pohvalio da je započela gradnja besposadnog broda
Brodosplit-autonomni-brod

U Brodograđevnoj industriji Split na stroju za rezanje limova započela je obrada aluminija za Novogradnju 493. Riječ je o izgradnji autonomnog besposadnog broda kojem je osnovna namjena gašenje požara i sprječavanje onečišćenja plutajućim branama, odnosno protupožarno djelovanje kod pomorskih nesreća na moru i u priobalnom području, objavili su iz Brodosplita.

Duljina broda je 23,95 metra. Trup i nadgrađe bit će izrađeni od brodograđevne aluminijske slitine, a projektom će se dobiti funkcionalni, prepoznatljivi i inovativni proizvod visoke tehnološke razine.

Uz Brodosplit, na projektu sudjeluju Marine and Energy Solutions DIV d.o.o. (tvrtka koja je projektirala besposadni brod), BRODOGRADILIŠTE SPECIJALNIH OBJEKATA d.o.o., DIV GRUPA d.o.o. i Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj projekta je razvoj i demonstracija potpuno autonomnog besposadnog višenamjenskog broda koji će biti sposoban za autonomnu plovidbu u stvarnim operativnim uvjetima. Besposadno plovilo omogućit će učinkovitije raspolaganje resursima, uz nepostojanje rizika za posadu prilikom intervencija kojima bi se osigurao dugotrajan boravak na otvorenom moru ili vanjskim otocima bez potrebe za izmjenom posade. Očekuje se mogućnost brzog i autonomnog djelovanja u vidu prevencije i sprječavanja širenja zagađenja mora od nafte, a moći će se koristiti i za traganje osoba u moru zbog opreme i senzora koje posjeduje.

U autonomnom modu brod može detektirati i izbjegavati sudar na moru i bit će u mogućnosti kontinuirano nadgledati rizične objekte kao što su naftne i plinske platforme. Razina autonomije brodskih sustava koja će se doseći je na razini AL5 što se prema Lloyd registru klasificira kao potpuna autonomija uz rijetko nadzirane operacije u kojima sustav samostalno donosi i izvršava odluke u cijelosti. Brodski sustavi će biti u potpunosti zaštićen od kibernetičkih smetnji kroz namjenski razvijeni sustav kibernetičke zaštite.

Svrha projekta je jačanje tržišne pozicije brodogradilišta Brodosplit tehnološkim razvojem proizvoda koji je novina na međunarodnom tržištu te predstavlja veliki iskorak u ovladavanju tzv. tehnologijama budućnosti. Isto tako, programom istraživanja i razvoja želi se omogućiti razvoj funkcionalnog inovativnog proizvoda te posljedično plasman i komercijalizaciju na svjetskom tržištu.

Rad na projektu je započeo 30.06.2020., a sufinanciran je sredstvima u sklopu poziva ‘Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI) – faza II iz EU fondova.

Gastrofešta u centru Rijeke – kuvao se bakalar

0
Gastrofešta u centru Rijeke – kuvao se bakalar
Rijeka gastro fešta – bakalar – foto Hina

U centru Rijeke je u petak održana tradicionalna Gastrofešta koju uoči Badnjaka organiziraju Grad Rijeka i Turistička zajednica grada Rijeke u suradnji sa Studentskim centrom Sveučilišta u Rijeci i sponzorima.

Na Korzu i Trgu Republike Hrvatske je podijeljeno oko tri hiljade porcija prženih ribica koje je pripremio MP Stina, te oko 2500 porcija bakalara na gulaš koje je pripremio Studentski centar. Uslijedila je podjela tri tisuće kanape sendviča od bakalara na bijelo i isto toliko čaša žlahtine koje su pripremili i donirali Vinotel Gospoja iz Vrbnika, Poljoprivredna zadruga Gospoja, Radio Korzo, Agencija za marketing VJ Primorski i Općina Čavle.

Građanima su se pridružili riječki gradonačelnik Marko Filipović i predsjednica Gradskog vijeća Ana Trošelj sa suradnicima, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija, ravnatelj Studentskog centra Goran Manestar i  direktor TZ grada Rijeke Petar Škarpa.

Ovom prigodom je Filipović rekao: “Kraj godine prilika je da podvučemo crtu na sve ono što se u ovoj godini dogodilo i da lagano zakoračimo u sljedeću godinu. Nakon dvije godine pandemije korona virusa i suzdržavanja od druženja, vjerujem da su ljudi već željni i druženja i zabave i veselja, te ih i ovom prigodom pozivam da nam se pridruže na Korzu i na dočeku nove godine koju smo ove godine odlučili proslaviti bez vatrometa kako bismo poštovali i prava životinja i na taj im način omogućili mirnu novu godinu”.

Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor, više od tradicije…

Tradicionalnim novogodišnjim koncertom Gradske muzike Kotor, koja ove godine slavi 180 godina postojanja, sinoć  je i zvanično otvorena manifestacija  „Od Božića do Božića”.

Gradska muzika i njihovi gosti uspjeli su da na najbolji način uvedu Kotorane, koji su ispunili salu Kulturnog centra „Nikola Đurković”, u veselu atmosferu predstojećih praznika.

Pod dirigentskom palicom Darija Krivokapića u maniru pravih profesionalaca održali  su bogat koncert i prošetali publiku muzikom od bečkih klasika preko popularnih dalmatinskih melodija.

Koncert i manifestaciju “Od Božića do Božića” otvori je Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji je kazao:

Kao posebni gosti nastupila je ženska klapa Inkanto iz Kotora.

Novogodišnji koncert gradska muzika Kotor- Klapa Inkanto – foto Krsto Vulović

Predsjednik Gradske muzike Kotor Vladimir Begović, podsjetio je da tokom cijele ove godine nizom svečanosti obilježeno 180 godina postojanja ove institucije:

Koncert se tradicionalno završio Kolom Bokeljske mornarice.

Publika je uživala, podsjetimo, koncert je održan nakon dvije godine pauze zbog pandemije korona virusa.

Božićna poruka kotorskoga biskupa

0
Božićna poruka kotorskoga biskupa
Kotorski biskup mons Ivan Štironja – foto Boka News

Poštovana braćo svećenici, sestre redovnice,

dragi vjernici i svi ljudi dobre volje!

„Ne bojte se! Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist – Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama!“ (Lk 2,10-11).

Ove riječi, među ostalim, nalazimo u Evanđelju sv. Luke, poznatoga liječnika druge polovice prvoga stoljeća. Ne znamo u čemu je bio specijaliziran: u kardiologiji, kirurgiji ili nekoj drugoj medicinskoj grani, no zasigurno osjećamo da njegovo pero duboko zasijeca u naš život, u srce i u dušu sviju, a osobito onih koji se nađu u raznim životnim tunelima. Te su njegove Bogom nadahnute riječi istinska blagovijest, tj. velika radost svim narodima, muževima i ženama, djeci i mladima, djedovima i bakama, svima onima koji svoju sreću grade na neprolaznim vrijednostima vjere, nade i ljubavi.

Sv. Luka, zapravo, želi reći da je najavljena blagovijest i radost živa Osoba, živi Bog, Spasitelj – Krist – Gospodin, novorođenče povijeno u jaslama. Ponizni i jednostavni pastiri, koje je anđeo Gospodnji obavijestio, prvi su pohitali da ga pozdrave i da mu se poklone. Oni su u njemu prepoznali Boga, tu beskrajnu njegovu ljubav prema čovječanstvu, te mu, gledajući poniznim i jednostavnim očima, dali ime Božić – Mali Bog. Oni su ga, umjesto susjeda i rodbine, dočekali pjesmom, kako je već bio običaj dobrodošlice novorođenim dječacima.

Božić, braćo i sestre, sa svojom porukom istinske radosti dovikuje: Ne bojte se!, te daje odgovor svima onima koji su žalosni, bolesni, osamljeni, ostavljeni, zaboravljeni…

Božić, čestiti Božji narode, daje odgovor svima onima koje izjedaju sumnje i strahovi, malodušje, tuga, besmisao života, svima dovikuje – Ne bojte se!

Božić je, poštovani ljudi, sa svojom porukom ljubavi i mira, odgovor svima onima koji, bilo svjesno ili nesvjesno, izazivaju strah, krize, netrpeljivosti, razdore, nerijetko i ratove. Božić svima dovikuje: Ne bojte se, klonite se zla, a činite dobro, hrabro se suprotstavite zloduhu koji razara i ubija; neka se oholost zamijeni poniznošću, bahatost blagošću, zloća dobrotom. To je pravi put do pravoga mira.

Sveta Crkva u svom Božanskom časoslovu svakoga dana ponavlja Zaharijin hvalospjev: Blagoslovljen Gospodin Bog… što pohodi i otkupi narod svoj. Blagoslivljati Boga, hvaliti ga i slaviti, uzvišen je poziv svakoga vjernika, svakoga ljudskog bića. Na to nas poziva božanska osoba Isusa Krista, Svjetlo od Svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga – Božića, koji se želi roditi u vjernim srcima te po Crkvi Kristovoj svijet učiniti kraljevstvom života i istine, pravde, ljubavi i mira. Isus nas želi učiniti oruđem dobra u obnovi svijeta.

Zato, ne bojmo se! Otvorimo vrata Kristu! Neka se rodi u našim dušama, u središtu čovjekova života! Neka se rodi u mojoj i tvojoj savjesti, obitelji, središtu svakoga društva! Neka se rodi u mom i tvom susjedstvu, u mom i tvom narodu, u mom i tvom svijetu. Neka se rodi u svakom začetu djetetu i neka živi i razvija se do naravne smrti u svakom čovjeku.

Svima vama do kojih dođe ova poruka neka bude čestit Božić, blagoslovljeni blagdani i ispunjeni mirom i radosti, istinskim zajedništvom utemeljenim na vjeri, nadi i ljubavi.

Na dobro vam došli Božićni blagdani i svi dani nadolazne 2023. godine.

Vaš biskup Ivan Štironja

Katolički vjernici danas slave Badnji dan

0
Katolički vjernici danas slave Badnji dan
Badnjaci / foto Roko Stjepčević – Boka News

Katolički vjernici danas obilježavaju Badnji dan. To je dan uoči Božića. Ime mu dolazi od riječi bdjeti, jer se na Badnji dan, kao i na Badnje veče, simbolički bdije čekajući Kristovo rođenje.

Ponoćke će biti organizovane u mnogim crkvama Boke Kotorske.

Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju da će u subotu 24. decembra na Badnji dan, svete mise biti služene prema sledećem rasporedu.

Raspored-misa-Božić-2022

Troje mrtvih u pucnjavi u Parizu, ministar kaže da je napadač ciljao strance

0
Troje mrtvih u pucnjavi u Parizu, ministar kaže da je napadač ciljao strance
Pariz – foto EPA

Šezdesetdevetogodišnji napadač koji je u petak, 23. decembra, otvorio vatru na kurdski kulturni centar i frizerski salon u centru Pariza, ubivši tri i ranivši tri lica, namerno je tražio strance, izjavio je francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanin.

Penzionisani mašinovođa, “jasno je ciljao strance”, rekao je Darmanin novinarima, dodajući, međutim, da “nije sigurno” da su mu cilj bili “posebno Kurdi”, navodi agencija Frans pres (AFP).

Motivi napadača koji je uhapšen, još nisu poznati, kao ni veze sa ultradesničarskim organizacijama ili pojedincima, ali, kako je rekao ministar, zna se da je član streljačkog sportskog kluba “i ima nekoliko registrovanih komada oružja”.

Darmanin je naredio pojačano obezbeđenje kurdskih sastajališta u Francuskoj, kao i turskih diplomatskih sedišta.

U napadu su dve osobe ubijene na licu mesta, dok je treća podlegla povredama.

“Ima troje mrtvih, jedna osoba na intenzivnoj nezi i dve osobe sa teškim povredama, a osumnjičeni, koji je uhapšen, takođe je povređen, naročito po licu”, rekla je novinarima pariska tužiteljka Lori Bekju.

Gradonačelnica Aleksandra Kordebard rekla je da su na meti napada bili Centar kurdske zajednice, restoran i frizerski salon. Dvije osobe su upucane u salonu.

Novogodišnji koncert GPD Tivat 28. decembra

0
Novogodišnji koncert GPD Tivat 28. decembra
Koncert

U susret novogodišnjim praznicima, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat  će ovu 2022. godinu, koja je na izmaku, ispratiti tradicionalnim Novogodišnjim koncertom.

Novogodišnji koncert, pod dirigentskom palicom kapelnice prof. Nevile Klakor, održaće se u srijedu, 28.12.202022. godine u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat (Dom „Gracije Petkovića“), sa početkom  u 19.00 h.

Gost večeri je klapa “Jadran” iz Tivta.

Ulaz je slobodan !

Dragi prijatelji, Pozivamo vas  da u što većem broju dođete na naš koncert i uživate u muzičkom programu, koji smo vam  pripremili za doček predstojeće 2023. godine.

Umro pjevač Massimo Savić

0
Umro pjevač Massimo Savić
Massimo Savić

Pjevač Massimo Savić umro je u  Zagrebu u 60. godini života, objavila je u petak na Massimovim službenim Facebook stranicama njegova obitelj, supruga i kći.

”Naš tata, suprug, ponos i ljubav, Massimo Savić, napustio nas je nakon kratke, ali herojske borbe. Iako je otišao s ovoga svijeta, u našim će dušama živjeti vječno, nasmijan, topao, snažan, pun ljubavi i satkan od umjetnosti”, zapisale su na službenim stranicama supruga Eni i kćer Mirna.

Vijest o iznenadnoj smrti Massima potvrdili su i iz diskografske kuće Aquarius Records. Massimo Savić je umro u Vinogradskoj bolnici, prenijeli su mediji.

Hrvatski pjevač i skladatelj, Massimo Davić rođen je u Puli 1962. godine. Godine 1982. osniva  art rock grupu Dorian Gray s kojom 1983. objavljuje album „Sjaj u tami“, a godinu dana kasnije i „Za tvoje oči“.

Od 1986. nastupa samostalno te izdaje albume „Stranac u noći“, „Elements“, „Massimo“, „Vještina 1“, „Vještina 2“, „Sunce se ponovo rađa“, „Dodirni me slučajno“, „1 dan ljubavi“ i „Sada“.

U svojoj bogatoj glazbenoj karijeri surađivao je s mnogim glazbenicima, među ostalima i s Arsenom Dedićem,

Massimo je devet puta nagrađivan nacionalnom diskografskom nagradom Porinom za mušku vokalnu izvedbu, s prvog Porina dobio je 2004. za izvedbu skladbe “Znam zašto te osjećam”.

Čarobni božićni doživljaj u Sloveniji: Žive jaslice u Postojnskoj jami

0
Čarobni božićni doživljaj u Sloveniji: Žive jaslice u Postojnskoj jami
Postojnska jama Foto: Aleš Beno /AA

Postojnska jama u Sloveniji sa Živim jaslicama jedan je od najatraktivnijih božićnih doživljaja na svijetu, što je objektivom danas ekskluzivno na generalnoj probi zabilježio fotoreporter Anadolu Agency (AA).

Postojnska jama jedna je od najposjećenijih turističkih atrakcija u Evropi i svake godine u njoj bude više od 500.000 turista. Prva predstava Živih jaslica u Postojnskoj jami prikazana je 1989. godine. Kasnije su Žive jaslice iz Postojnske jame postale poseban spektakl koji je nakon 33 godina tradicije poznat diljem svijeta.

Od 25. do 30. decembra posjetioci će imati priliku da dožive pravu biblijsku priču u zapanjujućem okruženju Postojnske jame i prepuste se jedinstvenom bajkovitom ozračju. Više od 150 lokalnih glumaca zajedno s vrhunskim muzičarima od 13.30 sati nadalje svaki dan u spomenutom periodu pripremat će nekoliko prekrasnih božićnih predstava duboko ispod površine zemlje.

Šesnaest prizora iz biblijske priče raspoređeno je po pet kilometara dugoj turističkoj stazi osvijetljenoj s 2.100 šarenih sijalica. Uz tradicionalni božićni sajam i fotografsku izložbu cijeli park Postojnska jama oživljava u blagdanskom ozračju.

Ovogodišnje Žive jaslice ponovo su zasjale uz audiovizualne efekte i kostime čarobnog pozorišta.

Postojnska jama se sastoji od kompleksa tunela, galerija i dvorana, a 24.120 metara dugi je prostor od nekoliko jama u blizini Postojne.

Postojnska jama je stvorena erozijom rijeke Pivke, čije su vodene mase tokom dva miliona godina oblikovale njenu unutrašnjost.

Stalna temperatura u unutrašnjosti jame je do prije nekoliko godina iznosila 8 stepeni Celzijevih, dok se u zadnje vrijeme kreće između 8 i 10 stepeni. Najveća dubina jame je 115 metara.

Strategije razvoja turizma Kotora do 2030.godine

0
Strategije razvoja turizma Kotora do 2030.godine
Kotor – foto Roko Stjepčević

Pezentacija Strategije razvoja turizma Kotora do 2030.godine, koja će biti održana u četvrtak 29.12. u 19 sati u hotelu Cattaro u Starom gradu.

U okviru navedene prezentacije će biti  predstavljeni strateški pravci razvoja turizma, odnosa stacionarnog i kruzing turizma, razvoja turističkih proizvoda u kontekstu održivosti destinacije, ali i upravljanje kvalitetom i marketingom turističke destinacije, kao i projekcije ljudskih resursa, naposljetku i sagledavanje kriznog menadžmenta na nivou destinacije, uslijed svih aktuelnih zdravstvenih i geopolitičkih kriza na globalnom nivou.

Dokument je koncipiran sa akcentom  na održivi razvoj koji omogućava adekvatan i stabilan napredak turističke destinacije, čija prezumpcija su optimalni prostorni planovi, njihovo potpuno respektovanje i u skladu sa tim razvoj skladne turističke politike, kao i razvoj novih turističkih proizvoda koji će omogućiti unapredjenje kvaliteta destinacije i ekstenziju sezone.

S obzirom na činjenicu da je turizam složen sistem u kojemu sudjeluje velik broj stakeholdera, koncipiranje navedenog dokumenta ima za cilj unaprediti komunikaciju destinacijskog menadžmenta i lokalnih stakeholdera, jer upravo od njih zavisi uspješnost implementacije načela ekonomske, ekološke i sociološke održivosti.

Navedeni dokument ima i za cilj definisati maksimalnu nosivost užeg i šireg gradskog jezgra na osnovu EU indikatora održivosti, a kako bi se reducirao pritisak na navedeno područje.