Dani nauke i inovacija na Pomorskom fakultetu Kotor

0
Dani nauke i inovacija na Pomorskom fakultetu Kotor
Dani nauke i inovacija na Pomorskom fakultetu Kotor

Na Pomorskom fakultetu Kotor Univerziteta Crne Gore su u subotu, 1.oktobra 2022. godine svečano otvoreni “Dani nauke i inovacija“ u okviru programa za podsticanje inovacione kulture Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore.

Fakultet je tim povodom imao čast da ugosti  Ministarku nauke i tehnološkog razvoja, prof. dr Biljanu Šćepanović sa saradnicima. Goste je dočekala prodekanica za razvoj i inovacije, prof. dr Tatijana Dlabač, a zvaničnici Ministarstva imali su priliku da se upoznaju sa resursima i aktivnostima Pomorskog fakulteta Kotor.

Između ostalog, predstavljeni su im savremeni koncepti studija i istraživanja koji se na Fakuletu realizuju, a koji uključuju primjenu brojnih sofistriciranih simulacija brodskih operacija i procesa, uključujući navigaciju, mašinski kompleks i brodski elektro-energetski sistem. Osim toga, ukratko su predstavljene brojne projektne aktivnosti zahvaljujući kojima Fakultet konstantno osnažuje svoje naučno-tehnološke kapacitete.

U tom smislu, posjetiocima i široj javnosti je posebno interesantan Centar za istraživanja, inovacije i preduzetništvo, u okviru kojega su predstavljeni laboratorija za ispitivanja goriva, novootvorena laboratorija za podvodnu arheologiju i podvodna istraživanja, laboratorija za 3D modeliranje i štampu, kao i tzv. Smart Bay laboratorija  za mjerenje i praćenje potencijalnog zagađenja vazduha na području Zaliva.

Ministarka Šćepanović izrazila je zahvalnost menadžmentu i osoblju Pomorskog fakulteta Kotor na spremnosti da se uključe u manifestaciju „Dani nauke i inovacija“ koja se sad već tradicionalno održava u organizaciji Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore. Posebno zadovoljstvo Ministarka je iskazala zbog upoznavanja sa novim naučno-tehnološkim kapacitetima i inovacijama koje se realizuju na Pomorskom fakultetu, a koji su od značaja i za Univerzitet i za naučno-tehnološku promociju Crne Gore.  Uz zahvalnost na srdačnom prijemu i organizaciji samog događaja u okviru kojega je Pomorski fakultet Kotor ugostio preko 200 učenika osnovnih i srednjih škola iz raznih gradova Crne Gore, ministarka Šćepanović istakla je i značaj činjenice da je Pomorski fakultet Kotor otvorio vrata za sve generacije našeg društva u okviru kojih je predstavio dio obrazovnog procesa kojim se ovaj Fakultet bavi, ali i naučno-tehnološka dostignuća kojima Fakultet daje svoj značajan doprinos u okviru Univerziteta i cijele Crne Gore.

Kao što je već pomenuto, vođeni sloganom „Dana nauke i inovacija: Maštaj, kreiraj, inspiriši“, predstavnici Pomorskog fakulteta Kotor su, osim predstavnika Ministarstva, ugostili su i veliki broj učenika osnovnih i srednjih škola. Dragi i veseli gosti  Fakulteta bili su učenici osnovnih škola: „Narodni heroj Savo Ilić“ iz Kotora, „Lovćenski partizanski odred“ sa Cetinja, „Kekec“ iz Sutomora, kao i učenici Srednje pomorske škole iz Kotora i Gimnazije sa Cetinja sa svojim nastavnicima.

Gosti manifestacije bili su i studenti sa Pomorske akademije “Mircea cel Bătrân” iz Konstance iz Rumunije koji će tekući akademski semestar provesti na Fakultetu u okviru programa studentske mobilnosti ERASMUS+. Uz profesore, saradnike i nenastavno osoblje, Pomorski fakultet danas su predstavljali i studenti i partnerske institucije Pomorskog fakulteta Kotor.

Crnogorska jedriličarska posada oborila rekord regate Mrduja – Maxi Jena opet prva prošla kroz cilj

Prošlogodišnji pobjednici Maxi Jena opet su prvi prošli kroz cilj


Na 91. Mrduji, u konkurenciji od 190 brodova, Maxi Jena MM sa skiperom Milošem Radonjićem slavi trofej najbržeg broda. Regata (22 nautičke milje) je završena za 2:01:45, što je za oko 8 minuta brže od rekorda koji je 12 godina držao Joško Berket, tadašnji gradonačelnik Splita sa brodom Marina Kaštela.

Crnogorska posada već drugi put zaredom osvaja prestižan trofej u tradiciji jedne od najstarijih regata Jadrana.

Dan je obilježilo slavlje, uz zahvalnost skipera prema posadi od 23 člana, koja je odradila izvrstan posao. Radonjić je za hrvatske medije prokomentarisao je da ih je vrijeme malo znenadilo jer se nisu nadali da će im biti orca u pravcu Mrduje sve vrijeme, međutim u pravcu Splita uspjeli su to nadoknaditi i oboriti rekord.

Foto Božidar Vukičević/Cropix

Nakon Maxi Jene, kroz cilj je prošao brod Polet Furioso,  dok je treće mjesto zauzela posada broda Toto Travel Tutta Trieste.

Ova regata je uvijek odlična uvertira za ono što slijedi za ekipu MM sailing teama sledećeg vikenda – svjetski poznata Barcolana, na kojoj nastupa preko 2.500 brodova svake godine, i koja je pravi nautički spektakl.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara SO – Herceg Novi

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, ilustrovane epske fantastike, knjiga za mlade i knjiga za djecu.

Deca Volge roman je Guzelj Jahine višestruke dobitnice književnih nagrada. Autorka obrađuje 20-ak godina burne ruske istorije opisujući život njemačke autonomne zajednice u stepama kraj Volge. Učitelj Jakob Bah, glavni junak romana, živi miran život na selu, sve dok ne počne da podučava Klaru. Među njima se rasplamsava zabranjena ljubav, i tu počinje nezaboravna priča o preosjetljivom, ranjivom junaku. Deca Volge je roman u čijem su prvom planu ljubav, rađanje, djeca, ali i smrt, istorija, rat. U sve ovo upleten je i magični svijet ruskih i njemačkih bajki. Izdavač je Laguna.

Ja nemam svoje ime autora Ju Hue zbirka je koja obuhvata priče nastale u drugoj polovini prošlog vijeka. Rijetki su savremeni kineski, a i svjetski pisci koji tako dosljedno i hrabro ukazuju na probleme s kojim se suočava ugroženi i marginalizovani dio društva. Ju Hua u svom stvaralaštvu preuzima imena svih onih potlačenih Kineza koji nemaju mogućnost da progovore o teškom položaju koji im je namijenio protivurječni društveni sistem, podsjećajući nas pritom da su, u stvari, istinski bezimeni svi oni koji do sopstvene sreće dolaze gazeći po dostojanstvu drugih, jer ne zaslužuju da se nazovu čovjekom. Izdavač je Geopoetika.

Okretište je knjiga u kojoj Damir Karakaš hrabro iznosi svoj osjećaj bespomoćnosti i paranoje prikazujući borbu između želje za osvetom i povratku normalnom načinu života. Riječ je o dosad najintimnijem Karakaševom djelu koje se bavi pronalaženjem mehanizama za vraćanje povjerenja u ljude uprkos teškoj psihofizičkoj traumi. Okretište je remek-djelo pisca poznatog po sažetom izrazu i predstavlja njegovu apsolutnu književnu zrelost. Izdavač je Booka.

Sadio Garavini di Turno je od rane mladosti maštao o odlasku u daleki svijet. Zvali su ga kraljem avanturista. Lolomai je njegova knjiga u kojoj nam je prenio istinite priče, priče koje kao da dolaze iz zemaljskog raja, daleko od svake civilizacije. Princeza jednog indijanskog plemena zvana Lolomai postaće mu žena. Međutim, na kraju će im di Turno donijeti prokletstvo moderne civilizacije i natjerati ih da napuste zemlju svojih predaka. Autor nam je ostavio nevjerovatno svjedočanstvo o tajnama ljudi koji nestaju a iz kojih se može naučiti više nego iz naučnih studija. Izdavač je Lom.

Igra prestola – Ilustrovano izdanje Džordža R. R. Martina donosi nam između ostalog slike u boji kao i crnobijele ilustracije. Ovi crteži udahnuli su novi život spletkama i tajnama, romantici i avanturama veličanstvene sage. Zima je, a na sjeveru živi kralj Robert. Ledenim prostranstvom u njegovo ime vlada Edvard Stark koji živi u miru i udobnosti sa suprugom, sinovima i kćerima. Još dalje, iza velikog Zida, prostire se divljina i u njoj strašna, neprirodna bića, zaboravljena tokom dugog ljeta. Niko, međutim, ne obraća pažnju na princa Visertisa koji planira da povrati svoje zakonito mjesto na tronu. Izdavač je Laguna.

Genijalne mozgalice za pametnu decu knjiga je sa zadacima i rješenjima doktora Gareta Mura. Zadaci se mogu rješavati onim redom koji djeci najviše odgovara i svakom zadatku posvetiti onoliko vremena koliko je potrebno. Nakon što se zadatak riješi odmah se može provjeriti jesmo li to uradili na dobar način. Autor preporučuje da se rješavanje zadataka počne čitanjem uputstva koje se nalazi na početku knjige jer je to vrlo važno za mozgalice koje nas očekuju, kao i da se rješenja pišu grafitnom olovkom kako bi se eventualne greške mogle obrisati. Izdavač je Laguna.

Mali umetnici nova je zabavna edicija za učenje i bojenja na kreativniji način, koja će nam istovremeno pomoći da se upoznamo sa najznačajnim slikarima. Kroz igre i zanimljivosti u njoj nas očekuju ni manje ni više nego Vinsent Van Gog, Pablo Pikaso, Leobardo da Vinči, Klod Mone, Renoar, Anri Matis, Pol Gogen i Pol Kle. Ova knjiga-slikovnica nam omogućava da završimo i obojimo ponuđeni model, da posmatrajući pažljivo sliku pogodimo koji dio platna nedostaje, da preslikamo sliku pomoću ponuđenog modela, i uz sve to, da saznamo mnoge zanimljivosti o slikaru iz određene sveske. Izdavač je Miba books.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Adrović: U planu izgradnja objekta za smještaj 52 korisnika Doma starih u Risnu

0
Adrović: U planu izgradnja objekta za smještaj 52 korisnika Doma starih u Risnu
Foto: Ministarstvo rada i socijalnog staranja

Domu starih “Grabovac” u Risnu u planu je izgradnja novog objekta za smještaj 52 korisnika, na mjestu sadašnjeg “H“ paviljona, saopštio je ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović na svečanoj akademiji prilikom obilježavanja 75 godina rada ove ustanove.

On je kazao da će resorno ministarstvo učestvovati u ukupnim troškovima izgradnje, te da će objekat biti izgrađen po svim savremenim standardima kada je riječ o zbrinjavanju građana starije životne dobi.

– Ovo je ustanova sa višedecenijskom tradicijom i primjer je dobre prakse brige o starima, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu. Kao resorni ministar potrudiću se da zaposleni u oblasti socijalne i dječje zaštite budu prepoznati od strane društva na adekvatan način – istakao je Adrović.

On je korisnicima i zaposlenima u Domu starih “Grabovac” čestitao jubilej – 75 godina rada ustanove, a svim starijim osobama njihov praznik -Međunarodni dan starijih osoba.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su kazali da JU Dom starih “Grabovac” u Risnu trenutno pruža smještaj za 265 korisnika o kojima brine 119 zaposlenih.

– Dugo vremena ovaj dom je bio jedina ustanova za zbrinjavanje i smještaj građana starije životne dobi – poručili su iz tog resora.

Tivatska Akcija i Goran Božović – Časno i odgovorno za bolji Tivat – Jer smijemo i umijemo – Mirko Kovačević poručuju…

0
TA-i-GB-JER-SMIJEMO-I-UMIJEMO

„Zaslugom“ partija pobjednica državnih izbora od 30. avgusta 2020. godine, koje za dvije godine nisu usvojile Zakon o oduzimanju kriminalom stečene imovine niti Zakon o lustraciji (kojeg više i ne pominju), koje su zbog svojih političkih igara i partijskih interesa jednog Milivoja Katnića pustili više od godinu dana da bude na čelu Specijalnog državnog tužilaštva i opstruira sve istrage protiv pripadnika bivšeg kriminalnog režima – mi smo u situaciji da OKG partije bivše vlasti i mnogi njihovi funkcioneri koji bi trebalo da su odavno u zatvoru i da im se ispituje porijeklo imovine, mirno nastupaju na izborima, i još nastupaju kao opozicija koja ima legitimitet, ističe se u saopštenju izborne liste TIVATSKA AKCIJA i GORAN BOŽOVIĆ-ČASNO I ODGOVORNO ZA BOLJI TIVAT – JER SMIJEMO I UMIJEMO – MIRKO KOVAČEVIĆ

Zamislite mjeru drskosti i provokacije kad se poltroni, poslušnici, i saučesnici  Siniše Kusovca, Ivana Novosela i njihovih prethodnika – koji su, kao sekretari, odbornici, službenici i članovi partije učestvovali u sprovođenju njihovih nebrojenih krivičnih djela i na svaki drugi način podržavali decenijsko pljačkanje budžeta Opštine Tivat – sada predstavljaju kao legitimna opozicija, kao „reformisana“ nevinašca  koja su se rodila tek prije dvije godine!

Novi vršioci dužnosti Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva su počeli da rade, ali privođenja Vesne Medenice, Blaža Jovanića, Veselina Vukotića i ostalih, samo su vrh ledenog brijega; koliko još  treba da čekamo da se dođe do tivatskih opštinskih funkcionera? Ogromno vrijeme je izgubljeno i gubi se – krivična odgovornost sigurno dolazi, ali, s protokom vremena, sve su manje šanse i da Opština Tivat povrati ogroman novac koji je brojnim krivičnim djelima popljačkan u periodu prije 30. avgusta 2020.

Uskoro, 23. oktobra desiće se konačni debakl, i potpuna politička marginalizacija OKG partija bivšeg režima, u svih 14 opština u kojima su lokalni izbori. Ali, nama to nije nikakva satisfakcija, i ne smijemo dozvoliti da nam bilo ko to predstavi kao mjeru pravde kojom se treba zadovoljiti.

Samo krivična odgovornost, i oduzimanje opljačkane imovine – jesu minimum koji građani očekuju nakon trideset godina terora. To je minimum pravde, i jedini osnov nade da u budućnosti možemo biti normalnije društvo, ističe se u saopštenju.

Rusija više ne isporučuje plin Italiji, kaže energetska kompanija Eni

0
Rusija više ne isporučuje plin Italiji, kaže energetska kompanija Eni
Plinovod – Foto: – / Shutterstock

Rusija je prestala isporučivati plin Italiji, saopštila je talijanska energetska kompanija Eni u subotu.

Ruska kompanija Gazprom obavijestila je u subotu Eni da više ne može isporučivati plin preko Austrije. Ruski plin inače stiže i distribuira se iz talijansko-austrijskog pograničnog grada Tarvisija.

Glasnogovornik Enija rekao je novinskoj agenciji ANSA da je Gazprom saopštio kako više ne može isporučivati plin Austriji. Međutim, prema informacijama iz Enija, Austrija nastavlja primati ruski plin, dodao je glasnogovornik.

Do izbijanja rata u Ukrajini Italija je oko 40 posto plina dobivala iz Rusije. Nakon toga su vlada u Rimu i Eni, tvrtka u djelomičnom državnom vlasništvu, sklopili sporazume s nekoliko drugih zemalja, poput Alžira, kako bi smanjili ovisnost o Moskvi.

Posljednjih mjeseci Italija je dobivala samo oko 25 plina iz Rusije. U posljednjih nekoliko dana isporučene količine su jako pale.

Na današnji dan prije 31 godinu počeo napad na Dubrovnik i jug Hrvatske

0
Na današnji dan prije 31 godinu počeo napad na Dubrovnik i jug Hrvatske
Napad na Dubrovnik 1991

Prigodnim tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani u subotu obilježavaju 31 godinu od početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu – 1. oktobra 1991.

Na brdu Srđ položeni su vijenaci uz molitvu. U 18 sati u luci Gruž spustit će se vijenci u znak sjećanja na poginule na moru. Sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu služit će se u 19 sati u franjevačkoj crkvi Male braće.

Prvog dana oktobra 1991. tačno u 6 sati više od 13 hiljada pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć srpskih i crnogorskih rezervista, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera.

Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crti obrane dugoj više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.

Napad na Dubrovnik

Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.

Samo u prvoj sedmici oktobra poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila.

Već 5. oktobra srpsko-crnogorski agresor zauzeo je Konavle i Slano i tako presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske. Do kraja listopada izbio je na same prilaze gradu u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 hiljada ljudi. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srpsko-crnogorskih postrojbi u grad i učvrstili crtu obrane.

Najteže dane u višestoljetnoj povijesti Dubrovnik je pretrpio u studenome i prosincu 1991.. Od 8. do 14. novembra te 6. decembra, na blagdan Svetoga Nikole, u jakim napadima na grad je palo više od 5.000 topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.

Tokom srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 hiljde prognanih i izbjeglih.

Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.

Tivat – Pogledajte ko su kandidati na lokalnim izborima 23. oktobra

0
Tivat – Pogledajte ko su kandidati na lokalnim izborima 23. oktobra
Tivat izbori – foto Boka News

Na lokalnim izborima u Tivtu 23.oktobra za vlast će se boriti devet lista, donosimo Zbirnu izbornu listu za izbor odbornika u SO Tivat:

1. “Temelj za bolji Tivat”- URA – SNP nosilac liste je Ljubomir Jovanović, na listi su Aleksandar Davidović, Milinko Papović, Jasmina Kosać, Olivera Mišković Vidojević, Marjan Brčić, Nebojša Malević, Svetozar Čelanović, Davor Stojanović, Vedran Gverović, Ljubiša Radović, Nina Jovanović,  Boško Rakočević, Krsto Samardžić, Marina Popović, Mario Penava, Anastasija Davidović, Darko Nikolić, Saša Bulaić, Marija Jarić, Aleksandar Rančić, Duško Korać, Anja Stojanović,  Jovanka Delać, Jelena Raičević, Lana Klenak, Jovo Radonjić, Aleksandar Čalović, Balša Bulatović, Dragan Marić i Jelena Popović.

2. Tivatska Akcija i Goran Božović – Časno i odgovorno za bolji Tivat – Jer smijemo i umijemo – Mirko Kovačević je nosilac izborne liste a pored njega na listi se nalaze: Goran Božović, Miomir Abović, Sanja Vuković, Bojana Đurović, Aleksandar Dragojević, Vesna Barbić, Petar Bilafer, Ivo Pean, Aleksandar Filipović, Valentina Božović, Vladimir Bauk, Ljubiša Macanović, Nataša Fažo, Tamara Milović, Andrea Tripović, Srećko Elkaz, Vukašin Lakić, Tijana Dragojević, Mario Kurtin, Mile Albijanić, Slobodan Perišić, Mišel Horvat, Dušanka Ribica, Petrana Stojović, Nikola Strahinja, Katarina Račeta, Zlatko Škanata, Ljubomir Tufić, Dragica-Beba Bogdanović, Saša Dubljević, Andrija Rašica.

3. Bokeški Forum – Ajmo za Tivat, Ajmo za Boku – nosilac Izborne liste je dr Andrija Petković, a pored njega na listi se nalaze: Marija Maja Giljača, Ivana Aranđus, Sandra Sindik, Damir Nikolić, Dijana Petović Brguljan, Branislav Banjo Matijević, Nenad Kostić, Slobodan Marić, Ivan Vuksanović, Mirela Štilet, Jasna Kijac, Jelena Kvaščev, Kathrine Crvelin, Marinka Perović, Andrej Pavlović, Janko Vučić, Ivan Bošković, Nemanja Dubravčević, Staša Ćeranić, Saša Marković, Mirko Vulević, Danijel Vuković, Jelkica Petrović, Olga Uskoković, Gordana Goca Marković, Dolores Pivić, Andrija Bulajić, Dijana Sindik, Predrag Kovačević, Vedran Božinović, Igor Radošević.

4. Prava stvar Za Tivat svih nas Koalicija Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija, nosilac liste je Dubravka Nikčević, na listi su Slađana Božinović, Julija Samardžić, Zdravko Mitrović, Aleksandar Đurović, Vatroslav Belan, Miloš Popivoda, Renata Bergam Grandis, Nebojša Kašćelan, Tonino Fantić, Igor Petković, Aneta-Ana Radmilović, Željko Tomanović, Nikola Došljak, Boško Petrović, Ana Ivanović, Ana Pavićević, Ćazim Lisičić, Vujadin Krivokapić, Ranko Bekonja, Nikola Bogdanović, Edin Pupović, Radojka Terić, Matija Grabić, Jasna Vujović, Karla Matijević, Nikola Banićević, Rahima Avdić, Dragana Đukanović, Miroslav Sindik, Dragan Kostić i Bujar Gaši.

5. “Narod pobjeđuje,  Demokrate, DSS, Evropa sad! Za Tivat“ noslica liste je Željko Komnenović, a pored njega se na listi nalaze: Vladimir Arsić, Zorica Bulatović, Dejan Risančić, Nina Lakičević, Goran Vujović, Dejan Piper, Siniša Samardžić, Tonći Janović, Nina Purović, Petar Samardžić, Dejan Kandić, Vlado Brguljan, Milan Kovačević, Slađana Vuković, Vladimir Španović, Ankica Bogdanović, Gojko Ivanović, Jovana Potežica, Milisav Šćekić, Gorčin Čvorović,  Jelena Šćekić, Đorđe Jovićević,Milijana Savić, Srđan Krunić, Slobodan Lakićević, Vladan Vojvodić, Zorana Jovanović, Vučeta Stanišić, Dalibor Kosović, Vladana Perović i Mihajlo Danilović.

6. “Za budućnost Tivta i Boke – DF” nosilac liste je Miljan Marković, na listi su Milanka Brajković, Giljača Saša, Jovan Manojlović  , Vesna Brinić, Željko Šovran, Predrag Klakor, Dragan Bulajić, Đoko Vukmirović, Neda Kosorić, Snežana Vukosavović Novosel, Jugoslav Vasić, Časlav Šljukić, Siniša Pupović, Tijana Vuković Bakračević, Sanja Gavrilović, Vasilije Samardžić, Jovana Krivokapić, Vlado Pepić, Danilo Brajković, Jelena Odalović, Gordana Janković, Nikoleta Rakočević, Lidija Kralj, Uroš Arambašić, Zoran Kadić, Vladimir Ristović, Ilinka Ćulafić, Slađana Vasić, Miroslav Rončević, Miladin Marković i Mirko Metikoš.

7. “HGI – Tivat – naše mjesto pod suncem” nosilac liste je Adrijan Vuksanović, na listi su Ilija Janović, Sandra Krstović, Ana Vuksanović, Mirjana Nikolić, Anto Perčin, Tanja Grabić, Mato Krstović, Anja Andrić, Vedran Nikolić, Mladen Božinović, Miroslav Franović, Marijana Belan, Zvonimir Deković, Zvonko Perušina, Elvis Brkan, Marija Golub, Mladen Perušina, Danijel Dado Radošević, Iva Petković, Matej Knezović, Davor Kaštelanović, Darija Žegura, Gracija Škanata, Miroslav Sindik, Ana Lasić, Anton Stjepčević, Sonja Ivić, Zlatko Krasan, Nenad Brkan, Dražen Perak i Valentina Andrić.

8. Grupa birača “Krtoljska lista – Složno svi” nosilac liste je Jovan Brinić, na listi su Ilko Klakor, Dijana Đinović,  Marko Mikijeljević, Pavle Kostić, Nikola Đurđenović, Tanja Peričić, Bojan Frank, Miloš Tripinović, Kristina Malinić, Marko Rautović, Petar Dubravčević, Srđan Ivošević, Nikola Petrović,  Marta Čepić, Mirko Kostić, Milica Katić, Vlado Terić, Marko Terić, Jelena Starčević, Stefan Starčević, Igor Kordić, Luka Tomović, Milica Đinović, Sanja Đurišić, Andrea Iker, Aleksandar Dubravčević, Davor Đerasimović, Vesna Potpara, Radivoje Danilović, Ljubo Perović i Alen Jokić.

9. “Arsenal za Tivat” nosilac liste je Budimir Cupara, a pored njega na listi se nalaze: Josip Nikolić, Milijana Dubak, Darko Botica, Jovan Đurđevac, Marko Cvijović, Veselin Radulović, Izabela Urošević, Aleksandar Saša Slavković, Dragomir Gačević, Ružica Đukanović, Miljenko Petković, Asim Hodžić, Petar Erceg, Tina Teskera, Ludvig Lukšić, Paula Knežević, Gordan Krstović, Veselin Kašćelan, Boris Cupara, Milka Mitošević, Radojica Milović, Vitomir Ćetković, Velimir Đurović, Ranka Žarković, Marko Čelanović, Aleksandar Maksić, Željko Manojlović, Verica Stojković, Toplica Veličković, Nadežda Krstić, Ruža Petrović.

Reagovanje koalicije NP-DCG-ES-DSS: Zaživio je pravi, novi sistem vrijednosti…

0
Narod pobjeđuje – Da zapečatimo

“Dragi sugrađani, obavijestili smo pripadnike partije čiji su funkcioneri u istražnom i pod istragama, da je svako njihovo saopštenje srozavanje sopstvenog rejtinga i ugleda. Potrebu za mazohizmom i političkim suicidom ne možemo im obuzdati. To su zaslužili”- kaže se u reagovanju koalicije NP-DCG-ES-DSS.

Želimo da Vam kažemo da preduzeća, institucije, sportski klubovi, nevladine organizacije neće u jeku kampanje biti taoci političke borbe. Za te principe smo se borili, i u to smo sigurni !

Vi gospodo iz “prave stvari”, nikako da shvatite, da su vaša vremena prošla. Nikad više nećete biti dio nekog sistema. Zaživio je pravi, novi sistem vrijednosti. Potrebno je još samo malo da patrljke dps-ovske vladavine zbrišemo i na centralnom nivou. Tako ćemo zapečatiti velikim uspjehom našu tešku borbu. To je jedino što još ima smisla.

I jos nešto, menadžment lokalne uprave radi prave stvari, temeljno. Iznijeli smo dio onoga što će se realizovati u skorije vrijeme. Pa nije valjda da vam je to zasmetalo? No, da bi vam bilo lakše, ovih dana ,kad već tražite, obavijestićemo vas i o onome što tek predstoji. Uz put, ne znamo da li su vam šapnuli, uhapsili su jednog “vašeg” nadzornog organa. ĆUTITE !?Zar niste čuli? Obećali smo da će tako biti. Ispunili smo obećanje. Idemo dalje”- kaže se u reagovanju koalicije NP-DCG-ES-DSS.

Priznanje u Atini – Grad Trebinje nagrađen za turističku valorizaciju parka prirode Orjen

0
Priznanje u Atini – Grad Trebinje nagrađen za turističku valorizaciju parka prirode Orjen
Trebinje – foto Boka News

Grad Trebinje, sa pričom “Park prirode Orjen – zaštićeno područje u službi unapređenja turističke ponude i održivog razvoja”, našao se ponovo među najboljim pričama o održivom razvoju u okviru ovogodišnjeg takmičenja Top 100 priča održivog razvoja, koje organizuje organizacija Green Destinations (2022 Green Destinations Top 100 Stories Competition),saopšteno je iz gradske uprave.

Ceremonija dodjele prestižnih nagrada održana je u Atini, a sertifikat za Grad Trebinje svečano je uručen zamjeniku gradonačelnika Draženu Boškoviću, koji je ove godine bio i jedan od voditelja programa proglašenja dobitnika nagrade.

– Ovo je izuzetan uspjeh za našu lokalnu zajednicu i pokazatelj odličnog rada u sektoru turizma u pogledu realizacije projekata koji doprinose održivom razvoju destinacije – rekao je Bošković i dodao da je Grad tokom prijave za takmičenje u Atini imao tehničku podršku projekta USAID Turizam.