PRAVA STVAR, Za Tivat svih nas Koalicija DPS, SD, SDP, LP
Razgovori o saradnji nakon lokalnih izbora u Tivtu nastavljeni su i teku u kontinuitetu. Sa Hrvatskom građanskom inicijativom ponovljen je razgovor i još jednom podijeljeni zajednički stavovi i razmotrena rješenja koja bi u narednom periodu bila neophodna u cilju postizanja kako političke stabilnosti u Tivtu tako i potrebom za ubrzanijim razvojem našeg grada.
Politički dijalog nastavili smo sa Bokeškim forumom, sa kojim dijelimo građanske vrijednosti. Razgovor je protekao u duhu razmjene stavova i mišljenja sa ciljem razmatranja aktuelnog političkog ambijenta u Tivtu.
Koalicija “PRAVA STVAR, Za Tivat svih nas – DPS, SD, SDP, LP” nastaviće razgovore sa političkim subjektima u Tivtu, kaže se u saopštenju.
Ambasador Francuske u Crnoj Gori, Kristijan Timonije boravio je danas u zvaničnoj posjeti Herceg Novom, tokom koje je sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem i saradnicima razgovarao o povezivanju u oblasti kulture, a potom su položili vijence na spomenik francuskim vojnicima na Ilinici, povodom Dana primirja u Prvom svjetskom ratu.
Ambasador Timonije je, polažući cvijeće, kazao da je dirnut što na mjestu izuzetne ljepote može da se prisjeti francuskih vojnika poginulih u Napoleonovim ratovima u Boki Kotorskoj, kao i svih onih koji su stradali u ostalim konfliktima. Kako je rekao, ovo je prilika da zajedno obilježimo „veze iz prošlosti koja nas povezuje, tokom koje su naši narodi bili zajedno za slobodu, kao što su i danas“.
„Ovo mjesto svjedoči o tome šta sve Crna Gora može dati i doprinijeti Evropi – vjernost svojoj istoriji i zajednički osjećaj za ljepotu, a sve to u službi slobode“, poručio je Timonije.
On je istakao da postoji dosta prostora za saradnju sa Herceg Novim, a u temelju je kultura. Kako je naveo, Ambasada Francuske će nastaviti sa dobrom praksom podrške događajima, a potencijal prepoznaje u oblasti književnosti, slikarstva i lokalne omladinske politike, kao i u saradnji sa lokalnim frankofonim udruženjem „Avenir“.
„Imajući u vidu naše korijene, mi ćemo na tome graditi Evropu kulture, ali i Evropu koju čine sve druge veze, kao što su ekonomske i socijalne. Postoje veze koje namjeravamo da izgradimo sa gradom Mandelije u Francuskoj, koji je vaš „sestrinski“ grad po Prazniku mimoze. U tom dijelu pokušaćemo i mi da budemo prisutni u okviru vašeg Praznika mimoze“, rekao je Timonije.
Predsjednik Opštine, Stevan Katić iskazao je zadovoljstvo činjenicom da je nastavljena saradnja sa Ambasadom Francuske, u okviru koje je obnovljena tradicija obilježavanja Dana primirja na Ilinici. Istakao je da je ključna tema današnjeg razgovora bila kultura, te da je prepoznato više projekata koji mogu biti osnov za partnerstvo u 2023. godini. Jedna od najavljenih mogućnosti je učešće Ambasade na Prazniku mimoze u okviru dana posvećenog francuskoj kulturi, kao i na drugim značajnim novskim festivalima.
Ilinica, polaganje vijenaca
„Nastavljamo intenzivnu saradnju. Sve ono što smo dogovarali tokom ranijih posjeta Njegove Ekselencije realizovali smo, posebno kada je u pitanju pristupanje Herceg Novog Evropskoj federaciji Napoleonovih gradova. Mi smo prvi grad u Crnoj Gori koji je u toj asocijaciji, gdje se već sada rade neki zajednički projekti i poduhvati, tako da očekujemo da će njihova naredna konferencija biti održana u Herceg Novom, u roku od dvije godine. Inicirali smo i saradnju sa francuskim gradom koji takođe ima praznik u čast mimoze, tako da smo već dobili pozivnicu da početkom februara dođemo u zvaničnu posjetu“, kazao je Katić.
On je naveo da je današnji sastanak bio i prilika da Ambasadora upozna sa aktuelnom temom koja je od najveće važnosti za grad – problemima sa kojima se suočava Institut „Dr Simo Milošević“ i generalno zdravstvo u Herceg Novom.
„Upoznao sam Ambasadora sa tom temom i inicirao mogućnosti da u narednom periodu i delegacija francuskog „Višija“ (Vichy) dođe da pogleda kapacitete Instituta, pa da neka svoja iskustva i znanja prenesu našim ljudima i menadžmentu, kako bi Institut uspio da u narednom periodu prevaziđe sve probleme“, rekao je Katić.
O potencijalima za povezivanje i zajedničke projekte sa ambasadorom Timonijeom i njegovim saradnicima razgovarali su i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, Glavni administrator Nenad Đorđević, sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović, direktorica Javne ustanove kulture „Herceg-fest“ Tatjana Ateljević i direktorica Javne ustanove „Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi“ Jasna Maslan.
Glavni odbor grupe birača Krtoljska lista, odbio je poziv koalicije “Prava stvar za Tivat – DPS-SD-SDP-LP” na razgovore o formiranju nove lokalne vlasti.
Ta koalicija pozvala je prije tri dana Hrvatsku građansku inicijativu, Bokeški Forum i Krtoljsku listu na razgovore o podstizbornoj saradnji i eventualnom formiranju nove parlamentarne većine u tom gradu.
Na vanrednim lokalnim izborima 23.oktobra koalicija Prava stvar – DPS-SD-SDP-LP osvojila je najviše – 12 mandata, ali joj je neophodno da u saradnji sa eventualnim drugim postizbornim partnerima, dođe do ukupno 17 mandata koliko iznosi natpolovična većina u tivatskom parlamentu i tako preuzme vlast koju su do sada držale građanske liste.
Koalicija ”Da zapečatimo – NP-DCG-DSS- PES ima 10 mandata, Hrvatska građanska inicijativa i Demokratski fromt osvojile su po tri mandata, Krtoljska lista ima dva odbornika, a po jedan mandat osvojile su Tivatska Akcija i Bokeški Forum.
Iz koalicije DPS-SD-SDP-LP su pozivajući Krtoljsku listu (KL) na razgovor, saopštili da to čine “smatrajući ovu listu osvježenjem na političkoj sceni Tivta i listom sa vizijom i ciljevima koji su bliski našem zajedničkom cilju, a to je Tivat svih nas, Tivat po mjeri svih njenih građana,Tivat sa razvojnim potencijalom koji je neophodno realizovati na način i po principima održivog razvoja.”
Međutim, Glavni odbor KL-a juče je nositeljku liste “Prava stvar” i predsjednicu OO DPS Tivta Dubravku Nikčevič obavijestio da saradnje te liste sa DPS i njegovim saveznicima u formiranju nove lokalne vlasti Tivta, nije moguća.
“Kako je prilikom formiranja Grupe birača KL, Glavni odbor ove liste imao stav po pitanju mogućnosti vršenja vlasti sa drugim učesnicima izbora i kako smo u toku predizborne kampanje nedvosmisleno ponovili isti, to Vaš zvaničan dopis „Inicijativa za razgivire o postizbornoj saradnji i mogućem formiranju koalicione vlasti u lokalnoj samoupravi”, nije moguće ostvariti. Poznat je stav KL-a, da prioritet za vršenje vlasti imamo sa lokalnim listama, a nakon toga za potrebu formiranja vlasti, prioritet će biti grupe koje su činile dosadašnju vlast formiranu nakon izbora od 30.avgusta 2020 godine, kao izraz neophodnosti promjene jednog dugogodišnjeg sistema”- saopšteno je juče iz KL-a čiji je nosilac liste bio aktuelni sekretar za finansije Opštine Tivat, Jovan Brinić.
KL je inače, proistekao iz nekadašnje velike koalicije građanskih listi “Narod Pobjeđuje” koja je na izbiorima 30.avgusta 2020, prvi put nakon četvrt vrijeka, pobijedila a potom i koaliranjem nakon izbora sa još dvije građanske liste BF i GB, sa vlasti u Tivtu uklonila DPS. KL stoga trenutno pregovara sa konstituenitima nekadašnjeg “Naroda Pobjeđuje”, odnosno dosadašnje koalicione vlasti građanskih listi u Tivtu o nastavku te saradnje i u narednom četvortogodišnjem periodu. Po tom aranžmanu, novu skupštinsku većinu od 17 odbornika zajedno bi činile koalicija “Da zapečatimo – NP-DCG-DS-PES” sa 10 mandata, DF sa 3, KL sa 2, te TA i BF sa po jednim svojim odbornikom.
Iz KL su odgovarajući na poziv DPS-a, juče saopštili da je ta lista fromirana na na principu lokalne i građanske orijentacije, sa težnjom za decentralizaciju i smanjenje uloge partijskih centrala iz drugih gradova kada je rukovođenje Tivtom u pitanju. Ističu da im je takva orijentacija donijela dobar rezultat i podričku ne samo kod birala u Krtolima, već i drugim djelovima opštine Tivat. Poručili su da je upravio nesaradja izabranih prerdstavnika građana u bivšem sazivu SO Tivat gdje je SDP bez obrazloženja nakmon manje od godinu dana, uskratio parlamentarnu podršku manjinskoj vlasti triju građanskih listi, dovela do brojnih loših posljedica po Tivat u vidu “ograničenja u korišćenju sopstvenih sredstava i upravljanja gradom od strane Odbora povjerenika, koji ne predstavlju izraženu volju građana opštine Tivat, već zakonski iznuđeno rješenje.”
KL je saopštila da je svjesna činjenice da je koaliciaj DPS-SD-SDP –LP “dobila povjerenje od značajnog dijela naših sugrađana” i da to “svakako zavređuje i iziskuje potrebu za dijalogom i saradnjom o značajnim pitanjima u cilju napretka našeg grada”, ali to ne podrazumijeva i formiranje vlasti sa DPS-om i njegovim partnerima.
“Ovim ujedno sugerišemo da ne treba dijalog vezivati isključivo za saradnju u vezi sa formiranjem vlasti, već naprotiv, idejom za poboljšanjem i unapređenjem kvaliteta odluka koje će biti donesene u budućem periodu, te na taj način skidati ograde i brisati blokove među političkim činiocima, koji ipak predstavljaju naše sugrađane i skladan život među njima”- saopštio je Glavni odbor KL.
Službenici Ministarstva unutrašnjih poslova, Vojske Crne Gore i pripadnici službi zaštite i spašavanja lokalnih samouprava i dobrovoljnih vatrogasnih društava, koji su učestvovali u gašenju požara tokom marta i ljetnje sezone, biće nagrađeni sa po 200 EUR, saopšteno je iz Vlade.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o isplati finansijskih sredstava za nagrađivanje službenika koji su učestvovali u gašenju požara od 19. do 31. marta na području opštine Kolašin, kao i u periodu ljetnje požarne sezone.
Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
Kako je saopšteno, na sjednici je donijet i program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za ovu godinu sa izvještajem o realizaciji za prošlu godinu.
“Programom je obuhvaćeno 17 projekata u ukupnom iznosu od 230,4 hiljada EUR”, kaže se u saopštenju.
Projekti se, kako su objasnili iz Vlade, odnose na unapređenje stanja kulturnih dobara: Srednjovjekovni grad i rudnik Brskovo, ostaci manastira Samograd, Crkva svetih apostola Petra i Pavla, Žabljak Crnojevića, tvrđava Herceg Novog, Manastir Ćelija Dobrska, Stari grad Ulcinj (obrušeni dio zidina).
Predsjednik Opstine Budva Milo Božović i predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva Predrag Zenović predali su Aplikacionu knjigu “Budva 2028” Direktoratu za obrazovanje i kulturu Evropske komisije (DG EAC).
“Nakon formalne predaje Aplikacione knjige, Budva ulazi u krug evropskih gradova zemalja kandidata za članstvo u EU koji ce se takmičiti za ovu prestiznu nagradu. Pristigle prijave vrjednovace panel od dvadeset clanova sastavljen od eksperata u oblasti kulture i kulturne politike”, saopšteno je iz opštine.
Aplikaciona knjiga, na čijoj izradi je radio stručni internacionalni konsultantski tim pod rukovodstvom Dušana Kaličanina, sadrži odgovore na pitanja postavljena gradovima koji se kandiduju za ovu prestižnu titulu i viziju koju grad i regija kandidati žele da ostvare do godine titule.
“U ovoj knjizi sadržan je koncept razvoja kulture, program kulturnih događaja i manifestacija i spisak najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji su direktno ili posredno povezani sa kulturnim životom grada”, navode iz opštine.
Dodaju da su u izradi knjige učestvovali gotovo sve ustanove i institucije grada, Sekretarijat za drustvene djelatnosti, menadzer, glavni gradski arhitekta, zaposleni u instutucijama kulture, kulturni djelatnici, članice i članovi Savjeta za kulturu Opštine Budva i nezavisna kulturna scena.
Crnogorska plovidba dužna je u državni budžet vratiti neusklađenu državnu pomoć koju je dobila od 2018. do 2021. od crnogorske Vlade. Crnogorski brodar mora vratiti novac koji je država dala kineskoj Eksim banci za otplatu rata za kredit za kupovinu dva broda.
To je naložila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) koja je donijela rješenje nakon završenog ispitnog postupka koji je pokrenula u decembru 2020. javlja Feral.bar. U rješenju nije precizirano o kolikom iznosu je riječ, već to treba utvrditi Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI).
U rješenju je pak navedeno da je u 2018. plaćeno 4,9 milijuna eura Eksim banci, a godinu kasnije 4,8 milijuna eura. Prema dostupnim podacima, u 2020. plaćeno je oko 4,5 milijuna eura, a isto toliko i u 2021. godini. Riječ je, dakle, o ukupno oko 14,5 milijuna eura, koje Crnogorska plovidba u većinskom državnom vlasništvu, treba vratiti državi. S kamatama taj iznos penje se na oko 15 milijuna eura.
Od 2018. do 2020. rate su plaćane nakon dopisa i zahtjeva CG plovidbe i tadašnjeg Ministarstva saobraćaja i pomorstva, dok su 2021. Kinezi skinuli sredstva u iznosu od 4,5 milijuna s iznosa garancije. Vlada je 2010. izdala garancije CG plovidbi za kupovinu dva broda u iznosu kredita od oko 47,4 milijuna dolara. U 2022., prema pisanjima medija, CG plovidba je platila dvije rate Eksim banci. Rate za kredit plaćaju u siječnju i srpnju.
Kredit je uzet za kupovinu brodova “21. maj” i “Kotor“.
Agencija je utvrdila da je državna pomoć dodijeljena u trenutku kada je izdana državna garancija, odnosno kada su od strane države na plaćanje dospjele nepodmirene obaveze CG plovidbe prema kineskoj Eksim banci, na osnovi kredita. AZK, osim što je utvrdila da je državna pomoć nezakonito dodijeljena, naložila je MKI da bez odgađanja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana prijema rješenja, poduzme mjere neophodne za vraćanje sredstava neusklađene državne pomoći. Rješenje je izdano sredinom kolovoza, što znači da MKI ima rok do sredine prosinca da poduzme mjere.
– Crnogorska plovidba dužna je vratiti neusklađenu državnu pomoć na koju se obračunava kamata za period od dodjele pomoći do dana donošenja ovog rješenja o vraćanju te plaća zatezna kamata u skladu sa zakonom kojim se uređuje zatezna kamata, stoji u rješenju.
Agencija je naložila da MKI utvrdi sve iznose neusklađene pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih i nepodmirenih rata u vezi s kreditnim aranžmanom koji se odnosi na brodove u vlasništvu Crnogorske plovidbe, te da sastavi i dostavi Agenciji plan vraćanja s mjerama i rokovima za njegovu realizaciju ili obavijest o poduzetim mjerama za vraćanje.
Lani u siječnju prijetio je pad garancija od oko 55 milijuna eura za kredite Crnogorske i Barske plovidbe, jer država nije imala zakonsku mogućnost da plati rate umjesto državnih poduzeća. Na kraju su Kinezi povukli samo dio garancije u iznosu rata, a nakon toga je pokrenuta procedura za vraćanje novca od strane poduzeća.
U 2018. 2019. i 2020. novac je isplaćivan nakon dopisa resornog ministarstva i CG plovidbe. Novac je isplaćivalo Ministarstvo financija.
Agencija je u rješenju navela da bi Crnogorskoj plovidbi bez intervencije države bio siguran prestanak poslovanja u kratkoročnom ili dugoročnom periodu, pa se smatra društvom u poteškoćama u skladu sa smjernicama i jedino bi moglo primiti pomoć u skladu sa smjernicama. Smjernice podrazumijevaju plan restrukturiranja, koji, međutim, nije dostavljen Agenciji na ocjenjivanje, što znači da mjere nisu usklađene s unutrašnjim tržištem i moraju biti predmet vraćanja.
Ukratko, garancije koje su izdane 2010. predstavljaju državnu pomoć i dane su bez plana reorganizacije, odnosno nisu usklađene. Svaka rata koja je isplaćena iz budžeta predstavlja državnu pomoć.
Na usmenim rasprava, predstavnici CG plovidbe su na pitanje koja je pravna osnova za prijenos 4,9 i 4,8 miliona eura u 2018. i 2019. govorili, kako piše u rješenju, da je u pitanju državna kompanija za koju postoji izdana državna garancija te da bi samim tim bila ugrožena ne samo kompanija, nego i država.
Dva policajca napadnuta su nožem u četvrtak navečer u Briselu, glavnom gradu Belgije. Jedan policajac je podlegao ozljedama, a drugi je ranjen. Istragu o događaju vodi belgijsko savezno tužiteljstvo nadležno za slučajeve terorizma.
Napad se dogodio oko 19.15 sati po mjesnom i srednjoeuropskom vremenu u bruxelleskoj općini Schaerbeek, u četvrti Gare du Nord. U napadu kojega se motiv još istražuje, muškarac naoružan nožem napao je dvojicu policajaca u ophodnji zadavši im ubodne rane. Tada su pozvali pojačanje, a redarstvenik iz druge ophodnje je pucao iz službenog oružja kako bi neutralizirao napadača, izvijestila je novinska agencija Belga.
Jedan policajac je podlegao ozljedama, a drugi je ranjen.
Napadač na policajce je umro u bolnici. Prema pisanju medija, napadač je uzvikivao “Allahu Akbar”, ali tu informacija tužiteljstvo za sada nije službeno potvrdilo.
– Preuzeli smo slučaj jer postoji sumnja u teroristički motiv napada, što će se utvrditi u istrazi, rekao je za AFP Eric Van Duyse, glasnogovornik saveznog tužiteljstva.
Belgijska ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden osudila je u objavi na Twitteru strašnu tragediju i neprihvatljivo nasilje.
– Strašne vijesti. Moje misli su prije svega uz obitelj stradalog i pripadnike policije. Pomno pratim situaciju i u bliskom sam kontaktu s gradonačelnikom, načelnikom policije i sigurnosnim službama. Ovo nasilje nad našim narodom je neprihvatljivo, rekla je.
Premijer Alexander De Croo odao je počast ubijenom policajcu i čitavoj službi koja, kako je napisao na Twitteru, svakodnevno izlaže život opasnosti kako bi građani bili sigurni.
– Iskreno se nadam da će se njegov kolega koji je u bolnici, oporaviti, dodao je.
Ulcinj, grad od 26 hiljada stanovnika u Crnoj Gori na samoj granici s Albanijom, ovih dana trese nogometna groznica, iako u ovom gradu nogomet nikad u povijesti nije igrao neku bitniju ulogu.
Ono što je nogometne fanatike ponukalo da dođu na ulice i naprave spektakularan vatromet je dolazak Hajdukove nogometne legende Ivana Gudelja iz Splita, i to u društvu prijatelja, nogometaša Hajduka koji su među prvima stigli u Ulcinj na druženje nogometnih legendi jugoslavenskog nogometa iz osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Druženje će trajati puna tri dana, a u okviru susreta će biti prikazan i film “Ivanova igra” koji će osim u dvorani sa 700 mjesta biti prikazivan u isto vrijeme i na glavnom trgu u Ulcinju.
“Ja sam osvajao i zlatne olimpijske medalje i sva čuda ovog svijeta, ali ovo nisam doživio” rekao je Deni Lušić, naš proslavljeni vaterpolist kada je vidio policijska kola koja su autobus iz Splita sa Gudeljevim prijateljima i suigračima među kojima je i on dopratili do centra grada uz rotacijska svjetla.
U autobusu su se cijelo vrijem zezali i dogovštine pričali Ivo Jerolimov, Nikica Cukrov, Vjeran Simunić, Mladen Mladenović, Dragan Skočić, Milan Petrović Rico, Duško Radović i ostali.
Odakle ova simbioza bijelo-bijele boje s Poljuda i Kandtride, u jednom autobusu?
Jednostavno, Riječani su došli sa svojima automobilima do Dugopolja gdje su se prije naplatnih kućica urkcali u Gudeljevi autobus koji je je krenuo sa Duilova.
Pavla Pevdonovića, čovjeka koji je sve ovo mjesecima organizirao još nisam vidio jer je u bašti hotela “Palata Venezia” gdje smo odsjeli praiv mali festival raznih pjesama, ali koliko vidimo Šurjak, Simunić i Jerolimov nekako najbolje provlače dalmatinske pjesme i dobro brane boje Dalmacije orjentirani više na pjesmu nego na bogatu trpezu uz zidne i svijeće starog grada.
Iz Sarajeva je došla delegacija igrača Željezničara i Sarajeva, Slobode iz Tuzle iz tih godina, a već smo vidjeli Mehmeda Baždarevića, Faruka Hadžibegića, Predraga Pašića, Husrefa Musemića, Envera Hadžiabdića, Dževada Šećerbegovića, Mirsada Fazlagića i ostale.
Iz Beograda se očekuju sutra igrači Zvezde i Partizana, a Hajdukovci će biti kadrovski ojačani dolaskom Vanča Balevskog, Dušana Pešića i Miloša Bursaća.
Austrian Airlines najavio je pokretanje nove sezonske linije na relaciji Beč – Tivat.
Kako prenosi portal Ex YU Aviation, letovi će se odvijati tri puta sedmično od 13. maja, svakog ponedjeljka, srijede i subote.
Podsjećaju da je prvobitno planirano da operacije između dva grada počnu ove godine.
Pokretanjem ove linije Tivat postaje druga austrijska destinacija u Crnoj Gori nakon Podgorice, a kompanija se na ovoj ruti ne suočava sa direktnom konkurencijom.
Karte su već sada dostupne za kupovinu putem web stranice aviokompanije.
Austrian Airlines je u saopštenju naveo da ruta do Tivta, zajedno sa još nekoliko novih evropskih dodataka, dolazi nakon uspješne ljetnje sezone i “dobro rezervisane” zime, prenosi portal.
“Bulo je bačeno davne 1972. godine i jos uvijek nije udarilo o špondu“
Povodom 50 godina od osnivanja Bućarskog kluba „Palma“ iz Donje Lastve, u Muzeju i galeriji Tivat u četvrtak je otvorena multimedijalnu izložba koja svjedoči o bogatoj istoriji i uspjesima kluba i njegovih članova.
Na prizemlju galerijskog prostora izloženo je četrdesetak fotografija, dio pehara i medalja, dio arhivske dokumentacije o osnivanju kluba, i promovisana knjiga Bućarski klub „Palma“ – Više od igre. Premijerno je prikazan dokumentarni film o jubileju 50 godina kluba.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić, istakla je da je po Programu zaštite kulturnih dobara podržana identifikacija elemenata nematerijalne kulturne baštine na području Crne Gore, među 18 identifikovanih objekata sa područja Tivta našla se tradicionalna vještina bućanja.
Ispred BK „Palma“ prisutnima se obratio Zvonko Dubravčić, koji se zahvalio pojedincima koji su doprinjeli da se ovaj projekat realizuje kao i sponzorima.
50 godina BK Palma
„Kao rezultat zajeničkog angažovanja ljubitelja bućanja, naših sponzora, odnosno ljudi koji su prepoznali značaj ovog sporta i očuvanja kulturne tradicije Tivta i Tivćana nastala je ova monografija Bućarski klub „Palma“ – Više od igre, kao i dokumentarini filim i ove predivne fotografije koje nas okružuju.
Stranice Monografije pričaju predivnu priču, priču o rađanju i životu amaterskog sportskog kluba, ali to nije samo priča o bucarskom klubu Palma, to je priča o načinu života starsojedilaca našega grada, priča o tome kako se ljubav prema sportu, ali i prema prijateljima, komšijama i ljudima prenosi sa oca na sina sa đeda na unuka. Zato sam siguran da ćete uživati listajući stranice ove monografije.
Što bi jedan moj kolega rekao bulo je bačeno davne 1972. godine i jos uvijek nije udarilo o špondu“ – poručio je Dubravčić.
Predsjednik kluba Niko I. Stjepčević poručio je da je klub u godini velikog jubileja, uspijo ostvariti i najbolje rezultate u povjesti.
„Mislim da ništa nije slučajno, tako imamo svjetskog omladinskog prvaka, naši igrači su samo sa dva svjetska prvenstva prije nekoliko dana donjeli pet medalja, osvojili smo Olimpijadu, šampioni smo Crne Gore a u Ligi šampiona smo došli među osam ekipa, i još mnogo toga na brojnim turnirima.
Želim vam kazati da kada jedan amaterski sportski klub postoji pedeset godina u kontinuitetu, postavlja se pitanje što ga je učinilo trajnim i uspješnim sve te protekle godine. Entuzijazam je na početku prisutan u svim klubovima, ali nije uslov da bi oni opstali i godinama povećavali broj članova, a u slučaju bućarskog kluba „Palma“, članstvo se prenosilo čak i kao porodična titula.
BK Palma proslava 50 godina
Pored bogatog istorijata kluba koji je i u najtežim godinama ratnih previranja uspio da istraje, očigledno je da ga održavaju uvijek živi takmičarski duh, strast za igrom i druženjem. Mnogi su se igrači zaklinjali da će osvojiti titulu „za inat“ i igrali „kao da se igra u sto hiljada eura“.
Moramo se prisjetiti da je naše igralište nastalo dobrovoljnim radom članova entuzijasta i ulaganjem svojih sredstava, naših predaka i hvala im što su imali viziju.
50 godina BK Palma
Na poznatom zogu koji gleda na lastovsku rivu i palme, i do današnjih dana, okupljaju se igrači i gledaoci od najmlađih do najstarijih uzrasta. Malo koji unuk koji je gledao svoga djeda, ili sin oca, nije poželio da odmjeri svoje snage sa protivnicima iz drugih klubova, a neki su postali i olimpijski prvaci i nosioci medalja i priznanja, o čemu svjedoče brojne fotografije koje se mogu naći na stranicama koje su ispred vas. Svako od njih će reći da mu je čast i zadovoljstvo da bude dio ekipe koja okuplja i uveseljava Lastovljane i sve ljubitelje ovog sporta, a pogotovo ako je uspio da proslavi ime BK „Palma“ izvan granica Crne Gore.
Kada se pogledaju svi arhivski dokumenti i saberu sjećanja nekadašnjih i sadašnjih članova kluba „Palma“, postaje jasnije zašto je ova igra „više od igre“, spoj dobrih namjera, tradicije i takmičarskog duha koji se prenosi decenijama“ – kazao je Stjepčević.
Izložbu je otvorio presjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, koji je čestitao jubilej članovima kluba, a posebno se zahvalio Graciji Stjepčeviću svjetskom omladinskom prvaku, koji je sa dva posljednja prvenstva donio Crnoj Gori i klubu pet medalja.
“Bućanje u Tivtu je zaista više od igre, više od sporta i jednako životu onom mediteranskom, tivatskom… Ovih dana u ovim vitrinama naći će se i novi tivatski bućarski suvenir koji će Opština Tivat predstaviti” – kazao je Komnenović.
50 godina BK Palma
Pogledajte dokumentarac
Premijerno je prikazan Dokumentarni film o klubu autora Radoja Milića, Nikole Dončića i Miroslava Marušića u produkciji Kotor TV i Boka News-a izazvalo je posebnu pažnju brojnih posjetilaca, članova i igrača kluba. Pogledajte film…
