U Crnoj Gori u posljednja 24 sata registrovaa su 492 nova slučaja koronavirusa, a preminulih od posljedica infekcije covid nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se još 740 pacijenata, a trenutno je 3837 oboljelih.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/Dnj9cAC3hw
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) August 18, 2022
Festival soli multimedijalna je manifestacija koja povezuje tradiciju Solane i proizvodnje soli s različitim gastronomskim, glazbenim i kulturnim sadržajima. Za šesto izdanje festivala pripremljen je još bogatiji i raznovrsniji program. Ideja o Festivalu soli potaknuta je pričom o važnosti soli za Dubrovačku Republiku. Stonska solana nepromijenjena je od 14. stoljeća, bila je strateška gospodarska točka Dubrovačke Republike dok je danas važan gospodarski subjekt, jedinstveni spomenik kulture, ali i turistička atrakcija s iznimnim potencijalom.
Od prošle godine Festival soli Ston dobio je svoj eno-gastronomski program u pelješkim restoranima koji traje od 20. avgusta do 20. septembra , dok se glavni dio zabavno-kulturnih i dječjih programa odvija od 26. do 28. avgusta. Posjetitelji će tako moći uživati u degustaciji peljeških specijaliteta i vina, koncertima i glazbenim večerima. Ističemo programe za djecu – marionetsku predstavu, radionice na temu Držićeve stonska priče te likovne radionica na temu soli. Osobito vrijedi istaknuti suradnju s Domom Marina Držića koja traje od samih početaka festivala. U produkciji Doma Marina Držića održava se i Komarda Art Park, likovna kolonija na kojoj će sudjelovati brojni lokalni umjetnici. Ponosni smo i na ovogodišnju suradnju s Prirodoslovnim muzejom Dubrovniku koji je zadužen za jednu od radionica u festivalskom programu.
Sva tri dana festivala trajat će Sajam tradicionalnih proizvoda – Hrvatski otočni proizvod Pelješac, a organizira se i poseban obilazak Solane s pričom o važnosti soli i same Solane za Dubrovačku Republiku. Želja je posjetiteljima, kako domaćima tako i inozemnima, svake godine pružiti što kvalitetniji i raznovrsniji doživljaj. Pozicioniranjem na samom koncu mjeseca kolovoza, Festival soli Ston nudi dodatni sadržaj koji obogaćuje ukupnu ponudu turističkog Pelješca i cijele regije.
Nositelji projekta su Solana Ston i Udruga Amorette , uz potporu lokalne uprave Općine Ston i TZ Općine Ston, Dubrovačko – neretvanske županije, Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Hrvatske gospodarske komore te brojnih sponzora.
Uz PR team Festivala soli Ston 2019. na konferenciji za medije sudjelovali su načelnik Općine Ston Vedran Antunica, vlasnik Solane Ston Sveto Pejić te ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić.
Festival soli Ston dio je pokreta “bez plastike” te će se i ove godine na manifestaciji koristiti ambalaža od biorazgradivih materijala. Službeni prijevoznik Festivala Soli Ston 2022. je tvrtka “Avantcar” koja je ustupila električni automobil BMW za potrebe organizacije. Napominjemo da u Stonu postoji punionica za električne automobile.
Ulaz na sva događanja u sklopu festivala je besplatan.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je u četvrtak da bi se mogla zatvoriti nuklearna elektrana Zaporižja ako ukrajinske snage nastave granatirati postrojenje, što Kijev niječe.
Na brifingu, čelnik ruskih obrane od radioaktivnih, kemijskih i bioloških napada Igor Kirilov rekao je da je rezervni sustav podrške u elektrani oštećen u granatiranju.
Kirilov je naglasio da bi u slučaju nesreće u nuklearnoj elektrani radioaktivni materijal prekrio Njemačku, Poljsku i Slovačku.
Nuklearnu elektranu Zaporižja zauzele su ruske snage u ožujku. Ona je blizu linija sukoba i posljednjih tjedana je često na meti. Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za napade na elektranu.
Rusko ministarstvo obrane ranije u četvrtak je optužilo Ukrajinu da 19. kolovoza planira provokaciju u nuklearnoj elektrani Zaporižji, tijekom planiranog posjeta glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antonia Guterresa.
Moskva tvrdi da ukrajinsko topništvo planira otvoriti vatru na elektranu kako bi potom Kijev optužio Rusiju za izazivanje nuklearnog incidenta.
Rusko ministarstvo tvrdi kako nema teškog ruskog naoružanja kod nuklearke, kao ni na obližnjem području.
Tamo se nalaze samo jedinice koje osiguravaju područje, naglašava se u priopćenju.
Ministarstvo je istaknulo kako ruske oružane snage poduzimaju sve potrebne mjere za sigurnost nuklearne elektrane Zaporižje.
Radi sigurnosti nuklearke i omogućavanja inspekcije, Antonio Guterres i Sjedinjene Države prošli su četvrtak pozvale na uspostavljanje demilitarizirane zone oko elektrane.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u srijedu je pozvao na hitnu inspekciju Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Svečani koncert pod nazivom “Miloš & Avi”, sinoć u Bogorodičinoj crkvi na Prčanju, zajedno sa nedavnim resitalom briljantnog Kemala Gekića u Samostanskom kompleksu crkve Sv. Nikole i spektakularnim koncertom hora Collegium Musicum od prije neko veče u istoj crkvi, predstavljao je veliko finale izuzetno bogatog XXI izdanja Medjunarodnog festivala KotorArt.
Dva svjetski afirmisana umjetnika, gitarista Miloš Karadaglić i mandolinista Avi Avital predstavili su se djelima Baha, de Falje, Glasa i Diplesija. U njihovim rukama, zvuci mandoline i gitare bili su savršen i moćan spoj, izazivajući snažne emocije. Maestralno izvodjenje, pažljivo odabrani program muzičkog putovanja svijetom, publika je nagradila burnim i dugotrajnim aplauzima.
Program Međunarodnog festivala KotorArt, izvodio se na preko 20 lokacija u Starom gradu Kotoru, Boki i Crnoj Gori. Više od 500 umjetnika, na više od 30 glavnih programa i 100 raznovrnih pratećih programa, zainteresovali su brojnu publiku i medije. Ovogodišnje izdanje KotorArt festivala 2022. godine bilo je jedno od najkompleksnijih i najatraktivnijih, podrazumjevalo realizaciju visoko kvalitetnog repertoara klasične umjetničke muzike, uz bravurozna izvođenja renomiranih i svjetski uglednih umjetnika, sve do prilike aktivnog učešća u dinamičnim razgovorima koje su vodili stručnjaci iz različitih oblasti važnih savremenom društvu.
Nesvakidašnje otvaranje KotorArt festivala, pod nazivom Crna Gora i Evropa: muzika zajedništva, simbolično se održalo 1. jula, kada je predsjedavanja Savjetom Evropske Unije Francuska ustupila Republici Češkoj. Uz Simfonijski orkestar Narodnog pozorišta Opere i Baleta Albanije, pod upravom maestra Mladena Tarbuka, nastupili su sopranistkinja Olivera Tičević i tenor Ermin Ašćerić. Na programu, posebno sačinjenom za ovu priliku, predstavljene su odabrane numere iz dvije, davno izvedene i potpuno zaboravljene opere istog naziva Crnogorci – Les Montenegrins Armanda Limnandera i Černohorci Karela Bendla.
Tokom trajanja cijelog Festivala bili su zastupljeni veći vokalni i instrumentalni sastavi. Od vokalnih ansambala, nastupila su dva vodeća akademska hora u regionu – Ivan Goran Kovačić iz Zagreba i Collegium Musicum iz Beograda, čiji je koncert bio omaž dugogodišnjoj dirigentkinji hora Darinki Matić Marović. Od instrumentalnih ansambala nastupili su Camerata Balkanica iz Beograda, Accademia Bizantina, svjetski poznat italijanski sastav specijalizovan za muziku baroka, Austrijska i Crnogorska vojna muzika, kao i Omladinski simfonijski orkestar Bremena, muzičkim performansom u Kotoru i koncertima u Risnu i Cetinju u okviru ciklusa KotorArt u gostima. Orkestar mladih Zapadnog Balkana sačinjen od mladih umjetnika iz različitih država regiona, pokazao je da se na koncertima klasične umjetničke muzike govori istim jezikom. U okviru serijala KotorArt u gostima, muzičari čuvene Berlinske filharmonije – koncert-majstor i prvi klarinetista ovog vodećeg svjetskog orkestra, Daišin Kašimoto i Andreas Otenzamer su uz pijanistu Hozea Galjarda u Porto Montenegru predstavili izuzetno atraktivan program na najvišem umjetničkom nivou, a jedan od najprestižnijih koloraturnih soprana Mađarske i Evrope, Erika Mikloša, sa džez ansamblom u Kotoru i Luštici Bay, opravdala je epitet dive.
Među solističkim nastupima koje je festival pripremio za ovu godinu izdvojio se nastup briljantnog pijaniste Kemala Gekića, koji se već više puta rado vraćao KotorArtu i Kotoru.
Istaknuti rumunski duo Sara i Emo Pađin održali su koncertno veče u okviru ciklusa Dani Rumunije, sa selekcijom rumunskih melodija i poznatih arija evropskih kompozitora. Dugogodišnji ciklus China Stage sadržao je nastup pijanistkinje Čen Juenjen i koncertnu večer violiniste Dan Džua sa pijanistom Mišel Dalbertom.
Koncert pod nazivom Crna Gora i Sjedinjrne Američke Države: muzika prijateljstva održan je kao dio projekta Kulturna preplitanja, u cilju jačanja crnogorsko-američkih veza koji podrazumijeva nastupe gudačkog kvarteta sastavljenog od mladih crnogorskih i američkih muzičara u Kotoru i Santa Barbari. Premijerno su se čule četiri nove kompozicije, KotorArt narudžbe za ovu godinu Guslar i Jelly Roll Blues, kompozitorke Slobodanke Dabović Đurić, kao i (D)evolution i obrada klapske pjesme Boko, moja mila, kompozitora iz SAD-a Dariuša Darakšanija.
Podršku mladim profesionalnim muzičarima kroz serijal KotorArt talenti, Festival je ove godine nastavio realizacijom tri koncerta: na Svjetski dan muzike 21. juna, kao uvod u festival, nastupom najboljih učenika škole Vida Matjan, koncertom studenata Muzičke Akademije Cetinje i koncertom tria “Iskra”, mladih crnogorskih muzičara koji studiraju u inostranstvu.
Mladima je bio namijenjen i program KotorArt akademija, sa svojim majstorskim radionicama različitih instrumenata, istaknutih umjetnika i pedagoga: Stefana Milenkovića (violina), Janoša Balinta (flauta), Kemala Gekića (klavir).
Osamnaest različitih sastava u okviru KotorArt serijala Luke umjetnosti, izvodeći svakodnevno popularna djela umjetničke muzike i poznatih melodija, obojali su posebnom atmosferom pjace Starog grada.
Svake nedjelje tokom trajanja Festivala realizovala se i Pjaca od džeza, serijal koncerata džez muzike domaćih i međunarodnih muzičara, medju kojima su nastupili džez kvartet Jailhouse, Schime & Muzikon, Paula i Đelo Jusić.
Program Pjace od filozofa se ove godine realizovao kroz dva značajna projekta.
Održana je četvorodnevna konferencija regionalnog projekta Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad. Projekat je fokusiran na prakse zaštite i valorizacije austrougarskih fortifikacija, kao i na njihovu promociju i popularizaciju. Pored debatnog djela, u okviru programa združeno su nastupili Vojni orkestar Crne Gore i Vojni orkestar Gornje Austrije, crnogorski muzičari nastanjeni u Beču i projektovan je film Tvrđava Boka, u produkciji NVO KOD. KotorArt kao lider ovog projekta će slične programe realizovati u Trebinju i Novom Sadu tokom avgusta i septembra.
Referišući se na grešku u komunikaciji računarske mreže, međunarodni projekat Modifying Error 404: ka zelenim, digitalnim i inkluzivnim društvima ukazuje na značaj i podiže svijest o tri važna stuba savremenih društava – digitalnim i manjinskim pravima i zelenoj agendi.
KotorArt je nastavio sa izdavačkom djelatnošću, održala se promocija kapitalnog izdanja knjige Istorija Bokeljske mornarice autora dr Antuna Sbutege. Ko-izdavač je Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru.
Pored ove promocije, priredjene su još tri prezentacije: veče Ide Verone, čuvene rumunske književnice i slikarke porijeklom iz Boke sa promocijom knjige Istorija porodice Verona, kao i dvije večeri kompozitora Tomislava Olivera i Matije Krečića u sklopu trogodišnjeg evropskog projekta #Synergy.
Pred kraj Festivala izvedena je premijerno u Crnoj Gori pozorišna predstava Balkan Bordello, suštinski antiratna predstava u koprodukciji Teatra LaMama sa Brodveja, Ateljea 212 i Quendra Multimedija iz Beograda.
Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta se održao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.
Državljanin Holandije V.R. (26) stalno nastanjen u Srbiji, uhapšen je zbog sumnje da je u Tivtu silovao državljanku Australije, sa privremenim boravkom u Kotoru, saopšteno je iz Uprave policije.
“U službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Tivat 17. avgusta oko 05.50 časova pristupila je jedna ženska osoba, državljanka Australije, sa privremenim boravkom u Kotoru i prijavila da je silovao nepoznati muškarac u gradskom parku u Tivtu”, navodi policija.
Policijski službenici su preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih okolnosti i utvrdili da se sumnja da je V.R. počinio krivično djelo silovanje.
“V.R. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo silovanje i on je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu”, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.
Tokom prošle godine Lučke kapetnaije u Kotoru i Baru ostvarile su ukupne prihode u iznosu od 1.494.374 eura, dok je u prva četiri mjeseca ove godine dok je na čelu za njih resornog Ministarstvba kapitalnih investicija bio bivši ministar Mladen Bojanić, Lučke kapetanije prihodovale još ukupno 179.632 eura.
Najviše novca u državni budže Luke kaptenaije su lani unijele od naplate naknade za korišćenje plovnih puteva (popularne svjetlarine, odniosno vinjeta) koju plaćaju strani brodovi i jahte što plove teritorijalnim vodama Crne Gore. Od toga je lani prihodovano ukupno 673.559 eura.
Sledeća najveća prihodovna stavka u poslovanju Lučkih kapetanija lani su bili primici od izdavaja isprava i pregleda čamaca (348.091 euro), dok su od naših pomoraca kapetanije lani uzele ukupno 337.985 eura na ime naknade za polaganje stručnih ispiata za sticanje stručnih zvanja pomoraca (sticanje ili obnova breveta).
Kapetanije u Kotoru i Baru lani su u ime države, naplatile i preko 80.000 eura administrativnih taksi dok su od taksi za dobijanje tzv. slobodnog saobraćaja za plovila (dozvola za ulpovljavanje i isplovljavanje iz našh luka i marina), prihodi iznosili 45.480 eura.
Od vlasnika čamaca u Crnoj Gori je lani naplaćno je i 2.370 eura naknade za korišćenje plovnih puteva koja se izmiruje prilikom redovnih preglada ovih plovila, te 3.686 eura poreza na upotrebu tih plovnih objekata.
Inače, tokom prošle godine Direkcija za inspekcijski nadzor u pomorskom i unutrašnjem plovnom saobraćaju MKI (Inspekcija sigurnosti plovidbe), obavila je ukupno samo 108 inspekcijskih pregleda brodova i čamaca, napravila 81 zapsinik i službenu zabilješku, donijela 58 rješenja i izdala samo 25 prekršajnih naloga, iako je opšte stanje na moru vrlo daleko od idelanog. Inspektori su lani od prekršilaca propisa vezanih za sigurnost plovidbe na moru, naplatili ukupno samo 8.700 eura novčanih kazni.
Na inicijativu Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu “Drobni Pijesak”, a u saradnji i organizaciji sa JU Muzeji i galerije Budve i NVU Društvo za kulturni razvoj “Bauo” iz Petrovca na Moru, priređuje dvodnevni stručni skup “Povratak vinogradarstvu i maslinarstvu u Paštrovićima”, koji će se održati 19. i 20. sa početkom u 20.00 časova, u Spomen-domu “Reževići” u Reževićima, saopšteno je iz Društva za kulturni razvoj Bauo.
Skup je posvećen teorijskim, metodološkim i praktičnim aspektima oživljavanja tradicionalnih djelatnosti u paštrovskom zavičaju, s fokusom na vinogradarstvo i maslinarstvo. Posebno interesovanje i dodatan motiv za iniciranjem ovog događaja, razumljivo, pobudile su nove naučne indicije o drevnosti ovdašnjih vinovih loza, kao i njihovim srodničkim vezama s nekim čuvenim svjetskim sortama loze, o čemu će biti više riječi na skupu, kako bi se o tome, prije svega, informisala lokalna zajednica, ali i svi koje data tematika interesuje.
“Istovemeno, zadivljuje nas činjenica da se polako, ali sigurno, sve više domaćinstava (prije svega, pojedinaca-entuzijasta) vraća vinogradarstvu i maslinarstvu, što čak i Opština Budva podržava svojim godišnjim konkursima, od kojih je jedan trenutno u toku. Naravno, sve navedeno biće razmatrano i u kontekstu danas aktuelnih fenomena, poput života s pandemijama, povratka iz grada na selo, organske proizvodnje hrane, održive privrede, ruralnog razvoja, afirmacije malih porodičnih biznisa i, uopšte, unaprjeđenja i diverzifikacije turističke ponude, posebno u paštrovskom zaleđu, s obzirom na nedovoljnu razvijenost istih na teritoriji opštine Budva, koja se i dalje primarno fokusira na tradicionalni turizam (“na pjenu od mora”)”, navodi se u saopštenju.
Prvi dan skupa (petak, 19. avgust, od 20.00h) rezervisan je primarno za stručno-popularna predavanja istaknutih naučnika i stručnjaka iz Crne Gore i inostranstva: prof. dr Miodrag Grbića (uvodničar i moderator), prof. dr Vesna Maraš (predavanje o vinogradarstvu), dr Marija Markoč (predavanje o maslinarstvu), doc. dr Ilija Moric (predavanje o organskoj proizvodnji i agroturizmu) i Danica Mihaljević Davidović (predavanje o agroekologiji pejzaža), nakon čega će uslijediti diskusija s publikom.
Drugi dan skupa (subota, 20. avgust, od 20.00h) biće organizovan u vidu svojevrsnog mini-foruma, tj. otvorenog razgovora sa mještanima koji se direktno bave vinograrstvom, maslinarstvom i agroturizmom, kako bi podijeliti svoja znanja, vještine, iskustva i izazove s kojima se susrijeću. Skupom će tog dana predsjedavati i razgovor moderirati prof. dr Pavle R. Anđus i prof. dr Miodrag Grbić, a obratiće se i mr Ljiljana Jocić, rukovoditeljka Sektora za poljoprivredu Sekretarijata za privredu Opštine Budva, koja će bliže predstaviti predmetni opštinski konkurs za podršku poljoprivrednom razvoju. Takođe, nakon zvaničnog programa, uslijediće i degustacija domaćih proizvoda koje će donijeti mještani.
Usljed opštepoznate epidemijske situacije, dvodnevni skup će se održati na otvorenom, na prostranoj terasi Spomen-doma “Reževići”, u istoimenom paštrovskom selu. Spomen-dom je pozicioniran neposredno uz magistralu i manastir Reževići, čiji je nekada bio sastavni dio.
Svi zainteresovani su dobrodošli, ulaz je slobodan, bez prethodne najave!
Zelenika je bilo mjesto gdje je 1966. godine formiran ansambl Bokelji. Čuvajući i njegujući tradiciju, Zelenika će dobiti spomen ploču i memorijalnu klupu u čast ansambla Bokelji, a okruživaće ih osam oleandera. Finansijer i organizator je mještanin Ilija Vuksanović, a idejni pokretač za dio ovog projekta je mještanka Natalija Preočanin Samardžić.
Svečanost će biti priređena u subotu, 20. avgusta 2022 u 20 sati, na zeleničkoj rivi, a mali memorijalni kompleks otvoriće jedini živi član ansambla Bokelji Lazar Seferović.
U nastavku programa biće priređena modna revija Ane Kovačević pod nazivom Zelenička storija, a potom će Zeleničko veče nastaviti Egzodusi.
Ansambl Bokelji osnovan je u julu 1966. godine u Zelenici. Održao je više od 1 200 koncerata i nastupa na televiziji i radiju, festivalima i raznim manifestacijama. Posebno zapaženi nastupi bili su u koncertnoj dvorani Čajkovski u Moskvi, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, na festivalu Pjesma Mediterana u Budvi, kao i gostovanja u Njemačkoj, Holandiji, Danskoj, Belgiji, Albaniji i Rusiji.
Ansambl je nastupao na Euroviziji i Interviziji. Za TV su snimili 19 samostalnih emisija i četiri TV serije. Snimili su tri long play-a i dvije singl ploče, te više audio kaseta i CD-a. Više puta priredili su koncerte Josipu Brozu Titu, a pjevali su i danskoj kraljici Margaret II.
„Bokelji“ su više puta učestvovali na Festivalu najboljih amatera Jugoslavije i Festivalu horova u Nišu, a ostvarili su i tri nastupa na Svjetskom turističkom sajmu u Berlinu. Ansambl je dobitnik Oktobarske nagrade Herceg Novog i brojnih drugih priznanja za njegovanje izvornog bokeškog i crnogorskog melosa, kao i za komponovane pjesme posvećene zavičaju, gradu Herceg Novom i mjestu Zelenici (Ima jedan grad na moru, Zeleničke tihe vale,…).
Najduže su nastupali u sastavu: Dragan Rakić (1.tenor, voditelj klape), Zdravko Vuksanović (2.tenor), Duško Seferović (2. tenor), Neđeljko Lučić (bariton), Mato Vučetić (bariton), Lazar Seferović (bas), Milivoj Perušković (bas), Stanko Macura (bas).
Bolest i smrt voditelja Dragana Rakića 1996. godine zaustavili su dalji uspon ansambla, koji je nastupao još do 2001. godine, a zatim prestao da postoji.
Uspomena na 35 godina uspješnog djelovanja Bokelja ostala je u zapisana u monografiji koju su braća Duško i Lazar Seferović izdali pod naslovom BOKEŠKA SAGA O ANSAMBLU BOKELJI.
Minulih decenija prilikom izgovora riječ Vrmac prva pomisao bila je zdravlje, more, planina, jedinstveno mjesto za liječenje i odmor. Za to je bio zaslužan Institut za rehabilitaciju sagrađen šezdesetih godina prošlog vijeka koji se nalazi na pjeni od mora a u kojem su boravili i djeca i odrasli. Specifčni prirodni faktori nastali spojem planinskog i morskog vazduha jer je brdo Vrmac nastavak planine Lovćen od njega su stvorili jedinstvenu vazdušnu banju pa je Institut kao takav bio u poznat ne samo u Crnoj Gori nego i šire.
Institut pripada mjestu Prčanj koje je udaljeno osam kilometara od Kotora i kao takvo bilo je idealno za rehabilitaciju i odmor osoba koja su imala probleme sa respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima.
Nakon godina neizvjesnosti nastalih zbog političkih i privrednih promjena koje nijesu zaobišle ni Institut isti je došao u ruke-kompaniji Kroling iz Danilovgrada. Objekat je renovinaran pa je ovo nekadašnje lječilište od 2019. godine postalo luksuzni turistički centar Kotor Bay Premium Spa Resorti sa pet zvjezdica. Po onome što je do sada urađeno kao i što je planirano Kotor Bay će i dalje biti prepoznatljivo kao prestižno mjesto za odmor, simbol kvaliteta ali na drugačiji, savremeniji način. Razlog je nedavno potpisivanje ugovora o franšizi kojim će Kotor Bay ubuduće poslovati pod poznatim američkim brendom Hyatt (Hajat) Regency Kotor Bay što je veoma pozitivno ocijenjeno u javnosti. Jer dolazak Hyatta je nesumnjivo veliki korak naprijed za crnogorski turizam.
Tim povodom menadžerka Kotor Bay objekta Larisa Jovanović za Crnogorski portal kaže da su oni veoma ponosni što su u Crnu Goru doveli jedan svjestski poznati brend koji će unaprijediti ne samo njihovo poslovanje već i turističku ponudu Crne Gore što je inače opredeljenje od samog početka.
– Stari Institut Vrmac koji je bio na ovom mjestu kompletno je renoviran krajem 2019. I početkom2020. godine čime su njegovi sadržaji prilagođeni savremenoj ponudi hotela sa 5* i zahtjevima gostiju. U toku je i proširivanje kapaciteta koje uključuje dodavanje još 151 smještajne jedinice, kompleksa otvorenih bazena, novih restorana i barova, kao i kongresnog centra. Uz postojeće sadržaje – Spa centar, Health & Wellbeing centar, hotelsku plažu i već prepoznatljiv restoran Lighthouse, ovo će biti jedan od najvećih objekata u Boki, a za nas koji smo mu posvetili ovoliko vremena, znanja i emocija, svakako i najljepši – kaže Larisa.
Inače postojeći objekat trenutno ima 106 soba podijeljnih u nekoliko kategorija, od standardnijh preko superior do delux a u novom objektu pored soba biće još 27 aprtmana i i 23 apartmana na samoj obali mora.
Na naše pitanje o broju zaposlenih i njihovoj dodatnoj edukaciji menadžerka kaže da kada su otvarali Blue Kotor Bay bili su odlučni da postave visoke standarde kako bi mogli da pariraju bilo kojem svjetskom hotelu sa 5*, od dizajna, opreme, namještaja pa sve do izbora zaposlenih i njiihove edukacije što znači da se o svakom detalju pažljivo vodilo računa.
– Naravno, svaki hotel ima svoje posebne principe i standarde, pa tako i hoteli Hyatt korporacije, kojima ćemo prilagoditi svoje poslovanje. S tim u vezi, svi zaposleni će proći određene treninge kako bismo mogli da te standarde uspješno primjenimo. Sa uzbuđenjem očekujemo naredni period kada će se i naš hotel i naš tim značajno uvećati. Otvoriće se još oko 150 radnih mjesta i bićemo zadovoljni ukoliko se mladi crnogorski hotelijeri opredijele da svoju karijeru nastave u našem hotelu.
Govoreći o uslovima poslovanju u minulom periodu koja su bila otežana zbog pandemije i rata u Ukrajini, menadžerka kaže da protekle godine nijesu bile lake ni za koga a posebno ne za one koje su u tom trenutku otvarali hotel.
– Bili smo svjesni da je svijet zaustavila najveća pandemija u savremenoj istoriji a ipak smo hrabro grabili naprijed, prilagodjavali se i suočavali sa svim izazovima. Možemo da budemo zadovoljni i ponosni rezultatima koje smo ostvarili. Za tako kratak period uspjeli smo da pozicioniramo naš hotel i ostvarimo izvrsnu saradnju sa turoperatorima i agencijama. Pozitivni komentari naših gostiju donijeli su nam dvije godine zaredom nagradu Travelers’ Choice koju dodjeljuje Trip Advisor, od toga nas je ona iz 2021. svrstala među 25 najboljih novih hotela na svijetu. Mnogobrojna poznata lica naših gostiju koji dolaze kod nas već treću godinu zaredom daju nam podstrek da nastavimo da usavršavamo sadržaje i uslugu kako bismo u periodu koji dolazi bilo još bolji.
Kada su u pitanju tržišta sa kojih dolaze gosti Larisa kaže da se ove godine struktura gostiju promijenila, što je razumljivo s obzirom na globalnu situaciju.
– Gosti nam, u najvećem broju dolaze iz Zapadne Evrope, dominantno iz Velike Britanije i Njemačke. Osjetan je porast broja gostiju iz Izraela, koje u stopu prate Kazahstanci, iako u manjem broju nego prethodne godine. Po prvi put ove godine, nakon otvaranja avio linije imamo veći broj gostiju iz Saudijske Arabije. Mnogo manje nego ranije dolaze nam gosti sa istočnih tržišta. Budući da je naš hotel otvoren tokom cijele godine, zbog nedostatka redovnih avio linija, gosti nam tokom zime uglavnom dolaze iz regiona. Vjerujem da bi svim ugostiteljima koji su opredijeljeni da rade preko zime, od najveće važnosti bilo da mogu da dovedu goste sa poznatih evropskih destinacija. Većina hotela ima sadržaje koje može ponuditi i tokom zime, tako da nam je veoma bitno da avio konekcije budu otvorene i zimi – kaže Larisa Jovanović.
Povodom Međunarodnog dana mladih od strane Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor organizovan je jednodnevni izlet za polaznike radionica i volontere Kancelarije za prevenciju i Kotorskog festivala pozorišta za djecu.
Ovo je dugogodišnja akcija kojom se druženje sa volonterima realizuje i u ljetnjem periodu, a podrazmijeva izlet brodom kroz Bokokotorski zaliv, obilazeći Rose, Žanjice i peraško ostrvo Gospu od Šrpjela, a sve sa ciljem upoznavanja naše kulturne baštine. Akcija kojoj se veliki broj mladih odazove i obraduje, bude prilika da se saradnja i druženje tokom protekle godine zaokruži i na neki način se, baš na ovaj dan, postignu dogovori za neke naredne, zajedničke projekte i programe.
Međunarodni dan mladih – 12. avgust, prvi put je obilježen 2000. godine i ima za cilj da skrene pažnju na probleme, kulturna i pravna pitanja omladine, učenika i studenata.
© BokaNews, 2021
