Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić u četvrtak je ustvrdio da je istospolna zajednica dviju žena, koje su tražile krštenje djeteta začetog umjetnom oplodnjom jedne od njih, nedovoljan razlog župniku da odbije njihovu molbu.
Nadbiskup koadjutor Uzinić priopćenjem je reagirao na slučaj u kojem je župnik župe sv. Križa u riječkoj četvrti Srdoči Kristijan Zeba odbio krstiti dijete te u njemu poručio da bi istospolni par koji je tražio krštenje rado osobno susreo i s njima razgovarao, pozvavši ih da se, ako to žele, jave u Ured koadjutora Riječke nadbiskupije.
Uzinić navodi da je župnik preko posrednika dobio zamolbu dviju ženskih osoba koje su sklopile životno partnerstvo i koje su željele krstiti dijete koje je jedna od njih začela umjetnom oplodnjom. Odgovoreno im je da krštenje djeteta nije moguće zbog toga što je riječ o istospolnoj zajednici.
“Ta činjenica po sebi nije bila dovoljna za odbijanje krštenja djeteta. Da bi se došlo do takvog odgovora bilo je potrebno prethodno ispitati ispravnost njihovih nakana i provjeriti postoji li mogućnost da se i u takvim okolnostima djetetu osigura odgoj u katoličkoj vjeri i tek nakon toga donijeti odluku treba li dijete biti kršteno ili ne”, istaknuo je Uzinić.
Također je, dodao je, “iznevjereno povjerenje spomenutih osoba objavom na društvenim mrežama. Time su izložene neprimjerenim komentarima i medijskom senzacionalizmu kojemu smo proteklih dana svi mogli svjedočiti”.
“Želio bih zbog toga sve nas, a osobito one koji sebi tako olako dozvoljavaju uvrede drugih i drugačijih, podsjetiti da bi obilježje Crkve trebalo biti prihvaćanje. Znak tog prihvaćanja su gostoljubivost, otvorenost i dobrodošlica. Tek nakon toga može i treba uslijediti razlučivanje pojedinih zamolbi te donošenje odluka u skladu s naukom, zakonom i praksom Crkve. Uvijek je važno prethodno upoznati konkretne ljude i konkretnu situaciju i tek nakon toga razlučiti i donijeti odluku”, naveo je Uzinić u priopćenju.
Za uskraćivanje sakramenta dok se ne uklone razlozi koji priče njegovo primanje, potrebno je pažljivo razlučivanje, naglasio je, dodajući da je to osobito važno kad se radi o krštenju djece koje se, ako ga se traži s pravom nakanom i prihvaćanjem obveza koje iz toga proizlaze, ne bi smjelo uskratiti.
“Najbolje ozračje krštenja djeteta i njegova odgoja u vjeri prema kršćanskom naučavanju je obitelj koja ima jednog oca i jednu majku. No, u stvarnosti je sve više djece koja ne žive u takvom ozračju. Činjenica da su u ovom slučaju spomenute osobe sklopile životno partnerstvo ne može i ne smije nas automatski dovesti do zaključka da nemaju pravu nakanu i da ne prihvaćaju obvezu odgoja djeteta u vjeri”, poručio je nadbiskup koadjutor.
Aframax tanker za prijevoz sirove nafte nasukao se jučer poslijepodne i blokirao promet u Sueskom kanalu na gotovo istom mjestu gdje se prije nešto više od godine dana nasukao vjerojatno najslavniji brod na svijetu, Ever Given.
Tanker Affinity V od 114.600 dwt, pod zastavom Singapura, plovio je prema jugu kada je na brodu navodno zakazao kormilarski uređaj. Tanker dug 252 metra zatim se nasukao i zaglavio u kanalu južno od Little Bitter Lakea. Riječ je o dijelu kanala na kojem ne postoje odvojene prometne trake, stoga je sav promet u oba smjera bio u potpunosti blokiran na nekoliko sati, piše gCaptain.
Uprava Sueskog kanala jučer oko 17 sati po lokalnom vremenu zaprimila je obavijest da je tanker onesposobljen. Na mjesto događaja odmah su poslali pet tegljača, a brod se dotad već nasukao i zapeo dijagonalno, blokirajući kanal. Nakon gotovo pet sati, tanker je uspješno odsukan, a kanal je odblokiran. Tanker je zatim otegljen prema sueskom sidrištu, gdje se usidrio u ranim jutarnjim satima danas, 1. rujna, piše FleetMon. Nije zabilježeno značajnije oštećenje.
AIS podaci pokazuju da je tanker bio okružen tegljačima, a najmanje šest brodova zapelo je neposredno iza nasukanog tankera. Incident se dogodio u južnom dijelu kanala nedaleko od mjesta gdje se Ever Given nasukao u martu 2021. godine.
Tanker Affinity V star šest godina iskrcao je teret u Portugalu, a plovio je u balastu prema luci Yanbu u Saudijskoj Arabiji, piše Safety4Sea.
Prema riječima čelnika Uprave Sueskog kanala Osame Rabiea, tanker je pretrpio “tehnički kvar na kormilarskom uređaju, što je uzrokovalo gubitak sposobnosti kormilarenja i naposlijetku nasukavanje broda”. Nalazio se na 143. kilometru kanala, otprilike na pola puta između Little Bitter Lakea i južnog terminala u Suezu, piše The Maritime Executive.
Nakon nasukavanja Ever Givena lani, Uprava Sueskog kanala najavila je ubrzane planove za proširenje kanala, uključujući proširenje i produbljivanje južnog dijela kanala, što bi omogućilo plovidbu u oba smjera. Radovi na proširenju trebali bi biti gotovi 2023. godine.
Tivćani nepovjerljivi u vezi namjere lokalne uprave da proglasi zaštićeni Park prirode na Vrmcu
Veliko interesovanje Tivćana za javnu raspravu o Nacrtu Odluke i Nacrtu Studije o proglašavanju Parka prirode „Vrmac“ i podignute emocije, obilježili je današnji centralni okrugli sto. Multimedijalna sala Opštine Tivat bila je mala da primi sve zainteresovane građane, ali i predstavnike političkih partija koji su na temi proglašenja zaštićenim priodnim dobrom brda I poluostrva Vrmac koje administratiovno pripada opštinama Tivat i Kotor te reperkusijama tog čina na imovinu i prava građana, našli interesa da se uključe u ovaj postupak.
Studija i odluka o proglašavanju Parka prirode “Vrmac” treba konačno da završe proces koji traje već nekoliko godina, odnosno da efektuiraju inicijativu da se brdo Vrmac na istoimenom poluostrvu koji dijelu Tivatski od Kotorskog zaliva u Boki, zaštiti i proglasi prirodnim dobrom.
U nacrtu odluke stoji da se brdo Vrmac proglašava zaštićenim prirodnim dobrom od nacionalnog značaja pod nazivom Park prirode „Vrmac” i da se taj novi park prirode svrstava u II kategoriju zaštićenih prirodnih dobara. Površina zaštićenog prirodnog dobra iznosi 23.610.000m2, i to: zona zaštite I obuhvata 1.310.000m2 ili 5,5%, zona zaštite II obuhvata 7.440.000m2 ili 31,5% i zona zaštite III obuhvata 14.860.000m2 ili 63%. Od toga je un državnom vlasništvu 47,1%, a u privatnom 52,9% te površine.
Zavisno od zone zaštite, propisane su detaljne mjere i aktivnosti kojue se u njima mogu, odnosno koje je zabranjeno izvoditi. Područje Vrmca predstavlja prostranu cjelinu koju karakteriše veliko prirodno i kulturno-istorijsko bogatstvo sa izraženim biodiverzitetskim, pejzažnim i kulturnim vrijednostima i obilježjima od nacionalnog i međunarodnog značaja. Sjeverni dio Vrmca koji pripada opštini Kotor nalazi na listi Svjetske baštine UNESCO-a, a južni dio Vrmca koji pripada opštini Tivat ima status njegove „buffer“ zone. Osnovni razlozi i odlike zbog kojih se prostor Vrmca stavlja pod zaštitu su to što je zaštita tog područja definisana kao obavezujuća prostorno planskim i strateškim dokumentima; područje karakteriše autentičnost i autohtonost, izvornost, reprezentativnost, prisustvo endemičnih taksona, raznolikost, bogatstvo prirodnih pojava, fenomena i procesa, integralnost, odnosno funkcionalno jedinstvo, pejzažna atraktivnost, starost, očuvanost područja, zatim ekološki, kulturno-istorijski, obrazovni, naučno-istraživački i razvojni značaj, i njegova ugroženost”- ističe se u nacrtu Odluke.
Tivćani – najvećim dijelom strosjedioci čijim porodicama vjekovima pripadaju imanja na Vrmcu, izrazili su na javnoj raspravi veliko nepovjerenje i rezervu prema namjeri opština Tivat I Kotor da to brdo proglase zaštićenim Parkom prirode, smatrajući da se iza cijele priče krije novi pokušaj otimanja imovine starosjedicima i ograničavanja njihovih vlasničkih prava, kao i spriječavanje lokalnog stanovništva da adekvatno valorizuje svoju djedovinu. Najviše porimjedbi građani su imali na po njima, preširoko i nekritički određene granice zaštičenog područja, posevno za najveću zonu III, a koja obuhvata i pojedina već postojeća naselja. Da granice treba preisppitati i da u njima ima nelogičnosti složila se i sekretarka za uređenje prostora Optine Tivat Milica Manojlović koja je negirala da će proglašanje Parka prirode bilo kome od građana oduzeti njegovu imovinu ili smanjiti obim već stečenih prava. Manojlović je navela da je cilj Studije i Odluke o proglašenju Vrmca Parkom prirode zaštita tog prirodnog dragulja i njegovo održivo korišćenje uz najviše stepene prezervacije prirodne i kulturne baštine, te da će se i dalje na dijelu zaštićenog podrulja u zoni III moći graditi novi objekti i širiti postojeća naselja, onako kako to budu predviđali prostorni planovi.
“Granice Parka su amaterske i iza svega ovoga se krije nešto perfidno. Niste imali komunikaciju sa starosjediocima prije ulasak u ovaj posao, a sada im ovim dokumnetima namećete nepodnošljiva ogranilčenja na njihovoj zemlji.”- istakao je Jozo Božinović dodajući da su građani već potpislai peticiju kojom traže da se se južne i zapadne granice Parka priode pomjere sa privatnih parcela na džavno zemljište i da se sve dalje radi u dogovoru sa lokalnim stanovništvom koje načelno, nije protiv novog Parka prirode. Krsto Krstović ukazao je na problem tivatskih lovaca koji će po njemu, proglašanjem Parka prirode izgubiti i posljednji teren za lov na području te opštine, dok je Marjan Šantić poručio da je za to da Vrmac bude Park prirode “ali ne na ničiju štetu”. Antonela Stjepčević podsjetila je da su Opština, NVO sektor i strani eksperti uz obilnu finansijsku podršku EU 2015. realizovali kompleksan projekat “Baština – pokretač razvoja” za Vrmac koji je kroz čak pet izarđenih detaljnih studija dao smjernice što i kako gtreba raditi u očuvanju i održivom razvoju ovog osjetljivog područja. Nina Grubišić iz Lepetana je istakla da njema porodica već decenijama ne može učiniti ništa sa svojih 40.000 kadrata zemljišta koje su stalno u zelenoj ili zaštićenoj zoni, a sada ulaze i u obuhvat novog Parka prirode, dok je Josip Staničić naglasio da je ovo novi pokušaj oduzimanja i obezbrijeđivanja preostale imovine starosjedilaca.
“Uzeli ste nam more i obalu, pa zemlju na Solilima, aerodromu, poljoprivrednom dobru a sad hoćete i ovo naše đedovine što je po Vrmcu ostalo, E, neće moći!”- poručio je on.
“Mi kao da smo genetski predodređeni da budemo izvarani. Zamjeram nama samima što se olako predajemo i prodajemo”- rekla je Sandra Sindik dok je dr Ivan Ilić na primjeru Lepetana gdje već godinama ne postoji važeći DUP a područje cijele te MZ ulazi u obuhvat novog Parka prirode, ilustrovao svoju tezu o tome kako se “država vrlo surovo obračunava sa starosjediocima u Boki, posebno onima koji su legalisti i koji godinama bezuspješno čekaju priliku da na pravi način valorizuju svoju imovinu”.
Vrmac foto S.Luković
Predsjednica OO DPS Tivta Dubravka Nikčević sugrađanima je poručila da je “mogu smatrati jednom od vas” i da je srcem vezana za svoju starinu u Peanima.
“Pomalo smo se izgleda, probudili i srećna sam zbog toga. Opština je naručilac ove Studije i itekako je trebalo da ispratite njenu izradu pa sad ne bi dolazilo do ovakvih problema”- kazala je Nikčević, zamjerajući i na tajmingu održavanja javne rasprave tokom avgusta mjeseca. Po njoj, problematične su i granice obvuhvata parka “koje su preširoko postavljene za jedan mali Tivat” kao “ograničenja u obuhvatu parka koja su izuzetno oštra”. Igor Petković (SD) je istakao da se ovim dokukentima krše članovi 1 i 58 Ustava Crne Gore, dok se Ilija Janović (HGI) založio da se o svemu organizuje lokalni referendum. Odgovarajući na primjedbe sugrađana da je za sve loše što se sa prostorom dešava u Tivtu kriva potpuna centralizacija planiranja i kontrole uvedena aktuelnim katastrofalnim Zakonom o planiranju i uređenju prostora za čije je donošenje bio presudan njegov glas kao poslanika u Skupštini Crne Gore, lider HGI Adrijan Vuksanović je potvrdio da je zakon usvojen tijesnom većinom od 41 poslanika.
“Problem devastacije prostora nije produkt ovog zakona, već institucionalne slabosti države Crne Gorer.”-branio se Vuksanovič koji je inače, ministar u aktuelnoj crnogorskoj Vladi.
U posljednja 24 sata registrovano je 253 novih slučajeva koronavirusa, a smrtnih ishoda povezanih sa covidom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za ajvno zdravlje IJZ.
Oporavilo se još 325 pacijenta. Trenutno oboljelih je 1632.
Odbor povjerenika Opštine Tivat danas je u trećen nastavku, konačno završio svoju sedmu sjednicu, usvajanjem obje prepstale tačke obimnog dnevmog reda na kome je bilo ukupno čak 26 tačaka.
Iako su u prethodna dva nastavka povjerenici zatezali i tražili „dlaku u jajetu“ bukvalno kod svih tačaka koje kandidovala lokalna izvršna vlast gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) za sjednicu tog tijala koje mijenja raspuštenu Skupštinu Opštine Tivat do vanrednih izbora, juče su članovi Odbora povjerenika bez rasprave donijeli odluku o razriješenju članova dosadašnjeg Odbora direktora Komunalnog preduzeća Tivat.
Odbor povjerenika Opštine Tivat
Nakon što je SDP u septembru prošle godne povukla podršku koju je do tada u lokalnoj Skupštini jedan njen odbornik davao manjinskoj vlasti koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović –časno i odgoorno za boji Tivat“, predstavnik SDP-a u Odboru direktora Komunalnog Ćazim Lisičić podnio je ostavku na članstvo u tom tijelu. Ostala četiri člana dosadašnjeg Odbora direktora Komunalnog –predsjednica Jelena Jović, Petar Bilafer, Igor Radošević i Vladana Perović isto su učinili nedavno, nakjon što je proetkao zakonski rok od upisa promjena u Cengtralnom registru Privrednog suda i time Odbor direktora zvanično ostao na parnom broju članova, a što ne dozvoljava Zakon o privrednim društvima.
Stoga je administarcija gradonačenika Komnenovića predložila novi puni sastav Odbora direktora Komunalnog od pet članova, a za kojeg su kandidovali Branku Pavlović, Daniela Okuku, Vladanu Perović, Dragicu Damjanović i Zoranu Grubišić. Povjerenici su to danas jednoglasno usvojili.
Ilija Marković, jedriličar iz Crne Gore i član „Delfina“ iz Tivta, stigao je do finalne grupe na Svjetskom prvenstvu u portugalskoj Vilamuri, a iako mu vremenski uslovi na regatnom polju nikako nijesu išli naruku od početka takmičenja osvojio je 35. mjesto, u konkurenciji 158 jedriličara planete do 21 godine.
Naime, kvalifikacije su, umjesto tri, trajale četiri dana zbog nedostatka vjetra, a Marković je, iako mu mnogo više odgovaraju ekstremniji vremenski uslovi za jedrenje, stigao do zlatne, odnosno finalne grupe, u koju je ušao kao 43. u konkurenciji 158 najboljih jedriličara planete.
Prvog finalnog dana uslovi su ponovo bili blagi. Jačina vetra je iznosila maksimalno pet čvorova, ali se uprkos navedenom Ilija nije predavao.
Mladi Tivćanin je uspio da napreduje čak deset mjesta, stigao je do kote 35, pa je sa dosta optimizma čekao posljednji dan takmičenja, ali je i on otkazan zbog nedostatka vjetra.
Inače, u regatama, kada je vetar bio jači od deset čvorova, Marković bio šesti i 11. U svakom slučaju, momak koji je ove godine bio u top 10 na Evropskom prvenstvu za jedriličare do 21 godine, koji je bio u finalnoj grupi na seniorskom šampionatu Evrope, odnosno osmi na Mediteranskim igrama, stekao je veliko iskustvo, potvrdio je potencijal, pokazao da njegovo vrijeme tek dolazi.
Marković je imao priliku da u konkurenciji sa najboljim jedriličarima planete u svom uzrastu vidi šta mu nedostaje i na čemu treba da radi u periodu koji dolazi, kako bi san postao java, a naravno riječ je o plasmanu na Olimpijske igre.
Zlatnu medalju je osvojio Ole Švekendik iz Njemačke, srebrnu je prigrabio Hose Mendeš iz Portugalije, a bronzanu Julijan Hofman iz Njemačke.
Kako je saopšteno iz Luke Kotor AD, danas će u kotorskom zalivu uploviti ukupno šest kruzra koji će dovesti više hiljada turista.
Kruzer „AIDAblu“ u 8.30 je uplovio iz Zadra, a planirano je da u 21 sat isplovi za Dubrovnik. Na brodu je 1898 putnika i 610 članova posade.
U 9 sati iz luke Drač je uplovio brod „TO Callista“, a u 5 sati ujutru će isploviti za Dubrovnik. Putnika je 25, a članova posade 17.
Kruzer „Riviera“ sa 798 putnika i 743 člana posade iz luke Krf je uplovio u 8, a za grčku Igumenicu će isploviti u 17 sati.
U zalivu je od jutros kruzer „MSC Fantasia“ koji dolazi iz luke Krf. Uplovio je u 7.45, a u 18 će isploviti za Trst. Na brodu je 3771 putnik, a 1179 je članova posade.
Manji brod „Excellence Adria“ sa tridesest putnika i deset članova posade uploviće iz Dubrovnika danas u 16 sati, a sutra u 10 isploviće, takođe, za Dubrovnik.
Kruzer „Marella Explorer“ je u 7.30 uplovio iz dubrovačke luke, a u 16 će isploviti za Krf.
Nakon više hiljada godina međusobne otimačine i izrabljivanja, privilegija je živjeti u vijeku opšteg altruizma i iskrene brige bogatih društava za ona uboga, koja jedva krpe kraj sa krajem. Umjesto kolonizacije vojno inferiornih država i eksploatacije njihovih prirodnih, ljudskih i privrednih resursa, razvijeni svijet se odlučuje na civilizacijski iskorak i stvaranje slobodnih tržita sa nesmetanim protokom roba, usluga, rada i kapitala. Tako se, recimo, crnogorskoj privredi otvara mogućnost da svojim proizvodima slobodno preplavi njemačko tržište, a kako takav privredni rast podrazumijeva i povećane potrebe za radnom snagom, to znači da će crnogorsko tržište rada moći slobodno da usisa kvalifikovanu radnu snagu iz Austrije, Francuske ili Italije.
Da se ne bi desio obrnut proces, razvijene države su osigurale pristupne i strukturne bespovratne fondove sa ciljem da se ojačaju administrativni i infrastrukturni kapaciteti manje razvijenih članica i kandidata za članstvo EU. Crna Gora već nekih 15-tak godina intezivno koristi bespovratnu finansijsku podršku EU i drugih razvijenih država i efekti su zaista izvanredni. Teško je odlučiti na kojem polju smo više napredovali – od kvaliteta političke elite koja je prevazišla teme vjersko-nacionalnih nadgornjavanja, privrede koja se toliko uzdigla da sada mi, u svojstvu stranih investitora, koristimo suficit kapitala za kupovinu resursa širom svijeta, superiornog obrazovnog sistema u koji hrle nadareni studenti iz Indije i Kine, efikasnog zdravstvenog sistema u koji ne dolaze samo oni pacijenti koji nemaju drugog izbora, opšteg nivoa kulture gdje je nezamislivo vidjeti smeće uz magistralni put itd.
Ironiju na stranu, možda se sve promijeni momentom našeg učlanjenja u EU. Članstvo u EU se postavlja kao krajnji cilj našeg bivstvovanja i većina političara i intelektualca iskreno vjeruje da će taj događaj, poput magičnog štapića, riješiti sve naše probleme. Zalud iskustva drugih istočnoevropskih država, od kojih je najsvježije iskustvo RH koja je od učlanjenja u EU izgubila gotovo 10% svoje najvrijednije aktive – najpreduzimljivijih građana.
Preostaje nam samo čista ljubav prema EU
Premda je aktuelni političko-privredni okvir sigurna garancija da neće doći do promjene kursa na putu ka opštem progresu i blagostanju, radikalno podmladjivanje političke elite – u pravilu sa nimalo ili jako malo profesionalnog iskustva – dodatna je garancija da će se bajke o evropskom putu konzumirati bez trunke sumnje ili, ne daj bože, lokalnih ličnih ugradnji koje su možda bile svojstvene starijoj političkoj ekipi.
Preostaje nam samo čista ljubav prema EU božanstvu i besprizorna politička borba oko naklonosti božijih poslanika.
U Crnoj Gori je u julu u kolektivnom smještaju ostvareno 206,3 hiljade dolazaka turista i 950,9 hiljada noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 90,4 odsto ostvarili su strani, a 9,6 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u julu, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 92,2 odsto, glavnom gradu 4,3 odsto, planinskim mjestima dva odsto i ostalim mjestima 1,4 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove i ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Prag (dpa)– Berlin će Evropskoj uniji predložiti svoj nacrt novog paketa sankcija protiv Rusije, rekla je u sredu šefica njemačke diplomatije Analena Berbok (Annalena Baerbock). Ona je predlog, bez ikakvih drugih detalja, najavila na margini sastanka EU u Pragu.
Na osnovu skorašnjih konsultacija unutar G7, može se pretpostaviti da će Njemačka zahtevati međunarodni gornji limit ceni ruske nafte.
U suštini, takav potez Rusiju treba da primora da naftu prodaje jeftinije. Osim što to može da utiče na popuštanje cene na svetskom tržištu, smanjiće zaradu Rusije.
Nametanje limita može da uključi povezivanje usluga u transportu sa primenom mere. Tako, na primer, zapadna osiguranja mogu iz sankcija da izuzmu prevoz ruske nafte kupljene po dozvoljenoj ceni. Slično uslovljeno popuštanje je moguće i za brodare koji prevoze rusku naftu.
Berbokova je naglasila da Nemačka pre svega u energetskom sektoru želi dugoročno održive sankcije.
Pojedine evropske države insistiraju na potpunom embargu na uvoz ruskih energenata i izbijanju važnog izvora novca iz ruku predsednika Vladimira Putina.
Nemačka, koja još snažno zavisi od uvoza ruskog gasa, taj predlog odbija uz argument da će potpuno stopiranje uvoza ruskih energenata teže pogoditi evropsku nego rusku privredu.
EU je protiv Rusije, zbog napada na Ukrajinu, već uvela sedam paketa kaznenih trgovinskih mera. Poslednji set sankcija je zabranio uvoz ruskog zlata i zaoštrio kontrolu izvoza visoke tehnologije, kao i svake robe koju ruska vojska može da upotrebi.
Brisel je prethodno Moskvi nametnuo oštre finansijske sankcije, ograničio uvoz ruske nafte i zabranio uvoz uglja.
