U dvodnevnoj ekološkoj akciji čišćenja podmorja u Malostonskom zaljevu, sudjelovalo je više od 50 ronioca, a u akciji čišćenja podmorja u naselju Luka i uvali Bistrina iz mora su izvađeni plastika, odbačeni ribolovni alat, staklo, gume i drugi sitni otpad.
Akcija se održala u sklopu projekta EKO Malostonski zaljev, izvijestili su iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
U akciji su sudjelovali ronioci Državne intervencijske postrojbe Civilne zaštite RH – koji su provodili i edukacije o sustavu civilne zaštite, vježbe ronjenja u smanjenoj vidljivosti, pretrage u parovima i noćno ronjenje – te ronilački klubovi iz Dubrovnika i Mostara, uz pomoć školjkara i lokalnog stanovništva s barkama.
Ravnateljica županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Marijana Miljas Đuračić rekla je kako je potrebno provoditi mjere očuvanja morskog ekosustava i bioraznolikosti mora, jer su izloženi brojnim pritiscima, od klimatskih promjena, unosa plastike i degradacije staništa do prekomjernog izlova ribe, unosa stranih i invazivnih vrsta i djelovanja antropogene buke.
“Osim uklanjanja otpada iz mora, svakako je cilj ovakvih akcija i potaknuti lokalno stanovništvo na aktivno sudjelovanje u očuvanju morskih ekosustava Malostonskog zaljeva za koji je posredno ili neposredno vezan život svakog pojedinca ovog kraja”, istaknula je Miljas Đuričić.
Tajnik Ronilačkog kluba Dubrovnik Vlaho Radonić rekao je da već godinama rade na projektu zaštite pojedinog područja kako bi se stvorile ‘no take’ zone radi zaštite okoliša i rasprostranjivanja ribljeg fonda. Najavio je da će se priključiti i ekološkoj akciji čišćenja podmorja Malostonskog zaliva i u septembru.
Rat u Ukrajini nastavlja se nesmiljenom žestinom. Borbe se vode diljem Donbasa, ali i na sjeveroistoku zemlje. Duž bojišnica s obje strane padaju tone granata, a Rusi u Doneckoj regiji dalekometnim projektilima ponovno gađaju gradove i naselja koji su još pod ukrajinskim nadzorom.
Nema mira ni na južnoj bojišnici. U protuofenzivi, južno i jugoistočno od Mikolajiva, Ukrajinci i dalje pokušavaju potisnuti Ruse prema crnomorskoj obali. Vlasti u Kijevu još su jednom pozvale Ukrajince da napuste okupirani Herson. Oni najhrabriji, odlučili su pak dočekati osloboditelje.
– Čekam protunapad ukrajinskih snaga. Samo da počne. Izbacite Ruse iz Donecke oblasti, samo ih već jednom izbacite, rekla je Viktoria.
Ukrajinska vojska objavila je da je preciznim topničkim pogotkom uništila bazu ruske paravojne skupine Wagner u gradu Popasni u Luhanskoj oblasti. Wagnerovci se povezuju s ratnim zločinima u Ukrajini, a bili su angažirani i na Krimu 2014. Rusko pak, ministarstvo obrane tvrdi da su njihove zračne snage na području Harkiva ubile više od stotinu stranih plaćenika.
– Život je izgubilo oko stotinu plaćenika iz Poljske i Njemačke i 50-ak ih je ranjeno, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov.
U međuvremenu, Ukrajina i Rusija i dalje se optužuju za napade na nuklearnu elektranu Zaporižja, najveću u Europi, koju je okupirala ruska vojska i koja je više od tjedan dana meta napada. Obje strane tvrde da su projektili pali na obale Dnjepra blizu elektrane, ali i unutar nje. Istodobno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još jednom pozvao je članice Europske unije da zabrane vize za državljane Rusije. Ruse je, pak, pozvao da se ograde od zločinačkih nakana predsjednika Putina.
– Rasprava o viznim ograničenjima u Europi za vlasnike ruskih putovnica širi se svakim danom, priključuju joj se nove države i novi političari. Moramo zapamtiti – kada zlo poprimi takve razmjere, šutnja čovjeka čini sudionikom toga zla. Stoga, ako imate rusko državljanstvo i šutite, znači da se ne borite, nego to zlo podupirete, rekao je Zelenski.
Hrvat Vjekoslav Prebeg – kojeg su ruske snage uhapsile početkom maja u Ukrajini na području Mariupolja – izveden je pred sud takozvane Narodne Republike Doneck, na istoku Ukrajine. Prebega i još četvoricu stranih državljana – sud tereti da su se kao plaćenici borili na ukrajinskoj strani.
– Jesu li vam poznati ovi ljudi koji su sada ovdje s vama?, upitali su ga.
– Ne. Ne, odgovorio je Prebeg.
– Služio sam u Prvom bataljunu mornaričkog pješaštva 36. brigade. Ja sam mornar, rekao je.
Trojici – Prebegu, Šveđaninu Gustavssonu i Britancu Hardingu – prijeti smrtna kazna. Hrvatska je odbacila optužnicu jer smatra da je neutemeljena, ilegalna te u suprotnosti s međunarodnim pravom i konvencijama o postupanju s ratnim zarobljenicima.
– Mi smo reagirali neki dan, kao što ste vidjeli, Ministarstvo vanjskih poslova odmah je reagiralo, više puta su poslane poruke. Dakle, mi smatramo da su takva vrsta suđenja apsolutno neprihvatljiva, međutim, on se našao u toj situaciji u kojoj se našao i dalje ćemo pratiti i boriti se za njega, rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Zbog rata u Ukrajini i straha od zavrtanja ruske plinske pipe, sve se više zaoštrava energetska kriza u Europi. Kako bi pomogla uvoznicima koji su pogođeni dodatnim troškovima zbog sve manjih zaliha ruskog plina, Njemačka je najavila za jesen uvođenje pristojbe od 2,4 centa po kilovat satu plina. Namet će službeno stupiti na snagu 1. listopada, ali ne očekuje se da će utjecati na račune za plin do studenog ili prosinca zbog propisa koji štite potrošače od promjena cijena.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić ocijenio je da je ovogodišnja ljetnja turistička sezona prevazišla njihova očekivanja, te da će, sudeći po najavama, i postsezona biti dobra.
On je u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG rekao da s obzirom na okolnosti, kovid i rat u Ukrajini ne mogu biti nezadovoljni ovogodišnjoj ljetnjom turističkom sezonom.
Katić kaže da je sezona dobra i kvalitetna, uprkos komentarima na početak jula koji je, kako je rekao, uvijek problematičan.
“Generalno, u razgovoru sa hotelijerima i ugostiteljima do 31. oktobra su im najave dobre. Ako se sve bude to i desilo, očekujem uspješnu postsezonu, pa ćemo u novembru podvući crtu”, rekao je Katić, navodeći da je sezona bolja nego što su očekivali.
Problema, kako je rekao, uvijek imaju kad su u pitanju saobraćajne gužve, te da se mora ući u rješavanje pitanja obilaznica, ne samo oko Herceg Novog, već cijelog primorja.
Govoreći o problemu s bolnicom Meljine, on je rekao da bi trebalo sjesti i dogovoriti kako tu zdravstvenu ustanovu vratiti u državno vlasništvo, da bi ona ponovo bila Opšta bolnica.
“Herceg Novi bez bolnice Meljine ne može da funkcioniše, ne može Institut u Igalu bez nje da funkcioniše”, kazao je Katić, navodeći da se najviše plaši da će ostati bez medicinskog kadra.
U manastiru Savina obilježena slava osnivača Herceg Novog
U manastiru Savina juče je služena liturgija povodom slave osnivača grada Herceg Novog, praznika Prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana.
U toku liturgije pomenuti su i nesrećno nastradali u tragediji na Cetinju, u molitvi za pokoj njihovih duša.
Uz veliki broj vjernika, jutrošnjoj liturgiji prisustvovali su predsjednik i potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i Mirko Mustur, te odbornici lokalnog parlamenta i rukovodioci opštinskih službi i preduzeća.
Herceg Novi je počastvovan da kao slavu osnivača grada obilježava Svetog arhiđakona Stefana, “apostola ljubavi kao što je Sveti Jovan Bogoslov, jer samo čovjek ispunjen ljubavlju može da oprosti onima koji ga ubijaju i ponižavaju, onima koji ga kamenuju”, istakao je protojerej Nikola Pejović.
Iguman manastira Savina, Makarije podsjetio je ovom prilikom na riječi blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, koji je svojevremeno govorio da ovaj grad tek treba da napreduje i ima perspektivu: “On je tada vidio da će ovaj grad polako zasijati, i zaista, ovih dana i narednih, ispunjavaju se ta duhovna vizija i proročke riječi tog trenutka. Daće Bog da Herceg Novi još više napreduje”.
JU Dnevni centar za djecu u mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju iz Tivta, uskoro će dobiti polovni kombi za prevoz svojih štićenika, vrijedan 16.940 eura sa PDV-om.
Kombi je preko tendera kupila Opština Tivat kao osnivač ove JU, a kao najpovoljnija, izabrana je ponuda kompanije „Ben-kov“ iz Podgorice koja će Dnevnom centru isporučiti kombi marke „fiat ducato 3.0 JTD“ iz 2010.godine sa 12 putničkih sjedišta.
U toku je još jedan tender koji je Opština Tivat raspisala za nabavku još jednog, ali ovog puta potpuno novog kombija za potrebe Dnevnog centra, kapaciteta 8+1 sjedišta. Procijenjena vrijednost ovog vozila je 36.000 eura sa PDV-om.
Dnevni centar koji se nalazi u naselju Seljanovo ima 15-tak korisnika uluga sa područja cijele Opštine Tivat, a koji svakodnevno dolaze u tu JU i ovdje provode veći dio dana u druženju, rehabilitaciji i radu sa stručnim osobljem. Ova JU koja je sa radim započela prije dvije godine, do sada nije raspolagala adekvatnim vozilom za prevoz svjih štićenika.
Tradicionalno obilježavanje Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, još u ranim jutarnji satima najavila su zvona brojnih crkava u Boki Kotorskoj.
U prisustvu mještana, hodočasnika i turista najsvečanije je bilo na otoku Gospe od Škrpjela.
Centralnu svetu misu služio je don Pavao Medač. Za potpuni ugođaj potrudio se zbor Svetog Matije iz Dobrote.
Velika Gospa – obilježavanje na Gospi od Škrpjela
„Velika Gospa posebno se slavi ovdje na otoku, Gospa od Škrpjela koje je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana. To je biser Boke Kotorske, „ploveća“, jedinstvena pinakoteka na Jadranu koja šalje jednu divnu poruku.
Naime, braća Martešići još 1452. godine, su na hridi našli sliku Bogorodice. Više od dvjesto godina se na tom mjestu potapaju stari brodovi i kamenje. Koliko je bilo potrebno vjere, truda, nade, i to je poruka nama. Naši preci su imali čvrstu nadu da će na tom njihovom trudu, na nasutom otočiću nakon dvjesto godina izrasti jedna predivna crkva koja će povezivati i ujediniti ljude iz svih krajeva svijeta… “ – kazao za naš portal upravitelj Gospe od Škrpjela don Srećko Majić.
Velika Gospa 2022. don Srećko Majić
Katolički vjernici u Crnoj Gori danas su proslavili blagdan Velike Gospe svetim misama na otoku Gospe od Milosti, u tivatskom zalivu i u Baru, u benediktinskom samostanu Gospe Ratačke.
Tvrđava Forte Mare biće i ovog avgusta mjesto za susrete sa najuspješnijim filmovima u protekloj sezoni prestižnih evropskih festivala, koji će biti prikazani na 35. Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu, u okviru selekcija Adriatic Audience Award i Kino Evropa.
Uz to, selekcija Kino Evropa nam ove godine donosi nacionalnu premijeru novog filma Rubena Ostlunda Trougao tuge, dobitnika Zlatne palme na festivalu u Kanu, koja je rezervisana za poslednje veče festivala, 27. avgusta na Kanli Kuli.
Već drugu godinu za redom, nastavlja se uspješna saradnja u okviru Mreže festivala Jadranske regije, pa će ove godine, odmah nakon festivala u Sarajevu, novska publika imati priliku da u selekciji Adriatic Audience Award pogleda četiri ekskluzivna naslova.
U pitanju su portugalski Alma Viva premijerno prikazan na ovogodišnjem festivalu u Kanu, rumunski Intregalde sa prošlogodišnjeg festivala u Kanu, holandski Rozi mjesec koji je premijeru imao prije par mjeseci na festivalu Tribeca, te gruzijski Mokri pijesak premijerno prikazan na prošlogodišnjem festivalu u Lokarnu.
Fokus selektora udruženih festivala iz Sarajeva, Herceg Novog, Beograda i Zagreba opet su bile zemlje manjih produkcija, filmovi specifičnih filmskih izraza i emotivnih priča koje pozivaju prije svega na razumijevanje posebnih pojedinaca, ali i na međusobno razumijevanje među ljudima i pomirenje, ističe koselektor programa Mreže festivala Jadranske regije, reditelj Ivan Bakrač.
Publika na tvrđavi Forte Mare, kao i online, širom čitave Crne Gore, imaće priliku da ocijeni ova ostvarenja i učestvuje u odluci o dobitniku nagrade Adriatic Audience Award. Odluka o nagradi biće donijeta sabiranjem glasova publike iz sve četiri zemlje čiji festivali su članovi Mreže festivala Jadranske regije: Sarajevo film festival, Zagreb film festival i Festival autorskog filma u Beogradu i Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival. Ova selekcija nastavak je saradnje najvećih regionalnih festivala filma, koja je započeta 2021. godine, a podržana kroz program Kreativna Evropa.
Kino Evropa je prepoznatljiv kao izuzetno posjećen revijalni program najuspješnijih filmova u protekloj sezoni prestižnih evropskih festivala.
Osim dobitnika Zlatne palme, Trougao tuge, koji će biti prikazan na Kanli kuli, ostali kanski naslovi očekuju nas u ljetnjem kinu tvrđave Forte Mare. Biće prikazani Zvijezde u podne Kler Deni, koji je dobitnik Gran Prija, kao i južnokorejski Odluka o odlasku, Parka Čan-Vuka, nagrađenog za režiju. Pored kanskih nagrada, u ovoj selekciji je i Alkaras Karle Simon, špansko-italijanska koprodukcija nagrađena Zlatnim medvjedom na Berlinaleu.
Selektorka, producentkinja Jelena Mišeljić je u program uvrstila i nove filmove nekih od vodećih evropskih autora današnjice, i to: Nemiri na ostrvima katalonskog reditelja Alberta Sere, austrijski Rimini Urliha Zajdla i rumunski Magnetna rezonanca Kristijana Munđiua.
35. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival biće održan od 22. do 28. avgusta 2022. godine, pod sloganom „Mi smo djeca filma“. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule su četiri osobe, a registrovana su 344 nova slučaja korone, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se još 465 pacijenata, dok je 4458 trenutno oboljelih.
Tokom prethodnog vikenda na crnogorskim putevima evidentirana je 51 saobraćajna nezgoda, u kojima nije bilo stradalih. Pet osoba je zadobilo teške, a 22 lake tjelesne povrede.
U istom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 89 prekršajnih prijava, izdali 755 prekršajnih naloga, oduzeli devet pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Uhapšen je 21 vozač zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.
– Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju – poručuju u UP.
Lokalna akciona grupa Luštica (LAG), koja je formirana u aprilu, ne odustaje od afirmisanja, kako posebno ističu, LEADER pristupa u sferi ruralnog razvoja poluostrva na ulazu u Boku, ali i njenom održivom bitisanju.
Dr Ilija Moric, potpredsjednik Lokalne akcione grupe Luštica, ističe da je to prvi LAG osnovan u Crnoj Gori, te dse radi o LEADER pristupu, koji je dio politike ruralnog razvoja EU i sa osnivanjem ovog LAG-a mi počinjemo priču, koja predstavlja jedan dug i složen proces.
Potpisali su i Deklaraciju o održivom razvoju Luštice kojom članovi LAG-a iskazuju zabrinutost za trenutnu situaciju u smislu očuvanja prirodnih i kulturnih resursa.
Suština djelovanja LAG Luštica je izanalaženje mjere između očuvanja prirode, agraranih potencijala i agrarnog turizma, naspram sve većeg zamaha urbanizacije poluostrva.
Dr Moric smatra da razvoj ruralnih područja koja u sebi nose raznovrsne potencijale uz agroturizam, predstavljaju jedan od preduslova valorizacije poluostrva Luštica.
Obnovili smo maslinjak, zasadili nove masline, organski se sertifikovali, nabavili mlin za preradu i drugu opremu-objašnjava Moric.
Ipak, konstatuje da potencijali agroturizma nisu iskorišteni u dovoljnom kapacitetu, te da se sve svodi na individualni napor čovjeka.
– Imamo ogroman potencijal kroz oleo i druge grane turizma na Luštici.
Kao zajednica nedovoljno smo učinili da ruralni turizam bude na višem nivou, u smislu kvantiteta i kvaliteta-smatra Moric.
On smatra da se organska proizvodnja sira, vina, maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih kultura, može pokrenuti bez većih investicija, koje su dugo najavljivane na Luštici.
Domaćinstva, koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i turističkom ponudom kraja, idu ispred cjelokupnog plana razvoja.
Luštica
– Suština je da postoji radna kultura. Moramo iskreno reći da na Luštici postoje i druge familije, koje rade kvalitetno i to je pokazatelj da potencijal na Luštici ne treba prepustiti ljudima sa strane.
Osnovna maksima je da niko drugi nam neće riješiti egzistenciju, naše probleme.
Luštica je uvijek imala i imaće dovoljno dobrih primjera, a bilo bi bolje da se svi aktiviramo, posebno u dijelu zapuštenih maslinjaka, ili nekih drugih privrednih kultura, kako bi obezbijedili bolji život.
Ipak, na Luštici ukupna situacija je bolja, nego što je bila prije deceniju-ocijenio je dr Moric.
Poluostrvo Luštica broji 300 do 350 žitelja i nešto ispod 100 domaćinstava.
Riječ je o stalno nastanjenom stanovništvu, a postoji i značajan broj stranaca, koji su vezali život i posao za Lušticu.
Riječ je o porodicama iz različitih dijelova Istočne i Zapadne Evrope. Moric je i aktivni član Maslinarskog društva Boka, pa ga raduje što broj maslinjaka raste.
Obnova starih maslinovih stabala i maslinika
Napušteni stari maslinjaci
– Maslinarsko društvo nabavlja sadnice za svoje članove, promovišići ovu tradicionalnu djelatnost.
Po mojoj procjeni u maslinjacima na području Boke godišnje je za oko 4.000 sadnica više. U Crnoj Gori ima 2.000 registrovanih maslinara, preko pola miliona stabala maslina.
U prošlosti na području Boke je bilo preko 300.000 stabala maslina, i sada postoji veliki broj ali se od tog broja koristi nešto više od jedne trećine.
Prisutan je i trend nove sadnja i novih maslinjaka. Dosta je i zapuštenih imanja, posebno pored saobraćajnica. Negativno je što su napušteni stari maslinjaci na Luštici i drugim dijelovima Boke i zato nema opravdanja da se taj dio ne može privesti namjeni, ocijenjuje dr Ilija Moric.Ono što nedostaje crnogorskom maslinarstvu jeste investicioni bum, odnosno, kako ističe, moglo bi da bude zasađeno još pola pa i više miliona stabala maslina, koje bi bile namijenjene za ekonomski održiv biznis, industriju.
