Švedski premijer Ulf Kristersson danas će zatražiti tursko odobrenje za prijem svoje zemlje u NATO na sastanku u Ankari s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom koji je taj proces zaustavio i optužio Švedsku da štiti militante.
Zajedno s Finskom Švedska je u maju podnijela kandidaturu za članstvo u NATO-u zbog ruske agresije na Ukrajinu i širenja ruske prijetnje, no Turska je zaprijetila da će se usprotiviti njihovu članstvu optužujući Stockholm da štiti zabranjenu Radničku stranku Kurdistana (PKK) i druge skupine.
Predstavnici triju zemalja potpisali su u lipnju memorandum o ukidanju turskog veta ako Švedska i Finska uklone razloge za zabrinutost.
Erdogan treba primiti premijera Kristerssona u predsjedničkoj palači u Turskoj danas poslije podne nakon čega će se njih dvojica obratiti javnosti.
Ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom rekao je za švedski radio u subotu da će se nova vlada Švedske distancirati od sirijske kurdske milicije YPG u sklopu nastojanja da dobiju tursku privolu za ulazak u Sjevernoatlantski obrambeni savez.
Turska smatra YPG produženom rukom PKK-a, stranke koja je 1984. počela pobunu protiv turske države i koju Ankara, ali i Europska unija te Sjedinjene Države smatraju terorističkom skupinom.
Švedska je zajedno sa SAD-om i drugim članicama NATO-a podržala YPG u borbi protiv džihadističke skupine Islamska države (IS) u Siriji i Iraku.
Turska je najavila da će blokirati švedsku kandidaturu ako ta zemlja ne prekine potporu YPG-u.
Kandidaturu Švedske prihvatilo je 28 od 30 članica NATO-a.
Švedska i Finska izrazile su ovaj tjedan uvjerenje da će i Mađarska podržati njihov prijem.
U jučerašnjoj kolumni za švedski list Aftonbladet Erdoganov predstavnik za komunikaciju Fahrettin Altun napisao je da Kristerssonov posjet Turskoj smatra “povijesnom prilikom” za švedsku kandidaturu u NATO.
– Oprezno smo optimistični da će švedska vlada poduzeti konkretne korake u uklanjanju zabrinutosti zbog terorizma, napisao je Altun.
Administracija tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) pripremila je nacrt rebalansa budžeta Opštine za ovo godinu kojim se budžet Tivta sa planiranih 18.635.700 eura, uvećava na 20.025.200 eura.
Razlog tome su bolji prihodi koje je lokalna uprava ostvarila u proteklih deset mjeseci od očekivanih, kao i potreba da se preraspodjele sreedtva na nekim od ranije planiranih rashodovnih stavki budžeta.
Prema nacrtu rebalansa koji je stavkjen na javnu raspravu, ukupni prihodi ovogodišnjeg budžeta iznosiće 20,13 miliona eura, što je 8% više od prvobitno planiranih 18,63 miliona eura. U istom omjeru rebalansom se povećavaju i planirani izdaci, od čega je najveće povećanje od 24% predviđeno na stavci „ostali izdaci“, dok se kapitalni izdaci uvećavaju za 12%. Tako će ove godine za kapitalna ulaganja, umjesto 9,7 biti opredijeljeno 10,91 milion eura. Uz stavku „ostali kapitalni izdaci“ koja se uvećeva čak 90 odsto u odnosu na prvobitni plan i sada će iznositi 1,97 miliona eura, rebalansom se značajnije uvećavaju i planirani rashodi za uređenje zemljišta (ekspropijaciju čžprivatne imovine) za što je opredijeljeno ukupono 2,1 milion eura, odnosno 15 odsto više nego do sada.
Rebalans predviđa da se za bruto zarade zapslenih u lokalnoj upravi Tivta i doprinose na teret poslodavca ove godine potroši 2,9 miliona eura što je 1% više od prvobitnog plana, ali se istovremeno, troškovi za ostala lična primanja zaposlenih smanjuju za 29% i iznosiće 209.720 eura, umjesto originalnim budžetom očekivanih 296.720 eura.
Rashodi za materijal iznosiće 617.000 eura i uvečavaju se 1% u odnosu na dosadašnje, dok će rashodi za usluge iznositi 1,16 miliona eura i biti veći devet odsto. Transferi institucijama, pojedincima i NVO sektoru smanjuju se 3% na iznos od ukupno 961.000 eura. Najveće umanjenje na toj stavki je na poziciji „transferi političkim partijama, strankama i udruženjima“ koji su skr sani za čak 45% na iznos od 60.000 eura. Istovemeno, za 40 posto je povećana stavka „pomoć institucijama i organizacijama“ koja će sada iznositi 70.000 eura.
Za jedan posto smanjuju se i transferi iz gradske kase lokalnim javnim preduzećima koji će iznositi ukupno 1,28 miliona eura, dok se značajnije uvećava planirani utrošak novca na stavci „otplata obaveza iz prethodnog perioda“ za što će umjesto prvobitno planiranih 480.000 eura, biti izdvojeno 520.000 eura. Rebalansom se udvostručuje i planirano zdvajanje za tekuću budžetsku rezervu koja će sa 150.000. biti podignuta na 300.000 eura.
Javna rasprava o rebalansu budžeta Opštine Tiuvat za 2022. završava se 15.novembra.
Povodom 9. novembra – Dana borbe protiv fašizma i antisemitizma ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuje akciju ”Kristalna noć pada, čujemo li?” 9. novembra 2022. u 17 sati na Trgu od oružja u Kotoru.
9. novembar – Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se u znak sjećanja na Kristalnu noć (“Kristallnacht”) 1938. kada je u Njemačkoj počeo progon jevrejskih građana i građanki. Ovaj datum danas se smatra simboličkim početkom Holokausta, politike sistematskog ubijanja miliona ljudi i podsjeća nas da Holokaust nije počeo sa deportacijama i koncentracionim logorima, nego se razvijao korak po korak. Nacistička propaganda, govor mržnje protiv Jevreja i zakoni koji su lišavali jevrejske građane njihovih prava su bili prvi koraci koji su postepeno vodili do ubijanja miliona, ne samo Jevreja, već i drugih “neprijatelja države” – homoseksualaca, kriminalaca i “asocijalnih” ljudi, članova raznih religijskih zajednica ljudi sa mentalnim poteškoćama, ”političkih prestupnika” poput komunista, anarhista ili socijalista, kao i manjina poput romske.
Upozoravamo na to da se danas u Crnoj Gori nalazimo u stanju institucionalne i ustavne krize bez presedana, na ivici anomije koja briše karakter pravne države. Upozoravamo na to da su na vlasti političari koji nas bez ikakve odgovornosti dijele i naoružavaju, traže da se svrstamo u partijske, nacionalne i vjerske torove i da slobodu svedemo na izbor između ”naših i njihovih”. Upozoravamo na to da ove i ovakve političke elite ugrožavaju mir u Crnoj Gori. Ne pristajući na to, podsjećamo na riječi Martina Lutera Kinga: ”Mrak ne može protjerati mrak, to može učiniti svjetlo. Mržnja ne može protjerati mržnju, to može učiniti samo ljubav.”
Politika mora da se temelji na solidarnosti i stvaranju mira. Obilježavamo ovaj datum jer nas na to obavezuju antifašističke vrijednosti i patnja koju bez prestanka i odgovornosti proizvode političari.
Dubrovnik bi sukladno objavljenom zimskom redu letenja 2022/2023 trebao biti povezan s 3 međunarodna i 3 domaća odredišta. Na domaćim linijama trebali bi prometovati Croatia Airlines te Trade Air, a na međunarodnim linijama trebali bi prometovati Vueling Airlines, Turkish Airlines i British Airways.
Letovima domaćeg nacionalnog prijevoznika Dubrovnik bi tijekom cijelog zimskog reda letenja trebao biti povezan svakodnevnim letovima sa Zagrebom. Naravno, posredno i linijama Croatia Airlinesa iz Zagreba prema ostalim europskim i međunarodnim odredištima.
Trade Air, privatni hrvatski zrakoplovni prijevoznik, trebao bi obavljati domaće PSO letove na liniji Rijeka – Split – Dubrovnik – Split – Rijeka.
Od stranih aviokompanija u Dubrovniku bi ove zime trebali vidjeti i Vueling Airlines na liniji prema Barceloni, Turkish Airlines na liniji prema Istanbulu i British Airways na liniji prema zračnoj luci Gatwick u Londonu. Linije prema Barceloni, Istanbulu i Londonu (Gatwick) trebale bi omogućiti Dubrovniku tijekom zime direktnu povezanost s međunarodnim odredištima, stoga se nadamo kako će se navedene linije i letovi uistinu ostvariti.
Šteta od zatvaranja Opšte bolnice Meljine i Instituta Dr Simo Milošević bila bi ogromna, u brojnim oblastima, socijalnoj, ekonomskoj, a posebno u oblasti zdravstva. Zbog toga je potrebno hitno rješenje za te ustanove.
Institut pred stečajem, Meljine pred zatvaranjem, nezamisliv scenario koji briše sve razlike među političkim akterima i građanima u Herceg Novom. Razmjere štete u ekonomiji, zdravstvu, turizmu, ali i socijalne posljedice ne bi bile samo lokalne.
– U prosjeku bi oko 600 ljudi bi ostalo bez egzistencije, grad bi ostao bez nekada eminentne ustanove i bez zdravstvene zaštite – rekla je za RTCG Slavica Drobnjak, predsjendica Sindikata bolnice Meljine.
Ekonomski analitičar Oleg Filipović smatra da bi se gašenjem ove dvije ustanove izgubili sasvim solidni prihodi koje je obezbjeđivao zdravstveni turizam.
– Sa druge strane, imaćete sa socijalnog aspekta veliki broj ljudi na birou za zapošljavanje, tako da ne vidim da je nekome u interesu da se gase Meljine i Institut – navodi ekonomski analitičar Oleg Filipović.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić smatra da država, ukoliko želi i hoće da pomogne Institutu Igalo, mora više nego da duplira fondovske cijene ka toj ustanovi.
– I mora da opredijeli neku vrstu državne pomoći, da li kroz plan restrukturiranja ili eventualno kroz plan neke direktne subvencije – kazao je Katić.
Realna revizija stanja uz ozbiljan program revitalizacije prvi je korak u sanaciji, smatraju sagovornici RTCG.
Potencijal je ogroman, Institut ima 90.000 m2 pod objektima, bolnica Meljine upola toliko, na najatraktivnijim lokacijama.
Institut-Igalo
– Veoma su kompleksni problemi i Institutua i bolnice Meljine koji zahtijevaju da se na tim slučajevima radi svakodnevno – naveo je Katić.
– Najprije im treba jedna dobra revizija, ali realna, ne ono što smo imali do sada, da se neko stanje malo uljepštava. Zatim pronalazak partnera i razgovor sa sindikatom – smatra ekonomski analitičar Oleg Filipović.
U Institutu su konačno priveli kraju kolektivni ugovor kojim će se njihove plate izjednačiti sa prosjekom u crnogorskom zdravstvu. Nevjerovatno je da će tako uštedjeti, jer neće više plaćati ogromne sudske sporove radnicima koji godinama opretrećuju njihov inače opterećen budžet i povećavaju dugove koji ukupno premašuju 30 mil EUR.
Ove jeseni i zime, Budva će sijati svojim ljetnjim sjajem! Turistička organizacija opštine Budva pripremila je program nove manifestacije pod nazivom „Budi u Budvi“ sa ciljem da u periodu van ljetnje sezone obogati turističku ponudu grada, organizuje niz lijepih događaja za sve generacije, a posebno one najmlađe, i učini boravak i život u Budvi sadržajnim i tokom jesenjih i zimskih mjeseci!
Program manifestacije podrazumijeva dječje predstave koje se realizuju u saradnji sa bioskopom „Cadmus Cineplex“ gdje će se i održavati, zatim koncerte, folklorne nastupe, kreativne radionice i druga zabavna i sportska dešavanja na trgu ispred Starog grada, a trajaće tokom cijelog novembra i decembra.
U zoni Starog grada već su postavljeni tereni za košarku i stoni tenis, pa djeca, a i odrasli, svakog sunčanog dana u velikom broju uživaju u sportskim aktivnostima, a na ovim terenima će uskoro biti organizovana i razna takmičenja.
Program za najmlađe počinje u nedjelju, 6. novembra, predstavom „Niko se nije naučen rodio“ u produkciji NVU „Arlekin“ iz Podgorice i igraće se od 12 sati u sali 3 bioskopa „Cadmus Cineplex“. Ulaz je besplatan, bioskop će obezbijediti kokice i vodu za najmlađe, a zbog ograničenog broja mjesta rezervacije se vrše putem telefonskog broja 067 142 154 do subote do 15 sati.
U nastavku realizacije manifestacije „Budi u Budvi“ tokom novembra, subotom će program na trgu ispred Starog grada počinjati u 11 sati, biće održane još dvije predstave u bioskopu, u nedjelju, 13. novembra i nedjelju, 20. novembra od 12 sati, dok će na trgu ispred Starog grada istog dana u nedjelji biti održani razni muzički nastupi od 14 sati. Detaljan program nalazi se na sajtu Turističke organizacije opštine Budva – www.budva.travel
Jadrolinija je raspisala javni tender za putnički brod ‘Dubrovnik’.
Kako je objavljeno u sklopu natječaja koji vrijedi do ožujka 2023. godine, brod se prodaje po cijeni od 2.850.000 eura, a koja će biti sudbina broda, hoće li biti prodan ili ide u rezalište, zasad nije poznato, piše Dubrovački Dnevnik.
Više dubrovačkih građana je potvrdilo kako su vidjeli kako se iz broda iznosi inventar s logom Jadrolinije.
Inače, legendarni brod je izgrađen 1979. godine, dug 122, a širok 18,8 metara. Kapacitet putnika iznosi 1300, a kapacitet kabinskog osoblja 457. Kapacitet osobnih vozila iznosi 300.
Brod plovi na relaciji između Hrvatske i Italije, najčešće na relaciji Dubrovnik-Bari.
Auto-putem Princeza Ksenija je od njegovog otvaranja, polovinom jula, prošlo 875.677 vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 30. oktobra do 6. novembra iznosio 38,874 hiljada.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula, a narednog dana je puštena u saobraćaj. Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Ko iole poznaje predistoriju i prethodne pokušaje privatizacije Instituta Dr Simo Milošević u Igalu i aktere, zna da razlozi za nezakonito postupanje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte nijesu u ekonomskoj sferi, a još manje je to briga pravne sigurnosti i dovođenja ozbiljnih investitora i kompanija u Crnu Goru. Institut je danas pred stečajem, sa blokiranim računom, neraspoređenim gubitkom većim od 26 mil EUR, ukupnim obavezama koje premašuju 32 mil EUR i više od 600 radnika koji su pred gubitkom posla.
To je za Vijesti kazao privrednik Žarko Rakčević čija je kompanija Vila Oliva, zajedno sa češkom kompanijom Philibert.a.s., u konzorcijumu bila jedini ponuđač na tenderu za prodaju većinskog državnog paketa akcija države u Institutu Dr Simo Milošević u Igalu. Njihova ponuda proglašena je ispravnom i da zadovoljava tenderske uslove.
Vladin Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim je predsjedavao Duško Marković, odbio je krajem januara 2020. predlog Tenderske komisije, na čijem čelu je bila tadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić, da se potpiše ugovor sa češko-crnogorskim konzorcijumom.
Upravni sud Crne Gore presudio je u septembru ove godine da je Markovićev Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte donio nezakonito rješenje u vezi s prigovorom češko-crnogorskog konzorcijuma kojim je osporena odluka tadašnje izvršne vlasti da obustavi prodaju većinskog paketa akcija države.
– Drago mi je što je Upravni sud poslije dužeg vremena donio presudu da je u januaru 2020. godine nezakonito zaustavljen proces privatizacije Instituta. Dakle, Savjet za privatizaciju na čelu sa Duškom Markovićem je nezakonito proglasio tender neuspješnim. Oni koji su nezakonito djelovali, ali i razni dušebrižnici, politički demagozi i pojedini eksperti – sveznajuće neznalice, neće snositi odgovornost, ali bi trebalo da odgovore gdje je danas poslije tri godine Institut? Da li je došlo do bolje valorizacije tog vrijednog resursa, kako su obrazlagali svoje nezakonito postupanje, ili je, nažalost, Institut usljed višegodišnjeg lošeg upravljanja danas blokiranog računa, pred stečajem, a preko 600 radnika i njihovih porodica pred gubitkom posla. Uzaludna su bila upozorenja i prijedlozi manjinskih akcionara na sjednicama Odbora direktora. Predstavnici većinskog državnog kapitala u Odboru i menadžmentu u aktuelnom političkom haosu nijesu imali ovlašćenja, a neki ni dovoljno znanja i volje da zaustave sunovrat Instituta. Neraspoređeni gubitak je preko 26 mil EUR, a ukupne obaveze preko 32 miliona – istakao je Rakčević.
On je pitao odakle novac za pokriće gubitaka i plaćanje dospjelih obaveza, za neophodne investicije u medicinsku opremu, za neophodnu rekonstrukciju i renoviranje ruiniranih soba i objekata, za opravku krova zatvorenog bazena….
– Institut nije dio javnog zdravstvenog sistema, nije javna zdravstvena ustanova. On se ne finansira iz budžeta već mora da se izbori na tržištu za svoju poziciju i da zaradi novac za zarade i sve ostale troškove. Bruto-zarade u Institutu čine preko 80% ukupnog prihoda. Takva situacija bez investicija i znalačkog povećanja prihoda je neodrživa. Stečaj po već viđenom scenariju je najgora opcija. Nikad se više Institut neće oporaviti, kao što se nije oporavio poslije uvođenja stečaja nijedan veliki sistem u Crnoj Gori. Prodavaće se dio po dio imovine. Uz štrajkove radnika par godina će se dijeliti neke plate i kraj. Decenije stvaranja kadrova, nataloženo znanje, infrastruktura, objekti i postojeća oprema biće razvučeni i uništeni. Treba preuzeti odgovornost za stečaj Instituta – poručio je Rakčević.
Prema njegovim riječima, zdravstveni turizam u Crnoj Gori nije isprazna parola, zdravstveni turizam je Institut kao okosnica – njegov oporavak i snažan povratak na međunarodno tržište.
– Vodeći član našeg konzorcijuma Philibert je u vrhu zdravstvenog i rehabilitacionog sistema Češke Republike. Investitora sa takvim bilansima i reputacijom je trebalo otjerati. Gotovo godinu i pet mjeseci se detaljno snimala situacija u Institutu, pravili biznis planovi i finansijska konstrukcija za oporavak i razvoj Instituta. Druga dva ozbiljna interesenta su poslije snimanja stanja odustali od učešća na tenderu. Ispunili smo sve tražene uslove na međunarodnom tenderu po pitanju cijene i investicija. Prihvatili smo da snosimo troškove spora sa Jugobankom koji su gotovo devet miliona eura, iako je ta obaveza prvi put nametnuta kupcu (prethodne četiri neuspješne privatizacije Vlada-prodavac je preuzimao obaveze iz spora sa Jugobankom). Prihvatili smo da snosimo sve troškove radnih sporova koji su blizu šest miliona eura. Prihvatili da se nastavi program rehabilitacije za građane Crne Gore do 100.000 tretman dana godišnje po ultra niskim cijenama (nikad godišnji broj tretman dana nije bio preko 90 000). Prihvatili i brojne druge skrivene kosture iz ormana. Pripremio se prijedlog ugovora. Tenderska komisija dala zeleno svjetlo, a onda na Savjetu za privatizaciju poslije toliko izgubljene energije i novca nezakonito proglašenje tendera neuspješnim – kazao je Rakčević.
On je poručio da ko iole poznaje predistoriju i prethodne pokušaje privatizacije i aktere, zna da razlozi za nezakonito postupanje Savjeta nijesu u ekonomskoj sferi, a još manje je to briga pravne sigurnosti i dovođenja ozbiljnih investitora i kompanija u Crnu Goru.
– Vlasnici Philiberta nijesu mogli da vjeruju da je poslije mjeseci pregovora, ispunjenih svih traženih uslova, tender proglašen neuspješnim. Bruka i sramota. Smatrali su da treba iscrpiti sve domaće pravne ljekove, a onda dobiti pravdu i oštetu pred međunarodnim sudovima. Danas je, na žalost svih dobronamjernih i mislećih ljudi, Insitut Simo Milošević pred stečajem.
Rakčević je u avgustu 2018. kupio skoro 26% akcija Instituta, koje su bile u vlasništvu države Srbije, za 2,8 mil EUR.
Prema podacima sa Montenegroberze tržišna vrijednost Instituta je 7,7 mil EUR, a vrijednost jedne akcije je 18 EUR.
Komunalna policija Opštine Tivat započela je akciju uklanjanja vozila, odnosno djelova vozila koji se ne upotrebljavaju u saobraćaju zbog dotrajalosti, oštećenja, koja su bez registarskih tablica i neregistrovana, a ostavljena na javnoj površini duže od sedam dana.
Na teritoriji opštine Tivat evidentirano je ukupno 16 takvih vozila na lokacijama u centru grada, Lepetanima, Radovićima i na Seljanovu. Na svako vozilo ostavljeno je pismeno naređenje ovlašćenog službenog lica vlasniku da, u roku od sedam dana, ukloni vozilo ili dio vozila sa javne površine. Ukoliko vlasnik vozila ne postupi po naređenju, komunalni inspektor donijeće rješenje kojim nalaže vlasniku da, u roku od sedam dana, ukloni ostavljeno vozilo. Rješenje će biti vidno istaknuto na vozilu ili dijelu vozila koji je na javnoj površini, i biće objavljeno na oglasnoj tabli Opštine.
Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor ističu da će, u slučaju da vlasnik ili korisnik ne ukloni vozilo ili dio vozila, uklanjanje biti izvršeno putem trećeg lica, o trošku vlasnika.
