Dočekajte Novu godinu 2023. u restoranu Holiday Lounge Bar, u Njivicama – Herceg Novi i obezbedite sebi nezaboravno novogodišnje veče. Kao jedan od najlepših restorana na rivijeri, ovo će zaista biti noć za pamćenje ispunjena odličnom energijom.
Nešto sasvim novo, Holiday Lounge Bar, na samoj obali mora, pravi je ambijent da uz dobru zabavi i raspoloženje za koje će se pobrinuti Marko Bulat te bogat novogodišnji meni dočekate Novu godinu 2023.
Početak novogodišnjeg provoda u Holiday Lounge Bar-u je 31. decembra u 21 sat. Možete da birate bogat mesni ili riblji meni.
Broj mjesta je ograničen. Informacije i rezervacije na telefon 068 053100
Holiday Lounge Bar-u u Njivicama
Mesni meni obuhvata predjelo: pršut, kulen, sir iz ulja, prosušeni sir,masline, urnebes salatu. Glavno jelo: medaljoni u sosu od vrganja, pekarski krompir.
Za riblji meni očekujte predjelo: riblju paštetu, paštetu od maslina, hobotnica salatu, masline. Glavno jelo je: hobotnica na bokeški, file brancina, posni pekarski krompir.
Cijena ulaznice i svečane večere samo 40 eura.
Holiday Lounge Bar-u u Njivicama
Budite najluđe noći u godini na jedinstvenom mjestu, na usidrenom brodu koji svijetli, sa koga se pruža čaroban pogled na hercegnovski zaliv.
Stepenice vode do Holiday Lounge Bar-a, ali i lift, koji je doživljaj za sebe, uz otvoren pogled prema moru.
Holiday Lounge Bar-u u Njivicama
Parking za goste je obezbijeđen ispred objekta.
Broj mjesta je ograničen. Informacije i rezervacije na telefon 068 053100
Holiday Lounge Bar vas poziva 6. i 7. januara 2023. za Badnji dan i Božić
Holiday Lounge Bar, u Njivicama zakazuje i druženje za Badnji dan i Božič 6. i 7. janura 2023. uz bogat meni goste će zabavljati Nemanja Nikolić i Anđela Stojanović.
Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat danas je održala prezentaciju nove opreme koja je nabavljena donacijom Ambasade Japana u Crnoj Gori, u vrijednosti od skoro 70.000 eura. SZS je dobila novi elektro-husraulični razvalni alat za intervencije u slučajevima saobraćajnih udesa, 30 kompleta nove lične zaštitne opreme za vatrogasce kao i stanicu za ispitivanje i punjenje protivpožarnij aparata.
Novu zaštitnu opremu čini 30 kompleta odijela za prilaz vatri koje čine čizme, radne pantalone, jakna i zaštitne rukavice – sve napravljeno od posebnih materijala otpornih na visoke temperature, kao i baterijske lampe.
Ova oprema, prema riječima komandira SZS Tivat Milorada Giljače, inovativnija je od one koju su tivatski vatrogasci imali do sada.
“Odijelo koje smo dobili služi za prilaz vatri, njegova svrha ja da zaštititi vatrogasca od izvora toplote, od plamena, od visokih temperatura i da mu omogući nesmetan rad u takvoj sredini. Imali smo razvakn alat koji je pomalo zastario u našim službama vatrogastva, pošto je bio hidraulički. Sastojao se od agregata i određenih kablova koji bi bili spojeni na te pojedinačne alate. To je bio dosta komplikovan proces, dok je novi razvalni alat kojibčine jekač, razupirač i hidraulični cilindar, pigonjen baterijom i mnogo je mobillniji i lakši za upotrebu prilikom spašavanja unesrećenih ljudi u saobraćajnim nezgodama. Ovaj baterijski alat ima mnogo veći kapacitet rada baterije, ima mnogo bolje performanse, lakši je za korištenje, lakše se nosi i jednostavniji je za rukovanje. Pored uniformi i baterijskog alata, došla je manje vrijedna, ali ništa manje upotrebljiva punionica za PP aparate, što je sistem od par instrumenata koji služe za punjenje PP aparata i provjeru njihove ispravnosti. Mi smo još u fazi opremanja i dobijanja određenih papira od Inženjerske komore, kako bi mogli da vršimo punjenje aparata.”- istakao je Giljača.
SZP Tivat
Oprema i za DVD Krtoli i Tivat
Inače, Dobrovoljno vatrogasno društvo “Krtoli” iz Tivta dobilo je 8.800 eura iz Fonda za zaštitu i spašavanje Direktorata za vanredne situacije MUP-a. Tim novcem nabaviće se nedostajuća oprema za imobilizaciju unesrećenih u saobraćajnim udesima – tzv.spinalna daska, šancove kragne i posebni pojas za izvlačenje povrijeđenih iz olupina automobila. Ta oprema za čije je korišćenje dio od ukupno 58 članova DVD “Krtoli” već završio obuku, biće nabavljena u prvoj polovini naredne godine.
I drugo tivatsko dobrovoljno vatrogasno društvo – DVD “Tivat” dobilo je novu opremu – specijalna nosila -korito za evakuaciju i transport povrijeđenih. Nosila su vrijedna skoro 650 eura a DVD “Tivat” ih je kupilonod dijela novca koji je toj organizaciji uplatila Opština Tivat za angažovanje ovog DVD-a u ljetošnjoj požarnoj sezoni.
Simpatični video autora Ranka Maraša uljepšao nam je dan. U njemu Djed Mraz i družina najavljuju Dječiju Novu godinu u Kotru, plesom na bedemima tvrđave San Đovani.
Dječija Nova godina i centralna manifestacja “Čekajući Djeda Mraza” planirana je za petak, 30. decembra u podne na trgu ispred katedrale Svetog Tripuna. Ovakvom pozivu je teško odoljeti!
Dječija Nova godina u Kotoru
Djed Mraz, Baba Mrazica i vilenjaci su bili vrijedni, pa su obišli vaspitne i obrazovne ustanove kako bi djeci podijelili paketiće.
Usput su se, naravno, veselili jer – Nova godina je tu!
Sve je spremno za uvođenje eura s 1. januarom 2023. godine, istaknuto je u srijedu na 19. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, pri čemu su građani pozvani da se za novogodišnji vikend opskrbe dovoljnom količinom gotovine.
Sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predsjedao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, a o visokoj spremnosti svih sustava u institucijama kojima su na čelu između ostalog su izvijestili predsjednici uprava Fine i Hrvatske pošte, kao i najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj.
Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da od 5. septembra teče razdoblje dvojnog iskazivanja cijena, a ono će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.
Podsjetio je i da će prvih 14 dana nove godine biti moguće plaćanje i u kunama i eurima, a trgovci su dužni predopskrbiti se eurima i vraćati ostatak novca u toj valuti. “U iznimnim situacijama, ako netko iz objektivnih okolnosti nije uspio u dovoljnoj mjeri obaviti predopskrbu, moći će izvraćati iznose i u kunama”, napomenuo je Primorac.
Kada je riječ o zamjeni kuna u eure, ona će se moći vršiti još godinu dana u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, a nakon tog razdoblja novčanice će se moći trajno mijenjati u HNB-u, a kovanice još dvije godine, dakle do kraja 2025. godine.
U tijeku je i prilagodba mreže bankomata, kojih je oko četiri tisuće, a Primorac je istaknuo kako je logistički vrlo zahtjevan proces, pri čemu će od 1. januara na 2.700 bankomata biti moguće podizati eure, a do 15. siječnja traje razdoblje u kojem se ne naplaćuje podizanje gotovine s bankomata bilo koje banke.
“Apeliramo na razumijevanje građana”
Primorac ne očekuje značajnije poteškoće oko uvođenja eura, a zamolio je građane, s obzirom da se prelazak na novu valutu događa u novogodišnjoj noći, da se opskrbe dovoljnom količinom gotovine. Kako je riječ o složenom procesu, apelirao je na razumijevanje građana, u slučaju ako im neko vrijeme uoči i poslije uvođenja eura neke financijske usluge, poput bankomata, neće biti na raspolaganju.
I guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je pozvao građane da pripreme dovoljnu količinu gotovine, s obzirom da zbog tranzicije na euro neko vrijeme neće raditi kartice te mobilno i internet bankarstvo.
“Već bi 2. januara sve trebalo funkcionirati normalno, što je u biti vrlo brza tranzicija”, ocijenio je Vujčić.
Kada je riječ o proizvodnji kovanica s nacionalnim motivima, postoje određene poteškoće zbog nabave potrebnih sirovina, dosad je otkovano 400 milijuna eurokovanica, u idućih tjedan dana planira se otkovati još pet milijuna, tako da će biti realizirano 96,5 posto planiranog otkova, izvijestio je Vujčić.
Plenković: Ulazak u eurozonu ostvarenje velikog i strateškog cilja
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je ocijenio da Hrvatska ulazi potpuno spremna u eurozonu, pod čime podrazumijeva i ukupnu ekonomsku situaciju, koja se između ostalog ogleda i u gospodarskom rastu u ovoj godini od oko šest posto, kao i najvišem kreditnom rejtingu po sve tri vodeće rejting agencije.
Zahvalivši svim dionicima koji su sudjelovali u cijelom procesu, Plenković je istaknuo da ulazak u eurozonu predstavlja ostvarenje velikog i strateškog cilja, a da će država, društvo i gospodarstvo uvođenjem eura biti znatno zaštićeniji u odnosu na krize s kojima se suočavaju.
Između ostalog, rekao je i da će prelazak na euro značiti dodatan poticaj gospodarskom rastu.
Izvijestio je i da je s ministrom financija Primorcem prije sjednice posjetio trezor HNB-a da bi vidjeli kako izgledaju logističke pripreme. Također, rekao je i da će se ulazak u eurozonu simbolički obilježiti nešto iza ponoći na Novu godinu, kada će ministar financija i guverner HNB-a na jednom bankomatu blizu HNB-a podići eure.
Ruski predsednik, Vladimir Putin, odgovorio je u utorak na zapadno ograničenje cijena nafte i potpisao dekret kojim se od 1. februara na pet mjeseci zabranjuje snabdijevanje tim energentom i naftnim derivatima zemalja koje su ga uvele.
Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7), Evropska unija (EU) i Australija dogovorile su ovog mjeseca ograničenje cijene ruske sirove nafte iz mora na 60 USD po barelu.
Ograničenje je na snazi od 5. decembra zbog “specijalne vojne operacije” Moskve u Ukrajini, prenosi Hina.
– Ovo stupa na snagu 1. februara i primjenjuje se do 1. jula – piše u dekretu Kremlja.
Izvoz sirove nafte biće zabranjen od 1. februara, a datum zabrane naftnih derivata odrediće ruska Vlada, vjerojatno nakon 1. februara.
Dekret sadrži klauzulu koja omogućuje Putinu da poništi zabranu u posebnim slučajevima.
Opšta bolnica u Budvi biće izgrađena na lokaltetu Dubovica, procedure za realizaciju ovog projekta su pokrenute,a postoji mogućnost izgradnje objekta i kroz privatno-javno partnerstvo.
To se moglo čuti tokom posjete predsjednika Vlade Dritana Abazovića Budvi, a u okviru koje je posjetio i lokaciju izgradnje buduće bolncie.
– Najveći izazov za realizaciju ovog projekta neće biti sredstva za izgradnju bolnice, čak je predsjednik Opštine budva Milo Božović razgovarao sa nekim renomiranim kompanijama koje bi možda mogle da budu partneri u izgradnji, ako se taj model izabere. Najveći izazov biće medicinski kadar – kazao je Abazović.
Ipak, očekuje da i taj problem može biti riješen.
– S obzirom na to da je Budva vrlo atraktivna za život, ne treba bježati od toga da će ovdje rado dolaziti ljudi da žive i rade i kada je riječ o medicinskom kadru – naveo je.
Prema njegovim riječima, neprihvatljivo je da Budva nema bolnicu, a argumenti poput onoga da je riječ o maloj opštini su, kaže, potpuno pogrešni.
– Budva je najveći generator turizma Crne Gore, svih prihoda koje mi ostvarujemo od turizma, i mora da ima adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Razmišljanje da je Budva mali grad kome ne treba bolnica je pogrešno i predstavnci Opštine već su razgovarali sa ministrom zdravlja da se krene u realizaciju tog projekta, vidjećemo na koji način – kazao je Abazović.
Izgradnja bolnice od ogromnog je značaja, ne samo za građane Budve, već i za razvoj turizma u gradu, smatra predsjednik Opštine Budva Milo Božović.
– Već imamo problem da nam neki visokoplatežni gosti otkazuju boravak jer nežele da dolaze u grad u kojem mne mogu biti zdravstveno zbrinuti, ukoliko se javi potreba za tim – kazao je Božović.
Na pitanje kada bi bolnice mogla biti izgrađena, Božović je odgovorio da je riječ o veoma kompleksom procesu koji je započet.
– Vlada nam je već izašla u susret, pa je u novim planskim dokumentima opredijelila u ovaj prostor da bude planski opredijeljen za bolnicu. Pored toga, imamo obećanja od premijera i ministra zdravlja će opšta bolnica biti dio javnog zdravstvenog sistema Crne Gore. Sada slijede sve ostale procedure. Vremenski rok tu nije kratak, to će sigurno trajati, ali idemo u dobrom smjeru. Važno je da smo krenuli, a kad se krene, posao će se i završiti – zaključio je Božović.
Wizz Air će sa četvrtim avionom u beogradskoj bazi povećati broj letova i otvoriti pet novih linija do Lisabona, Berlina, Kopenhagena, Milana i Zakintosa
Wizz Air, avio-kompanija sa najvećom stopom rasta u Evropi i ekološki najodrživija avio-kompanija na svetu, najavljuje dalje širenje poslovanja svoje baze u Beogradu kojoj dodaje avion tipa Airbus A321ceo.
Novi avion omogućava uvođenje pet novih linija kao i veći broj letova na 5 linija iz Beograda. Mesta na novim linijama se već mogu rezervisati preko sajta ili mobilne aplikacije kompanije i već su u prodaji.
Sa četiri leta nedeljno (ponedeljkom, sredom, petkom i nedeljom), Wizz Air će od 31. jula 2023. leteti do Berlina i Kopenhagena, a cena karte u jednom smeru se kreće od 34,99 evra. Od 1. avgusta 2023. počinju letovi do Lisabona, dva puta nedeljno – utorkom i subotom uz cenu karte od 49,99 evra i Zakintosa po ceni od 34,99 evra. Letovi do Bergama (kod Milana) su planirani za 26. septembar sa pet polazaka nedeljno po ceni karte od 24,99 evra.
Sada će Wizz Airova baza u Beogradu imati ukupno četiri aviona. Ovaj potez povećava broj linija iz beogradske baze na 23, uključujući uvođenje letova iz glavnog grada Srbije. Pored toga, dodatni kapacitet Wizz Airu omogućava da poveća broj letova iz baza u Barseloni, Dortmundu, Ajndhovenu, aerodromu Buve u Parizu i Fjumičinu u Rimu.
„Izuzetno nam je drago što proširujemo poslovanje u Beogradu i time potvrđujemo svoju posvećenost srpskom tržištu, na kom smo vodeća ultraniskotarifna avio-kompanija i po broju raspoloživih mesta i po broju putnika. Od jula 2023. godine ćemo imati četiri aviona na beogradskom aerodromu i tako povezati glavni grad Srbije sa brojnim destinacijama. Najnoviji avion u Beogradu nam omogućava da dodatno proširimo svoju tržišnu ponudu i putnicima iz Srbije ponudimo mogućnost da putuju na ukupno 23 linije u 13 zemalja iz Beograda i dodatnih 5 linija u zemlji“, izjavila je Evelin Džekel, direktorka mreže u Wizz Airu.
Mještani Grblja okupljeni oko nevladinih organizacija “Bulevar Jaz-Tivat” i “Mrčevo polje-Jaz”, preko čijih imanja je trasa budućeg bulevara od Aerodroma Tivat do Jaza, neće dozvoliti izgradnju te saobraćajnice, makar životima branili svoju imovinu.
To je “Vijestima” saopšteno u dvjema NVO, čiji su predstavnici održali zajednički sastanak, sa koga su pozvali premijera Dritana Abazovića, resornog ministra i čelnike Direkcije za puteve da se što prije sastanu.
Kapitalnim budžetom za narednu godinu predviđeno je da se iz državne kase za gradnju bulevara izdvoji sedam miliona eura. Vlada Crne Gore je na sjednici od 30. novembra usvojila informaciju o dopuni zaključka Vlade od 29. septembra 2022. godine, koja se tiče izmještanja postojećeg cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema u sklopu izgradnje bulevara na dionici Aerodrom Tivat – Jaz.
Mještani okupljeni oko te dvije NVO ističu da je riječ o projektu koji je više politički nego stručni, te da se njegovom realizacijom ne rješava problem takozvanih saobraćajnih čepova kod Jaza i sa druge strane ka Tivtu i Kotoru, već naprotiv, pravi se još veći haos.
”Na sastanku su vlasnici koji su udruženi u NVO ‘Bulevar Jaz-Tivat’ donijeli odluku da ne prihvataju projekta bulevara i sa njim trase regionalnog vodovoda u toj saobraćajnici. Davnih šezdesetih godina prošlog vijeka istim vlasnicima oduzeta su imanja za magistralu Tivat – Budva, i velikom broju njih do danas nije isplaćena naknada. Nije isplaćena ni naknada za gradnju regionalnog vodovoda, niti se iz pomenutog vodovoda Grbalj snabdijeva”, rečeno je “Vijestima”.
Smatraju da saobraćajne gužve na primorju ne rješava bulevar, već davno predviđena brza magistrala kojom bi se zaobišli Budva, Tivat i Kotor.
”Želimo upozoriti lokalne vlasti Budve, Kotora i Tivta, kao i Vladu i resorno ministarstvo da smo mi vlasnici zemlje protiv izgradnje bulevara i da ćemo našu imovinu braniti svim raspoloživim sredstvima”, naveli su mještani u dopisu dostavljenom “Vijestima”.
Oni su zapitali da li su mještani Grblja građani drugog reda i da li treba da se isele, kako bi se realizovao još jedan projekat koji ne donosi nikakvu korist.
”Ovo je sulud projekt, koji nije funkcionalan, niti ekonomski opravdan, jer ne rješava nijedno pitanje. Ovaj projekat je ideja političara, a ne struke. Nijedan argument ne postoji da se bulevar može napraviti na ovaj način, jedino što nama u Grblju pravi štetu – ruše se kuće, ruše se imanja a ne dobijamo ništa. Nijesu uvažene sugestije lokalne zajednice. Novac koji su predvidjeli za izgradnju bulevara, a u pitanju je nekih 50 do 60 miliona eura, mnogo je pametnije da se uloži u izgradnju zaobilaznice oko Budve (od Markoviće preko Gornjeg Grblja do Jugodrva) i sa tim bi se riješilo pitanje saobraćaja Budve i cijelog daljeg primorja ka Ulcinju i prema granici sa Albanijom, jer bi se tranzit okrenuo preko Podgorice. Svi traže zaobilaznice, oko Budve, oko Podgorice, Tivta, Kotora, ali niko ne pominje zaobilaznici oko Grblja. Zašto? Pa Grbalj neće biti za deset godina kao što je sada. Hoćemo li da gledamo malo unaprijed, da tu saobraćajnicu izmjestimo iz centra naselja. Sada vidimo koja je suludost što je magistrala prošla kroz Budvu. Hoćemo li da napravimo grešku Budve, da sve natrpamo da se kroz Grbalj ne može proći”, zapitali su mještani.
Oni su poručili da se o modernizaciji postojeće saobraćajnice od Tivta do Jaza može pričati, ali ne o bulevaru.
”Ovo nije bulevar, nama su ljudi od struke kazali da ovaj bulevar kako su mislili da ga naprave ima sve atribute auto-puta, koji ide iz ‘niđe u niđe’. Kada dođeš u Jaz saobraćajni čep, kada dođeš i Tivat i Kotor čep, a kroz Grbalj je najmanja gužva. Gužve saobraćajne u Grblju se javljaju samo kao posljedice čepova na Jazu i sa druge strane ka Tivtu i Kotoru. Zato mi tražimo zaobilaznicu oko Grblja jer Grbalj ima razvojnog potencijala, on će za deset godina biti veći nego Budva. Posebna priča je o projektu samog bulevara, koji ima par kružnih tokova na cijeloj trasi i tu samo pješački prelazi. Zamislite da bi čovjek koji ima kuću na jednoj strani bulevara a želi kolima da ode na drugu, morao bi da ide po nekoliko kilometara do prvog kružnog toka pa onda natrag: isto je sa i pješacima, koji ne bi mogli preći. Pitamo kakav je to onda razvojni projekat, jer ta saobraćajnica ako se napravi ostaje za vijeki vjekova, a ona bi podijela faktički Grbalj na sjeverni i južni. S druge strane, zamislite kakva će biti bezbjednost, kada bi se tim bulevarom, odnosno auto-putem, išlo više od stotinu kilometa na čas “, navode oni.
Ukoliko bi se realizovali svi projekti koje je naumila država u budućnosti, onda bi u jednom kilometru vazdušne linije u Grblju imali bulevar, zaobilaznicu, Jadransko-jonsku magistralu.
”To su projekti koji su suludi za Švajcarsku, a ne za siromašnu Crnu Goru. Jedna zaobilaznica bi riješila cijeli problem. Sada kroz taj bulevar hoće da provuku regionalni vodovod. Nama je regionalni vodovod prošao kroz Grbalj, a Grbalj nema ni kapi vode. Nama je kroz Grbalj i Mrčevo polje prošao električni kabal Terne, a kada dune mali povjetarac pola Grblja nema struje. Mi imamo hiljadu argumenata zbog čega ne treba graditi bulevar, ali do sada niko od nadležnih nije htio da nas čuje. Nadamo se da će nas premijer pozvati da se sastanemo sa njim, resornom ministrom”, kazali su mještani.
Lučka uprava Zadar 2022. godinu pamtit će kao godinu odličnih rezultata i sjajnih projekata. U Zadar je ove godine uplovilo rekordnih 146 kruzera, dovršena je ribarska luka u Gaženici koja će biti ‘točka na i‘ najribarskije županije nakon prošlogodišnje izgradnje ribarske luke u Kalima, a projekt obnove zadarske rive napreduje i brže od predviđenih rokova. Sve to ukazuje na činjenicu da Zadar i Zadarska županija imaju niz razloga za optimizam.
-Ponosni smo na ostvarena postignuća Lučke uprave Zadar. Svi projekti koji se provode rezultat su ozbiljnog i predanog rada uprave i djelatnika, a ujedno i konkretan pokazatelj odlične suradnje Grada, Županije i resornog ministarstva, kao i uspješnog povlačenja EU sredstava. Naši ribari će izgradnjom ribarskih luka u Veloj Lamjani i Gaženici imati najbolje uvjete za rad, jer ovakvu infrastrukturu nema nitko na obje strane Jadrana, kaže župan Zadarske županije Božidar Longin, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar ponosan na sve ostvareno u proteklom razdoblju, piše Zadarski.
-Luka Gaženica iz godine u godinu ostvaruje dodatne iskorake, kruzerski promet vratio nam se s rekordnim brojkama nakon dvogodišnje stanke zbog pandemije. Posebno sam ponosan na kvalitetu i brzinu radova na obnovi zadarske rive koja će do idućeg ljeta opet zablistati u punom sjaju, dodaje župan.
Projekti ribarskih luka i obnove zadarske rive odlični su primjeri kako se u Zadru i Zadarskoj županiji koriste europski fondovi za izgradnju infrastukture.
Ravnatelj Željko Knežević nadodaje da je Lučka uprava Zadar pokrenula niz projekata u svrhu stvaranja ¨zelene luke¨. U partnerstvu sa AGRROM kroz Projekt ECOWAVES iz Programa INTERREG ADRION nabavljeni su eko otoci, senzorika za praćenje kvalitete zraka i meteo stanica dok će se kroz Program INTERREG IT- HR i Projekt SUSPORT izgraditi nadstrešnica sa fotopanelima, baterijom i punjačima kojima će se proizvoditi električna energija za javnu rasvjetu unutar luke i punjenje električnog vozila koje je također nabavljeno iz predmetnog Projekta.
¨Uz vrlo dinamično tekuće poslovanje Lučka uprava Zadar provodi i cijeli niz projekata na koje smo vrlo ponosni – iskrcajno-ukrcajno mjesto, odnosno ribarski dio luke Gaženica je dovršen, a necdavno smo dobili i uporabnu dozvolu. Treća etapa istog područja, odnosno obalni zid, mjesto za prihvat ribarskih brodova je u fazi čekanja građevinske dozvole.
U ribarskoj luci Lamjana krenuli su radovi na zadnjoj fazi koja podrazumijeva poslovnu zgradu i halu za skladištenje. Projekt sanacije i rekonstrukcije Zadarske rive ide prema planu te se do kraja ljeta očekuje završetak radova. Već u prvom kvartalu 2023. godine očekujemo konačnu implementaciju projekta nadstrešnica sa fotopanelima… Također krećemo u razradu poslovnih modela u svrhu koncesioniranja budućeg višenamjenskog terminala u Gaženici. Dodatno, planiramo i početak aktivnosti na produbljenju akvatorija teretne luke. Ono što nas posebno raduje su najave cruisera za naredna razdoblja. U 2024. godini, prema pristiglim najavama, možemo očekivati više od 200 dolazaka brodova na kružnim putovanjima koji će nam donijeti više od 200.000 putnika i novi apsolutni rekord naše luke. Vjerujem da ćemo i u ostalim prometnim pokazateljima napraviti korak naprijed te zadarsku luku učvrstiti na listi najznačajnijih Jadranskih luka i šire – zaključio je ravnatelj Željko Knežević.
Spasilački brod ‘Geo Barents’ Foto: Maurizio Debanne / Doctors Without Borders / Reuters
Humanitarni brod Ocean Viking sa 113 migranta spašenih u Sredozemnom moru dobio je dopuštenje da pristane u talijanskoj luci Ravenni, udaljenoj 1700 kilometara od trenutne lokacije, javlja novinska agencija ANSA.
Humanitarna organizacija SOS Méditerranée, koja upravlja brodom Ocean Viking, procjenjuje da će brodu trebati oko četiri duga dana da stigne do luke na sjeveroistoku Italije, oko 1700 kilometara udaljene od trenutne lokacije, navodi se u tvitu u utorak navečer.
Posada Ocean Vikinga spasila je migrante iz pretrpanoga gumenog čamca u mrklom mraku noć prije, objavila je organizacija u zasebnom tvitu.
Među spašenima su 23 žene, od kojih su neke trudne, oko 30 maloljetnika bez pratnje i tri bebe, navodi se.
– Osjećamo olakšanje zbog preživjelih na brodu, ali smo i zabrinuti za druge potencijalne brodove u nevolji u središnjem Mediteranu, rekao je SOS Méditerranée, dodajući da je trenutno jedina nevladina organizacija koja upravlja spasilačkim brodom u tom području.
– Dok idemo prema sjeveru, bojimo se da su životi na moru još uvijek ugroženi, dodali su.
Italija se dugo žalila da mora prihvatiti lavovski udio ljudi koji bježe iz Afrike u Europu preko Sredozemnog mora, jer mnogi od njih prvi stignu do Italije. Nova desničarska vlada u zemlji posebno se protivi imigraciji.
Godine 2022. više od 98.700 migranata stiglo je do Italije brodom, što je značajan porast u usporedbi s godinom prije kad je došlo oko 63.400 ljudi, prema podacima ministarstva unutarnjih poslova.
U međuvremenu, UN procjenjuje da je oko 1360 ljudi umrlo ili nestalo u središnjem Mediteranu ove godine dok su pokušavali prijeći.
Prema medijskim izvješćima, talijanska krajnje desna koalicija premijerke Giorgie Meloni planira usvojiti novi skup pravila u vezi s civilnim spasilačkim brodovima koji djeluju u Sredozemnom moru.
U studenom je Italija zabranila Ocean Vikingu da pristane u jednoj od njezinih luka, prisiljavajući brod da nastavi prema Francuskoj.
Od tada su diplomatski odnosi između Rima i Pariza zategnuti.
