Svjetski poznati brend Burger King uskoro započinje svoje poslovanje u Crnoj Gori. Tačnu lokaciju i vrijeme otvaranja još nisu objavili.
Crna Gora je, kako je saopšteno, najnoviji dodatak na širokoj mapi zemalja u kojima gosti mogu da iskuse sjajnu degustaciju hrane u primamljivim restoranima ovog američkog brenda.
– Osnovan 1954. godine, Burger King brend je globalni lanac fast-food hamburgera poznat po kvalitetu i vrijednosti hrane i kao jedino mjesto gdje gosti mogu da dobiju čuveni klasik – Whopper sendvič, grilovan na žaru, navodi se u promo saopštenju objavljenom u crnogorskim medijima.
Restoran Home of the Whopper će, kako se precizira, uskoro otvoriti svoja vrata, “omogućavajući gostima u Crnoj Gori da probaju čuveni ukus brenda – grilovanje na žaru kao i kvalitetne proizvode poslužene sa ljubavlju i brigom u prijatnom i modernom ambijentu restorana dizajniranih kombinujući savremeni i minimalistički komfor otvorenih prostora u kojima se svi osjećaju dobrodošli”.
Tradicionalni deveti sajam, Najbolje iz Crne Gore, biće održan u petak i subotu, 4. i 5.novembar u BIG fashion šoping molu u Podgorici.
Ponudu domaćih proizvoda predstaviće izlagači iz Podgorice, Kotora, Bara, Ulcinja, Danilovgrada, Bijelog Polja, kao i iz drugih gradova Crne Gore.
– Izlagači će se predstaviti sa domaćim proizvodima – medom, pčelarskim proizvodima, maslinama, maslinovim uljem, ribljim prerađevinama, voćem i povrćem, domaćim suhomesnatim proizvodima, vinom, sokovima, organskom hranom, sirevima i mliječnim proizvodima, čajevima i ljekovitim biljem, navodi se u saopštenju organizatora.
Posjetioci će na sajmu, koji će biti otvoren od deset do 20 sati, moći na štandovima da besplatno degustiraju proizvode.
– Budući da sajam okuplja proizvođače iz svih krajeva Crne Gore na jednom mjestu, ovo je odlična prilika da izlagači u međusobnoj komunikaciji ukažu na probleme sa kojima se susreću u proizvodnji i distribuciji svojih proizvoda, naročito u toku trajanja ekonomske krize izazvane ratom u Ukrajini, dodaje se u saopštenju.
Sajam – foto Boka News
Takođe, kako se navodi, sajam je idealna prilika da se potrošači na licu mjesta upoznaju sa domaćim proizvođačima čiji proizvodi predstavljaju sinonim za kvalitet i bogat ukus.
Sajam svake godine posjeti oko 20 hiljada posjetilaca i ljubitelja gastronomije, koji na jednom mjestu imaju priliku da degustiraju najbolje što Crna Gora nudi.
– Cilj sajma je da što više utičemo na svijest potrošača da kupuju domaće proizvode i na taj način podrže male proizvođače, ali i da crnogorski proizvodi postanu prepoznatljivi i rado viđeni u svakoj potrošačkoj korpi, zaključuje se u saopštenju.
Misnim slavljima širom Boke Kotorske danas će se u crkvama obilježiti spomen na svete mučenike, blagdan Svih Svetih, a građani će posjetiti grobove najmilijih, zapaliti svijeće i zajedno se pomoliti za pokojnike.
U srijedu, 2. novembra, je dan sjećanja, Mrtvi dan, koji se obilježava od početka XI. stoljeća na poticaj sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Po kršćanskoj tradiciji, koju su prihvatili i mnogi nekršćani, ta dva dana u godini vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima, a time jačaju i svoju vjeru u zagrobni život i Božju nagradu.
– U tim svetim danima oči svih vjernika uprte su u razmatranje nebeskog blaženstva svih naših predaka u vjeri, koji su po zaslugama svog krjeposnog kršćanskog života zaslužili ući zajedništvo nebeske Crkve, u vječnu radost svetaca Božjih. Također se sjećamo i svih dragih pokojnika, za koje na poseban način prikazujemo sv. mise i molitve, poručuju iz kotorske biskupije.
Svi sveti
Pod izrazom “svi sveti” ne misli se samo na one koje je Katolička Crkva službeno proglasila svetima, nego i na sve one koji nisu stavljeni na oltar ili u kalendar, a ostvarili su velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu.
Uklanjanje predmetne ploče može se naložiti samo i isključivo Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu odbrane, odnosno institucijama koje su tu ploču i postavile. Ukoliko one ne bi postupile po rješenju, Uprava za inspekcijske poslove mora angažovati izvršnu službu i sama ukloniti ploču, naglasio je Jokić
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić oglasio se povodom dešavanja u vezi postavljanja spomen-ploče u Morinju.
Naglasio je da se Opština ne protivi postavljanju zakonitog spomen obilježja na objektu u Morinju, u skladu sa zakonskom procedurom i na osnovu pravosnažne presude Višeg suda, te da očekuju da Vlada donese prethodnu odluku kojom će dati saglasnost na postavljanje spomen obilježja za događaj koji se desio prije manje od 50 godina. To bi, kako je naveo, bio prvi neophodan korak u procesu određivanja izgleda i sadržaja spomen obilježja.
Jokić je saopštio je da su uložili žalbe na sva rješenja Uprave za inspekcijske poslove, kao i zahtjev da se izvrši nadzor i donesu rješenja adresirana nadležnim ministarstvima.
Naveo je i da je protiv doskorašnjih ministara vanjskih poslova i odbrane, Ranka Krivokapića i Raška Konjevića, formiran predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, pa je pozvao nadležno tužilaštvo da bez odlaganja utvrdi činjenice i postupi prema zakonu.
“Zbog svakodnevnog interesovanja medija i javnosti za dešavanja u vezi postavljanja ploče u Morinju, smatram potrebnim da se javno oglasim i predočim činjenice povodom ovog događaja koji je izazvao regionalnu pažnju. Posebno napominjem da sam se uzdržavao od komentara po ovom pitanju do sada kako isti ne bi bili zloupotrebljavani u političke svrhe, a ujedno kako bih ostavio dovoljno prostora državnim organima da ovu temu iskomuniciraju sa Republikom Hrvatskom u pokušaju da spriječe narušavanje odnosa dvije prijateljske zemlje koje bi bilo uzrokovano nezakonitim i neodgovornim postupanjem dva bivša ministra u Vladi Crne Gore”, saopštio je Jokić.
Energija – inflacija Evropa Foto: Jens Büttner/dpa
Luksemburg (dpa) – Inflacija je ostala usijana u eurozoni i mesec za mjesecom postavlja rekorde. U oktobru, međugodišnja stopa poskupljenja u maloprodaji je prema preliminarnoj procjeni dostigla 10,7 odsto, saopštio je Eurostat u ponedeljak.
To je za 0,4 odsto premašilo očekivanja ekonomista. Septembarska stopa rasta potrošačkih cijena u maloprodaji bila je na 9,9 odsto, u tom trenutku najviše od uvođenja evura 1999.
Inflaciju najviše ubrzava cijena energenata, koji su u 12 meseci do oktobra poskupeli za 41,9 odsto. Snažno je, za 13,1 odsto, naviše otišla i hrana.
Najveću inflaciju u eurozoni imala je Estonija, sa 22,4 odsto, a najnižu Francuska, sa 7,1. U Njemačkoj, stopa inflacije je, prema evropskom računanju, bila 11,6 odsto.
Privreda 19 članica evrozone je u oktobru prošla bolje nego što se očekivalo i u trećem kvartalu je uvećala bruto domaći proizvod za 0,2 odsto, odnosno za 2,1 odsto godinu-na-godinu, saopštio je Eurostat.
Vrmac je brdo, ali istovremeno i poluostrvo u srcu Boke koje Kotorski zaliv dijeli od Tivatskog i uskoro bi trebalo da bude proglašen Parkom prirode.
Svojim izvanrednim geografskim i prirodnjačkim karakteristikama, te do sada prilično dobro očuvanom prirodom, Vrmac je sa svojih 31,5 kilometara kvadratnih površine, omiljeno izletište Bokelja. Idealan je prostor za rekreaciju, razvoj specifičnih vrsta turističke ponude povezanih sa zaštitom prirode i očuvanjem kulturnog nasljeđa, ali i izvanredna „zelena oaza“ nadomak preglomazne gradnje već dobrano devastiranih obala ovog dijela zaliva Boke Kotorske. Administrativno, Vrmac je podijeljen između opština Kotor i Tivat i u tome trenutno leži glavni razlog zašto ovaj biser prirode još uvijek nije adekvatno zaštićen, uprkos dobroj volji najvećeg dijela javnosti.
Studijom i odlukom o proglašavanju Parka prirode “Vrmac” treba konačno da se završi proces koji traje već nekoliko godina, da se Vrmac zaštiti i postane prirodno dobro.
Vrmac – foto Martin Kmet
Zbog velikog interesovanja i negodovanja Kotorana i Tivćana, Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor obavijestio je javnost i vlasnike nepokretnosti na području budućeg zaštićenog područja – Park prirode “Vrmac”, da se javna rasprava produžava do 11. novembra 2022. godine.
Područje Vrmca predstavlja prostranu cjelinu koju karakteriše veliko prirodno i kulturno-istorijsko bogatstvo sa izraženim biodiverzitetskim, pejzažnim i kulturnim vrijednostima i obilježjima od nacionalnog i međunarodnog značaja. Sjeverni dio Vrmca koji pripada opštini Kotor nalazi se na listi Svjetske baštine UNESCO-a, a južni dio Vrmca koji pripada opštini Tivat ima status njegove „buffer“ zone. Osnovni razlozi i odlike zbog kojih se prostor Vrmca stavlja pod zaštitu su zato što je ona definisana kao obavezujuća prostorno-planskim i strateškim dokumentima; područje karakteriše autentičnost i autohtonost, izvornost, reprezentativnost, prisustvo endemičnih taksona, raznolikost, bogatstvo prirodnih pojava, fenomena i procesa, integralnost, odnosno funkcionalno jedinstvo, pejzažna atraktivnost, starost, očuvanost područja, zatim ekološki, kulturno-istorijski, obrazovni, naučno-istraživački i razvojni značaj, i njegova ugroženost- ističe se u nacrtu Odluke.
Kotorani i Tivćani, najvećim dijelom strosjedioci čijim porodicama vjekovima pripadaju imanja na Vrmcu, izrazili su na javnim raspravama veliko nepovjerenje i rezervu prema namjeri opština Kotor i Tivat da to brdo proglase zaštićenim Parkom prirode, smatrajući da se iza cijele priče krije novi pokušaj otimanja imovine starosjediocima i ograničavanja njihovih vlasničkih prava, kao i spriječavanje lokalnog stanovništva da adekvatno valorizuje svoje nasljeđe. Najviše primjedbi građani su imali na, po njihovom mišljenju, preširoko i nekritički određene granice zaštićenog područja, posebno za najprostraniju zonu III koja obuhvata i pojedina već postojeća naselja. Oni smaaatraju da granice treba preispitati i da u njima ima nelogičnosti.
Vrmac – foto Martin Kmet
Građani su istakli da u Nacrtu nisu precizirane granice područja parka prirode, takođe su izrazili zabrinutost da se vlasnicima imanja na tom području neće dozvoliti gradnja, a prema njihovim riječima uslijediće i brojna druga ograničenja. Porez na zemlju će im biti skuplji, a imanja će zadržati samo poljoprivrednu namjenu.
Nezadovoljni su i predstavnici Lovačkog udruženja, jer bi se usvajanjem Odluke o proglašenju parka prirode zabranio lov, a bio bi dozvoljen samo u slučaju neke zarazne bolesti životinja ili pojave invazivnih vrsta. Mještani naselja podno Vrmca kažu da je problem sa divljim svinjama i govedima prisutan godinama i da ove divlje životinje ulaze u imanja i prave veliku štetu.
Šetne staze i putevi na Vrmcu su potpuno zarasli, stabla kestenja su oboljela i prijeti opasnost da kestenova šuma bude potpuno uništena.
Prema ocjeni mještana nejasan je metod kojim su uspostavljene granice područja parka prirode, a postavljeno je i pitanje kako u područje nije ušla šuma, a jeste građevinsko zemljište.
Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije će u srijedu održati sjednicu na kojoj će učestvovati predstavnici sudske i izvršne vlasti, predstavnici Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja, “Atlas grupe”, Savjeta za privatizaciju, kao i svih relevantnih aktera privatizacije Bolnice Meljine, saopšteno je na konferenciji za novinare koju su danas održali predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović i predsjednik Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, Maksim Vučinić.
Kako je istakao Vučinić, namjera Komisije je da u skladu sa mogućnostima ovog skupštinskog tijela, Poslovnikom Skupštine Crne Gore i Aktom o osnivanju Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, okupi sve relevantne aktere u procesu privatizacije Bolnice, ali i premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, kako bi se hitno reagovalo na gorući problem – mogućnost postepenog gašenja Bolnice Meljine.
“Spominje se suma od 70 miliona eura koja je u potraživanju od Duška Kneževića koji ima spor sa državom. Važno je da se objektivno utvrde činjenice i istina o privatizaciji kompleksa i Bolnice Meljine, a dok se to uradi da se nađe način da se prevaziđe problem građana Herceg Novog, odnosno da se nađe modalitet da se bolnica u Meljinama obuhvati zdravstvenim sistemom Crne Gore”, kazao je Vučinić.
Direktorica bolnice dr Olivera Elez potvrdila je informaciju da je izvršena uplata septembarskih plata, ali i da sa ovakvim načinom funkcionisanja, bolnica može raditi još petnaestak dana.
Foto Opština HN
“Što se tiče lijekova i sanitetskog materijala, sredstava ima dovoljno zahvaljujući isporukama Montefarma, koji ne traže isplatu novčanih sredstava u ovom trenutku za te isporuke. Ostala sredstva obezbjeđujemo zahvaljujući privrednicima iz Herceg Novog, koji su nam proteklih dana uplaćivali određene donatorske sume, na čemu im se zahvaljujem, na dobroj volji i namjeri”, poručila je dr Elez i dodala da bolnica ovako može funkcionisati još petnaestak dana, kao i da će zadržavanje kadra u tom periodu biti teško ukoliko Vlada Crne Gore ne da neke garancije zaposlenima te zdravstvene ustanove.
Predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Otović ponovio je spremnost da sa kolegama iz izvršne vlasti i građanima istraju na tome da se Bolnica Meljine ne smije zatvoriti, ali i očekivanje da nadležni organi pronađu način da se ova zdravstvena ustanova uvede u sistem javnog zdravstva.
“Mi moramo nastaviti sa naporima da se pronađe rješenje. Stojimo iza naših zaključaka (X redovna sjednica SOHN) i vjerujem da ćemo svi zajedno uspjeti da omogućimo Bolnici Meljine da funkcioniše. Ovaj problem prevazilazi političke podjele i različita viđenja nekih stvari u našem gradu”, istakao je Otović i napomenuo da će mediji i javnost biti blagovremeno obaviješteni o svim narednim koracima.
Takođe, nova konferencija za novinare zakazana je za sjutra, u 10 časova, na kojoj će se pored predsjednika Skupštine obratiti i predstavnici odborničkih klubova, a govoriće o temi sprovođenja zaključaka sa X redovne sjednice SOHN.
Mještani Lepetena u četvrtak 3. novembra u pet minuta do 12 sati, organizovaće protest i jednočasnovnu blokadu Jadranske magistrale na lokalitetun Luka u tom mjestu, zbog višegodiponjeg oglušivanaj drave Crne Gore na njihove zahtjeve da se konačno, donese i usvoji prostorno-planska dokumentacija za područjete Mjesne zajednice u Opštini Tivat.
Područje ove MZ, odnosno naselja Lepetane sa okolinom, jedino je na teritoriji opštine Tivat koje nema važeći DUP, a što je problem koji traje već godinama. DUP Lepetane bi trebalo da pokriva površinu od 20,24 hektara i obuhvata teritoriju najsjevernijeg dijela Opštine Tivat. Ovaj planski dokument obuhvata prostor od krajnje sjeverne granice naselja Lepetane prema tjesnacu Verige do rta Opatovo na jugu, sa isključenim područjem dosadašnje kasarne u Lepetanima površine 4,69 hektara, a za koju je već prije nekoliko godina napravljen i u Skupštini Opštine Tivat usvojen posebni Urbanistički projekat.
Vlada Crne Gore je od usvajanja aktuelnog katastrofalno lošeg Zakona o planiranju i izgradnji prostora koji je planiranje centralizovao a državnom nivou i izuzeo ga iz nadležnosti lokalnih uprava, u dva navrata je počev od 2019. do danas, donosila odluku o pokretanju postupka izrade novog DUP-a Lepetane, birala obrađivača i davala mu programski zadatak. Međutim, Vlada je nakon toga, takođe dva puta bez ikakvog obrazloženja, donosila i odluke o prestanku važenje svojih ranijih odluka o izradu novog DUP-a za Lepetane. Posljednji put je to Vlada bivšeg premijera Zdravka Krivikapića uradila 29.decembra prošle godine.
Protest
Ovo u praksi znači da stanovnici Lepetana, ali i lokalna uprava Tivta imaju potuno „vezane ruke“ kada je u pitanju legalna izgradnja bilo kakvog novog objekta na području te mjesne zajedince. Mještani ne mogu graditi nove kuće i druge objekte, a lokalna uprava Tivta ne može započeti izgradnju bilo kojeg novog javnog ili objekta infrastrukture, iako su oni prijeko potrebni u tom naselju gdje se već decenijama gotovo ništa značajnije nije uložilo.
Zbog toga su Lepetancvi prije dvadesetak dana održali zbor mještana i potpisali peticiju kojom je od Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU) traženo da odnmah prostupi izradi DUP-a za to mjesto. Međutim, ni nakon isteka ostavljenog roka od 15 dana, iz resora koji bodi ministarka Ana Novaković Đuriović (URA) mještani nisu udostojeni nikakvog odgovora ili reakcije. Stoga će oni, kako je najavljeno i na zboru građana, u četvrtak organizovati prvi protest u tom mjestu sa blokadom saobraćaja na Jaderanskoj magistrali. Blokada će, prema riječima predsjednika MZ Lepetane Đura Grubišića, trajati sat vremena.
”Dali smo rok ministarstvu od nekih 15 dana da nam daju makar neki odgovor kada će se pristupiti izradi DUP-a, zašto se ne pristupa, zašto ne dobijamo odgovor od njih, međutim kao što smo navikli i očekivali odgovora nije bilo. Taj rok od 15 dana je istekao prošle sedmice ali smo mi dali još jednu sedmicu da se organizujemo i najavimo taj naš protest. Nadamo se da ćemo ovim putem skrenuti pažnju na sebe jer smo izrevoltirani ignorisanjem ministarstva i njihovom neaktivnošću.”- kazao je danas novinarima Đurišić koji je pozvao i ostale građane Tivta da se pridruže na protestu Lepetanaca i pomognu im u njihovim naporima da se “makar pokrene izrada DUP-a”.
„Kada nema DUP-a opština Tivat ne može da uradi nikakve značajne investicije u infrastrukturu tako da smo onemogućeni da imamo neki normalan život. Bukvalno nam remete kvalitet života ne donošenjem DUP-a zadnjih 20 godina. Ja bi pohvalio opštinu Tivat koja je kao i mi bezbroj puta pisala ministarstvu i objašnjavala koliko je hitno i koliko je značajno da se taj DUP donese. Međutim, kao i mi, i Opština je ostala bez ikakvog odgovora.”- objasnio je Grubišić.
Nezadovoljni mještani poziv na protest i blokadu magistrale juče su uputili i šefu ministarke Novaković-Đurović, predsjendiku Vlade i lideru Građanskog pokreta URA, Dritanu Abazoviću.
U pozivu Abazoviću koji je proslijeđen i medijima, mještani Lepetana su naveli da im je “čast pozvati” premijera na protest “zbog toga što nikad nije donešen DUP Lepetane, a više puta se dolazilo skoro do kraja njegove izrade, te je došlo do njegove trajne obustave donošenja.” “Kako je isti prošao više javnih rasprava i kako su probijeni svi zakonski rokovi za njegovo donošenje, molimo da Vašim prisustvom uveličate ovaj dogadjaj i mještanima, očigledno drugog reda, objasnite kada će doći do izrade novog DUP-a i kada će moći da valorizuju svoju imovinu, te poslije deset i više godina, dobiju dozvole za svoje stambene objekte. Svaka gradnja je onemogućena, u ovu Mjesnu zajednicu se godinama nije ništa ulagalo, a sve to zbog toga što nikad nije donešen DUP.”- naviodi se u pozivu predsjedniku Vlade.
“Za nedonošenje ovog plana odgovorne sve Vlade i politike prije Vaše, a kriva je i Vaša ministarka, gospođa Ana Novaković Đurović i potpuno ignorisanje ministarstva kojim valjda ona rukovodi a kome smo upućivali više dopisa, a zadnji put i peticiju propraćenu pismom i obavještenjem da ćemo blokirati saobraćajnicu dok god ne dobijemo odgovor. Ovim putem Vas molimo da zaustavite izumiranje ovog predivnog primorskog mjesta koje se nalazi na samo par kilometara od Porto Montenegra, a isto tako morskim putem do rizorta Porto Novi.”- naveli su u svom obraćanju premijeru Abazoviću, mještani Lepetana.
Zarđala miješalica za beton, propala metalna skela, daske i mnoštvo otpada sa jedne ili više gradjevina – završilo je uz prometenu saobraćajnicu od Meljina prema Sitnici iznad naselja Podi u zaleđu Herceg Novog. I to niko ne uklanja mjesecima. Čini se da će ostati tako sve dok neko ne prijavi ovu crnu ekološku tačku, kako bi komunalna inspekcija nalozila uklanjanje šuta sa ove površine.
Dugo je jedna druga nelegalna građevinska deponija iznad Poda bila u fokusu javnosti i pravosudnih organa. Pokrenula je klizište u kojem su stradale kuće i imanja, što je dokazano na sudu-mještani su dobili obeštećenje, opština je morala finansirati sanaciju, i tlo se smirilo… i upravo je na toj lokaciji vidljiva, istina neuporedivo manja, i ni približno tako destruktivna, deponija građevinskog materijala. Čini se da je to mjesto, sa koga se pruža pogled na zaliv naročito pogodno za odlagaliste šuta. Zašto je tako i ko treba i gdje da odveze ružan otpad, ostao sa nekog gradilišta, jedna je od tema kojima se bavi NVO Eko KulMedia u projektu Ekoscreen u sklopu „Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 – ReLOaD2.
“Hercegnovska Čistoća se time ne bavi, niti je gradska deponija Tisove grede lokacija određena za odlaganje građevinskog otpada”-objašnjava direktor preduzeća Milovan Benderać. Pojašnjava da oni uklanjaju i odvoze samo komunalni otpad, a građevinski šut samo po nalogu komunalne inspekcje. Za ovaj konkretan slučaj niti imaju nalog, niti obavezu jer oni se bave samo komunalnim otpadom- kategoričan je Benderać.
“Privremena deponija Tisove grede su jedina, za sada opštinskom odlukom definisana, lokacija za deponovanje gradjevinskog otpada” tvrdi glavni komunalni inspektor opštine Herceg Novi Branko Prelević. Na lokacijama kao sto je Kameno ranije je Ministrstvo poljoprivrede dalo dozvolu za odlaganje građevinskog otpada, ali to treba da bude samo zemlja i kamen, a ne drugi otpad” objašnjava Prelević.
Podi – foto EkoKulMedia
“Uvijek ima neodgovornih ljudi koji otpad bacaju gdje stignu, pored puta ili na nekim zabačenim mjestima kao sto je ovdje slučaj. Ako je otpad sekundarna sirovina onda ima i kupca, naročito za metal. Ali često iskopi građevinskog zemljišta završe na privatnim parcelama uz interni dogovor vlasnika i investitora, i to niko ne primjećuje”, upozorava Prelević.
Ingerencija komunalne policije je da, ako se radi o javnoj površini, a problem je prijavljen, posao prosljeđuje Komunalno stambenom, ili preduzeću Čistoća i tada se čišćenje obavlja o trošku svih građana.
Ako je otpad na posjedu privatnih lica ili privrednih društava njima se daje nalog za uklanjanje i oni snose sve troškove. No, često se ne zna ni ko je deponovao, ni kome da se fakturiše čišćenje.
“Nesto sami uočimo i radimo po službenoj dužnosti, nešto nam građani prijave, pa radimo po takvim saznanjima’’, kaže Prelević i dodaje da ovaj konkretan slučaj, dokumentovan fotografijama, njima do sada nije poznat.
Mada je na očigled hiljada vozača koji prolaze mjesecima pored deponije kao pored nečeg sasvim prirodnog i normalnog…
To upozorava i uznemirava-da li su slike otpada pored puta naša normala?!
Podsjećamo građane da sve nepravilnosti mogu prijaviti na 19800.
ReLOaD2 program finansira EU, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, među kojima su Herceg Novi, Tivat, Kotor i Budva, čineći klaster „Coastal Mates”.
Prepun Trg Vladimira i Kosare, miris mandarina i brojnih ukusnih poslastica, nasmijani Barani i sunčani vikend, dokaz su da je Prvi Barski festival agruma, u organizaciji Turističke organizacije Bar (TO Bar), uspio da ispuni očekivanja i priredi nezaboravno jesenje druženje.
Da se barski turizmolozi trude da grad pod Rumijom ne bude prepoznat samo kao destinacija za kupališni i aktivni turizam, već i kao zaleđe bogato agromima i ukusnim proizvodima, potvrdila je i predstavnica TO Bar, Sara Jovićević.
“Ovo je prva manifestacija ovakvog tipa. Ideja je da Bar promovišemo kao idealnu bazu za sve vrste turizma i privučemo što veći broj gostiju u postsezoni. Imamo puno toga da ponudimo i našim sugrađanima. Angažovali smo “Animatore Montenegro“ i djeca se mogu fotografisati sa maskotama, hodačima na štulama, žonglerima. Sa nama su i ovoga puta članice NVU ,,Žene Bara“ koje su napravile delicije od agruma. Cijede se i sokovi. Sve posjetioce manifestacije zabavlja i di-džej Aleksa. Ovo je uvertira za sve jesenje manifestacije. Slijedi ,,Koštanijada“, ,,Festival vina i ukljeve“ i novogodišnji hepening,“ izjavila je Jovićević i dodala da će svi oni koji odluče da Novu godinu proslave u Baru imati priliku da uživaju u četvorodnevnom programu ispunjenom fantastičnim sadržajima i zvučnim imenima.
Za cijeđenje preko 800 kg mandarina, 190 kg pomorandži, 150 kg limuna i 50 kg grejpfruta, bila je zadužena i jedna od članica NVU ,,Žene Bara“, Marija Radović, koja nije krila zadovoljstvo što brojni posjetioci uživaju u izobilju citrusa.
,,Na poziv TO Bar sa kojom često sarađujemo, pristali smo da učestvujemo sa našim delicijama po kojima smo poznate u gradu. Svaki kolač je napravljen od južnog voća iz naših krajeva. Cijeđenje ide ubrzano i moram da napomenem da svaka čaša košta jedan euro, a da će sav prihod od prodaje sokova otići za potrebe Narodne kuhinje u Baru,“ zaključila je Radović.
