Pet sati rasprave u tivatskom parlamentu oko budžeta

0
Pet sati rasprave u tivatskom parlamentu oko budžeta
SO Tivat – foto CG News

Nakon rasprave koja je trajala skoro pet sati, Skupštinja Oštine Tivat danas je većinom glasova odbornika vladajućeg saveza koji čine koalicija „Da zapečatimo“, DF, Krtoljska Lista Tivatska Acija i Bokeški Forum, usvojila odluku o rebalansu budžeta Opštine za ovu kao i budžet grada za narednu godinu.

Za usvjanje odluka kojima se zbog viška ostvarenih prihoda budžet za ovu godinu sa prvobitno planiranih 18.63 miliona eura, uvećava na iznos od 20,13 miliona eura, odnosno budžet za 2023. utrđuje na iznos od sada za Tivat rekordnih preko 24 miliona eura, glasalo je 17 odbornika vladajuće koalicije, odbornici opozicionog saveza DPS-SD-SDP-LP nisu se izjašnjavali, dok su predstavnici HGI u oba slučaja bili uzdržani, iako su prethodno u raspravi pohvalili predložene materijale.

„Pozdravljamo veća izdvajanja za sport, kulturu, socijalna davanja  i vraćanje automonije lokalnim javnim ustanovama kojima se dogodine vraćaju njihovi žiro računi. Budžet je ambiciozan i to je činjeniuca- želimo da se on  realizuje jer je to u interesu svih nas.“- kazao je Adrijan Vuksanović (HGI) koji je na pitanje potpredsjednika Opštine Vladimira Arsića (NP) zašto HGI onda neće da glasa za usvajanje budžeta i time da doprinos povećanju političke stabilnosti u Tivtu „koja nam je svima na korist“, odgovorio da je na vladajućem savezu da obezbjedi tu političku stabilnost i da on to nije uradio u protekle dvije godine kada je HGI kao opozicija, glasao za usvajanje budžeta za 2021.

Odbornici DPS, SDP, SD i LP tražili su detaljna objašnjenja za brojne stavke u rebalansu, odnosno budžetu za 2023. I oni su međutim, pohvalili činjenicu da Tivat sada ima dovoljno novca da poveća izdvajanja za sport, NVO sektor, socijalna ulaganja i podršku raznim institucijama poput lokalnih škola, kao i odluku da se nakon nekoliko godina, prekine praksa bivše DPS vlasti Tivta i lokalnim JU vrate samostalni žiro računi. Izrazilio su sumnju da će se realizovati kapitalni dio budžeta koji za 2023. iznosi čak 14 miliona eura, prozivajući lokalnu vlast da i ove godine ima loše ostvarenje kapitalnih investicija.

„Dobro je što se ide na povećanje nezavinsosti JU i odgovornosti njihovih direktora i savjeta ustanova za rezultate rada i nadam se da će to dovesti i do smanjenja neprimjerenog političkog uticaja na rad JU. Nadam se da ubuduće ove JU neće biti predmet podjela partijskog plijena i da će predsjednik Opštine uticati na to što će se npr. prikazivati kao program u Centru za kulturu.“- istakao je Vatrolsav Belan (LP) dok je Dubravka Nikčević (DPS) ukazala da završni račun budžeta Opštine za 2021. nije nikada usvojen a da su kapitalne investicije do sada veoma slabo realizovane.

„Nema relanog opravdanja za to. Bilo je dovoljno vrermena da se te investicije realizuju, ali je pitanje da li je bilo doboljno stručnosti i ustrajnosti.“- kazala je Nikčević na što joj je predsjednik Opštine Željko Komnenović (NP) odgovorio da je budžet za 2022. zbog političke blokade rada lokalnog parlamenta, jedva usvojio Odbor povjerenikatzek 31.marta a da je onda uslijedila višemjesečna predizborna kampnajn i sa njome zakonska ograničenja u obimu potrošnje sredstava iz gradske kase, potpuni nerad tivatskog katastra, te problemi sa nesavjesnim izvođačima radova sa kojima je Opština ove godine, prvi put u svojoj istoriji, zbog toga raskidala ugovore i naplaćivala im penale.

„Samo vi nemojte pominjati neusvajanje završnog računa budžeta Opštine Tivat za 2021. od strane bivšeg Odbora povjerenika u kojem su bili poredstavnici vaših partija koje je imenovala Vlada, a ne onih za koje su prethodno glasali građani Tivta. Najbolji završni račun budžeta jedne opštine u Crnoj Gori ikada, na koji je nezavisna eksterna revizija dala pozitivno mišljene za razliku o uslovnog koje su vaše lokalne vlasti godinama prethodno jedva dobijale, nije prošao pred Odborom povjerenika jer se predstavnici Podgorice u njemu nisu željeli o tome izjašnjavati. Nisu glasali protiv, već uopšte nisu htjeli da glasaju iz političkih trazloga. Kakvo takvo ponašanje veze sa mozgom ima – pitanje završnog računa budžeta ne treba da bude politika, već pitanje interesa grada. To je užas bio kako su se oni iz Podgorice u Odboru povjerenika odnosili prema potrebama građana Tivta i ne želim da se tako nešto našem gradu ikada više ponovi.“- kazao je Komnenović.

Aleksandar Đurović (SDP) optužio je  Komnenovića, sekretara za finansije Jovana Brinića i Arsića da su kao novoizabrani odboornici, trenutno u konfliktu interesa i da se ne ponašaju moralno na što mu je Komnenović odgovorio da ima zakonski rok od mjesec dana da se izjasni koju će funkciju zadržati.

„O moralu priča predstavnik stranke koja je srušila prethodnu lokalnu vlast Tivta a i dan danas učestvuje u njoj jer su predstavnici SDP i dalje u svim odborima direktora lokalnih preduzeća i ustanova od kojih u nekima SDP i dalje sam kima većinu“- poručio je Komnenović.

Odbornik SDP je prozvao lokalnun upravu za neprimjeren politilki uticaj na lokalna preduzeča, ustanove, ali i fudbalski klub Arsenal i poručio im da se „ne hvale kao svojim velikim uspjehom ostvarenim prihodima budžeta koji su 20- 30 posto veći od plana jer je to produkt prvenstveno činjenice da su građani Tivta odgovorni platiše poreza i to nije nikakva velika zalsuga opštinskih službi“.

„Tačno je da su Tivčani vrlo odgovorni prema izvršavanju svojih obaveza, ali je to bio slučaj i svih prethodnih godina kada ste vi i DPS vršili lokalnu vlast, pa je vazda Opštini falilo novca i budžeti nisu bili i izbliza ovoliku.“- odgovorio je Đuroviću sekretar za finansije Jovan Brinić koji je opoziciju liše HGI, prozvao i zbog toga što nisu učestvovali u javnim raspravama prilikom izrade nacrta budžeta za 2023. niti su u propisanoj proceduri, podnijeli ijedan amandman na materijal koji su potom na sjednici SO, neki od njih kritikovali.

Milioni online pregleda i nekoliko hiljada posjetilaca tokom prvog prazničnog vikenda u Portonovom

0
Milioni online pregleda i nekoliko hiljada posjetilaca tokom prvog prazničnog vikenda u Portonovom
Portonovi

Portonovi Praznični bazar i nesvakidašnje dekoracije oduševili su posjetioce već prve sedmice praznične čarolije u naselju koje je i ove godine donijelo duh svjetskih metropola u Crnu Goru. Pored najveće i najelegantnije jelke koja krasi Portonovi marina trg, posebnu pažnju posjetilaca privukao je nesvakidašnji Light, Laser & Music Show u kome su posjetioci uživali pet dana.

‘”Dramatična instalacija pet dana je osvjetljavala noćno nebo iznad rizorta i zaista bila jedan od svjetlosnih spektakala koji su dali posebnu čar kako dekoraciji tako i najvećoj jelki. Ovo je jedna od četiri takve jelke u ovom dijelu Evrope, visoka 12 metara i ukrašena posebnim svjetiljkama i ukrasima. Specifičnost ove jelke je i što je modelirana po pravom boru pa se prirodno uklapa u ambijent što nam je bilo jako važno pri odabiru iste.”, istakla je Adrijana Husić, direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom.

Portonovi

Upravo zahvaljujući pažljivo biranoj dekoraciji, i programu, Portonovi bilježi milionske preglede na društvenim mrežama već na samom početku prazničnih aktivnosti, a ujedno i sve veće interesovanje za boravak kako u Portonovom tako i Herceg Novom tokom decembra mjeseca.

“Posebno nas raduje veliki broj ljudi koji nas je posjetio prethodnog vikenda, i da se tražilo parking mjesto više za concert grupe Perper koja je simbolično otvorila Praznični bazar. Ovo je potvrda da i primorska mjesta mogu biti destinacija koju ljudi biraju ne samo tokom ljetnjih mjeseci, već i nakon toga. A mi smo se zaista potrudili da damo razlog više da upravo ove praznične sezone svi gosti imaju potpun ugođaj i sve što je potrebno za lijepo praznovanje”, istakla je Husić i dodala da sus vi programi potpuno besplatni.

Portonovi

Od početka decembra pa sve do 8. januara 2023. goste očekuje raznovrstan program za sve generacije i za svačiji ukus.

Brojni događaji, praznični bazar sa najboljom ponudom delikatesa i kreativne radionice za najmlađe, prave idiličnu atmosferu, savršenu za druženje sa najmilijim osobama. U narednom period, očekuju nas i koncerti regionalih zvijezda (klapa Šufit 23. decembra, Amira Medunjanin 5. januara i Petar Grašo 7. januara) domaćih bendova i DJ-eva, a nakon programa, zabava će se nastaviti u našim lokalima, uz uživanje u specijalitetima različitih internacionalnih kuhinja, aromama iz najrazličitijih krajeva svijeta, egzotičnim koktelima, šampanjcu i dobroj muzici.

Portonovi

Bilo kao gost u nekoj od rezidencija ili kao posjetilac, Portonovi svečanosti biće savršene za završetak ove godine i početak nove na najbolji mogući način.

Za više informacija o događajima kontaktirajte events@portonovi.com, a za specijalne ponude i rezervacije smještaja kontaktirajte stay@portonovi.com ili +382 67 177 444.

Kompletan praznični program dostupan je na https://portonovi.com/me/festiveseason

Novi adrenalinski izazov u Herceg Novom

0
Novi adrenalinski izazov u Herceg Novom
Pump-Track – foto RTHN

Izgradnja pamp treka (pump track) u okviru projekta Ćiro dva je u završnoj fazi. Danas će biti završeno asfaltiranje, a potom će uslijediti uređenje zelenih površina uz stazu.

Uz pamp trek, u okviru ovog projekta, Herceg Novi je dobio biciklističku i staza za brdski biciklizam u Sutorini, kazala je Vladana Kundačina iz Agencije za izgradnju i razvoj grada, za RTHN.

– Pamp trek je prva adrenalinska staza, ne samo u Herceg Novom već na ovim prostorima. Jako su popularne u evropskim destinacijama. Sada Herceg Novi dobija jednu novu adrenalinsku ponudu, kazala je Kundačina.

Cilj projekta Ćiro dva je ojačavanje i promovisanje  nove turističke ponude.

pump-track-riding

-Herceg Novi nije samo poznat po plažama, već i po aktivnom turizmu. Projekat završava 31. decembra.

Ukupna vrijednost projekta Ćiro dva, koji se finansira iz evropskih fondova, je milion i 700.000 eura, od kojih je 500.000 opredijeljeno za Opštinu Herceg Novi. Glavni partneri u ovom projektu su Agencija za izgradnju i razvoj i opštine Ravno i Konavle.

Novskim hotelijerima predstavljen program 54. Praznika mimoze

0
Novskim hotelijerima predstavljen program 54. Praznika mimoze
Foto Opština HN

Program 54. Praznika mimoze, koji će biti održan od 17. februara do 05. marta 2023. godine predstavljen je hotelijerima koji posluju na području opštine Herceg Novi. Sastanak održan juče u sali Skupštine opštine bio je prilika da se hotelijeri upoznaju sa bogatim programom, kao i da se nosiocima turističke ponude prezentuju mogućnosti za uključivanje u program i prilika da kreiraju atraktivne paket aranžmane u tom periodu.

Hotelijere su pozdravili predsjednik Opštine Stevan Katić i potpredsjednik Miloš Konjević, koji su objasnili da se na kreiranju programa Praznika mimoze radi duže od tri mjeseca, te da je on u ovom trenutku zaokružen i vrlo brzo će biti saopšten javnosti.

„Saradnja i dobra komunikacija turističke privrede sa lokalnom upravom, kao i sa svim ustanovama koje su nosioci realizacije Praznika mimoze od najvećeg je značaja za uspjeh našeg festivala. Ove godine imamo sjajan program i očekujemo odličnu posjećenost. Tome će doprinijeti i marketinška kampanja koja je prilika za zajedničku promociju na međusobnu korist grada i turističke privrede“, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić. On je pozvao hotelijere da pripreme paket aranžmane, kao i da daju svoje predloge i sugestije u vezi sa programom, kako bi doprinijeli da Praznik mimoze još jednom bude nešto o čemu će govoriti cijeli region.

„Drago mi je da ste se odazvali na ovaj poziv i nadam se dobroj saradnji. Mi kao lokalna uprava smo u vašoj i u službi ovog grada, a svi mi zajedno treba da budemo u službi turista koji dođu u Herceg Novi“, poručio je potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević.

Program 54. Praznika mimoze predstavio je Damir Kokeza, koji je u okviru Direkcije festivala zadužen za koordinaciju marketinških aktivnosti. Objasnio je da je program koncipiran tako da centralna dešavanja budu organizovana vikendima, što je pogodno za kreiranje paket aranžmana, te pozvao hotelijere da kreiraju sopstvenu ponudu koja bi bila promovisana kroz kampanju Praznika mimoze.

U okviru 54. Praznika mimoze će tokom 16 dana biti organizovano više od 40 događaja, istakao je Kokeza. Poručio je da će manifestacija ostati vjerna tradiciji i zadržati sve događaje po kojima je prepoznatljiva, ali će i nekim novim programima nastojati da privuče mlađu publiku.

Na sastanak su pozvani svi hoteli na području Herceg Novog koji su otvoreni u zimskom dijelu godine. Pozivu su se odazvali: Institut Igalo, rizort Portonovi, hotel „One & Only“, hoteli „Lighthouse“, „Play“, „Azzuro“, „Ellena“, „Fiammanti“, garni hotel „Krušo“, agencija „Trend Travel“ i kompanija „Carine“ u okviru koje posluju hoteli „Kumbor“, „Park“ i „Delfin“.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici Direkcije 54. Praznika mimoze iz Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Javne ustanove kulture „Herceg fest“ i NVO „Maškare“.

Kako je dogovoreno, u narednom periodu će biti nastavljena komunikacija sa hotelijerima, a u planu je  organizacija još jednog sastanka sa ciljem njihovog uključivanja u program Praznika mimoze, zajedničkog djelovanja i uspješnog predstavljanja ponude Herceg Novog na najznačajnijim emitivnim tržištima.

Nema Badnjega dana bez dobrog bakalara: pripremite ga s limunom i kaparima

0
Nema Badnjega dana bez dobrog bakalara: pripremite ga s limunom i kaparima
Bakalar

Bakalar je naša tradicija


Na Badnji dan se u mnogim našim krajevima njeguju stari običaji i priprema se sušeni Norveški bakalar. No sušenje ribe nije samo vezano uz Norvešku.

Dok nije bilo zamrzivača, i na našoj obali i otocima sušili morski pas, mačka, golub, oslić, orada, raža i druge ribe. A ljudi k’o ljudi. Uvijek je slađe ono što je tuđe, pa je tako sušeni bakalar postao i ostao najtraženija delicija za Badnjak.

Zdrava namirnica uvijek na dohvat ruke

Osim sušenoga, na tržištu se može kupiti svježi i zamrznuti bakalar. Bijela je to riba bogata visokokvalitetnim bjelančevinama. S manje vezivnog tkiva, a više vode, mekši je od mesa. Ima i manje masti u odnosu na meso. Zahvaljujući tome, lakše je probavljiv, pa su i njegove hranjive tvari lakše iskoristive.

Iako manje nego u plavoj, i u bakalaru ima cijenjenih omega-3 masnih kiselina; EPA i DHA. Pokazuju višestruki pozitivan učinak na zdravlje. Smanjuju koncentraciju kolesterola i masnoća u krvi, sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, pomažu koncentraciji i zdravlju mozga, kao i pokretljivosti zglobova.

Osim toga, bakalar je izvor vitamina i mineralnih tvari. Izdvajaju se vitamini A, D, te vitamini B skupine. Zato, zašto čekati Badnjak da bismo uživali u bakalaru? Iskoristimo njegovu vrijednost tijekom cijele godine.

Bakalar s limunom i kaparima

Sastojci (za 4 osobe):

  • 500 g svježih ili zamrznutih fileta bakalara
  • 4 jušne žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
  • 2 jušne žlice kapara
  • 1 limun
  • ¼ čajne žličice soli
  • ¼ svježe mljevenog papra
  • 3 češnja češnjaka
  • brašno
  • peršun za posipanje

Priprema: Filete bakalara posolite i popaprite te pospite brašnom. Stavite ih u tavu sa zagrijanim uljem i pecite sa svake strane oko tri minute dok ne porumene. Pečene filete izvadite na tanjir za serviranje i poklopite.

Ulje na kojem se pržila riba procijedite kako biste uklonili ostatke brašna. Dodajte limunov sok, kapare i usitnjeni češnjak. Sve zajedno prigajte, miješajući na laganoj vatri oko jednu minutu. Prelijte po bakalaru, pospite usitnjenim peršinom i poslužite uz kuhani krompir i salatu od rikule.

Novogodišnji parti “The Show”

0
Novogodišnji parti “The Show”
THE-SHOW

U Centru za kulturu Tivat u petak 23. ecembra će biti održan Novogodišnji party „The Show” .

Na sceni Velike sale nastupiće Sportski plesni klub “Art grupa Montenegro” iz Kotora. Početak njihovog plesno- scenskog programa je u 18 sati.

HTZ: Za Božić i Novu godinu očekuje se oko 200 hiljada turista

0

HTZ: Za Božić i Novu godinu očekuje se oko 200 hiljada turistaU Hrvatskoj se za božićne i novogodišnje blagdane odnosno u razdoblju od 23. decembra ove do 8. januara 2023. godine očekuje oko 200 tisuća turista i više od 565 hiljada noćenja, što bi bilo oko 18 posto više turista i 14 posto više noćenja nego u isto vrijeme prethodne godine, doznaje se iz HTZ-a.

Riječ je o procjenama turističkog prometa za predstojeće blagdane na temelju ankete Hrvatske turističke zajednice (HTZ) provedene na razini županijskih turističkih zajednica.

Rezultati ankete pokazali su i da se najviše turističkih dolazaka i noćenja za predstojeće blagdane očekuje u Zagrebu, na Kvarneru i u Istri.

Iz HTZ-a iznose i podatke o turističkom prometu u dosadašnjem dijelu ove godine u kojemu je 18,7 miliona turista ostvarilo 104,4 milijuna noćenja, što je 37 posto više dolazaka turista i 25 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2021. godine.

U usporedbi s 2019. godinom dolasci su na 91 posto, a noćenja na 96 posto, pri čemu ih je najviše u dosadašnjem tijeku godine ostvareno u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji te na Kvarneru.

Po destinacijama, najviše noćenja do sada je bilo u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu i Medulinu, a među turistima najviše su noćenja ostvarili Nijemci, zatim domaći turisti te Slovenci, Austrijanci, Poljaci i Česi.

U povodu dosadašnjih rezultata i očekivanja do kraja godine, direktor HTZ-a Kristjan Staničić je naglasio kako se Hrvatska nalazi među destinacijama s najbržim oporavkom turizma, posebice s ostvarenih 96 posto noćenja iz rekordne 2019. godine.

– I u dosadašnjem dijelu prosinca sa 175 tisuća turista i 433 tisuće noćenja imamo rast od 38 odnosno 27 posto u odnosu na isto vrijeme 2021., a u odnosu na prosinac 2019. dostigli smo 90 posto dolazaka turista i čak 99 posto noćenja. Najviše noćenja u prosincu ostvareno je u Zagrebu, na Kvarneru i u Istri, a gledano prema destinacijama u Zagrebu, Splitu, Opatiji, Dubrovniku i Rovinju – iznosi Staničić.

Zaključno poručuje kako su uvjereni u nastavak pozitivnih trendova i tijekom zimskih mjeseci, jer hrvatske destinacije nude bogate i atraktivne programe koji uspješno privlače brojne domaće i strane turiste

Zajedničko obraćanje Bidena i Zelenskog: “Pobijedit ćemo”

0
Zajedničko obraćanje Bidena i Zelenskog: “Pobijedit ćemo”
Volodimir Zelenski i Joe Biden
Foto: Kevin Lamarque / REUTERS

Volodimira Zelenskog dočekao je u srijedu na trijemu Bijele kuće američki kolega Joe Biden, u prigodi prvog putovanja ukrajinskog predsjednika izvan zemlje od početka rata. Nakon sastanka, predsjednici su se zajednički obratili novinarima, prilikom čega su naglasili savezništvo dviju zemalja u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu.

Patriot ne predstavlja eskalaciju, to je obrambeni sustav”

Slanje protuzračnog Patriota Ukrajini ne predstavlja eskalaciju rata u toj zemlji jer je riječ o obrambenim sustavima, rekao je također Biden na konferenciji za medije sa Zelenskim.

Patriot ne predstavlja eskalaciju, to je obrambeni sustav, rekao je Biden.

Voljeli bi da ga se ne treba koristiti, dodao je Biden o naprednom sustavu protuzračne obrane, pozvavši Ruse da zaustave napade.

Zelenski je kazao kako je sustav Patriot važan korak prema formiranju djelotvornog zračnog štita od ruskih napada.

– To je jedini način da terorističku državu lišimo njenog glavnog instrumenta terora – sposobnosti da gađa naše gradove, našu energiju, rekao je ukrajinski predsjednik.

Biden je na konferenciji rekao kako ujedinjenost Zapada oko Ukrajine neće slabiti te da NATO i Europska unija nisu nikad bili ujedinjeniji.

– Vjerujem da će unatoč svim promjenama u sastavu Kongresa dvodomna i dvostranačka potpora biti zadržana, kazao je američki predsjednik o podršci Kijevu unutar Kongresa, nakon što su republikanci na izborima u studenom preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom.

Zelenski će se kasnije tijekom dana obratiti zajedničkoj sjednici gornjeg i donjeg doma Kongresa Senata i Zastupničkog doma, te će se sastati s čelnicima demokrata i republikanaca.

Zelenski: Borimo se protiv tiranije i pobijedit ćemo

Zelenski je rekao da se Ukrajina i oni koji je podržavaju bore za pobjedu protiv tiranije.

– I pobijedit ćemo, poručio je.

Biden je među ostalim rekao da će SAD i saveznici nastaviti pomagati Ukrajini da uspije na bojištu.

– Može uspjeti na bojištu uz našu pomoć, i pomoć naših europskih saveznika i ostalih, tako da ako i kad predsjednik Zelenski bude spreman razgovarati s Rusima, također će moći uspjeti, jer će imati pobjedu na bojištu, rekao je Biden.

Biden je također istaknuo posljedice koje invazija ima i na samu Rusiju.

– (Putin) je mislio da će moći slomiti NATO, mislio je da će slomiti Zapad, da će slomiti savez, da će moći biti dočekan s dobrodošlicom od strane ukrajinskog naroda koji govori ruski – bio je u krivu, rekao je Biden.

Biden je također rekao da nije zabrinut što se tiče jedinstva NATO-a oko Ukrajine.

– Nikad nisam vidio NATO i EU ujedinjenije i ne vidim znakove ikakve promjene, rekao je američki predsjednik.

Tivat – podrška ženskom preduzetništvu

0
Tivat – podrška ženskom preduzetništvu
PREDUZETNICE

Opština Tivat četvrtu godinu za redom, odvajanjem budžetskih sredstava pruža podršku biznis planovima žena preduzetnica.

Javni konkurs za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu iz budžeta Opštine Tivat za 2022. godinu raspisan je 26. oktobra i trajao je 30 dana. Na osnovu utvrđenih kriterijuma, vrednovanja i ocjene biznis planova, Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu je odlučila da sredstva dodjeli sljedećim podnosiocima zahtjeva:

  • Za biznis plan Jelene Bogović, “Adria vet” doo, za usluge veterinarske zaštite kućnih ljubimaca u toj ambulanti, izdvojeno je najviše sredstava, u iznosu od 8.000 eura;
  • Preduzetnici Marini Ristanović, za poslovni plan radionice/poslastičare “Tortica” doo, odobrena su sredstva u iznosu od 5.500 eura, a isti iznos odobren je i Rei Vasić za biznis plan “Umjetnički foto studio”.
  • Preduzetnica Blaženka Orlandić, za Modni studio Blanka dobila je sredstva u iznosu od 5.000 eura, dok je Dragana Odalović, podnosilac zahtjeva za biznis plan Vešeraj uslužno pranje i peglanje, dobila 3.800 eura.
  • Za biznis plan “Nabavka novog ribolobnog plovila i opreme”, preduzetnica Zorana Jočić dobila je sredstva u iznosu od 2.200 eura.

U budžetu za 2022. godinu za ovu namjenu izdvojeno je ukupno 30.000,00 eura. Od 19 pristiglih prijava, Komisija je zauzela stav da se djelimično finansira prvih šest najbolje ocijenjenih biznis planova sa ocjenom od 86,30 do 68,00.

Tim povodom, juče je za nagrađene preduzetnice organizovan svečani prijem u kabinetu predsjednika opštine i potpisivanje Ugovora o dodjeli sredstava. Predsjednik Željko Komnenović tom je prilikom poručio da su ovakve inicijative dragocjene i da raduje sve veće interesovanje za ovaj vid podrške. On je istakao da je u interesu grada razvoj što više novih biznis ideja Tivćana, te će u budžetu Opštine za narednu godinu biti predviđen veći iznos sredstava za ovu namjenu.

„MSC Nuria“ kojim komanduje kapetan iz Crne Gore spasila pet brodolomaca na Atlantiku

„MSC Nuria“ kojim komanduje kapetan iz Crne Gore spasila pet brodolomaca na Atlantiku
brod MSC NURIA koji je spasio brodolomce na Atlantiku

Kontejnerski brod „MSC Nuria“ kojim komanduje zapovjednik iz Crne Gore a gotovo svi oficiri su mu naši državljani, spasio je u noći 19. na 20.decembar u Atlanstkom okeanu, zapado od obala Maroka, šest osoba koji su danima plutali okaenom u onsposiobljenom gumenjaku.

Panamaks kontejneraš italijansko-švajcarske kompanije Mediteran Shipping Company plovio je na redovnoj liniji iz španske luke Las Plamas na Kanarskim ostrvima prema Gibraltaru, odnosno ka luci Livorno u Italiji, kada je dobio obavještenje od jedne male jedrilice koja je bila na putu prema Kanarskim  ostrvima, da je ta jahta na oko 40 milja zapadno od marokanske obale, uočila gumenjak sa više osoba u njemu kojima treba pomoć.

Pokrenuta je akcija traganja i spašpavanja na moru koji su koordniirali MRCC centri Madrid, Rabat i Las Palmas i brodovi koji su se zatekli u blizni pozicije koju je javila jahta, krenuli su u potragu za gumenjakom i ugroženim ljudima na njemu. Sve je otežavala činjenica da je u međuvremenu pala noć, a da osobe u gumenjaku kod sebe nisu imale nikakvo svjetlo kojim bi mogle signalizovati svije prisustvo o brodovima koji su tragali u blizini.

Ipak, srećnim spletom okolnosti i velikim trudom posade koja je u mrkloj noći osmatrala horizont i čak osluškivala sa palube hoće li čuti pozive u pomoć ljudi na gumenjaku, na ugroženo maleno plovilo naišao je 275 metara dugi panamaks kontejneraš „MSC Nuria“. Brod od 63.400 tona deplasmana se onda zaustavio ju neposrednoj blizini gumenjaka, a posada „MSC Nurie“ kioju su činili pomorci iz Crne Gore, Italije i iz pacifičke ostrvske države Samoa, pokazala je izuzetnu vještinu i hrabrost kako bi spasila ugrožene ljude. Budući da je pet muškaraca i jedna mlađa žena koji su se zatekli u gumenjak bili potpuno iznemoglo ili previše povrijeđeno da bi se sami mogli popeti uz buškainu (skale koje se uz bok broda spuštaju do obale u luci radu ukrcaja i iskrcaja posade) a koju je posada „MSC Nurie“ spustila skoro do nivoa mora, Kotoranin – prvi oficir palube sa kontejneraša se spustio sa broda i ušao u gumenjak kako bi pomogao iscrpljenim osobama da se domognu spasa. Uz asisteciju mornara, Kotoranin je iz gumenjaka izvukao pet osoba dok je mu je za prebacivanje šestog i najslabijeg među brodolomcima, dodatnu pomoć morao dati morao pružiti i treći oficir „MSC Nurie“. U svemu tome, osim mrklog mraka, teškoće je pravila činjenica da je bilo dosta tzv. mrtvog mora sa valovima vieine preko 4 metra a koji su u jednom momentu gumanjek zanijeli i podvukli ga pod samu krmu „MSC Nurie“. Iako su u tom trenutku bili ugroženi životi i preostalih brodolonmaca i dvojice naših pomoraca koji su se sa broda spustili u malo plovilo, na sreču se sve dobro završilo i svi su se oni na kraju domogli sigurnosti na palubi velikog kontejnerskog broda.

Iznurenim i izranjavljenim ljudima- Arapima koji su na gumenjaku što je izgubio motor,  plutali morem već 20 dana, posada MSC „Nuriue“ ukazala je svu moguću pomoč i njegu, ali je uprkos tome, jedan od spašenih brodolomaca ipak nešto kansije, na žalost, preminuo od iznemoglosti i zadobijenih povreda. Naime, oni su prethodno zadnja četiri dana koja su bespomoćno proveli na Atlantiku u malom gumenjaku nošeni okeanskim strujama i vjetrovima, bili  ostali potpno bez hrane i vode, što je na kraju, za jednog od brodolomaca bilo kobno.

Četvoricu preživjelih muškatraca i jednu ženu „MSC Nuria“ je juče iskrcala na sidrištu pred lukom Safi i predala marokanskikm vlastima, nakon čega je kontejneraš nastavio put prema Livornu.