Instalacija od drveta – ostrvo Olib – foto M. Marušić
Četverogodišnji Hrvoje i njegovih pet prijatelja dva mjeseca su dočekivali Jadrolinijin trajekt Lastovo na otoku Olibu, a onda im je kapetan dao uspomenu za cijeli život – pozvao ih je na zapovjedni most i dao da uključe brodsku sirenu.
“Gotovo puna dva mjeseca, četverogodišnji Hrvoje te malo stariji Marin, Karli, Tessa, Tomas i Vito svakoga su dana dočekivali naše ‘Lastovo’ na Olibu. A onda se jednoga dana zapovjednik broda Igor Bačić spustio među veselo društvo i pozvao ih na zapovjedni most”, napisali su iz Jadrolinije na Instagramu, uz fotografije veselog susreta.
Dječaci nisu krili fascinaciju komandnim mostom, a kapetan im je čak dao da uključe brodsku sirenu. Osim toga, ostavio im je i kratku poruku kako bi imali uspomenu na svoju avanturu.
“Dragi Hrvoje! Neka ti svako sljedeće ljeto bude veselo i sritno kao ovo!!! Žele ti kapetan Igor Bačić i kapo Dean Koludrović”, stoji u poruci koja je i pečatirana službenim brodskim pečatom.
Mališanima će ovo ljeto zasigurno ostati u dugom sjećanju, a svoju će avanturu svima još dugo prepričavati.
Sportske igre, lokalni specijaliteti i zanimljiv muzički program obilježiće i ove godine tradicionalnu manifestaciju „Petrovačka noć” koja će se u ovom malom, šarmantnom turističkom mjestu održati u subotu 3. septembra.
„Radujemo se ovom događaju iz više razloga. Jedan je svakako taj što tokom protekle dvije godine nismo bili u mogućnosti da organizujemo događaj koji, na najljepši način, ovom dijelu budvanske rivijere daje završni pečat u glavnoj turističkoj sezoni i što ponovo želimo da Petrovcu vratimo ovu tradicionalnu, primorsku manifestaciju koju sa nestrpljenjem tokom čitave godine iščekuju kako Petrovčani, tako i njihovi brojni gosti” – ističu u Turističkoj organizaciji opštine Budva.
Događaji u Petrovcu će početi već od 16 sati organizacijom sportskih igara u petrovačkom pristaništu, gdje će se najspretniji oprobati u vuči konopa i u plivačkim disciplinama. Dječiji program će biti organizovan od 17 do 19 sati na platou ispred Crvene komune.
Priprema i podjela tradicionalne lokalne hrane u organizaciji sportskog ribolovnog društva „Širun”, Organizacije žena Budve, Udruženja kuvara Budve i učenika srednje mješovite škole „Danilo Kiš” u Budvi, počeće od 18 sati na pristaništu i platou ispred restorana „Katič”.
Muzički program ovogodišnje „Petrovačke noći”, nakon defilea i koncerta Gradske muzike Budve koji su predviđeni od 19 sati, obilježiće rok zvuk.
Od 21 sat na glavnoj bini na šetalištu ispred hotela „Palas” nastupiće budvanski sastav „Jack Lupino“, predstavnici nove srpske scene – grupa „Artan Lili” iz Beograda i regionalno poznati rok bend „Van Gogh”.
„Ponoćni vatromet će na najatraktivniji način zaokružiti lijepo cjelodnevno druženje u Petrovcu i najaviti početak postsezone u kojoj će, sigurni smo, uživati brojni gosti na budvanskoj rivijeri” – saopštavaju iz TO Budve i pozivaju sve turiste u Crnoj Gori da 3. septembra budu dio ovog izuzetnog događaja.
Nekada upravitelj stroja, a sada inspektor pomorske kompanije Marine Carriers, pomorski inženjer Goran Sindik, stao je na čelo Odbora povjerenika Opštine Tivat koji obavlja funkciju Skupštine grada, od trenutka kada je njen rad onemogućen zbog političkih neslaganja između konstituenata vlasti. Zanimalo nas je koliko iskustvo stečeno u inostranstvu, kod inostranih partnera, može pomoći da se sagleda situacija u Crnoj Gori i lokalnoj zajednici. Takođe, koji su kriterijumi validni za napredak pojedinca i zajednice, da li su zasluge političke i rodbinske, ili su presudni neki drugi kvaliteti.
„Kao tehničko lice imam malo drugačiji pristup politici, što bi u prevodu značilo da više volim mjerljive rezultate koji mogu da se kvantifikuju, za razliku od onih demagoških koji nas prate decenijama. Radim za pomorsku kompaniju Marine Carriers iz Švicarske, bio sam upravitelj stroja, a sada sam inspektor u istoj kompaniji. Riječ je o poslu tehničke prirode u kojem se cijene rad i znanje, i nikakva druga okolnost ne utiče na vaše napredovanje. Nema predrasuda, mjere se rad i uspjeh, kako bi trebalo da bude i u Crnoj Gori“ – ovim riječima je naš sagovornik započeo razgovor za portal Boka News.
Koji je razlog što ste prihvatili funkciju predsjednika Odbora povjerenika?
Goran Sindik: Svakako nije materijalni, honorar je 400 eura, da ne bude da nešto krijem. Možda mogu kazati da je povod apsurd politike koja se vodi i koja se živi u Crnoj Gori. Sa svojih 45 godina, prošao sam sve one periode i faze sazrijevanja u ovom gradu. Kao posmatrač sa strane, mogao sam bolje i urednije da sagledam tokove u društvu, privredi i svemu što se sada dešava u Crnoj Gori, da napravim komparaciju sa zemljama razvijenog svijeta. Moja je želja da pomognem gradu u kojem sam odrastao i živim. U jednom trenutku, osjetio sam da svi zajedno idemo u lošem smjeru, počevši od totalne blokade lokalne zajednice, i to pred turističku sezonu. Sagledavanje stanja u kojem smo i situacije u Opštini, trebalo bi da počne od toga da se prvo sami pogledamo u ogledalu, da počnemo da sazrijevamo kao društvo, da indetifikujemo realne životne probleme, da se distanciramo od politikanstva. Moramo se vratiti osnovnim vrijednostima: obrazovanju, kulturi, radu, onim segmentima koji društvo čine kvalitetnim i naprednim, koji, budimo realni, nama definitivno nedostaju.
Volio bih dodati nešto veoma važno za Crnu Goru. Radio sam i čitav život radim u inostranstvu. Vi ste na poslu individua i kao takvi imate obaveze i odgovornost, ostvarujete benefite svoga rada… to je aksiom… što apsolutno nije primjenljivo u Crnoj Gori. Nisam vidio da postoji invidualna odgovornost, da ljudi svojim imenom istupaju i snose istu. Kadrovska politika je u Crnoj Gori jako loša, volio bih da ljudi koji su se ostvarili u bilo kojoj oblasti daju doprinos u našem društvenom i političkom životu. Ali, zbog nekvaliteta političkog života, građani se ne upuštaju u te aktivnosti.
Moj angažman u društveno-političkom životu Tivta, odnosno, lokalne samouprave je na fonu doprinosa poboljšanju situacije u cjelini. Da li će to djelovanje biti prihvatljivo ili ne, ostaje da se vidi. Nemam intenciju da ostanem u politici, uprkos tome što me za ovu funkciju predložio CIVIS koji doživljam više kao građanski pokret negoli kao političku stranku“.
Kako možemo „kvantifikovati“ to što ste do sada uradili?
Goran Sindik: Podsjetiću vaše čitaoce da je po zakonima i važećim propisima, Vlada Crne Gore imenovala Odbor povjerenika Opštine Tivat koji će obavljati dužnost SO do biranja novog saziva nakon predstojećih vanrednih lokalnih izbora, zakazanih za oktobar 2022.
Odbor povjerenika Opštine Tivat broji sedam članova, a imenovan je 10. marta 2022, kada SO Tivat već 7-8 mjeseci nije mogla da se sastane i da obavlja svoju funkciju u interesu građana Tivta.
Kao zakonodavna vlast, uspostavili smo normalno funkcionisanje Opštine koje je bilo u potpunosti blokirano. Donijeli smo Odluku o usvajanju budžeta, uspostavili finansiranje po svim budžetskim linijama, tako da su sa aspekta korištenja sredstava, profunkcionisala javna preduzeća od značaja za grad: komunalno preduzeće, vodovod, kulturne ustanove… Obavili smo imenovanja kadrova neophodna za pravilno strukturirano upravljanje u preduzećima.
Naš doprinos se sastojao u tome da vratimo funkcionalnost Opštine Tivat koja je već u tom periodu ulazila u turističku sezonu, a znamo da nam je to nažalost jedini prihod.
Da li ste zadovoljni postignutim rezultatima?
Goran Sindik: Moram biti, u neku ruku, kontradiktoran. Zadovoljni jesmo… ali, ulaskom u vlast, spoznali smo kako ona kod nas funkcioniše. Moram reći da ima dosta kočnica, prvenstveno u pretjeranoj birokratizaciji, načinu donošenja odluka, načinu rješavanja problema… S obzirom da smo jako mala država, sa malim gradovima i lokalnim samoupravama, apsurdno je da imamo toliko propisa i formalnosti koji ne daju neke konkretne rezultate. Nema progresa u svim onim stvarima za koje godinama, decenijama vidimo da nam fale. Konačno, demagoškim debatama ništa ne postižemo.
U toku rada Odbora povjerenika, često se dešava da imamo suprotstavljene stavove, ali u demokratskoj atmosferi i uz uvažavanje argumenata, na kraju se uvijek iskristalizira odluka koja je u skladu sa zakonom, propisima i koja je u interesu građana Tivta.
Kakvi su planovi za nastupajući period, buduće odluke?
Goran Sindik: Sljedeća sjednica je zakazana za 29. avgust kada nas očekuje obiman materijal iz domena rada SO, a članovima sam predložio da sami dodatno kandiduju teme za koje smatraju da bi trebalo da se nađu na stolu za razmatranje.
Sve počinje od pravne države i pravde na osnovu kojih jedino možemo graditi zdravo društvo. U ovakvim uslovima privređivanja, nepoštovanja zakona, lošeg izbora kadrova, često i lošeg izbora investitora, ne znam zašto građani očekuju da će biti bolje. Budimo realni, kao i u životu, kao i u svojim porodicama, moramo sagledavati situaciju svakodnevno. Ako pojedinačno ne damo doprinos, ako ne gradimo i poštujemo sistem, neće nam biti bolje. Jedan od problema sa kojim se već odavno susrećemo na ovim prostorima je da pred zakonom nismo svi isti, odnosno, nismo tretirani na isti način! Dok ne budemo jednaki među jednakima, prema zakonima, ne može biti napretka.
Na kraju bih želio istaći da smo odavno postali dio jednog sistema koji se zove globalizacija, što je u svjetskim okvirima sasvim normalno. Možda pojedinci u našem okruženju to i ne primjećuju, ali Tivat, Boka Kotorska i Crna Gora su odavno dio tog procesa. Zato samatram da nam je potrebna šira strategija očuvanja identiteta, tradicije, kulture i svega onoga što vjekovima baštinimo na ovim prostorima.
Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava Svetim misama 15. avgusta u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela.
Jutarnje svete Mise biće služene u šest, osam i deset sati. Centralna Sveta misa je u 18 sati.
„Na taj dan podjednako i pravoslavni i katolici dolaze na Gospu zajednički slaveći Bogorodicu, jer svi smo mi božija djeca da bi se zajedno družili i osjetili kao braća Kristova. Gospa od Škrpjela je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana koje slavi Veliku Gospu”, – kazao nam je Peraški župnik don Srećko Majić.
Velika Gospa 15.avgust 2020.
Sažalnica u povodu tragedije na Cetinju
Duboko ražalošćeni i potreseni tragičnim događajima u Prijestolnici Cetinju, u kojima je život izgubilo 11 osoba, među kojima dvoje djece, mi biskupi, svećenstvo, redovništvo, te vjernici Katoličke Crkve izražavamo svoju iskrenu kršćansku sućut i ljudsku blizinu obiteljima stradalih, predsjedniku Crne Gore g. Đukanoviću, premijeru g. Abazoviću, gradonačelniku g. Đuraškoviću i svim građanima Cetinja kao i svim stanovnicima Crne Gore.
Molimo Gospodina da preminulima podari vječnu svjetlost, ranjenima oporavak, a obiteljima preminulih snagu i utjehu. Molimo za pokoj, sućut i zacjeljenje rana.
Najmanje 41 osoba je poginulo, a 55 ozlijeđeno u požaru unutar crkve u egipatskom gradu Gizi u nedjelju, rekla su Reutersu dva sigurnosna izvora.
Požar vjerojatno na električnim instalacijama izbio je kad se 5000 vjernika okupilo na misi u crkvi Abu Sifin u četvrti Imbaba, uzrokujući stampedo, rekli su izvori.
Ozlijeđeni su hospitalizirani, priopćilo je egipatsko ministarstvo zdravstva.
Požar, prema vlastima, još uvijek nije ugašen u crkvi nazvanoj po svetom Merkuriju iz Cezareje, kojeg štuju Kopti, najveća kršćanska zajednica na Bliskom istoku s 10 do 15 od 103 milijuna Egipćana.
“Mobilizirao sam sve državne službe kako bih osigurao poduzimanje svih mjera”, objavio je predsjednik Abdel Fatah al-Sisi na Facebooku.
U ožujku 2021. najmanje 20 ljudi poginulo je u požaru u tvornici tekstila u istočnom predgrađu Kaira.
U 2020. dva požara u bolnicama odnijela su živote četrnaest pacijenata s covidom-19.
Iako brojni, Kopti smatraju da su potisnuti u društvu i osuđuju vrlo restriktivne zakone za izgradnju crkava i mnogo liberalnije za džamije.
Tema je osjetljiva i koptski aktivist za ljudska prava Patrick Zaki nedavno je proveo 22 mjeseca u pritvoru zbog “širenja lažnih informacija” zbog članka koji razotkriva kršenja kršćanskih prava u Egiptu.
Kopti su pretrpjeli odmazdu islamista posebno nakon što je Sisi svrgnuo islamističkog predsjednika Mohameda Morsija 2013. paljenjem crkava, škola i domova.
Sisi, prvi predsjednik Egipta koji svake godine prisustvuje koptskoj božićnoj misi, nedavno je po prvi put u povijesti imenovao koptskog suca na čelo Ustavnog suda.
Zaposleni u preduzeću Čistoća iz Herceg Novoga, tokom prvih deset dana avgusta, svakodnevno odvoze oko 101 tonu komunalnog otpada. što je oko 3,5 tone dnevno više u odnosu na isti period prošle godine.
Hercegnovska Čistoća je tokom predsezone odvezla 20 odsto više komunalnog otpada u odnosu na isti period prošle godine, a taj trend je nastavljen i u avgustu, informiše direktor preduzeća Milovan Benderać.
– Tokom prvih deset dana avgusta prosjek je 101 tona otpada. To su zaista značajne količine. Velike su gužve u saobraćaju, sa nekih lokacija moramo nositi otpad više puta dnevno, zato molimo građane da nam ne zamjeraju što izađemo na teren u 10:00 sati ujutro. Na primjer kod Solemara u Igalu, da bi bilo čisto, moramo prazniti kontejnere četiri puta dnevno, kazao je Benderać.
Pritužbe građana u prethodnom periodu odnose se uglavnom na pranje ulica, za šta su potrebne cistjerne sa vodom koje su proteklih dana korišćene za gašenje požara.
– Uspjeli smo da angažujemo jednu privatnu cistjernu i da, uslovno kažem, pozajmimo jednu cistjernu iz Kotora koju smo dobili sa požarišta. Sa te dvije cistjerne i šest punjenja, prešli smo dobar dio Igala – šetalište od početka na Igalu do tunela, kao i glavnom ulicom kroz grad, od magistrale kod benzinske u Igalu do kružnog toka u Meljinama. Oprali smo i dio puta od Kanli kule, pored manastira, do kružnog toka.
Benderać ističe da radnici Čistoće ne posustaju ni u teškim ljetnjim uslovima.
– Naši radnici na javnim površinama kao i u zoni odvoza otpada, rade u dvije smjene, teški su uslovi i rad po ovakvim vrućinama je ogroman napor. Imamo slučajeva i sunčanice i premora, međutim zahvaljujući njihovim izuzetnim naporima, uspjevamo da održimo čistoću na visokom nivou, kazao je Benderać.
Kako najavljuje Benderać, u planu je i pranje graničnog prelaza Debeli brijeg, gdje su se pojavile mrlje od izlivanja ulja.
Prema posljednjim istraživanjima, birdwatching turizam je rastuća tržišna niša i Evropljani postaju sve više zainteresovani za njega. Velika Britanija je najveće tržište za ovu vrstu turizma, a slijede Holandija, Njemačka i Skandinavija – kazala je Pobjedi direktorica Turističke organizacije Ulcinj Danica Banjević.
Turističke organizacije Bara, Podgorice i Tivta, uz podršku Nacionalne turističke organizacije i Morskog dobra, a u saradnji sa turističkom agencijom Monticola, koju je osnovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica, predstavili su prvi put ovu vrstu ponude Crne Gore na sajmu Global Bird Fair u Oakhamu, najvećem sajmu ove vrste turizma na svijetu.
Korisno i lijepo
– Birdwatching nije samo posmatranje ptica, to je spoj ljubavi prema životinjama, prirodi i okruženju, koji stavlja akcenat na održivi turizam, u čemu vidimo veliki potencijal za razvoj. Imajući u vidu da su ti gosti relativno imućni i u destinaciji se zadržavaju duže od ostalih, promocija destinacije za ovaj i slične vidove turizma koje se realizuju i u vansezonskom periodu pozitivno bi uticala na dalji razvoj crnogorskog turizma – kazala je Banjević i istakla da je na sajmu u Londonu u julu pokazano veliko interesovanje i mnogi su već bukirali aranžmane za ovu postsezonu.
– Sezona ove vrste turizma vezana je za sezonske migracije ptica, koje se odvijaju tokom jeseni i proljeća, što je važno za produženje turističke sezone – tvrdi Banjević i naglašava da je ovoj ciljnoj grupi važna sigurnost, pristupačnost lokaliteta i destinacije, stručni vodiči, kao i održivost destinacije. Odlučujući faktori pri odabiru destinacije za posmatranje ptica su dostupnost i raznolikost ptičjeg svijeta, kao i prisutnost određenih grupa ptica ili endemskih vrsta.
Pored Ulcinjske solane i Skadarskog jezera, dva lokaliteta koja imaju i najveći broj ptičijih vrsta, tu su i Tivatska solila, kao i nacionalni parkovi.
Direktorica TO Tivat Danica Banjević – foto Boka News
– Tivatska solila su posebno privlačna ornitolozima i posmatračima ptica i svakako su mjesto koje treba posjetiti jer je riječ o jedinstvenoj oazi netaknute prirode sa preko 115 vrsta ptica. Zapravo, Solila su prvi specijalni rezervat prirode u Crnoj Gori. Za primjer dobre prakse u razvoju i upravljanju ovim lokalitetom Tivat i JP Morsko dobro su 2020. g. nagrađeni prvim mjestom u okviru kategorije ,,priroda i ekoturizam“ Green Destinations Story Award – kazala je Banjević.
Ona se nada da će ovaj lokalitet brzo dobiti centar za posjetioce i da će upravljač, JP Morsko dobro, raditi na unapređenju infrastrukture za birdwatchera na ovom području jer je to jedan od preduslova za dalji razvoj ove vrste turističke ponude.
Hobi i turizam
Zoran Popović iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica kaže da je posmatranje i identifikacija ptica u njihovim staništima prepoznato kao jedan od najbrže rastućih hobija na svijetu.
– Vid turizma zasnovan na posmatranju ptica kao aktivnosti naziva se i „aviturizam“ ili „ptičji turizam“ i važan je dio svjetskog rasta ekoturizma. Značaj aviturizma je u tome što povećava nivo svijesti učesnika o vrijednostima biodiverziteta i očuvanju prirodnih resursa. Aviturizam nastoji da promoviše odgovorna putovanja, sa edukacijom kao osnovom, a za cilj ima i da aktivno uključi turiste kao i lokalnu zajednicu – tvrdi Popović i naglašava da
Solana predstavlja jednu od najbogatijih, ali i najpogodnijih destinacija u Crnoj Gori za posmatranje ptica.
Solila
– Poznato je da je Ulcinjska solana izuzetno važna za ptice kako na migraciji, tako i za gnjezdarice. Solana je lako pristupačna, ne zahtijeva veliki fizički napor za obilazak i samim tim, uz nevjerovatnu raznovrsnost ptica koje je moguće vidjeti, izuzetno je pogodna za razvoj ovog vida turizma – tvrdi Popović.
Osim solane i Skadarskog jezera, nacionalnih parkova, navodi, iznenadili bi se koliko je vrsta ptica moguće vidjeti šetnjom Ćemovskim poljem, na liticama kanjona ili pak na visokim planinskim pašnjacima.
– Potrebno je samo malo zastati, gledati i slušati. Pri kreiranju ponude, poželjno je uključiti što više lokacija, neke već poznate, koje su nezaobilazne, ali i one koje su manje poznate. Na taj način je moguće kreirati nezaboravno iskustvo, ali i posjetiti neke kutke naše zemlje koji su u smislu turizma zapostavljeni, a itekako su vrijedni posjete – kazao je Popović.
Posmatranje ptica je sve popularnije, a prednjači Velika Britanija.
– Brojne zemlje u našem okruženju već imaju razvijenu ponudu i bilježe odlične rezultate u ovom vidu turizma, a svake godine sve više ulažu u njegov razvoj. Specifičnost je da ovu vrstu turističke ponude prati i obavezna zaštita samih resursa na kojima se ona razvija. Možemo mnogo naučiti od Italije, Slovenije, Mađarske, Bugarske, ali i Hrvatske i Srbije, koje već dugo razvijaju ovu ponudu – tvrdi Popović i objašnjava da ovaj vid turizma predstavlja veliku šansu, pogotovo za nerazvijena područja, koja su kao po pravilu uglavnom tamo gdje postoji izuzetno prirodno bogatstvo.
Solila – Flamngos_
Na jugu najpopularniji flamingosi i pelikani, na sjeveru šumske koke i djetlići
Prema navodima Popovića, na Ulcinjskoj solani su najpopularniji za posmatranje flamingosi i vrste močvarnih zaslanjenih staništa, a na Skadarskom jezeru je najpopularniji pelikan, dok su na sjeveru to razne šumske koke, djetlići ili pak grabljivice.
– U zavisnosti od toga odakle turisti dolaze, da li su određene vrste prisutne u njihovoj zemlji i šta ih najviše zanima, moguće je prilagoditi i program posjete. S obzirom da je u Crnoj Gori zabilježeno preko 350 vrsta ptica, na raspolaganju zaista imamo mnogo za ponuditi i ko god dođe u našu zemlju da posmatra ptice, odavde neće otići razočaran – tvrdi Popović.
Slike i skulpture Novljanina Đura Belog Prijića od sinoć dostupne i građanima i gostima Tivta u JU Muzej i galerija. Svečanog otvaranja izložbe simboličnog naziva „2/3“ neće biti, shodno odluci Vlade o proglašenju trodevne žalosti na teritoriji cijele države Crne Gore, povodom nezabilježenog tragičnog događaja na Cetinju.
– Posjetioci od danas mogu pogledati postavku, a o datumu svečanog zatvaranja izložbe ćemo Vas naknadno obavijestiti, saopštio je autor.
Vajarski radovi Belog Prijića, nastali u posljednje tri godine, predstavljaju umjetnika mediteranske poetike koji ličnim inovativnim aspiracijama, tananim oblikovani senzibilitetom i izražajnim mogućnostima materijala realizuje skulpturu posebne osjetljivosti i taktilnosti, zapisala je u katalogu istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
U gradu Biarritzu na jugozapadu Francuske počeo je s radom brod za skupljanje smeća nazvan The Collector.
To ne bi bila neka vijest da nije u pitanju zanimljiva inicijativa za navođenje do nakupina plutajuće plastike.
Naime, katamaran je navođen lokacijama koje su odredili građani korisnici mobilne aplikacije za praćenje smeća.
Dovoljno je mobitelom fotografirati onečišćenu lokaciju i posada broda će odraditi prljavi dio posla. Naravno, nadajući se da im morske struje u međuvremenu neće previše otežati posao.
Aplikacija se zove I clean my sea i dio je projekta pod financiranjem fundacije Race for water. Nema razloga zašto se slično rješenje ne bi provelo i u Jadranu.
