Jakov Milatović je novi predsjednik Crne Gore

0
Jakov Milatović je novi predsjednik Crne Gore
Jakov Milatović – foto EPA

Jakov Milatović pobijedio je nedjelju na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori osvojivši oko 60 posto glasova, dok je njegov protukandidat i dosadašnji predsjednik Milo Đukanović osvojio oko 40 posto, objavio je CEMI na temelju preko 80 posto prebrojanih glasova.

Izlaznost na izborima bila je 70 posto od ukupno upisanih oko 550 hiljada birača.

Izborni dan obilježile su manje nepravilnosti, a Milo Đukanović ranije tokom dana je rekao da će čestitati pobjedu svom protukandidatu u slučaju da pobijedi.

Milatović je nakon što je glasao bio siguran u pobjedu te je ustvrdio da je u prvom krugu razlika bila iznad 70 hiljada glasova te da smatra da je to nedostižno.

Jakov Milatović je ekonomist, bivši ministar ekonomskog razvoja u prvoj vladi nastaloj nakon parlamentarnih izbora održanih u avgustu 2020. na kojima je Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) prvi puta nakon tri desetljeća izgubila većinu u parlamentu.

Izbornu strategiju Milatović je temeljio na gospodarskoj retorici te odluci vlade u kojoj je bio ministar da minimalnu platu u Crnoj Gori podigne sa 220 na 450 eura.

Milatović je treći predsjednik Crne Gore od neovisnosti 2006.

Prije njega tu funkciju u dva mandata obavljao je Filip Vujanović i u jednom Milo Đukanović, obojica članovi Demokratske partije socijalista.

Inauguracija Jakova Milatovića može se očekivati sredinom maja.

Dva dana uoči predsjedničkih izbora Milo Đukanović raspustio je crnogorski parlament i zakazao izvanredne parlamentarne izbore za 11. jun.

Tragičan kraj potrage

0
Tragičan kraj potrage
Bojana-Balabusic

Beživotno tijelo mještanke Bijele Bojane Balabušić, čiji je nestanak prijavljen policiji u subotu oko 14 sati pronađeno je danas iza 18 sati u moru, u blizini naselja Žager.

Kako je RTHN potvrđeno iz Centra bezbjednosti Herceg Novi, tijelo utopljenice su pronašli građani.

-Od strane mještana Bijele nam je prijavljeno da je u mjestu Žager u moru uočeno beživotno tijelo starije ženske osobe. Izlaskom na lice mjesta potrvrđeno je da se radi o nestalom licu Balabušić Bojani. U toku je komunikacija sa nadležnim Višim državnim tužiocem u Podgorici, nakon čega će tijelo biti upućeno na obdukciju u Podgoricu, saopštili su nam iz CB HN.

Državljanka Njemačke povrijeđena na tvrđavi Sveti Ivan u Kotoru

0
Državljanka Njemačke povrijeđena na tvrđavi Sveti Ivan u Kotoru
Foto SZP Kotor

Kotorski vatrogasci spasili su njemačku državljanku povrijeđenu prilikom obilaska kotorskih bedema,  tvrđave Sveti Ivan.

– U 15:50 sati Služba zaštite i spašavanja je obaviještena da je na tvrđavi Sveti Ivan kod male tvrđave doslo do povrijeđivanja ženske osobe usled pada, te da se nije sposobna sama se spustiti, navode vatrogasci.

Na intervenciju je upućeno jedanaest vatrogasaca.

– Povrijeđena osoba se nalazila na pomenutoj lokaciji sa povredom koljena. Nakon sat vremena osoba je spuštena do izlaza iz grada kod centra za kulturu i predata kolegma iz ZHMP. Radi se żenskoj osobi, godina starosti 46, njemačke nacionalnosti, saopštili su iz Vatrogasne službe.

CEMI: Do 17 sati glasalo 58,7 odsto birača

0
CEMI: Do 17 sati glasalo 58,7 odsto birača
CEMI

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori do 17 sati glasalo je 58,7 odsto birača, objavio je Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).

Prema podacima te nevladine organizacije, u centralnom dijelu Crne Gore glasalo je 62,8 odsto građana, sjevernom 57,3, a u južnom 52,4 odsto.

PR koorinatorka CeMI-ja Maja Bijelić saopštila je na konferenciji za novinare da je u Podgorici do 17 sati biračko pravo ostvarilo 63,6 odsto birača, u Nikšiću 67,3, Baru 52,8, a u Bijelom Polju 60,9 odsto.

U prvom krugu izbora 19. marta do 17 sati glasalo je 52,4 odsto građana.

Na predsjedničkim izborima 2018. godine do istog perioda glasalo je 49,5, a na parlamentarnim 2020. 68,4 odsto građana.

U drugom krugu izbora učestvuju kandidati Demokratske partije socijalista i Pokreta Evropa sad, Milo Đukanović i Jakov Milatović.

Glasačko pravo na izborima ima 542.154 građana, a biračka mjesta otvorena su do 20 sati.

U protestima širom Francuske ozlijeđeno više od hiljadu policajaca

0
U protestima širom Francuske ozlijeđeno više od hiljadu policajaca
Protsti protiv mirovinske reforme Foto: Nacho Doce / Reuters

Više od hiljadu policajaca i vatrogasaca ozlijeđeno je u prosvjedima i neredima diljem Francuske, rekao je ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin lokalnim medijima u nedjelju.

Francuska je zahvaćena štrajkovima i prosvjedima nakon što su predsjednik Emmanuel Macron i vlada progurali planove da se podigne dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine.

Dermanin je za francuski list Journal du Dimanche (JDD) rekao da su ozlijeđena 1093 policajca i vatrogasca otkad su izbili prosvjedi u ožujku.

Osim toga bilo je 2579 oružanih incidenata i 316 napada na javne zgrade, rekao je za tjednik koji izlazi nedjeljom.

Nije iznio podatke o ozlijeđenim prosvjednicima, ali je rekao da je 36 policajaca pod istragom zbog sumnje na prekomjernu upotrebu sile.
Darmanin je odbacio optužbe da su policajci bili agresivni prema prosvjednicima i da su upotrijebili neproporcionalnu silu.

– Pravo na prosvjede ne uključuje pravo na nasilje, rekao je.

Policija je morala intervenirati kada su inače mirni prosvjedi postali nasilni, rekao je Darmanin.

Kazao je da policija može legitimno pokazati snagu i, kako je rekao, ponekad i oštro nastupiti, ali time odgovara na izrazito nasilne napade profesionalnih izgrednika kojima je cilj uništavanje imovine i ubijanje policajaca.

Prosvjedi, koji su bili mirni nekoliko tjedana, postali su nasilni 16. ožujka kada je vlada progurala kontroverznu reformu bez glasanja u parlamentu.

Ustavno vijeće još uvijek razmatra reformu.

Sindikati su pozvali na 10. nacionalni dan štrajkova i prosvjeda u četvrtak, a vlada ne pokazuje znakove odustajanja.

Štrajkovi i dalje ometaju javni život. Na nekim je mjestima ugrožen zračni promet i opskrba benzinskih postaja gorivom.

Na Trgu Nikole Đurkovića održan muzički program “Flower Power”

0

U organizaciji Turističke organizacije Herceg Novi i Exit festivala sinoć je u Herceg Novom održan višečasovni muzički program pod nazivom „Flower Power“, prvobitno planiran kao „Winter Flower“ u okviru 54. Praznika mimoze.

Prije glavnih zvijezdi večeri, Konstrakte i benda Zemlja gruva, te DJ Claptone-a, publiku su zagrijali Nessuno i Pesto, a zatim i Katarina Bogićević Kejt, koja je istakla da je srećna što je dio ove manifestacije i što je upravo u Herceg Novom.

Foto Milos Samardzic

Iako joj je bilo krivo što je probitni termin održavanja (25. februar) u okviru 54. Praznika mimoze pomjeren zbog vremenskih neprilika, u pitanju je kako kaže, „Exit i njihova organizacija, a oni prosto nikad ne griješe“. Priliku da sluša Claptone-a imala je u Amsterdamu, a tu žurku ocijenila najboljom na kojoj je ikad bila. Njene koncerte možemo očekivati na crnogorskom primorju tokom narednog ljeta, poručila je Bogićević.

A što se primorja tiče, nakon novogodišnje večeri u Budvi, Ana Đurić Konstrakta i bend Zemlja gruva došli su nam u Herceg Novi – a njenu poruku i obećanje da će biti još dolazaka u naš grad potvrdila je riječima „sigurno, apsolutno da!“

Foto Milos Samardzic

Prema riječima direktorice Turističke organizacije Herceg Novi, Milje Vitorović, u načelu je i dogovoreno da se u narednom periodu ovakav tip manifestacije odvija izvan ljetnje turističke sezone, pa bi sledeće godine jedna ovakva koncertna noć mogla biti baš za prvomajske praznike, što ujedno obilježilo i početak sezone.

Foto Milos Samardzic

„Naš prioritet i zadatak je da što više ovakvih događaja radimo van sezone, naročito ovog tipa. Naš grad jeste obilježen kao child i family friendly destinacija, ali svakako treba da radimo na ciljnoj grupi kao što su mladi. Imamo preduslove koji su potrebni, smještajne kapacitete različitog karaktera, odlične hotele i privatni smještaj, kao i auto kampove, što je jako bitno za njih. Naravno, tu su i drugi sadržaji koje Herceg Novi može da ponudi, kao što su outdoor aktivnosti, kako na moru, tako i u zaleđu našeg grada“, naglasila je Vitorović.

Ovo su nagrađena idejna rješenja za stadion FK Bokelj u Kotoru (FOTO)

0

Na konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja stadiona FK Bokelj u Kotoru stigla su 63 rada, a prema odluci žirija, u uži krug izbora ušlo je sedam radova. Žiri je nakon detaljnog razmatranja i ocjene radova odlučio da dodijeli prvu i drugu nagradu, a da treću nagradu ne dodjeljuje. Kako je saopšteno u izvještaju o rezultatima konkursa objavljenom na sajtu Opštine Kotor, donijeta je i odluka o otkupu tri rada.

Prva nagrada u iznosu od 15.000 EUR dodijeljena je radu pod šifrom 25080. Autori su Neşe Dokuzer, Erdem Dokuzer iz mjesta Niğde/Merkez, te Burcu Kircan Doğan i Firat Doğan iz Istanbula.

Druga nagrada u iznosu od 7.000 EUR pripala je radu pod šifrom ODMAD0MA, iza kojeg stoji Ing Invest iz Danilovgrada. Članovi autorskog tima su Andrijana Jovanović, Milić Đerković, Davor Raspopović, Miloš Ostojić, Aleksandar Strugar, Dušan Ivanović i Ognjen Banović.

Prva nagrada (Foto: Opština Kotor/Neşe Dokuzer, Erdem Dokuzer, Burcu Kircan Do?an, Firat Do?an)

Otkupljena su i tri rada u iznosu od po 1.500 EUR.

Otkupljen je rad pod šifrom 21202 iza kojeg stoji Lucid Architects Limited iz Londona. Članovi autorskog tima su Michael Forward, Iago Ferreira Souza, Matthew Gabe.

Drugi otkup odnosi se na rad pod šifrom 231301. Riječ je o kompaniji William Matthews Associates Limited, takođe iz Londona. Članovi autorskog tima su William Matthews, Chris Hall, Elle Thompson i David Walker, a saradnik je Mark Rea.

Otkupljen je i rad pod šifrom 6363, za čiju izradu je bio zadužen STUDIO A4 IRODA KFT iz Budimpešte. Članovi tima su Géza Kendik, Tamás Berecz i Edit Katók.

U izvještaju sa konkursa navedeno je da će u toku aprila biti organizovana izložba konkursnih radova.

Konkurs za izradu idejnog rješenja za stadion FK Bokelj raspisan je u novembru prošle godine.

Izložba u Zadru: Kapetan Šime Gržan, 92-godišnji morski vuk: Nekad su papirnate pomorske karte bile najbolji put prema sigurnoj plovidbi

0
Izložba u Zadru: Kapetan Šime Gržan, 92-godišnji morski vuk: Nekad su papirnate pomorske karte bile najbolji put prema sigurnoj plovidbi
Pomorske karte – foto HRT

Pomorske karte, kompasi i šestari bili su nekad glavni alati kojima su se koristili pomorci. Karte su često bile ukrašavane dekoracijama, imale su i umjetničku vrijednost i krasile su domove bogate elite toga doba. Danas se rabe elektroničke pomorske karte, a sustav navigacije je digitaliziran.

Zadarsko Sveučilište, kao ustanova koja se sustavno bavi proučavanjem pomorstva, geografije i maritivne kulture, izložbom starih pomorskih karata i ovaj put potvrđuje svoju posvećenost moru, piše HRT.

Kapetan Šime Gržan navršava 92 godine,. Iza njega je pola stoljeća plovidbe i osvajanja svjetskih mora. Pamti parobrode i rado se sjeća vremena dok su se za kretanje morem i orijentaciju upotrebljavale papirnate pomorske karte.

– Šestar smo rabili za na karti mjerenje i ucrtavanje pozicija, imali smo kompas preko kojega smo snimali objekte po danu ili po noći ako su lanterne, svjetionici itd., to je bilo u obalnoj navigaciji, prisjeća se.

U navigaciji otvorenim morem, uz karte, orijentirali su se, prateći Sunce danju, a noću zvijezde. Školski brod Kraljica mora kao da je doplovio iz tih nekih davnih vremena jedrenjaka. Upravo taj brod zadarsko Sveučilište odabralo je za izložbu pod nazivom “Pomorske karte, susret znanosti, umjetnosti i prakse.”

Pomorske karte nisu bile namijenjene samo pomorcima, vrlo rano počele su se dopunjavati dekoracijama, rađene su i za bogate naručitelje, koji su ih htjeli imati u svojim domovima. I upravo u najvećem broju sačuvane su takve karte, one korištene na moru nagrizala je sol.

Povijest pomorske kartografije može se pratiti u kontinuitetu od kraja 13. stoljeća, kad se prvi put spominju u dokumentima.

Prikazivanje Jadrana na pomorskim kartama bilo je jedno od najčešće detaljno prikazivanih mora na Sredozemlju, što svjedoči o značenju Jadrana u pomorsko-geografskom sustavu Sredozemlja.

Papirnate karte u modernoj navigaciji zamijenile su elektroničke. Ipak, nekad su papirnate pomorske karte bile najbolji put prema sigurnoj plovidbi i najvredniji gusarski plijen.

Napreduju radovi na proširenju ceste od Ljubinja prema Stocu

0
Ljubinje – Stolac – foto Trebinje -24 info

U toku je proširenje ceste od Ljubinja prema Stocu, u mjestu Žegulja. Investitor su Putevi Republike Srpske, a izvođači su HP Investing Mostar i HercegovinaPutevi AD Trebinje, a vrijednost radova za ovu dionicu je 3 mil KM.

Inače, ovo je jedna od najgorih dionica puta u BiH uz širinu ceste na pojedinim mjestima do 5 metara.
Uz radove koji su krenuli još prošle godine u 2023. godini potpisan je ugovor o dodatnim radovima u iznosu od 504.000 KM bez PDV-a.
Zabilježeni su radovi od Ljubinja u smjeru Stoca na rekonstrukciji magistralnog puta M-6 Ljubinje – Žegulja, a ukupna dionica će biti rekonstruirana u dužini od 5,6 kilometara.

Sjever Španjolske poharalo više od 90 šumskih požara

0
Sjever Španjolske poharalo više od 90 šumskih požara
Sjever Španjolske poharalo više od 90 šumskih požara
Foto: Vincent West / Reuters

U Evropi plamte šumski požari. Regiju Asturiju na sjeveru Španjolske poharalo je ovih dana više od 90 šumskih požara. Vjeruje se da su većinu zapalili piromani koje je čelnik regije nazvao “vatrenim teroristima”. Na gašenju požara angažirano je više od 600 vatrogasaca. Evakuirani su stanovnici nekoliko naselja.

– Zasad ne možemo ništa predvidjeti. Vjetar je prilično jak pa ako uskoro ne bude kiše, bit će vrlo komplicirano. Ovakve šumske požare ne viđamo svaki dan, rekao je Alberto Castro, vatrogasni zapovjednik, Piedrafita, Asturija, Španjolska.

Zbog orkanskog vjetra koji je stihijski rasplamsavao požar, kuće na planini Monte Naranco u Oviedu vatrogasci nisu uspjeli spasiti. Mještani tvrde da su satima neuspješno zvali hitne službe i tražili pomoć.

– Pustili su nas da gorimo ovdje. Cijelu smo noć ovdje i nitko nije došao, rekli su mještani.

Nakon neuobičajeno suhe zime u dijelovima južne i zapadne Europe, stručnjaci upozoravaju da je ovo tek početak te da će u idućim mjesecima biti još mnogo ovakvih, pa i većih, katastrofalnih šumskih požara.