Uručene zahvalnice za pomoć u gašenju požara za 14 službi i preduzeća

0
Uručene zahvalnice za pomoć u gašenju požara za 14 službi i preduzeća
Dodjela zahvalnica

Za nesebičnu podršku i pomoć prilikom gašenja požara tokom ovog ljeta zahvalnice za 14 službi i preduzeća iz grada i okoline uručio je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

Zahvalnice za nesebičnu podršku i pomoć prilikom gašenja požara na teritoriji grada tokom ljeta 2022. godine, Opština Herceg Novi dodjelila je preduzećima: DOO Braća Bokić, DOO Kovačević Trade, DOO Krušo, DOO Bekomerc Herceg Novi, DOO Vodovod i kanalizacija, dobrovoljnim vatrogasnim društvima: Boka, Tivat, Krtoli, Luštica i Bijela, kao i Službama zaštite i spašavanja Tivat i Kotor, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Konavle i Helikopterskoj jedinici Vojske Crne Gore.

Predsjednik Katić je podsjetio na velike požare 2017. godine koji su najvećim dijelom zahvatili Lušticu, ističući namjeru lokalne uprave za konstantnim ulaganjem u opremljenost Službe zaštite i spašavanja i zahvalnost svima koji su doprinijeli i pomogli u gašenju požara.

„Poslednji ovakav sličan prijem imali smo prije pet godina, kada je, takođe, bila alarmantna situacija, ništa manja od ove tokom ove sezone. Svima se zahvaljujem na požrtvovanju, trudu i slozi koju ste pokazali. Pored naše Službe zaštite i spašavanja, nesebičan doprinos i pomoć u teškom trenutku dali su privrednici i predstavnici  Službi iz Kotora i Tivta“, poručio je Katić.

Pripadnici hercegnovske Službe zaštite i spašavanja su u znak zahvalnosti za vanljudske napore i uložen trud nagrađeni ljetos, a plaketu za požrtvovan i predan rad na zaštiti svog grada i svih njegovih građana sinoć je primio komandir Službe, Zlatko Ćirović.

On se zahvalio lokalnoj upravi na ukazanom povjerenju i ulaganjima tokom proteklih godina, ali i svim kolegama i privrednicima koji su pružili ruku pomoći kada je bilo najpotrebnije.

„Želim da kažem kolegama da u nama imaju iskrenog prijatelja. Ne daj bože da se ponovi 2017. godina, u nama bi imali prijatelja koji bi u svako doba dana i noći bio za njih, kao što su oni bili za nas 2017. i 2022. godine. Još jednom vam od srca hvala za sve što ste tokom ovog ljeta učinili za nas. Budite kvalitetni i profesionalni, kao što ste bili do sada“, poručio je Ćirović.

Ceremoniji su prisustvovali i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, potpredsjednici Opštine, Mirko Mustur i Miloš Konjević, i Gradski administrator Nenad Đorđević.

Na Biograd Boat Showu više od 40 premijera brodova

0
Na Biograd Boat Showu više od 40 premijera brodova
Biograd Boat Show – foto HINA

Jedan od većih srednjoeuropskih nautičkih sajmova Biograd Boat Show otvoren je u srijedu Marini Kornat u Biogradu, a donosi više od 40 premijernih predstavljanja novih brodova dužine do 22 metra.

Upoznajte Galaxy Z Flip4, telefon koji vam omogućava sasvim drugačiji ugao izražavanja uz FlexCam način fotografiranja.
Sajam je okupio više od 300 izlagača i 300 izloženih plovila, među kojima nove hrvatske modele uključujući Monachus 70 Fly, najveću serijsku jahtu izgrađenu u povijesti hrvatske brodogradnje.
Do 30. oktobra kada se sajam zatvara, održat će se mnogo popratnih programa, između ostaloga Inovativni Biograd B2B, platforma za nautičko-poslovno umrežavanje, a 4. Croatia Charter Expo organizira dvodnevni B2B događaj za jaht-čarter industriju.

Organizatori očekuju više od 25.000 posjetitelja.

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristijan Staničić kazao je kako je biogradski sajam vrlo značajan za promociju i poziciranje nautičkog turizma u ukupnom hrvatskom turizmu, te istaknuo da su ove godine u čarteru dosegnuti rezultati iz rekordne 2019. godine.

“Hrvatska je nautička velesila u segmentu nautičkog čartera. Ostvarili smo više od 526 tisuća dolazaka i više od 3,5 milijuna noćenja, što je gotovo identičan rezultat kao 2019. godine”, rekao je.

Istaknuo je da nautika ima iznimno velik utjecaj na pred i posezonu jer nautičari dolaze ranije i odlaze puno kasnije.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina rekao je na otvaranju kako Biograd Boat Show nije samo nautički nego i turistički sajam i jedna je od najznačajnijih gospodarskih manifestacija.

“Iako smo ove godine ostvarili zavidne turističke rezultate, to nije dovoljno nego našu percepciju i paradigmu razvoja turizma moramo gledati kroz osnovne elemente održivosti koji su naša budućnost, a to je, osim ekološke, koja je nulta kategorija, i društvena i socijalna i gospodarska održivost. Ako to ne stavimo u fokus i našeg čovjeka, lokalca, onda taj i takav turizam nema smisla”, ustvrdio je.

Kazao je kako je Hrvatska pred sebe stavila velike izazove u sljedećih deset godina i prvi put strateške dokumente koji su jasni i mjerljivi.

Predsjednik uprave Ilirije Goran Ražnjević podsjetio je kako se sajam održava u prigodi 65. godišnjice neprekinutog djelovanja te hotelijersko-turističke tvrtke te 45 godina neprekinutog nautičkog poslovanja u Hrvatskoj.

Italija: Spašeno 1150 migranata dok vlada razmatra zabranu uplovljavanja NGO brodova

0
Italija: Spašeno 1150 migranata dok vlada razmatra zabranu uplovljavanja NGO brodova
Spašeni migranti
Foto: Darrin Zammit Lupi / REUTERS

Dvoje migranata pronađeno je mrtvo, a više od 1150 ih je spašeno kod Sicilije, sapštila je obalna straža, dok nova desno orijentirana vlada u Rimu prijeti da će spriječiti uplovljavanje u talijanske vode dvaju izbjegličkih brodova kojima upravljaju pripadnici dobrotvornih organizacija.

Obalna straža je izvijestila da su s broda koji je od Sicilije bio udaljen oko 60 milja spašene 663 osobe i preuzeta su dva tijela, a još 494 migranata spašeno je s drugoga ribarskog broda koji je plovio bliže otoku.

Operacije su izveli pripadnici obalne straže, financijske policije i članovi posade španjolskog broda koji radi za graničnu agenciju Europske unije Frontex.

Čini se da će u međuvremenu Italija uskratiti pravo na iskrcaj za oko 380 migranata na brodovima Ocean Viking i Humanity 1, također dvaju plovila kojima upravljaju dobrotvorne organizacije.

U priopćenju talijanskog ministarstva unutarnjih poslova stoji da postupci brodova, koji su potražili sigurne luke u Italiji ili na Malti, “nisu bili u skladu” s europskim i talijanskim pravilima o sigurnosti i graničnoj kontroli i borbi protiv ilegalne imigracije.

Novi ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi bio je šef stožera desničarskog čelnika Lige Mattea Salvinija u vrijeme njegova mandata u ministarstvu unutarnjih poslova 2018.-2019.

Tada je Italija više puta odbila dopustiti migrantima da se iskrcaju nakon što su spašeni na moru.

Nova talijanska premijerka Giorgia Meloni u svojem je prvom govoru održanom u utorak u parlamentu upozorila svoju vladu da neće dopustiti migrantima ilegalan ulazak u Italiju.

Granični policajac teško povrijeđen u nezgodi na moru kod Valdanosa

0
Granični policajac teško povrijeđen u nezgodi na moru kod Valdanosa
Uprava pomorske sigurnosti

Službenik graniče policije Blagoje Jakić teško je povrijeđen, dok su njegov kolega Avram Joksimović i službenik Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) Stevan Asović zadobili lakše tjelesne povrede u pomorskoj nezgodi koja se dogodila 22. oktobra uveče.

Prema informacijama “Vijesti”, nezgoda na moru kod uvale Kruče dogodila se nakon što je od UPSUL traženo da sa graničnom policijom kontroliše plovilo “Kalea” koja je mimo kontrole ušla iz teritorijalnih voda Albanije i usidrila se u uvali Valdanos.

-Asović i granični policajci Jakić i Joksimović sa službenim plovilom “SAR – 5” krenuli su u kontrolu oko 22:30 kod uvale Kruče na teritoriji Opštine Ulcinj kada je plovilo ostvarilo kontakt sa stijenom-kazao je “Vijestima” izvor uključen u istragu.

Iz policije je “Vijestima nedavno rečeno da preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica.

-Sa događajem je upoznat i nadležni tužilac koji će se o eventualnoj kvalifikaciji krivičnog djela izjasniti nakon kompletiranja spisa predmeta i uvida u iste-rečeno je Vijesttima iz policije.

Nakon što je Asović obavijestio pomoćnika direktora UPS-a Žarka Lukšića da je došlo do pomorske nezgode, ukazana im je pomoć – drugim plovilom transportovani su do graničnog prelaza Luka Bar gdje ih preuzela ekipa Hitne medicinske pomoći.

U Opštoj bolnici u Baru konstatovano je da je Jakić zadobio teške tjelesne povrede, a Joksimović i Asović lakše.

Direktorica UPSUL Ivana Martinić potvrdila je “Vijestima” da je njihovo plovilo “SAR 5” udarilo u morsku hridinu u subotu veče u arealu uvale Valdanos nakon dojave o mogućem prekograničnom prekršaju.

-Vremenski uslovi bili su nepovoljni tako da je plovilo u jednom momentu udarilo u stijenu.

 U svakom slučaju, materijalna šteta je mala. Nažalost, jedan policajac zadobio je povrede- kazala je ona.

Za žensko preduzetništvo opredijeljeno 30.000 eura  

0
Za žensko preduzetništvo opredijeljeno 30.000 eura  
Tivat

Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu raspisala je juče javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta Opštine Tivat u ovu svrhu.

Na budžetskoj liniji Opštine Tivat za 2022. godinu za ovu namjenu opredijeljeno je ukupno 30.000 eura  Konkurs je otvoren do 25. novembra 2022. godine.

Pravo da se prijave na konkurs imaju žene koje su kao fizička lica registrovane kod nadležnih organa za obavljanje privredne djelatnosti, žene preduzetnice i privredna društva u kojima su žene nosioci biznisa, a imaju prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Tivat.

Sredstva će biti usmjerena na biznis planove koji dosprinose ostvarianju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Opštine Tivat, odnosno podstiču razvoj ekonomije, razvoj poljoprivrede, organske poljoprivredne proizvodnje, trgovine i zanatstva, ribolova, očuvanje tradicije i kulture, očuvanje životne sredine, dalji razvoj sporta i fizičke kulture.

Privredno društvo ili preuzetnica mogu konkurisati sa najviše dva biznis plana, od kojih opštinskm novcem može biti podržan jedan. Maksimalni iznos koji se može dodijeliti jednom biznis planu, je dio 30% od ukupnog iznosa opštinskih budžetskih sredstava predviđenih za podršku ženskom preduzetništvu u 2022.

Abazović o spomen ploči u Morinju: Tekst nije potpuno odgovarajući

0
Abazović o spomen ploči u Morinju: Tekst nije potpuno odgovarajući
Abazović – foto Vlada CG – arhiva

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović poručio je da nije čuo da je neko protiv same spomen ploče u Morinju, ali da se obilježja ne smiju postavljati nezakonito


”Imamo opciju da sprovedemo zakonsku proceduru i da na taj način legitimišemo tablu. Naravno, govoriće se vjerovatno i o tekstu koji nije baš potpuno odgovarajući, jer ispada kao da je neko nama nametnuo da radimo a da to nisu radile naše vlasti”, kazao je Abazović.

Kako je dodao, obilježja koja imaju veze sa zločinima nisu stvar dnevne politike.

”Možda ih neki ministar tako doživljava, ali nisu. Tabla da, obilježje da ali u skladu sa zakonom”, zaključio je Abazović.

Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

Zlatna povelja ogranku Matice hrvatske u Boki za Muljanski kantual

0
Zlatna povelja ogranku Matice hrvatske u Boki za Muljanski kantual
Marija-Mihaliček-predsjednica-Ogran-MH-u-Boki-kotorsoj

Glavna skupština Matice hrvatske  održana je u  Zagrebu 23.10 2022. u  maloj dvorani Vatroslava Lisinskog. Skupštinu su uz 127 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – Dubravka Đurić Nemec, izaslanica ministrice kulture i medija RH Nine Obuljen Koržinek, zatim Maja Petrić, izaslanica gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića, predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić i drugi.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom je govoru istaknuo zadovoljstvo i zahvalu svima koji su pridonijeli afirmaciji Matice hrvatske u svojim sredinama. Kazao je kako ga osobito vesele značajni iskoraci i novi projekti poput održavanja Prvog festivala knjige u Matici hrvatskoj, tribine Sučeljavanja, osnivanja Savjeta Predsjedništva MH, simpozija o brendiranju ogranaka održanog uOzlju, kao i broj novoprimljenih članova koji se u odnosu na prošlu godinu povećao za tristo postote osnivanje novih ogranaka .Gospodin Gavran je istakao značaj Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku i naglasio da je riječ o modernom i uporabljivom zakonu u kojem nema restrikcija. Zaštitit će sva tri narječja, a uredit će se samo javna uporaba našeg materinskog jezika. Nacrt je na doradi ,a očekuje se i usvajanje u Hrvatskom saboru.

Na skupštini  je bilo riječi i o pitanju rodne kuće Antuna Gustava Matoša, predsjednik je kazao da se planira  se do kraja iduće godine otvoranje  Matoševa spomen-kuća, odnosno da će svi zajedno u Hrvatskoj proslaviti 150. godinu rođenja književnika Antuna Gustava Matoša.

Uz redovne izvještaje glavnoga tajnika o radu MH za 2021. i planu rada MH za 2023, prihvaćen je i Izvještaj  Nadzornoga odbora MH za 2021, Časnoga suda MH, Financijsko izvještaj MH za 2021, Rebalans Financijskog plana MH za 2022 i prijedlog Financijskog plana MH za 2023.

Glavna-skupstina-MH

U raspravi je uz zastupnike  iz Odjela MH  i Ogranaka MH iz Hrvatske sudjelovala i  Marija Mihaliček  predsjednica OMH u Boki kotorskoj . Govorila je o uvjetima djelovanja i potrebi veće  podrške Središnjice iz Zagreba  Matici hrvatskoj u Boki kotorskoj. Također je  inicirala suradnju  na valorizaciji ličnosti iz Boke kotorske, koji su u prošlosti propagirali kulturnu i nacionalnu misiju Matice hrvatske.

U umjetničkom dijelu programa nastupili su ovogodišnji pobjednici Festivala klapa u Omišu Klapa Stine i dramska umjetnica i ujedno predsjednica Časnoga suda Matice hrvatske Anja Šovagović Despot koja je kazivala stihove Vesne Parun.

Predsjednik MH je i ove jubilarne godine kada se slavi  180.godišnjica  MH  , na Glavnoj skupštini uručio nagrade ograncima za najbolja izdanja u 2021.godini.  Nagradu Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima primio je Ogranak MH u Dubrovniku za knjigu Mare Marić Otok na kojem cvjetaju limuni. Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu.

Ogranak MH u Boki kotorskoj ima i ove godine razloga za zadovoljstvo jer je uz dosadašnja priznanja,  na ovogodišnjoj Glavnoj skupštini MH jedini ogranak koji je dobio dva priznanja za svoja izdanja: Zlatnu povelju za Muljanski kantual, Liturgijske skladbe o.Konrada Eberta za zbor župe Muo u Boki kotorskoj,  urednika don Roberta Tonsatija i Srebrnu povelju za poetsko – likovnu zbirku Olujni kompas, autora  Željka Brguljana. Priznanja su uručena predsjednici OMH u Boki kotorskoj  Mariji Mihaliček, zastupnici na Glavnoj skupštini .

Sebrna-povelja-Ogranku-MH-u-Boki-kotorskoj-za-Olujni-kompas-MH

Ostali nagrađeni:

Zlatne povelje dobili su: OMH u Bizovcu za knjigu Slike koje pričaju, Čitanka čabarskoga kraja (OMH u Čabru), Tri prijatelja izNovog Zrina. Roman iz doba hrvatskoga bana Nikole VII. Zrinskoga (OMH u Čakovcu), Krijesnice(OMH u Čitluku), Lička pukovnija kroz povijest (OMH u Gospiću), Vojna sila pobunjenih Srba na Banovini 1992. – 1995. (OMH u Petrinji), Glad i nestašica od 1813. do 1825. u Rovinju (OMH uRovinju), Parnassia Militia (Strasbourg, 1622.) OMH u Svetoj Nedelji, Osvit, godišnjak za promociju kulturne i prirodne baštine šibenskog kraja (OMH u Šibeniku), Vitko, časopis Ogranka Matice hrvatske u Širokom Brijegu (OMH u Širokom Brijegu), Bibinje (OMH u Zadru).

Srebrene povelje primili su sljedeći ogranci za svoja izdanja: Bilo jednom u Daruvaru (OMH u Daruvaru), Lirski referendum – „I stihovi dišu“.Najdraže pjesme hrvatskih pjesnika po izboru čitatelja o 180. jubileju Matice hrvatske (OMH uKriževcima), Pramjera ljubavi (OMH u Pazinu), Grof Janković (OMH u Požegi), Suputnici iusputnici. Putovanja i druženja s hrvatskim književnicima za djecu i odrasle (OMH u Skradinu),Zašto sveti Lovro plače – roman za djecu i mlade (OMH u Virovitici), Godišnjak za kulturuumjetnost i društvena pitanja ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima za 2021. godinu (OMH u Vinkovcima), Majčinski kod u dramama Lade Kaštelan, Ivana Vidića i Mate Matišića (OMH u Vukovaru), Molitvenik hrvatskih pjesnika (Florilegij) (OMH u Zaprešiću).

Potpisan Memorandum o saradnji između Pomorskog fakulteta Kotor i Zavoda za hidrometeorologiju i seizmografiju

0
Potpisan Memorandum o saradnji između Pomorskog fakulteta Kotor i Zavoda za hidrometeorologiju i seizmografiju
Foto UCG

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju i Pomorski fakultet Kotor imaju cilj da uspostave blisku saradnju na promovisanju naučnoistraživačke djelatnosti u oblasti okeanografije, hidrografije, pomorske arhologije i podvodne kulturne baštine.

Bliska saradnja je uspostavljena izmedju Laboratorije za arheologiju pomorstva i Sektora za hidrografiju. Memorandum predstavlja opšti okvir za institucionalnu saradnju, te omogućava razvoj specifičnih programa i vidova saradnje od obostranog interesa.

Saradnja će se odvijati kroz aktivnosti koje su od obostranog interesa, poput saradnje na realizaciji naučnoistraživačkih i drugih projekata kojima je predmet proučavanja okeanografija, hidrografija, mapiranje morskog dna metodama daljinske detekcije, pomorska arheologija i podvodna kulturna baština.

Saradnja će biti ostvarena na polju digitalizacije podvodne kulturne baštine i omogućavanju njene javne dostupnosti kroz inovativna tehnološka rešenja, zatim kroz razmijenu podataka dobijenih metodama daljnske detekcije sa ciljem utvrđivanja lokacija depozita podvodne kulturne baštine i njihove interpretacije, kroz razmijenu znanja, tehničkih i tehnoloških resursa i kapaciteta za mapiranje morskog dna, lociranje, identifikaciju i interpretaciju podvodne kulturne baštine, kroz konsultativne djelatnosti vezane za pitanja identifikacije i interpretacije prostornih podataka u kontekstu arheologije pomorstva i podvodne kulturne baštine.

Foto UCG
Institucije će jedna drugoj biti podrška za učešće na projektima namijenjenim mapiranju morskog dna metodama daljinske detekcije, istraživanju, zaštiti, promociji i turističkoj valorizaciji podvodne kulturne baštine. Saradnja će biti ostvarena u realizaciji različitih edukativnih programa, predavanja i u naučnoistraživačkoj djelatnosti.

Kao početak saradnje, tim Laboratorije za arheologiju pomorstva PFK je sa timom Sektora za hidrografiju ZHS sproveo test istraživanje i rekognoscirao potencijalne anomalije na morskom dnu u širem reonu barskog akvatorijuma.

Trebinje, Ravno, Herceg Novi i Konavle dobijaju regionalni centar za prevenciju prirodnih katastrofa

0
Trebinje, Ravno, Herceg Novi i Konavle dobijaju regionalni centar za prevenciju prirodnih katastrofa
Trebinje – foto Boka News

U okviru realizacije projekta “Flood&Fire”, u prekograničnoj saradnji lokalnih zajednica Trebinje i Ravno iz BiH, te crnogorskog Herceg Novog i Konavala iz Hrvatske, osniva se regionalni komunikacioni centar za sprečavanje ili ublažavanje prirodnih nepogoda na području ove četiri opštine.

Ovo je rečeno nakon dvodnevnog događaja u Trebinju, na kome je učesnicima iz svih ovih lokalnih zajednica prezentovan teoretski dio uspostavljanja komunikacije, ali će sve ove zajednice dobiti i komunikacijsku i vatrogasnu opremu, u šta Evopska unija ulaže  oko 1,8 miliona evra koji sa 85% finansira Evropska unija, a 15% lokalne zajednice, od čega na Trebinje otpada 430.000 evra.

“Cilj projekta je podizanje nivoa zaštite, odnosno, bolja komunikacija i koordinacija u oblasti zaštite od prirodnih katastrofa, prije svega poplava i požara, u cjelokupnom ovom prekograničnom području”, pojasnila je Nataša Tučić, član Projektnog tima iz Trebinja.

Ona kaže da će se nakon realizacije projekta, koji traje do kraja ove godine, intenzivirati saradnja i povećati stepen koordinacije između ovih lokalnih jedinica na prostoru koji pokriva oko 1.500 kilometara kvadratnih površine.

Marijana Čupić Jovanovski iz opštine Konavle kaže da će ova opština imati višestruku korist, jer će se sve komšijske vatrogasne zajednice bolje povezati, naročito kada se ima u vidu proteklo ljeto i prirodne katastrofe koje su ih pogađale, pa će i dronovi, i umrežene radio stanice, kao i vatrogasna oprema i vozila itekako dobro doći u budućem vremenu.

Sa njom se složio i njen kolega Perica Pušić iz opštine Konavle koji ističe da je vrlo važno da su vatrogasci, kao središnja služba sigurnosti na lokalnom nivou, sada više osposobljeni i za preventivno djelovanje jer će imati bolju komunikaciju sa susjedima.

“Vatrogasci trebaju biti maksimalno osposobljeni za sve vrste intervencija, tako da će nam oprema dobro doći, a ovim projektom su mnoge stvari definirane zakonskim odredbama i međudržavnim ugovorima, tako da će se uspješnije djelovati”, naveo je Pušić.

Projekt menadžer “Flood&Fire” Jovan Subotić iz opštine Herceg Novi, kaže da je nabavka opreme najviši benefit cjelokupnog projekta, ali je vrlo važan segment i bolja koordinacija zajedničkog djelovanja, jer će nakon ovog projekta biti pojednostavljene zakonske legistlative kod međusobne pomoći tri susjedne države.

“Mi smo proteklog ljeta imali situaciju da su nam u gašenju požara pomogli hrvatski kanaderi, ali tek drugog dana, tek nakon što se ispunila administrativna procedura da se dođe do te pozicije, što ubuduće ne bi trebalo biti tako dugo”, kazao je Subotić.

Sa prethodnicima se složio i Josip Raguž iz opštine Ravno koji je napomenuo da su susjedne opštine i ranije sarađivale, ali da su upravo administrativne barijere predstavljale otežavajuću okolnost kod pomoći jednih drugima, što će se sada olakšati.

“Mi smo mala općina i teško da bi se sami odlučili za nabavku ovako vrijedne opreme, tako da nam ovaj projekat i sa te strane itekako dobro dođe”, kazao je Raguž.

U Trebinju je, osim teoretskog dijela, organizovana i simulacija gašenja požara, a slični događaji su već organizovani u opštinama Konavle i Ravno, dok će uskoro i u Herceg Novom da se organizuje nešto slično.

Regionalni vodovod: Kako obezbijediti potrebne količine vode za narednu ljetnju turističku sezonu veliki je problem i izazov

0
Regionalni vodovod: Kako obezbijediti potrebne količine vode za narednu ljetnju turističku sezonu veliki je problem i izazov
Regionalni vodovod sastanak

Pad izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, iz kojeg se snadbijeva Crnogorsko primorje koji, sa 2.300 litara pao na nekih 330, odnosno, u 2021. godini na nekih 265 litara i kako obezbijediti potrebne količine vode za narednu ljetnju turističku sezonu je veliki problem i veliki izazov koji stoji pred Regionalnim vodovodom, poručio je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zoran Lakušić na danas održanom okruglom stolu u Podgorici, čija tema je bila  „Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine“.

Teme koje su razmatrane na ovom skupu vezane su  prvenstveno za problem pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i aktivnosti koje je neophodno preduzeti u cilju obezbjeđenja urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja tokom naredne turističke sezone, pitanje finansijske konsolidacije i održivosti društva u svjetlu opsežnih kreditnih obaveza koje opterećuju njegovo poslovanje, te iznalaženje načina da se, u saradnji sa državnim instutucijama, kroz odgovarajuća zakonska rješenja, to pitanje uspješno riješi.

“To je veliki problem i veliki izazov koji stoji pred Regionalnim vodovodom – kako obezbijediti potrebne količine vode za narednu ljetnju turističku sezonu.  Tako  je danas, ovaj okrugli sto okupio sve relevantne ljude iz državnih institucija, predstavnike Ministarstava u Vladi Crne Gore, predstavnike lokalnih vodovoda, kako bi se uključili u rješavanje ovog problema, jer ovo nije pitanje samo Regionalnog vodovoda, ovo je pitanje države”, poručio je on.

Prema mišljenju prof.dr Zorana Stevanovića izvorište Bolje Sestre spada u  red najkvalitetnijih izvorišta u pogodu kvaliteta vode za  piće, kojoj nije potreban dodatni tretman, osim, kako je rekao, elementarne dezinfekcije.

“Nažalost, posljednih godina smo kao trend uspostavili činjenicu da imamo pad izdašnosti ovog izvorišta, i da, ako se on nastavi, to dovodi u pitanje stabilnost snabdijevanja primorskog područja, čime će  ugroziti  ekonomiju i tuirizam cijele države”, kazao je on.

Stevanović ističe da devastacija donjeg sliva izvorišta, lijeva obala rijeke Morače doprinosi ugrožavanju funkcionisanja izdašnosti pomenutog izvora.

“Činjenica da presušuju bunari na području Grbavaca je samo jedna od posledica nekontrolisane eksploatacije šljunka i pijeska iz korita rijeke i  iz njenih obala, sa čime mora da se prestane, ukoliko je želja da ovo izvorište zadržimo u funkciji”, zaključio je on i dodao da kao posledicu prekomjerne eksplotacije šljunka imaju postojeće rupe u koritu koje su snizile nivo dna korita na svega 3,75 metara što je utvrđeno geodetskim mjerenjima.

“Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” DOO kontinuirano ispunjava svoju misiju, a to je obezbjeđenje dovoljnih količina vode visokog kvaliteta prvenstveno  svim građanima na Crnogorskom primorju, a njegovo djelovanje u značajnoj mjeri utiče na ishod  turističke sezone , te je, stoga, veoma važno preduzeti sve konkretne mjere na zaštiti vodoizvorišta Bolje Sestre uz podršku resornog ministarstva i svih relevantnih institucija u čijoj je nadležnosti briga i očuvanje vode kao resursa budućnosti.

Regionalni vodovod

Cilj ovog okruglog stola bio je prije svega, okupiti predstavnike relevantnih institucija iz vodovodnog sektora na Crnogorskom primorju, predstavnike opština, predstavnike resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstva finansija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Nacionalnih parkova Crne Gore, ekspertskog tima obrađivača Studije – Monitoring, kontrola i zaštita vodoizvorišta Bolje sestre, i, naravno, medija, kako bismo zajednički došli do konstruktivnih rješenja za neka od pitanja koja su od vitalnog značaja za održivost vodovodnog sektora na Crnogorskom primorju.