Trajekt “30. avgust” od danas saobraća na liniji Kamenari- Lepetene. Prvom saobraćanju trajekta prisustvovali su premijer Dritan Abazović, predstavnici Vlade, Morskog dobra, kao i Opština Herceg Novi i Tivat.
“Od danas u funkciji još jedan trajekt. Uskoro nabavka još nekoliko trajekata. Prihod će se slivati u džepove građana, a ne tajkuna. Crna Gora na pravom putu”, poručio je Abazović.
Saopštio je i kako je potrebno da što prije da stignu i novi trajekti. On je kazao da će država za 15, 20 ili 30 dana imati još jedan trajekt, a da će do ljetnje sezone biti kompletiirana flota.
“Radiće se i na kupovini broda koji treba da vozi Bar – Bari – Bar – Ankona. Tajkunska politika mora da se završi. Nemamo ništa protiv privatnog sektora, podržavamo sve privatne inicijative, ali da neko drži monopolističke linije mimo zakona – sa tom politikom je završeno i neka niko ne pokušava da ponizi državu Crnoj Gori”, kazao je Abazović.
On je zahvalio i kompaniji JU “Biv” koja je u prethodnom periodu ustupila državi trajekt “Vasilije”.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 329,79 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 5. do 11. marta iznosio 29,68 hiljada.
Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Švicarski predsjednik Alain Berset, privržen neutralnosti svoje zemlje i veliki protivnik slanja oružja Ukrajini, osudio je “ratno ludilo”, doznaje se s njegovog intervjua za nedjeljno izdanje lista Neue Zuercher Zeitung (NZZ).
– Osjećam to ratno ludilo u nekim krugovima. I vrlo sam zabrinut zbog toga jer taj osjećaj počiva na kratkoročnoj viziji, rekao je Berset, dodavši da se švicarsko oružje ne treba koristiti u ratovima.
Socijaldemokratski predsjednik iz kantona Fribourg je istaknuo da je stajalište Saveznog vijeća po tom pitanju vrlo jasno.
– Razumijem i poštujem činjenicu da druge zemlje imaju drugačije stajalište, no treba se poštivati i švicarsko stajalište, rekao je šef države.
– Reći jednostavno da je sada situacija drugačija i da Švicarska mora sve promijeniti ne obazirući se na svoje pravne temelje, to nije moguće, odlučno je rekao predsjednik.
Naime, rasprava o neutralnosti Švicarske traje od ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače prošle godine
Švicarska, koja nije članica EU-a, uvela je sve sankcije europskog bloka protiv Moskve, ocijenivši da su kompatibilne s neutralnošću zemlje, no Bern odbija zahtjeve Njemačke, Španjolske i Danske da im se dopusti preusmjeravanje uvezenog švicarskog oružja i streljiva prema Ukrajini.
Više je inicijativa stavljeno pred parlament da ublaži ta pravila, no proći će mjeseci prije nego se donese neka odluka.
Tokom posjete UN-u, Berset je rekao da nije trenutak za promjene i ne možemo raditi iznimke, braneći tradicionalno mudro i odmjereno stajalište svoje zemlje.
Najluđa trka „Karotrc 2023“ održana je juče na stazi dugoj oko 700 metara od nekadašnjeg hotela Rudnik do Škvera. Veliki broj sugrađana ali i gostiju ispratilo je trku koja je okupila 143 ekipe.
U kategoriji jednosjed prvo mjesto zauzeo je Ernes Senadović, drugo Ahmer Senadović, a treće Nemanja Kašćelan svi iz Kotora. U kategoriji dvosjed najuspješniji su bili Dražen i Nikola Boban iz Prugova, drugo mjesto pripalo je Bojanu i Stefanu Gojkoviću iz Herceg Novog, a treće Miodragu Milovanoviću i Milanu Popoviću iz Kotora. U kategoriji trosjed prvo mjesto osvojili su Ahmer Senadović, Nemanja Kašćelan i Dimitrije Tadić iz Kotora, drugo Bojan i Stefan Gojković i Bojan Bulatović iz Herceg Novog i treće Miodrag Milovanović, Dejan Kustudić i Ivana Bilafer.
Najstariji učesnik trke bio je Zoro Martineti, 76 godina, a najmlađa takmičarka Ana Kašćelan 14 godina. Najsporiji takmičar je Miloš Milošević iz Trebinja i on je dobio lenju pitu u obliku kornjače od Jokine kužine, a najmaškaraniji karić dvosjed Nikola i Vuk Kotur iz Kruševca.
Trka karića – foto RTHN
Promoter trke bio je Antonije Pušić. U okviru trke, donacijama učesnika i posjetilaca prikupnjeno je 516 eura za liječenje naše sugrađanke Snežane Krivokapić Radović.
Trku karića organizovala je NVO Maškare, a dio je programa Praznika mimoze. Ove godine obezbijeđen je bogat novčani fond nagrada. Manifestaciju su podržale Opština Herceg Novi i Turistička organizacija.
Arheolozi su pronašli jedinstveni sanduk s dobro očuvanim začinima, od šafrana do papra i đumbira, u olupini kraljevskog broda koji je prije više od 500 godina potonuo u Baltičkom moru blizu Švedske. Olupina broda Gribshund, koji je bio vlasništvo kralja Hansa od Danske i Norveške, ležala je na morskom dnu od 1495. godine kada je potonuo vjerojatno nakon požara, a monarh je u to vrijeme bio na političkom sastanku u Švedskoj. Olupinu broda pronašli su sportski ronioci još 60-ih godina, no sporadična istraživanja provedena su zadnjih nekoliko godina.
U prethodnim izronima na površinu su izvučeni veliki predmeti kao što su pramčana ukrasna glava te drvo. U novijim istraživanjima koje vodi Brendan Foley, znanstvenik arheolog sa sveučilišta Lund, pronađeni su začini zakopani u sedimentima.
„Baltik je čudan – niska razina kisika i mali postotak slanosti, niska temperatura, toliko organskih tvari tako je dobro očuvano u Baltičkom moru što ne bi bilo moguće u oceanskom sustavu”, rekao je Foley, no smatra svejedno izvanrednim da su začini pronađeni u tako dobrom stanju.
Začini su bili statusni simbol, jer samo su bogati ljudi mogli priuštiti svojem nepcu dodatke jelu poput šafrana ili klinčića koji su se uvozili u Europu. Vjerojatno su začini putovali s kraljem Hansom dok je bio na sastanku u Švedskoj.
Znanstvenik sa Sveučilišta Lund Mikael Larsson, koji je proučavao ovo otkriće posebno je zadivljen šafranom.
– Ovo je jedini arheološki kontekst u kojem je pronađen šafran. Zato je ovo jedinstveno i vrlo posebno otkriće. – kazao je Mikael Larsson.
Teata 303 iz Kotora sa predstavom “Hotel Promaja” nastavlja uspješnu turneju po Crnoj Gori” i nakon KIC-a Budo Tomović, predstava će biti odigrana 13.03.2023. u Centru za kulturu Plužine sa početkom u 19 sati.
Inače ovo je treći nastup Teatra 303 u Plužine, čime se nastavlja divna saradnja u pozorišnom životu izmedju juga i sjevera.
U velikoj 14-to članoj glumačkoj ekipi Teatra 303 iz Kotora, mjesto u predstavi “Hotel Promaja” su našli i mladi Tivćani: Lana Milović, Andro Žižić, Mia Kuč, Bogdan Vučković, Staša Stojković i Marko Bogetić.
Oni su se veoma brzo uklopili u ekipu zahvaljujući iskustvu koje su stekli glumeći u srednjoj školi pod vođstvom profesorice Rozane Lazarević.
U ekipi je i Jelena Kvaščev iz Tivta tako da se u Teatru 303 razmišlja da se i u Tivtu formira ogranak ovog amaterskog djelovanje i pokaže javnosti da se sa malo sredstava i puno volje može uspjeti na daskama koje život znače, tako da naredne naredne pozorišne produkcije Tivta i eventualno Kotora mogu da računaju i na troje glumaca Teatra 303 koji su već na studije glume u Beogradu i na Cetinju (druga, treća i završna godina).
”Hotel Promaja” nakon Plužina gostuje i u Pljevlja, što će takođe biti treći nastup za Pljevljake .
Na danas održanom internacionalnom karate turniru pod nazivom “Zeta open” u Golubovcima nastupilo je 833 takmićara iz 39 klubova i 7 država.
Karate klub “Bijela” su predstavljale mlade nade i ostvarile zapažen uspjeh, osvojili su 6 medalja, po 3 srebrne i 3 bronze medalje.
Srebro su osvojili: Anđa Popović za 2012. godište u kategoriji -45 kg, Ena Popović za 2012. godište -32 kg, Šćepan Ivanović za 2010. godište -45 kg
Bronze su osvojili: Aleksa Riha za 2013. godište -35 kg, Vasilije Begović za 2013. god -45kg, Petar Riha za 2010. god -55 kg.
Ovo je za mlade Bjeljane bio jedan od kontrolnih turnira pred predstojeće državno prvenstvo Crne Gore za pionire i nade koje će se održati 9. aprila u Bijelom Polju.
Posude otomanske Iznik keramike namjenjene visoj klasi 16to vijekovne Evrope, Olupina iz 16 vijeka kod rta Kabala. Zavicajni muzej Herceg Novi
„More je ogromna pustinja u kojoj čovek nikada nije sam, jer oseća da mu život treperi“. Žil Vern
Ne propustite najuzbudljivu avanturu koja otkriva kulture skrivene ispod mora. Dajte svoj doprinos da kultura koju danas stvaramo i naši tragovi na morskom dnu budu na ponos budućih generacija.
Crna Gora je svojom geografskom pozicijom od najranijih perioda bila izložena dinamičnim procesima koji su oblikovali njenu današnju multikulturu. Na cijeloj teritoriji Crne Gore mogu se vidjeti tragovi većine civilizacija koje su igrale istorijske uloge na evropskom tlu.
Jedno more, puno vrijednosti. More nas uči. More je učiteljica života. Mare magistra vitae est.
Jadransko more Crnu Goru povezuje sa cijelim svijetom, njenu planinsku unutrašnjost sa globalnim okeanima. Različite kulture i civilizacije, sa kojima je dolazila u dodir, ostavile su svoje tragove skrivene ispod talasa.
“More je najveći muzej na Zemlji. Ispod površine mora ima više predmeta i ostataka istorije nego u svim svetskim muzejima zajedno i mi to tek sada otkrivamo.” – Robert Ballard
Pribor za brijanje koji je pripadao mornaru sa francuskog razaraca Dague potonulog kod Bara, Zavicajni muzej Bara
More priča priče. More otkriva složene i dinamične odnose ljudi koji su evoluirali kroz vijekove. More otkriva uloge svakog pojedinačnog čovjeka, njegov privatni život, religiju, naciju, kulturu, navike, način života. Otkriva industriju, tehniku i tehnološki razvoj koji mu je omogućio da se otisne morem i ostavi tragove na njegovom dnu.
More nam otkriva različitosti ljudskih iskustava, ponašanja i interakcija na pomorskim putevima i podvodnim predjelima. More nam, takođe, govori kako su ljudi oblikovali životnu sredinu i kako je ona oblikovala njih.
Tragovi različitih kultura pod morem ne nastaju naseljavanjem, već dramatičnim događajima. Tragovi se nalaze se u sredini, u okruženju, u kome čovjek ne može da živi. U kome ne može da opstane. Čovjek tu sredinu može da posjeti samo uz pomoć raznih pomagala i tehnologije. U toj sredini može puno naučiti o istoriji i različitim kulturama, ali i pokazati nivo svoje kulture.
Uvala Bigovica
Kultura pod vodom je naš odnos koji danas imamo prema podmorju. Naše interakcije sa podmorjem govore o visini naše kulture. Tragovima koje danas ostavljamo na morskom dnu sudiće buduće generacije. Kako se ophodimo i na koji nacin tretiramo podvodne predjele i ostatke kultura na dnu mora govori o nama, o našoj kulturi.
Moramo naučiti da bi poštovali. Moramo znati vrijednosti i značaj tragova kultura na dnu mora. Ne propustite najuzbudljivu avanturu koja uskoro dolazi. Saznajte sve o kulturama sa dna mora u Crnoj Gori. Pratite rad Laboratorije za arheologiju pomorstva, Pomorskog fakulteta u Kotoru.
/Darko Kovačević, podvodni arheolog – Pomorski fakultet Kotor/
Drugi “Mimoza dance festival” održan u subotu u Herceg Novom okupio je 860 učesnika iz 15 plesnih klubova iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Tokom takmičarskog dijela na sceni dvorane “Park” izvedene su 82 koreografije, a 12 najboljih nastupilo je na sinoćnoj gala večeri.
Publika je imala priliku da uživa u dvadesetak kategorija plesnih stilova, od savremenog, klasičnog i jazz baleta, do latino, hip hopa, mažoret plesa, disco i showdance-a, a nastupili su plesačice i plesači uzrasta od pet do više od 20 godina.
Prema ocjeni stručnog žirija, prvo mjesto pripalo je Kulturno-sportskom centru “Diano” sa koreografijom “Higher”, drugu nagradu osvojio je “City Jazz” iz Banja Luke sa koreografijom “Noćna mora”, a treću “Diano” sa koreografijom “Traveller”.
Foto Zvezdana Kujović
U ime Opštine Herceg Novi kao pokrovitelja festival je otvorio menadžer Dušan Vukić, a nagrade je na gala večeri uručio potpredsjednik Mirko Mustur.
“Bilo je 860 učesnika, što je velika čast, obaveza i odgovornost, a preko 2.000 posjetilaca koliko smo mi uspjeli da ispratimo danas. Grad je bio obojen plesom i jako smo srećni zbog toga”, istakla je organizatorka, direktorica Kulturno-sportskog centra “Diano”, Antonija Novoselac.
Novoselac je ocijenila da je drugo izdanje plesnog festivala tehnički i umjetnički mnogo jače od prošlogodišnjeg, čime su ispunili svoj cilj, a želja organizatora je da festival nastavi da raste po broju učesnika, kvalitetu izvođenja, kao i kroz druge, edukativne segmente.
“Pokazao je da možemo bolje i jače, jer smo ove godine uveli i neke nove elemente, kao što je gala veče, novčane nagrade i plesno veče u Gradskoj kafani. To su bili eksperimenti za koje se pokazalo da treba da se nastave zato što postoje ljudi koji to žele da vide. Naš grad voli ples, podržava ga i u ovom gradu treba da živi ples u bilo kom obliku”, rekla je Novoselac.
Foto Zvezdana Kujović
Napomenula je da je “Mimosa dance festival” dio programa Praznika mimoze, kako mu i ime kaže, a ideja je da se održava vikend nakon ceremonije zatvaranja najveće novske fešte, kako bi produžili trajanje festivalske atmosfere u gradu.
Odluke o plasmanu na gala veče, a potom i o nagradama, donio je stručni žiri predvođen jednim od najvećih regionalnih imena, doktorom plesa Vlatkom Pavlevskim iz Sjeverne Makedonije, a u čijem sastavu su bile priznate sudije: Tanja Dukić Cičić iz Bosne i Hercegovine, Anea Genzić iz Hrvatske, Kristijan Bogdanović iz Srbije, Jasmina Rešetar, Avletina Kapusta, Vojin Zarić, Nina Dragiš, Mia Rakočević i Miloš Rabrenović iz Crne Gore. Supervizor takmičenja bio je Jovica Nikolić iz Udruženja Udruženje plesnih umjetnika i stvaralaca Crne Gore.
Organizator “Mimosa dance festivala” je Kulturno-sportski centar “Diano”, a projekat su podržali Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture “Herceg-fest” i novska Gradska kafana.
Trajekt “Prizna”, nedavno nazvan “30. avgust”, u ponedjeljak 13. marta bi trebalo da počne sa radom, nakon što je utvrđeno da može da pristane u Lepetane i Kamenare, saopšteno je iz Javnog preduzeća Morsko dobro.
Oni su naveli da nisu potrebni nikakvi radovi na trajektnim pristaništima u Lepetanima i Kamenarima jer je utvrđeno da dimenzije ukrcajnih rampi na trajektu odgovaraju. Podsjetimo, čelnici Morskog dobra su 9. marta mjerili obalu.
“Ovo je malo veći trajekt, vjerovatno i drugi koji će se kupiti, makar neki od njih, moraju da budu malo veći, kakav je problem danas sa onim montažnim pontonima da se reguliše pristanište, ne možemo da imamo pristanište kao prije 50 godina, svi radovi mogu da se izvedu, ne treba više oko toga uopšte trošiti riječi”, poručio je 10 . marta premijer Dritan Abazović.
Mladen Mikijelj, direktor JP Morsko dobro saopštio je da će trajekt “Prizna” nositi ime “30. avgust”, te da su to ime smo odabrali na preporuku jednog od lidera Demokratskog frinta (DF) Andrije Mandića.
