Premijer Dritan Abazović poručio je da je turistička sezona iznad svih očekivanja.
“Uzalud propaganda – turistička sezona iznad svih očekivanja”, poručio je Abazović na Twitteru komentarišući snimak kolone automobila koje se kreću ka crnogorskom primorju.
On je poželio dobrodošlicu turistima u kako je naveo, naljepšu zemlju Mediterana.
U Budvi 38,94 hiljade turista
U Budvi trenutno boravi 38,94 hiljade gostiju, što je na nivou prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).
“U hotelskom smještaju je registrovano 16,07 hiljada gostiju, u privatnom 21,09 hiljada, dok je u kampovima, odmaralištima i hostelima registrovano ukupno 949 gostiju”, rekli su iz TOB-a.
Prema podacima TOB-a i procjeni broja gostiju u privatnom smještaju na osnovu parametra iznesenog komunalnog otpada sa područja Opštine Budva, u tom primorskom gradu ukupno boravi blizu 60 hiljada gostiju, odnosno 11 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
“Ovaj broj gostiju predstavlja procjenu, odnosno broj registrovanih gostiju u hotelima, kampovima, odmaralištima i hostelima i procijenjen broj gostiju u privatnom smještaju”, objasnili su iz TOB-a.
Kada je u pitanju struktura stranih gostiju u hotelskom smještaju, najbrojniji su turisti iz Srbije, Izraela, Bosne i Hercegovine (BiH), Njemačke, Švajcarske, Egipta, Kazahstana, Turske, Velike Britanije, Francuske, Italije, Slovačke i Litvanije.
“Najbrojniji strani gosti u privatnom smještaju su iz Srbije, Rusije, Ukrajine, BiH, Njemačke, Poljske, Makedonije, Mađarske, Švedske i Bjelorusije”, zaključuje se u saopštenju.
Pelješki most, uz prometnu funkcionalnost povezivanja s jugom Hrvatske, postaje i nova turistička atrakcija o čemu već strani mediji rade priloge, a bit će i dio turističke promocije zemlje te se očekuje da dodatno potakne turističku potražnju za jugom, ističe za Hinu direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
“Most će zasigurno biti nova turistička atrakcija, kako za nautičare, za koje će plovidba ispod mosta biti poseban doživljaj, tako i za brojne putnike i turiste kojima se pruža prekrasan pogled na most s okolnih vidikovaca i cesta. Koliko će motiv i sam most biti uključen u kreiranje posebnih ponuda, tura, suvenira i drugog ovisi o samim destinacijama i subjektima koji djeluju na tom području, a HTZ će kao i do sada koristiti most u sklopu promotivnih i informativnih kampanja”, poručio je Staničić uoči otvaranja Pelješkog mosta u utorak.
Smanjenje ovisnosti turizma o avio prometu
Još je rano, kako dodaje, govoriti o izravnom i konkretnom utjecaju mosta na turistička kretanja u destinacijama na krajnjem jugu, ali smatra da je sasvim sigurno da će most smanjiti ovisnost juga i njegovog turizma o zračnom prometu.
“Iako su za Dubrovačko-neretvansku županiju među najvažnijim turističkim tržištima Velika Britanija i SAD, jako su važna i tržišta Njemačke, Poljske, Francuske i Slovenije, kao i domaće tržište, pa se očekuje i izravan utjecaj mosta na jaču potražnju i posjećenost i s tih tržišta. To se uklapa i u sliku Hrvatske kao vrlo dobro pozicionirane i prepoznate kvalitetne auto destinacije, čemu Pelješki most dodatno pridonosi”, kaže Staničić.
Da most privlači turiste, ali i medije iz svijeta, pokazuje i prošlotjedna posjeta novinarske ekipe vodećeg europskog informativnog kanala Euronewsa, koji su ga u organizaciji HTZ-a snimali uz turističke teme i ponudu Dubrovačko-neretvanske županije te će prilog emitiati na tom kanalu koji je dostupan za oko 70 posto kućanstava u Europi ili za oko 145 milijuna ljudi.
O vezi s turizmom Staničić još naglašava da, uz bolju prometnu dostupnost Dubrovnika i cijelog poluotoka Pelješca, most znači i da će putovanje tim dijelom zemlje od sada biti puno praktičnije i ugodnije.
“Posebno smo ponosni i kako je most svojim kompleksnim i unikatnim dizajnom promijenio vizuru Malostonskog zaljeva, što će nam svakako koristiti i u pripremi atraktivnih te kvalitetnih promotivnih materijala i sadržaja za inozemna tržišta”, kaže Staničić.
Turistički Dubrovačko-neretvanska županija blizu rezultatu iz 2019.
Zaključno iznosi i podatke o turističkom prometu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koji je u dosadašnjem dijelu ove godine sa 838 tisuća turista i oko 3,6 milijuna noćenja za 141, odnosno 108 posto bolji nego u istom razdoblju prošle godine 2021. U odnosu na rekordnu 2019. to je pak razina od 70 posto dolazaka i oko 81 posto noćenja turista.
Samo u dosadašnjem dijelu srpnja, u toj je županiji boravilo oko 305 tisuća turista, ostvarivši više od 1,5 milijuna noćenja, što su porasti od 48 i 41 posto u odnosu na 2021., a u usporedbi s istim danima srpnja 2019. to je 87 posto rezultata u dolascima i oko 92 posto rezultata u noćenjima.
U HTZ-u očekuju da se slični trendovi nastave i do kraja ljeta i do kraja ove godine.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2.423 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno su dijagnostikovana 987 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2.
Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 315, Bara 105, Nikšića 103, Budve 78, Herceg Novog 67, Berana 55, Ulcinja 49, Tivta 44, Kotora 34, Pljevalja 32 i sa Cetinja 25.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni slučaj povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.
Dok milioni ljudi strepe hoće li moći da izdvoje još hiljadu eura za struju ove godine, drugi ne žale da daju deset hiljada eura za “Hermesove” tašne jer rast cijena gotovo ne dotiče bogatije ljude.
Niz kompanija, od grupe proizvođača alkoholnih pića “Dijadžio” do “Hermesa” koji pravi torbe “birkin”, prijavili su ove nedjelje da zarađuju od svojih najskupljih proizvoda i da očekuju da se taj trend nastavi uprkos krizi sa troškovima života koja ne pokazuje znake slabljenja, piše agencija Rojters.
Znatno veće kamatne stope, porast inflacije i dugotrajna kriza sa energentima vode do zaključka da globalna ekonomija ide ka recesiji, ali milioni bogatijih potrošača i dalje žive lagodno zahvaljujući ušteđevini nakupljenoj tokom pandemije kovida-19 i ne ustežu se da se počaste nakon dvogodišnjih restrikcija, ističe Rojters.
inflacija
”Hermes” je juče prijavio rekordnu kvartalnu dobit pošto je prodaja naglo porasla usljed snažnog rasta u Evropi i SAD, te oporavka u Kini. Predsjedavajući Aksel Dima je rekao da ne vidi znakove usporavanja ni u jednom regionu, iako je ta kompanija ove godine podigla cijene za četiri odsto.
Proizvođač automobila “Reno” je saopštio da se ispalti njegova strategija fokusiranja na prodaju manjeg broja, ali profitabilnijih automobila, i povećao je svoju prognozu profita za cijelu godinu. Najskuplji “reno” automobili mogu koštati više od 100.000 eura.
”Iznenađujuća otpornost evropskih potrošača vidljiva je i u snažnim rezultatima vlasnika luksuznih brendova, “Luj Viton”, posebno u njihovoj modi i kožnoj galanteriji, “Fendi” i “Kristijan Dior””, kazala je Rebeka Česvort iz investicioni firme State Street SPDR ETF.
”Potrošači koji uživaju u ponovom otvaranju putovanja povećavaju prodaju vina i žestokih pića.”
Mnogi potrošači širom svijeta pripremaju se za brzo pogoršanje ekonomije ove zime.
Rojters navodi da se u Britaniji, na primjer, očekuje da će gornja granica za račune za struju u domaćinstvu skočiti sa 1.277 funti (1.520 eura) ranije ove godine na više od 3.500 funti do oktobra, dok je cijena hrane skočila za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu. To će stotine hiljada ljudi gurnuti u finansijsku opasnost i neće moći da priušte ništa osim osnovnih potreba.
Kompanije koje se bave proizvodnjom hrane i robe široke potršnje kao što su “Nestle” i “Unilever” zaglavljene su u teškim pregovorima sa prodavcima od kraja prošle godine, pri čemu supermarketi nerado podižu cijene osnovnih potrepština jer rizikuju da otuđe potrošače koji se bore da prežive.
”Ne mogu sve kompanije da dižu cijene, samo one koje imaju moć određivanja cijena i koje posluju relativno dobro – koje imaju dominantnu poziciju u svojim sektorima”, rekla je Rojtersu Vei Li, glavni globalni investicioni strateg instituta BlackRock Investment. “Važno je fokusiranje na kvalitetne igrače u sektoru”.
Iako inflacija i dalje nagriza štednju bogatijih potrošača, čini se da su oni sada fokusirani na uživanje u slobodama koje su se vratile sa ublažavanjem kovid restrikcija.
IAG, vlasnik “Britiš ervejza”, juče je zabilježio profit prvi put od pandemije, pošto je više ljudi letjelo širom Evrope između aprila i juna.
”Izvještaji koje sugerišu da rezervacije unaprijed ne pokazuju znake slabljenja idu u prilog argumentu da snažna potražnja za putovanjima i dalje uveliko nadmašuje uticaj krize troškova života”, rekao je Mat Brikman iz kompanije za finansijske usluge “Hargreaves Lansdown”.
Prodaje IAG-a, na letovima koji se uglavnom rezervišu iz Britanije, Španije i SAD, više su se nego učetvorostručile na 9,35 milijardi eura u prvoj polovini ove u odnosu na prošlu godinu.
”Imali smo brz rast u oporavku zbog povećanog broja putovanja”, rekao je izvršni direktor “Dijadžija” Ivan Menezes u četvrtak pošto je ovaj proizvođač votke “don hulio” i viskija “džoni voker” nadmašio očekivanja prodaje tokom cijele godine.
Menezes je, međutim, upozorio: “Da bismo se vratili na staro, vjerovatno će biti potrebne još dvije godine, možda malo duže”.
Evropske banke su ove nedjelje takođe imale neka pozitivna iznenađenja kada je u pitanju dobit, mada investitori prate znakove da bi slabljenje ekonomije, rast inflacije i rat u Ukrajini mogli ugroziti njihove izglede.
Inflacija u evrozoni je u julu dostigla još jedan rekord, a vrhunac je možda još mjesecima daleko, što će zadržati pritisak na Evropsku centralnu banku da se odluči za još jedno veliko povećanje kamatnih stopa u septembru, navodi se u Rojtersovoj analizi.
Evropska agencija za statistiku objavila je juče da je ekonomija evrozone rasla puno brže od očekivanog u drugom kvartalu, ali su ekonomisti kazali da bio to mogla biti posljednja pozitivna vijest za tu ekonomiju prije nego što dodatni rast inflacije i problemi sa lancima snabdijevanja izazovu blagu recesiju u drugoj polovini godine.
Snažniji rast je ostvaren uprkos stagnaciji u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji bloka, gdje su visoka inflacija i strah od gasne krize izazvane ratom u Ukrajini doveli do opadanja raspoloženja potrošača i biznisa, kazali su ekonomisti.
Na prepunoj Pjaci ispred Katedrale Sv. Tripuna, sinoć je održan koncert naziva, Crna Gora I Austrija: snage muzike. Združeni, nastupili su Vojni orkestar Gardijske čete Vojske Crne Gore i Vojna muzika Gornje Austrije, pod upravom dirigenata Mila Belevića i Gernota Hajdegera.
Raspoložena publika i izvođači, pokazali su pravu moć i snagu muzike.
Prisutnima su se obratili: gdin Ratimir Martinović, generalni i umjetnički direktor KotorArta, gdin Krsto Perović, državni sekretar Ministarstva odbrane Crne Gore, gdin Dr. Arnold Kamel, generalni sekretar i generalni direktor Direktorata za politiku odbrane Ministarstva odbrane Austrije i gđa Dafina Bećiri, više menadžerka za program Fonda za Zapadni Balkan.
Koncert je bio ujedno i svečano otvaranje četvorodnevne regionalne konferencije Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad, koja se fokusira na prakse zaštite i valorizacije austrougarskih fortifikacija, kao i na promociju i popularizaciju tog važnig dijela kulturne baštine.
Ovim projektom se nastavlja uspješna praksa preplitanja umjetnosti sa važnim društvenim temama i intenzivira nivo regionalne kulturne razmjene i saradnje.
Koncert se održao uz podršku Fonda za Zapadni Balkan, i u saradnji sa Ministarstvom odbrane Crne Gore, Ministarstvom odbrane Austrije, Ambasadom Austrije u Crnoj Gori, Erste bankom, udruženjem “Mostovi”, “Music&More Summer Festivalom” iz Trebinja, udruženjem Almašani iz Novog Sada, i Nevladinom organizacijom “KOD”.
Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta se održava u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.
U okviru manifestacije “Vijek sporta u Kotoru” na terenu Bokelja sinoć je odigrana revijalna utakmica između veterana ovog kluba i navijača, popularnih Beštija.
Prvi čovjek grada, Vladimir Jokić, koji je sinoć branio boje veterana kluba, istakao je da FK Bokelj i grad imaju ozbiljne takmičarske ambicije vezano za narednu takmičarsku godinu ali i da imaju ozbiljne planove kada je riječ o stadionu.
“Kao što vidite utakmica se ovdje igra pod reflektorima, pomoćni stadion je renoviran i on je pod reflektorima, sjedišta na tribinama su zamijenjena ali ono što je naš zajednički cilj jeste da stadion Bokelja rekonstruišemo i da ga izgradimo onako kako Kotor to zaslužuje. Ove godine ćemo raspisati međunarodni konkurs za izradu idejnog projekta stadiona, očekujem da ćemo do kraja godine imati izabrano rješenje i da ćemo u narednih par godina moći da se dičimo novim stadionom u Kotoru”, kazao je Jokić.
Davor Kumburović predsjednik FK Bokelj istakao je da je FK Bokelj klub sa velikom tradicijom I podsjetio na interesantan je podatak da je upravo ovaj klub zajedno sa Borcem iz Čačka najstariji drugoligaš sa prostora bivše Jugoslavije.
“Pričinjava mi veliku čast i zadovoljstvo što sam baš ja na čelu ovog kluba kada se sve ovo dešava dok je sa druge strane to velika odgovornost i prema gradu Kotoru i prema našim vjernim navijačima ali i prema igračima koji su gradili istoriju FK Bokelj, da nastavimo da se i dalje razvijamo. U proteklih četiri godine dosta je toga urađeno i pravi se preduslov kako bi u budućnosti mogli da očekujemo i veće sportske rezultate”.
Vijek postojanja FK Bokelj
Trenutno je klub u drugoj ligi a Kumburović smatra da bi kao kruna dosadašnjeg rada prvi iskorak bio da se plasiraju u elitu crnogorskog fudbala.
“Kada je riječ o budućnosti kluba akcenat je u predhodnom periodu stavljen na djecu i podmladak kluba i njihovu edukaciju i smatram da će u narednih nekoliko godina gro tima sačinjavati djeca iz ovog grada i na taj način ćemo staviti neki potpis naše bokeške škole fudbala”.
Da klub ima realne šanse da uđe u prvu ligu smatra i sportski direktor kluba Dejan Ognjanović.
“Klub uvijek teži da pravi dobre rezultate i nadam se da ćemo uskoro biti prvoligaši i da ćemo imati zapaženiju ulogu u crnogorskom fudbalu. Klub ima sve selekcije igrača i smatram da samo treba biti strpljiv i sačekati i nadam se da ćemo za par godina imati zaista kvalitetnih igrača iz podmladtka”, kaže Ognjanović.
Vijek postojanja FK Bokelj
Stevo Marić nekadašnji igrač FK Bokelj kazao je kako bi volio da sadašnja i buduće generacije bude bolja i uspješnija nego što su oni nekada bili ističući da prepoznaje među igračima kvalitet i talenat te da samo treba unaprijediti rad sa njima.
Proslava stogodišnjice VPK Primorac i FK Bokelj, danas trećeg i poslednjeg dana, biće organizovana na Trgu od oružja. Tokom plavo bijele noći biće premijerno prikazani dokumentarni filmovi o VPK Primorac i FK Bokelj. Događaju će prisustvovati nekadašnji vaterpolisti, fudbaleri, plivači i plivačice VPK Primorac i FK Bokelj, kao i članovi uprava ova dva kluba, predstavnici Opštine Kotor i brojni gosti.
Drugo Portonovi veče vina organizovano je sinoć u istoimenom rizortu, i time je obradovalo brojne ljubitelje vina. Preko 30 izlagača, kako iz Crne Gore tako i regiona bilo je u prilici da svoje vinske proizvode predstavi brojnim turistima.
Rukovoditeljka za marketing i komunikaciju Portonovi rizorta, Adrijana Husić iskazala je zadovoljstvo na velikoj posjećenosti ovog vinskog sajma.
“Izlagači su se predstavili u velikom broju, i zadovoljstvo nam je da jul mjesec upravo na ovaj način završavamo. Takođe, radujemo se nekim novim događajima koji će obilježiti mjesec avgust”, poručila je ona.
Sajam je obogatio muzički koncert zvijezde iz Splita, Gorana Karana, koji je svojim poznatim mediternaskim numerama zabavio sve prisutne.
Karan
“Ovo je prvi put da sam ovdje, i zaista mogu reći da je Portonovi prekrasno mjesto. Napravljeno je da na neki način ukrasi ovu obalu, i zaista izgleda svjetski”, kazao je Karan.
On je tom prilikom rekao da se, nakon velike pauze izazvane pandemijom, konačno vratio u dobro poznati ritam, koji je ispunjen mnoštvom svirki.
“Za nekih nepunih dva mjeseca obišli smo devet zemalja. Ljudi su dobre volje i zaželjeli su se svirki, kao i ja”, rekao je on.
Portonovi veče vina
Karan je podsjetio da je nedavno promovisao svoj novi singl “ Ne da mi” na Splitskom festivalu.
“Za tu pjesmu snimili smo i spot u Visokom u Bosni i Hercegovini, i jako se radujem kada stvaram novu muziku, a pogotovo kada sam u prilici da je prezentujem publici”, kazao je.
Novak Đoković sa ženom
Među brojnim gostima bio je i Novak Đoković sa suprugom.
Brojni izlagači vina ističu zadovoljstvo na ukazanoj prilici da se prezentuju na Sajmu, i time predstave svoje proizvode kako loklanom stanovništvu, tako i brojnim turistim i posjetiocima. Iz Portonovog rizorta najavlju još mnoštvo interesantnih događaja koji će biti upriličeni tokom avgusta mjeseca.
Tokom provedbe planirane aktivnosti desantni brod minopolagač DBM-81 Cetina iz sastava Flotile HRM-a u petak 29. jula 2022. godine u 06:40 sati nasukao se u akvatoriju Kornata, izvijestili su iz Ministarstva obrane.
– Ozlijeđenih osoba nema, a na brodu je nastala materijalna šteta, a očevid je obavljen – dodali su u MORH-u, a prenosi Šibenski.
Prema informacijama iz istog izvora, brod DBM-81 nalazio se na zadaći potpore Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” u provedbi Plovidbene prakse 3. naraštaja kadeta studija Vojno pomorstvo i plovio je od Dugog otoka prema luci Lora. U trenutku nesreće na brodu se nalazilo 18 članova posade te 21 kadet i tri instruktora Hrvatskog vojnog učilišta.
Cijena parking mjesta se u primorskim opštinama, po započetom satu, kreće od 0,40 u Ulcinju do sedam eura koliko košta na posebnim parkiralištima u Budvi, dok cijena dnevne karte varira od dva u Tivtu do 15 eura u Kotoru.
To proizilazi iz cjenovnika gradskih preduzeća koja upravljaju parkiralištima u Budvi, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Ulcinju.
HERCEG NOVI, KOTOR
Opšta parkirališta u Herceg Novom podijeljena su na četiri zone: ljubičastu, crvenu, plavu i žutu. U ljubičastoj (VIP) zoni sat parkiranja košta dva eura. U crvenoj parkiranje se po započetom satu plaća euro, mjesečna karta za stanare iznosi 10 eura, a za pravna lica 35, dok nerezidenti po danu plaćaju četiri eura. Parking mjesto u plavoj zoni se naplaćuje 0,80 eura za jedan sat, mjesečne karte za stanare i pravna lica koštaju 10, odnosno 35 eura, a dnevna karta za nerezidente iznosi tri eura. U žutoj zoni cijena parkinga po započetom satu iznosi 0,70 eura, dok dnevna karta za jedan radni dan košta šest. Stanari mjesečno plaćaju pet, pravna lica 30 eura, a nerezidentima se na dnevnom nivou naplaćuje dva eura. Dnevna karta koja važi 24 časa u crvenoj, plavoj i žutoj zoni košta 10 eura. Na posebnim parkiralištima (Igalo, Škver i Topla) cijena parking mjesta varira od 0,80 do jednog eura u dnevnom terminu (od šest do 22 časa), odnosno od jednog eura do 1,50 u večernjem (od 22 do šest sati). Cijena dnevne karte kreće se od sedam do 10 eura, a mjesečna propusnica za građane iznosi 30 u Igalu i na Toploj i 40 eura na Škveru. Parking mjesto kod Opštine se po započetom satu naplaćuje euro, dnevna karta košta 10 eura, a cijena mjesečne propusnice za stanare 50 eura.
DOO Komunalno Kotor upravlja sa četiri parkinga: Riva, Benovo, Autoboka i Puč. Cijene parkinga po satu kreću se od 0,60 do 0,90 eura za mala putnička vozila (do pet sjedišta). Za putnička vozila sa sedam i više sjedišta na tri parkinga, po započetom satu cijena iznosi 1,50 eura, dok se parking mjesto na Rivi naplaćuje tri eura za jedan sat. Na parkiralištima Autoboka i Puč moguće je kupiti i dnevnu kartu po cijeni od 15 eura.
TIVAT, ULCINJ
U Tivtu, po ljetnjem režimu naplate, ulično parkiranje u crvenoj zoni, po započetom satu iznosi 0,80, a dnevna karta osam eura (dva sata zadržavanje). U žutoj zoni sat košta 0,50 eura, a dnevna karta pet eura (do 15 minuta). Parking na Plavim horizontima po satu se naplaćuje 0,80 eura, a po danu dva eura. Usluga parkiranja po započetom satu kod aerodroma ,,Tivat“ i na parkingu u Arsenalskoj i Istarskoj ulici iznosi 0,80 eura, a dnevna karta košta osam eura. Parkiranje kod hotela ,,Palma“ naplaćuje se 0,80 eura po satu. Mjesečne karte za stanare koštaju pet eura u obje zone, a za pravna lica iznose 30 u crvenoj, odnosno 20 eura u žutoj.
U Ulcinju se parking mjesto u crvenoj zoni po započetom satu naplaćuje 0,60 eura, dnevna karta košta šest, stanari mjesečnu kartu plaćaju 10, a pravna lica 15 eura. U žutoj zoni jedan sat na parkingu košta 0,40 eura, dnevna karta četiri eura, a stanari i pravna lica za mjesečnu kartu izdvajaju osam, odnosno 12 eura. Cijena univerzalne turističke karte, u zavisnosti od perioda na koji se uzima (pet dana, 15 dana, mjesec ili godinu) košta od 25 do 500 eura. Na posebnim parkiralištima (Jadran, ispod platoa ,,Ploče“, na Pristanu, ispod bedema Starog grada, iza gradskog parka, pored Kosovske ulice, pored Bulevara Teuta i u centru Štoja) cijena parking mjesta po satu kreće se od 0,40 do 1,50 eura, dok se dnevna karta može kupiti za četiri do 10 eura.
BAR, BUDVA
U Baru je većina u vlasništvu privatnih preduzeća koja individualno formiraju cijene, tako da nema ustaljenog cjenovnika. Na primjer, na parkiralištu u Starom Baru kojim upravlja JP Kulturni centar cijena parking mjesta po satu iznosi 0,80 eura.
Na opštim parkiralištima u Budvi parkiranje se naplaćuje u tri tarife. Prva važi od sedam časova do ponoći, pa se sat parkinga naplaćuje euro. Za dnevnu tarifu (od šest do 22 časa) sat košta 0,60 eura, a za noćnu (od 22 do šest sati) po započetom satu plaća se jedan euro. Cijena mjesečne poslovne propusnice iznosi 15, propusnice za stanovnike 30 eura, dok turistička, koja važi 24 sata, košta osam eura. Na 12 posebnih parkirališta u Budvi cijena sata po dnevnoj tarifi varira od jednog do pet, a po noćnoj od 1,50 do sedam eura. Turistička dnevna propusnica košta od sedam do 15 eura, a poslovna od 20 do 120 eura za mjesec. U zaštićenoj zoni ( područje Starog grada) godišnja propusnica za stanare naplaćuje se 50 eura a za nabavku 150, dok mjesečna turistička propusnica košta 500 eura.
Autobusi, auto-kamp
U Kotoru kamp prikolica se može parkirati na Benovu, Autoboki i Puču, s dnevnom cijenom od 15 eura ili tri eura po satu. Za autobuse su otvoreni Autoboka i Puč, sat košta 10 eura, a dnevna karta 50. Cijene su iste tokom cijele godine. U Tivtu tarifa po započetom satu za autobuse iznosi pet eura.
Autobus, putnički kombi i kamp prikolicu u Ulcinju može se parkirati na parkingu ,,Jadran“ i pored Bulevara Teuta i u centru naselja Štoj, po cijeni od jedan do tri eura po satu, ili od 10 do 20 eura dnevno.
O slavnim trenucima Primorca iz Kotora, njegovim legendama i svima koji su dio klupske istorije, može se napisati na stotine redaka, uz posebne osjećaje lokalpatriotizma, ali i sjete na vremena kada su Primorac i Kotor bili više od kluba i grada.
S pravom je Primorac nazivan drugom porodicom, a nekima je, prisjetiće se stariji sugrađani, bio i jedina, pružajući im utočiste i budućnost.
Upravo te i storije koje odišu druženjem i odrastanjem brojnih kotorskih generacija najsnažniji su odraz stogodišnje opstojnosti kluba, gdje su pripadnost gradu, međusobno uvažavanje i građanska svijest obaveza i konstanta.
Nekoliko je prelomnih trenutaka u razvoju kluba, kao i pojedinaca koji su fanatičnom posvećenošću, a nadasve vizionarstvu doprinijeli svjetskoj prepoznatljivosti Primorca. Ime najvećeg vizionara kluba, doslovno zaljubljenog u zvijezde, zahtijeva da bude izdvojeno, kako bismo danas, 30. jula, na dan zvaničnog osnivanja Primorca, odali poštovanje njegovom utemeljenju kotorskog sporta. Prof. dr Leopold Netović zakotrljao je prvu loptu u Kotoru, oplemenivši višestoljetnji kotorski gen sportskim vještinama, te zasigurno zvijezdama vođen stvorio i evropskog šampiona kojeg bez ustezanja zovemo živim simbolom grada Kotora.
Slavni trenuci koje danas slavimo ilustruju zlatnu medalju kotorskog sporta koja, realnost je takva, ima i svoje naličje. Nedovoljno istražena klupska istorija, nepostojanje monografije, bez spomenika osnivačima, a savremeno ljetnje plivalište još daleko. Trenutak koji živimo nosi neizvjesnost za Primorac koji se često, pamti prošlost, borio da obezbijedi elementarnu egzistenciju.
A odgovorne, zaista, nije potrebno tražiti isključivo u nekadašnjim i sadašnjoj gradskoj vlasti, već u svima nama, glasnim štovateljima kluba, jer se Primorac ne može i ne smije voljeti površno, deklarativno i sporadično. Ljubav prema Primorcu, ljubav je prema Kotoru! Stalna i neponovljiva!
Dan je od slavlja i evociranja uspomena na drage nam sugrađane koje su živjeli za klub i grad. A veličajući prošlost, prihvatimo da se sljedećih sto godina Primorca gradi već od danas. Budućnost Primorca u rukama je generacija Kotoranki i Kotorana ovog trenutka!
