Edukativni obilazak, posmatranje i fotografisanju ptica prstenovanje ptica
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je u sklopu projekta “Endemic pathway – Put endema” skraćeno “ePATH“,organizovalo trodnevni Kamp za endemske vrste i prirodno nasleđe.
Tokom prvog dana u takmičenju i kampu su učestvovali učenici iz JU Gimnazije iz Kotora, JU Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” iz Danilovgrada kao i turisti koji su u sklopu obrazovno-iskustvenog događaja, organizovanog od strane Turističke organizacije Tivat, posjetili Poseban rezervat prirode “Tivatska solila” i imali prliku da učestvuju u edukativnom obilasku, posmatranju i fotografisanju ptica te da prisustvuju prstenovanju ptica koje je prvi put održano u ovom posebnom rezervatu u saradnji sa kolegama iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Solila – projekat ePATH
Drugog dana kampa o prirodnim i kulturnim vrijednostima Solila i takmičenja u posmatranju ptica družili smo se sa učenicima iz JU SMŠ “Danilo Kiš” iz Budve i JU SMŠ Golubovci koji su tokom svoje posjete istraživali insekte, učestvovali u prstenovanju ptica, posmatrali i fotografisali ptice i takmičili se u prepoznavanju vrsta.
Solila – projekat ePATH
Trećeg dana na Tivatskim Solilima smo ugostili studente botanike i biologije sa Prirodno-matematičkog fakulteta iz Podgorice koji su nakon edukativnog obilaska uz pratnju ornitologa, prstenovanja ptica i istraživanja biljaka, vodozemaca i gmizavaca, imala priliku da učestvuju u takmičenju u prepoznavanju ptica uz korišćenje “ePATH” mobilne aplikacije.
Solila – projekat ePATH
S obzirom da je treći dan bio i kraj takmičenja u posmtranju ptica, stručni žiri sastavljen od ornitologa izvršio je bodovanje, nakon čega je formirana rang lista. Prvo mjesto na takmičenju je osvojila Teodora Stevović, drugo Teodora Marković a treće Una Krivokapić, učenice JU SMŠ “Danilo Kiš” iz Budve.
Solila – projekat ePATH
Kamp, radionice i takmičenja organizovana su u okviru projekta “Put endema – ePATH” u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori u cilju podizanja svijesti o značaju endemskih vrsta i prirodnog nasleđa zaštićenog područja.
Solila – projekat ePATH
Projekat “Put endema – ePATH” realizuje se u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Regionalna vlada Kanarskih otoka, gdje prosječna zimska temperatura ne pada ispod 20 Celzijevih, u septembru je pokrenula kampanju na društvenim mrežama kako bi privukla radnike i umirovljenike iz zemalja poput Velike Britanije, Njemačke i Švedske.
– Nije tajna da će ovo biti zima velike gospodarske neizvjesnosti u Europi, ali na Kanarskim otocima želimo preokrenuti situaciju, rekla je regionalna ministrica turizmaYaiza Castilla opisujući ih kao ekonomsko utočište.
Potencijal vide i druge zemlje južne Evrope.
Grčki ministar turizma u rujnu je posjetio Austriju i zemlje sjeverne Europe, poput Švedske, kako bi “pretvorio ovu veliku energetsku krizu koja mori Europu u priliku”.
Portugalska turistička zajednica također je pokrenula kampanju, a njen čelnik Luis Araujo rekao je da su očekivanja za dolaske zimskih turista iz sjeverne Europe “vrlo pozitivna”. Podaci o turizmu podupiru njegov optimizam.
Podaci tražilice za najam domova HomeToGo pokazali su da su u usporedbi s prošlom godinom pretraživanja iz zemalja poput Velike Britanije, Njemačke i Nizozemske porasla za 36, 13 odnosno tri posto za zimski smještaj u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu.
Izvršni direktor španjolskog lanca hotela Melia Gabriel Escarrer rekao je da ljudi rezerviraju apartmane na dva ili tri mjeseca na Kanarskim otocima tijekom ove zime, uz primjetnu prisutnost skandinavskih posjetitelja.
Utočište tokom zime, a i kasnije
Posjetitelji i veći broj stalnih stanovnika također dolaze iz Njemačke, koja je bila jako ovisna o ruskom plinu prije rata u Ukrajini te sada brine zbog mogućih energetskih nestašica na zimu.
Njemačka škola na Gran Canariju, koja je među školama koje upisuju veći broj učenika iz inozemstva, ove je godine primila 40 prijava stranih učenika, što je više nego prethodnih godina. No, nisu precizirali brojke.
Udruga za co-working na Kanarskim otocima Repeople priopćila je da je potpuno popunjena u studenom i 80 posto popunjena ostatak zime.
Avio prijevoznici povećat će za 31 posto broj dostupnih mjesta prema Kanarskim otocima, priopćio je regionalni ured za turizam.
Vodeći avio prijevoznik TUI fly, koji povezuje Njemačku s tim područjem, priopćio je da će povećati broj letova za oko 10 posto, dodajući da su energetski troškovi psihološki element koji tjera veći broj ljudi prema jugu.
Digitalna platforma za rezervaciju smještaja Airbnb saopštila je da su se pretraživanja za zimovanja u južnoj Evropi utrostručila u razdoblju između travnja i lipnja.
Selidba – jedno od rješenja
Ipak, za većinu sjevernih Evropljana put prema jugu samo je san budući da porast životnih troškova znači da si ne mogu priuštiti luksuz putovanja.
Umjesto toga, većina stvara zalihe robe kako bi se ugrijali, poput popluna, ‘sporih kuhala’ i električnih deka, pokazuju podaci za britansku maloprodaju.
S druge strane, neki su odlučili doskočiti i tom problemu te su se preselili za stalno.
Turistička i kulturna ponuda grada Raba bogatija je za novi virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva “Juxta mare”.
U Galeriji Kortil predstavljen je projekt Juxta Mare, novootvorena digitalna aplikacija koja na svima pristupačan i suvremen način priča priču o ribarskoj povijesti i tradiciji grada Raba.
Ovaj virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva projekt je rapske Turističke zajednice kojim se povezuje rapska ribarska baština i turizam te ovjekovječuje način života koji je otočna sela kroz stoljeća hranio, prenosi Novi list.
Jedinstveni su projekt vrijedan 1,1 milijuna kuna prezentirali voditeljica projekta i direktorica Turističke zajednice grada Raba Ivana Matušan, gradonačelnik grada Raba Nikola Grgurić te direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, kazavši kako je virtualni muzej na hrvatskom i engleskom jeziku osmišljen da bude zanimljiv i lokalnom stanovništvu i posjetiteljima ovog “otoka sreće”.
– Ideja projekta bila je istražiti tradiciju rapskog ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva te sakupiti i sistematizirati čim više informacija i starih fotografija, da ih sačuvamo od zaborava omogućimo dostupnima široj javnosti. Muzej obuhvaća 13 točaka, lokacija na rapskoj obali koje progovaraju o povijesti i tradiciji kraja, brodograditeljima, ribarima i njihovim obiteljima, kazala je Matušan.
Rab prati trendove, pohvalio se rapski gradonačelnik Nikola Grgurić. “Muzej Juxta mare je ekološki smješten u “oblaku” te omogućuje da bilo koju od 13 rapskih tačaka brodogradnje i ribarstva posjetite u bilo koje vrijeme, s bilo kojeg mjesta, iz New Yorka ili Londona”, rekao je Grgurić, a prenosi HRT Radio Rijeka.
Zamišljen je kao projekt koji će se razvijati, a u prvoj fazi posjetitelje uz QR kod učitan u pametni telefon vodi na stazu uz more od Banjola do Barbata. Predstavljena je dostupna dokumentarna građa kao i sjećanja još živih svjedoka, a namjera je učiniti ih dostupnima domaćim stanovnicima, rodbini susjedima i znancima, a potom i svima koje ta tema zanima.
“Primjerice, priča o tradiciji male brodogradnje i Josipu Španjolu koji je kao meštar prije točno stotinu godina došao sa znanjima stečenima u austrougarskim brodogradilištima na Dunavu i počeo obrazovati mlade Rabljane”, rekao je autor postava Šćerbe te dodao da je muzej pun priča.
“Projekt je dostupan na hrvatskom i engleskom i predstavlja novi vansezonski turistički sadržaj”, rekla je direktorica TZ Grada Raba Ivana Matušan, a direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić je istaknuo da je rapski virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodogradnje u skladu s trendovima digitalizacije i održivosti hrvatskog turizma.
Autor postava je kipar Mladen Šćerbe, a virtualni muzej je realiziran u sklopu europskog FLAG projekta poticanja ribarstva i brodogradnje.
Nakon još jedne iznimno uspješne turističke sezone, Neum nastavlja s procesima koji za cilj imaju daljnje obogaćivanje i podizanje kvalitete ponude.
Lokalna vlast i turistički radnici spremni su iskoristiti sve ono dobro iz prethodnih sezona, ali i unaprijediti stanje kako bi 2023. godina prestigla onu rekordnu, 2019.
Načelnik općine Neum Dragan Jurković nedavno je za Večernji list potvrdio kako su već otvorili i neka nova tržišta, a što im dodatno pomaže u cijeloj situaciji.
Ilustrativno je i da su u 2022. imali sezonu praktički do 1. novembra, a pritom treba uputiti i na činjenicu da im je želja imati od 150 do 170 dana aktivnog boravka, odnosno sezone.
– Ono što je vrlo bitno u cijeloj priči je da se Neum povećanjem kvalitete usluge, smještaja i svega onoga što je gostu važno pozicionirao na višu razinu, a mi aktivno radimo na tomu da po kvaliteti konkuriramo ostalim gradovima koji se nalaze na jadranskoj obali. Za sada nam to dobro ide i nadamo se, ako Bog da, kako ćemo iduće godine dostići i 2019. godinu po broju noćenja – naglasio je Jurković govoreći o očekivanjima od iduće godine.
Brza prometnica do Stoca jedan je od elemenata koji su već u ovoj godini, a iduće se očekuje i još više, podignuli razinu turističke ponude, ali i donijeli nove perspektive razvoja zaleđa Neuma.
Želja općinskih vlasti je udvostručiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, nasade maslina, i stvoriti novi brend Neuma, odnosno spojiti poljoprivredu i turizam u zajedničku priču koja će donijeti niz pogodnosti za sve one koji su usmjereni na razvoj OPG-a, prenosi caportal.net.
Izvanredni i opunomoćeni Ambasador Kraljevine Holandije, sa sjedištem u Beogradu, Theodorus Antonius Reintjes boravio je u petak u prvoj zvaničnoj Opštini Herceg-Novi, gdje je sa predsjednikom Stevanom Katićem, predsjednikom Skupštine opštine Ivanom Otovićem i potpredsjednikom Opštine, Mirkom Musturom razgovarao o unapređenju turističke saradnje, mogućnosti uvođenja avionskih linija između dvije zemlje, kao i brodskih ekoloških linija koja bi povezivale gradove Boke kotorske i crnogorskog primorja.
Katić je ovom prilikom podsjetio na trend rasta dolaska holandskih turista u Herceg Novi u periodu od 2017. do 2019. godine.
„Tokom 2019. godine u Herceg-Novom je bilo oko 7 hiljada turista iz Holandije, sa ostvarenih 30 hiljada noćenja. Nakon pandemije ove godine kreće trend povratka holandskih turista, sa ostvarenih 12 hiljada noćenja. Ukazano je na potrebu za dodatnim uvođenjem avio linija u odnosu na interesovanje holandskih turista. Ambasador je već preduzeo prve korake i mi kao grad dali smo dodatnu podršku kako olakšati saobraćaj i ubrzati prelaz granica, na kojima se tokom sezone i nekoliko sati čeka na ulazak u Crnu Goru. Moramo bolje iskoristiti drugi granični prelaz, tj. da se dio turista koji koriste aerodrom u Dubrovniku i za izlete, upućuju na granični prelaz Kobila, istakao je Katić i napomenuo da će i holandska ambsada djelovati prema Vladi Crne Gore kako bi se ovo pitanje detaljnije razmotrilo.
Broj holandskih turista koji dolaze u Herceg-Novi i u Boku kotorsku značajan je, ali bi mogao biti znatno veći, saglasili su se učesnici sastanka.
Katić je podsjetio i da je prije godinu održan zajednički sastanak u Tivtu sa predsjednikom te Opštine, Željkom Komnenovićem, gdje je bilo riječi o mogućnosti da holandska kompanija Damen uvede ekološku brodsku liniju, da se ubrza saobraćaj, pogotovo, kada su velike gužve tokom sezone.
„Jedna od tema sastanka bila je i vodeni transport, naročito u ljetnjim mjesecima, kao i o tome kako omogućiti turistima, ali i državljanima Crne Gore da brže putuju do Tivta, Kotora, tivatskog aerodroma, Herceg-Novog, Perasta. Razgovarali smo o mogućnostima uvođenja vodenih taksija, kao i o trajektu u Boki koji prevozi vozila, ali i o turizmu generalno, kazao je ambasador Reintjes.
Kao značajan infrastrukturni projekat pomenuta je i obilaznica oko našeg grada, koja bi značajno ubrzala tranzit ljudi i robe kroz Boku kotorsku, naročito tokom ljetnjih mjeseci.
Kako je sastanak održan u Kući nobelovca Iva Andrića, Reintjes je iskoristio priliku da naglasi da je „Na Drini ćuprija“ jedno od njegovih omiljenih književnih djela.
U župnoj crkvi Pomoćnice Kršćana na Mulu kraj Kotora, u subotu 3. decembra 2022. na održat će se prezentacija konzervatorsko-restauratorskih radova na vrijednim i rijetkim drvenim skulpturama anđela oltara bl. Gracije.
Barokni kipovi anđela bili su procesu obnove 8 mjeseci i nakon zavšretka obnove, nedavno su vraćeni na njihovo izvorno mjestu.
O anđelima i izvedenim radovima govorit će don Robert Tonsati, župnik, i Jasminka Grgurević, slikarica-restauratorica.
Blaženi Gracija Muo
U glazbenom dijelu programa nastupit će Bruna Matijević i Anđela Homen.
Turistička organizacija Budve (TOB) predstavila je ponudu budvanske rivijere na specijalizovanom sajmu kongresne industrije IBTM u Barseloni.
TOB je ponudu budvanske rivijere predstavio u saradnji sa Crnogorskim kongresnim biroom u okviru Nacionalne turističke organizacije (NTO) i turističkom privredom Crne Gore.
IBTM, koji je završen u četvrtak, predstavlja jedan od dva najznačajnija sajma iz oblasti kongresnog turizma u Evropi.
“Predstavnici TOB-a održali su sastanke i prezentacije na kojima su predstavljene mogućnosti za organizaciju događaja u Budvi, kao i sama destinacija, avio-povezanost i smještajni kapaciteti”, navodi se u saopštenju.
Najveće interesovanje pokazano je od profesionalaca iz oblasti MICE industrije sa tržišta centralne i zapadne Evrope, kao i Dalekog istoka.
Zapažen je utisak da su Budva i Crna Gora prepoznate kao rastuća destinacija na listi popularnih destinacija za poslovna putovanja, posebno iz razloga sve većeg broja hotela sa četiri i pet zvjezdica.
„Prema riječima stručnjaka, kompanije teže da kroz organizaciju raznih događaja, seminara i kongresa, poboljšaju svoje poslovne rezultate i efektnije komuniciraju sa zaposlenima, kupcima i poslovnim partnerima. S tim u vezi, učešće Budve na ovom sajmu je od izuzetnog značaja za dalji razvoj i unapređenje poslovnog turizma, posebno iz ugla produžetka turističke sezone“, dodaje se u saopštenju.
Na štandu Crnogorskog kongresnog biroa NTO-a, pored TOB-a, ponudu su predstavile lokalne turističke organizacije Kotora i Bara, hotelska grupa Montenegro Stars, hoteli Lazure Hotel & Marina, Azul Beach Resort Montenegro by Karisma, Blue Kotor Bay Premium Spa Resort, The Chedi Luštica Bay, rizort Portonovi, kao i turističke agencije Gold Travel, Explorer DMC, Montenegro in Style, Luminalis i Montenegro Tourist Service
Pozorišna predstava “Lutka sa kreveta broj 21” rađena u koprodukciji Srpskog narodno pozorišta Novi Sad, Kulturnog centra Pančeva, BeoArt2015 Beograd i Saveza dramskih umetnika Vojvodine, biće odigrana u nedelju 04.decembra sa početkom u 20 sati u Velikoj sali Centra za kulture Tivat.
Tekst koji je pisan prije skoro pet decenija, majstorski je rukopis Đorđa Lebovića, a adaptaciju „Lutke sa kreveta broj 21“ je uradila Ana Đorđević, režirao je Slobodan Brankovića, dramaturškinja predstave je Nikolina Đukanović, a scenografkinja i kostimografkinja Minja Poljak.
Uloge tumače: Jasmina Večanski Kujundžić, Branislav Jerković, Jugoslav Krajnov i Marko Marković.
Predstava donosi priču o Vilmi, bivšoj logorašici „Kuće lutaka“, njenom životu, izborima i dilemi da li progovoriti ili ćutati o zločinu… Bilo je to davno, u logoru smrti, u „Kući lutaka“ kojom je komandovao esesovac… Dug put od pakla do života prešla je „lutka“ Vilma, danas sredovečna žena. Otkrije li danas duboko intimnu tajnu, neće presuditi samo bivšem esesovcu nego i sebi…
Donacija Južne Koreje crnogorskoj državnoj hidrometeorološkoj službi
U Tivtu predata vrijedna donacija Južne Koreje crnogorskoj državnoj hidrometeorološkoj službi
Ambasador Republik Koreje u Srbiji i Crnoj Gori Deung Li, svečano je danas u Tivtu, Zavodu za hidrometeorologiju Crne Gore (ZHMS), predao novu donaciju južnokorejske Vlade toj institiciji.
Riječ je o novom brodu koji će se koristiti za hidrografska i druga istraživanja na moru, jer ZHMS u svom sastavu ima i Sektor za hidrografiju koji se bavi kartiranjem i hidrografskim premjerima mora, rijeka i jezera.
Novi brod je motorna jahta tipa „Jeanneau Merry Fisher 1095“, dužine 10,45 metra i širine 3,37 metara, a pogone je dva vanbrodska mtora „mercury“ snage po 300 konja. Zajedno sa posebnom dodatnom opremom koja je na njega instalirana, novi brod koji je javnosti juče predstavljen na ceremoniji na gradskoj rivi Pine u Tivtu, vrijedan je preko 250.000 eura, a isporučlila ga je tivatska kompanija „Una“.
Ambasador Republike Koreje Deung Li istakao je da ta država sa Crnom Gorom u domenu hidrigrafije odlilčno sarađuje već pet godina.
Donacija Južne Koreje crnogorskoj državnoj hidrometeorološkoj službi
„Ambasada Republike Koreje je 2017.godine ZHM-u donirala elektronske i papirne navigacione karte. Štoviše, 2018. i 2019. godine nekoliko zvaničnika ZHMS Crne Gore su pozvani u Koreju kao dio „Programa obuke za kreiranje politike okeana“ i posjetili su prelijepi korejski lučki grad, Busan..“-podsjetio je ambasador Li dodajučli da se saradnja nastavlja donacijom novog plovila za potrebe ZHMS-a. Izgradnja i opremanje broda prilagođenog specifičnim potrebama hidrografske službe, trajala je dvije godine, a novo plovilo dobilo je ime „Sejong“, po kralju Sejongu Velikom, vladaru korejske dinastije Đoson u 15.vijeku. Ambasador Li je pojasnio da je kralj Sejong Veliki za Koreance značajan jer je pred ostaoga, svorio i proglasio korejsko pismo Hangul, podstakao napredak nauke i tehnologije i uveo mjere za podsticanje ekonomskog rasta.
“Poput onoga što je kralj Sejong uradio za jačenje svih oblasti dinastije Đoson u to vrijeme, nadam se da će naše dvije zemlje moći da prošire i ojačaju našu saradnju u različitim oblastima, uključujući hidrografiju, informaciono-komunikacione tehnologije, infrastrukturu itd. Uvjerevam vas da će Koreja i korejska ambasada biti posvećene podršci Crnoj Gori na njenom putu ka ekonomnskom prosperitetu.“- zaključio je ambasador Li.
Na vrijednoj donaciji se zahvalila direktorica ZHMS Crne Gore Dušica Brnović, podsječajući da je Sektor za hudrigrafiju koji je nekada funkcionisao u sklopu Ratne Mornarice Jugoslavije, od 2009. posta dio tog zavoda.
„Od samih početaka rad naših hidrografa je bio usmjeren na sticanje novih znanja i stručnosti, kao i dobijanje savremene i specijalizovane opreme za obavljenje svojih istraživanja. Nedostatak savtemenog plovila, bila je jedna od prepreka u obavljanju određnih istraživanja , a ovom donacijom – brodom „Sejong“ to će biti moguće i što je najvažnije, naše kolege će biti sigurni na moru i u mogućnosti da proizvedu pouzdane i potrebne hidrografske podatke.“- istakla je direktorica ZHMS-a.
Donacija Južne Koreje crnogorskoj državnoj hidrometeorološkoj službi
Brnović se posebno osvrnula na veliku ulogu koju je u uspostavljanju prisnih odnosa i saradnje ZHMS u hidrografiji sa Južnom Korejom imao sada već bivši vodeći hidrografski tručnjak ZHMS za tu oblast- mr hidrografije Branislav Gloginja.
Gloginja koji je inače, najškolovanji crnogorski hidrograf koji je završio vodeće škole iz te oblasti na na Univerzitetu Southern Mississippi (USM), koji se nalazi u okviru NASA Stennis svemirskog centra gradu Galfport u SAD-u te se usavrašavao u Koreji, prije oko plola godine je napustio ZHMS jer mu aktuelni menadžžment te ustanove nije ponudio ni izbliza adekvatno namještenje koje bi odgovaralo njegovim sposobnostima, stručnosti i međunarodnoj diplomi hidrogafa „A“kategorije. Stoga je Gloginja, umjesto da nastavi sa naporima koje je orije rtoga godinama ulagao da Crna Gora uprkos skromnim resurima, nastavi da ima ažurnu i pouzdanu hirdrografsku službu koja je od strateške vađnosti za državu i u domenu odbrane, bio primnuđen da napiustiu ZHMS i da svoju profesionalnun karijeru nastavi graditi u insotranstvu, radeći za jednu renomiranu njemačku hiudrografsko-istraživačku firmu.
Novi brod „Sekjong“ koji je juće predat ZHMS-u Gloginjin je posljednji veliki doprinos toj državnoj ustanovi koja nije imala trazmijevanja i osjećaja da zadrži tog vrsnog stručnjaka.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je večeras u 21 sat i pet minuta zemljotres manje jačine sa epicentrom na 14 kilometara istočno od Stoca u Bosni i Hercegovini, a osjetio se i u Crnoj Gori.
Na sajtu Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju objavljeno je da je jačina zemljotresa u hipocentru iznosila 4.2 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od pet stepeni Merkalijeve skale.
Žarište zemljotresa locirano je na dubini od 18 kilometara.
Navodi se da zemljotres nije mogao izazvati manje materijalne štete u epicentralnom području.
