Brod Razoni koji plovi pod zastavom Sijera Leonea prvi je brod koji je od početka ruske invazije sa žitaricama isplovio iz Ukrajine. Luku u Odesi napustio je jutros s 26 tisuća tona kukuruza. Sutra ga očekuju u turskim vodama gdje će proći provjere, a onda nastavlja put prema libanonskom gradu Tripoliju.
Plovidba ovoga broda i svih koji bi trebali uslijediti omogućena je nakon što su Moskva, Kijev, Ankara i Ujedinjeni narodi potpisali sporazum o izvozu žitarica i gnojiva iz triju ukrajinskih luka.
U njima je, prema ukrajinskim dužnosnicima, usidreno 17 brodova s gotovo 600 tisuća tona tereta.
Uglavnom je riječ o ukrajinskim žitaricama i nešto malo ruskoga žita i umjetnog gnojiva.
Kasno sinoć, prema medijskim izvješćima, ruske snage počele su ofenzivu na Bahmut, jedan od posljednjih gradova u Donecku pod ukrajinskom kontrolom. Novinari javljaju o snažnom bombardiranju Bahmuta.
Navode da je napad počeo nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao civile da napuste bojišnicu u regiji Doneck.
Na jugu Ukrajine, strateški važan grad Mikolajiv jučer je pretrpio vjerojatno najžešće bombardiranje od početka ruske invazije. Nalazi se na glavnoj cesti prema Odesi, najvećoj ukrajinskoj luci na Crnom moru.
Evald Krnić iz Crne gore i Mostarac Igor Kazić pobjednici su 456. tradicionalnih skokova sa Starog mosta u Mostaru, u Bosni i Hercegovini. Krnić je pobijedio u konkurenciji skokova na glavu, dok je Kazić bio najuspješniji skakač na noge, javlja Anadolu Agency (AA).
I Krnić i Kazić su u obje serije skokova imali maksimalan broj bodova. Drugo mjesto u kategoriji skokova na glavu osvojio je Dino Barjić, a treće prošlogodišnji pobjednik Dragan Milnović. Drugo mjesto u skokovima na noge osvojio je Adis Halilović, a treće također prošlogodišnji pobjednik Emel Tiro.
Nagrada je uručena i najmlađem takmičaru Nidalu Salčinu, rođenom 2006. godine.
Učešće na ovogodišnjim skokovima uzeo je 31 takmičar iz nekoliko zemalja regiona Zapadnog Balkana, a ocjenjivao ih je žiri u sastavu Alica Jakirović, Haris Šiširak, Haris Škoro, Samir Zukanović i Branko Bogičević.
Kompletna manifestacija trajala je dva dana, a započela je jučerašnjim defileom mladih skakača, koji su se jučer u popodnevnim satima takmičili na novoj skakaonici Duradžik.
Održana je juče i tradicionalna utrka na šlaufima (Šlaufijada), a manifestacija će zvanično biti okončana večerašnjim svečanim programom na kojem će se pobjednicima uručiti priznanja, uz bakljadu na Starom mostu.
Crna Gora je avio destinacija, te su joj potrebni kvalitetniji, bolji, savremeniji i veći aerodromi, kazao je za Gradsku Radio Televiziju ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović poručujući da bi Aerodrome Crne Gore trebalo dati u koncesiju.
– Moj lični stav je, ukoliko se nađe ozbiljan operater koji će nam garantovati kvalitet usluge, servis, razvoj Aerodroma na pravi način, da neće biti zapostavljeni u okviru njihove grupacije, zašto da ne? Ali u svakom slučaju, ovo stanje koje sada imamo mislim da je najlošije – kazao je Đurović.
Sličnog stava su i u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
– Aerodromima i u Tivtu i u Podgorici je potrebna modernizacija. S obrzirom na činjenicu da niti Aerodromi Crne Gore ni Vlada nemaju taj novac, mislimo da je najbolje rješenje da oni budu dati u koncesiju – smatra poslanik DPS-a Predrag Sekulić.
S druge strane, Socijaldemokrate (SD) se protive davanju ovog crnogorskog preduzeća u koncesiju.
– Protif Aerodroma 2019. godine bio je pet miliona eura, 2018. 10 miliona eura, a 2019. 15 miliona eura profita. Od tog profita Aerodromi Crne Gore su dužni da u državni budžet uplaćuju 70 odsto svoje dobiti. Dakle, 2019, tj. početkom 2020. godine, Aerodromi Crne Gore su direktno u državni budžet uplatili 10 miliona eura. Zbog čega to pričam? Zbog toga što bi taj profit, ukoliko se da na upravljanje koncesionaru narednih 30 godina išao koncesionaru – objasnio je potpredsjednik Socijaldemokrata Danilo Orlandić.
Imajući sve ovo u vidu, Socijaldemorate kao najbolje rješenje predlažu prodaju manjinskog dijela akcija u Aerodromima strateški ozbiljnom partneru.
– Da se nađe strateški ozbiljni partner koji bi kupio od države Crne Gore od 45 do 49 odsto akcija. Od tih finansijskih sredstava koje bi Aerodromi prihodovali odmah bi moglo da se ide u rekonstrukciju i izgradnju novog Aerodroma u Tivtu, a kasnije poslije dvije ili tri godine, kad se akumuliraju dodatna sredstva, moglo bi da se zajednički ide u razvoj Aerodroma Podgorica – zaključuje Orlandić.
Premijera odlične predstave „Pokojnik“ u koprodukciji CNP-a i Centra za kulturu Tivat
Pozorišna predstava „Pokojnik“ koju je po istoimenom tekstu možda i najvećeg ex-jugoslovenskog komediografa i dramskog pisca Branislava Nušića adaptirao i režirao Egon Savin, premijerno je izvedena u subotu veče u Tivtu, u okviru ovdašnijeg Festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“.
Prva inscenacija jednog Nušićevog djela u Crnoj Gori nakon pauze od čak 27 godina, urađena je u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozporipta iz Podgorice i Centra za kulturu Tivat. U ovom komadu igraju Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Branka Otašević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Lazar Dragojević, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stevan Vuković, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović, Radmila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović. Scenografiju je uradila Vesna Popović, kostime Jelena Stokuća, a izbor muzike je napravio reditelj Egon Savin.
Iako je sjajni Nušićev tekst o razočaranom čovjeku koga supruga, rodbina, prijatelji i poslovni partneri proglašavaju mrtvim kako bi mu uzeli sve – od žene, preko kuće, imanja, posla, čak i naučnog rada, može funkcionisati bilo gdje i u bilo koje doba u istoriji civilizacije jer se bavi primarnim ljudskim nagonima – egoizmom, rakalašnoću i pokvareniošću, reditelj Savin je radnju ove verzije „Pokojnika“ smjestio u Podgorocu tridesetih goina prošlog vijeka i prilagodio našem mentalitetu i društvenim okolnostima. I pogodino- ne može bolje!
Jer, priča o laži, fukarluku, prevari i ljudskoj beskrupuloznosti iz najnižih poriva, nigdje ne odjekuje tako efektno i snažno nego upravo u zemlji čija se većina stanovnika vjekovima kune u svoju čast, svijetli, obraz i nadaleko čuveno poštenje – sve, dakako, lažno jer je istovremeno isto to stanovništvo spremno na svaku opačinu i poganluk u ime svoj zadovoljstva, džepa ili malo vlasti…. Kao što ni “niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“, tako i Nušićev tekst postavljen u okvore ovdašnjih prilika i mentaliteta, nigdje tako efikasno ne pogađa kao u sred srca „čojske i sojske Crne Gore“, osvjetljavajući je do golotinje, onakvu kakva ona zaista i jeste – društvo koje se u tranziciji, pretvorilo u amoralnu i slabo obrazovanu masu, korumpirani svijet u kome caruju „drumski razbonici“ kako ih naziva Nušića, a ne nikako obrazovani, pošteni i ljudi od integriteta. Parole tipa „snašao se jer je bio sposoban“ kojima crnogorska vlast objašnjava munjevito stečena bogatstva i uticaj u društvu donedavnih anonimusa i neobrazovanog polusvijeta koji danas čini većinu ovdašnje „političke, privredne i društvene elite“, malo gdje su tako bjelodano razobličene kao u ovoj sjajnoj predstavi. Ona publiku sve vrijeme nasmijava, ali gorko – do konačnog tragičnog epiloga u kojem dobar, učen, pravedan i pošten čovjek, mora „kapitulirati“ pred lažima, korupcijom i fukarlukom amoralne većine koja ga okružuje i bukvalno razara, te htio-ne htio, mora uzeti pasoš (makar i falsifikovan) i pobjeći iz ove kolektivne ludnice i opšte javne kuće. A ambijent u kojem mi ovdje živimo već 30-tak godina, Nušić je jasno vidio i „nacrtao“ još prije devet desetljeća, napisavši „Pokojnika“ kojeg je Egon Savin maestralno postavio na crnogortsku scenu ponudivši nam među živopisnim ili žovijalnim likovima ove predstave sve: od paradigme „uglednog oca nacije“ koji ne preza ni od insceniranja pokušaja udara navodnih terorista i revolucionara na državu kako bi zaštitio svoje privilegije i sumnjivo stečenio bogatstvo, preko starleta koje partnere mijenjaju zavisno od bogatsva i slave, novinara -propagandista koji će „crno pretvoriti u bijelo i obrnuto do mjere da im se đedove kosti u grobu prevrću“, nesposobne i korumpirane policije, slijepih i na otezanje u postupku (za adekvatnu kompenzaciju) spremnih institucija sistema, do pohotnika i lupeža koji bi i živog prijatelja zakopali da se domognu njegovog imanja, žene ili naučnog ugleda.
Pokojnik premijera
U ansambu „Pokojnika“ uz odličnog Marka Baćoviča u ulozi Spasoja Blagojevića i izvrsnog Bojana Dimitrijevila kao tragičnog inženjera Pavla Marića, istakli su se i Branka Otašević kao koketna Rina, Goran Vujović u ulozi priprostog i komičnog Anta, te veteran Slobodan Marunović kao pokvareni, a navodno ugedni, gospodin Đurić. Vrlo korektne, simpatične i sadržajne epizodne uloge odradili su Slavko Kalezič i Stevan Radusinović, ali su pravo otkrovenje ove predstave dva sjajna mlada glumca Lazar Dragojević u ulozi Ljubomira i Stevan Vuković ka0o na sve spremni novinar-propagandista Mladen Đaković. Njih dvojica u svakoj od scena gdje se pojavljuju, plijene energijom i sadržajnošću glumaćkog izraza, pa prema njima još i dodatno lošije djeluje ionako „najtanji“ glumački učinak u predstavi koji je ostvario Aleksandar Radulović u inače, za radnju veoma bitnoj ulozi Milana Novakovića.
Nakon premijere i večerašnje reprize, predstava „Pokojnik“ će u ponedjeljak u Tivtu biti izveden i u zvaničnoj takmičarskoj konkurenciji za nagrade ovogodišnjeg Festivala mediteransog teatra „Purgatorije“, dok će svoju podgoričku premijeru ovaj komad imati 6.oktobra, na sceni CNP-a.
U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata, registrovano još 816 novih slučajeva koronavirusa saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG). Od posljedica koronavirusa preminule su tri osobe.
Laboratorije IJZCG, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2.108 uzorka na novi koronavirus.
Oporavilo se 734 osoba, dok je aktivnih slučajeva 6.647.
Postoje dani kad baš od podvodnog ribolova nema ništa, ma ne samo podvodnog nego bilo kakvog, ono kad ribe nema ni na vrhu puške ni na vrhu štapa.
E pa i ovaj je jedan takav, inače se čovik štufa kad je takvo vrime ali godine ovog predivnog sporta i kuhinje učine svoje pa onda i po takvom oskudnom vremenu rekli bi moji Imoćani kuhar/ribolovac „zna svome petku post“.
Ovaj put baš za inat pišem kako priča završava umjesto počinje, i dajem svima vama malo ljetnje ideje kako sebi i obitelji vrući ljetni dan na plaži pretvoriti u toplu i ukusnu ljetnju večer uz vrhunsko jelo i kapljicu dobrog bijelo vina.
E PA KRENIMO..
Suton jedne junske večeri, izlazim na plažu bez ribe na niski, ne da ništa nisam ulovio, nego što je najgore nisam ni vidio ribe vrijedne pucanja, ni porcijaša..
Istina 2 sata emocionalnog pražnjenja i anti-stres terapije kako moja žena naziva njoj ne baš drage moje izlete u more je dalo rezultat makar i ribe nije bilo.
Onako punih baterija i gladan ka vuk sjednem na kamen u plićaku polako počnem skidati opremu, Oseka je odradila svoje more se povuklo prema Braču a na kamenjima oko sebe vidim zvijezdu moje današnje priče i glavnu namirnicu našeg današnjeg jela, glavom i bradom i oklopom PRILJEPAK ili kako ga još u nas zovu LUPAR, LUMPAR..
Baš na mjestu gdje izlazim na kamenjima se nalazila velika kolonija ovih malih i interesantnih puževa koji se za kamenja drže svojim stopalom, znam od prije da su jako ukusni.
Kroz godine putovanja i mog posla u kuhinji sam se upoznao s puno recepata ovog malog stanovnika naše obale a u dosta evropskih zemalja priljepak je gastronomska delicija.
Uzimam mali pijuk (čekić za školjke) koji uz izvlakač za strijelu uvijek nosim u torbi, malu mrežicu i krenem po plićaku „parat“ priljepke, biram one veće naravno, selektivni način bilo kakvog lova je pošten prema moru i prirodi.
U kratko vrijeme po oseki vrlo brzo uberem pola kile ovog malog puža i zadovoljan krenem doma s asom u rukavu koji će moje ukućane inače ljubitelje rižota razveseliti.
Ta mala beštija zakovana za kamen svojim oklopom uz dodatak kiseloga motra koji zaokruži ovo fino jelo me uvijek odvede u šareni spektar mirisa i okusa, te me podsjeti da eto i po najlošijem danu kad riba baš i neće, nas more iznenadi i začini našu priču o morskoj kužini..
Pa dragi moji kad se nađete u plićaku, preporuka je ubrati kojega te se okušati u ovom našem receptu koji vam donosimo.
Rižoto od priljepaka – foto Jadran Grančić
RIŽOTO OD PRILJEPAKA I KISELOG MOTRA
1kg Priljepaka
0,100kg motra
0,150kg crvenog luka (kapula)
0,050kg češnjaka
0,300kg poma – pamidora
0,2l bijelog vina
0,350kg arborio riže
0,1l maslinovog ulja
Peršin
Sol
Papar
Priprema:
Priljepak najprije obarimo u toliko vode da ga samo pokrije, pri temperaturi on se odvoji od svoje kućice.
Temeljac tj vodu u kojoj se obario procijedimo i ostavimo za kuhanje a meso odvojimo.
Na ulju dinstamo kapulu i češnjak, kad uvene dodamo pome ili pelat ako nemamo zrelih poma, podlijemo s vinom te dodamo priljepak i rižu, podlijemo našim temeljcem te kuhamo do željene strukture rižota.
Začinimo i dodamo peršin, u naš rižoto na kraju možemo dodati još malo maslinovog ulja da stvorimo emulziju, te dodamo motar i malo parmezana po želji..
Gradska muzika Kotor donijela je slavljeničku atmosferu zbog 180 godina postojanja na Wild Beauty Art festival i defileom sa mještanima i posjetiocima Durmitora oko Crnog jezera i centra Žabljaka dočarala je dio bogate tradicije juga.
Iako su vremeski uslovi prijetili da pokvare plan nastupa, oduševljenje zbog prestanka kiše neposredno pred prvi defile nisu krili ni publika ni muzičari. Jezerskim putem, a kasnije i centrom Žabljaka prolamali su se zvuci popularnih marševa koji su zaštitni znak gradskih muzika. Tokom defilea se čula i ,Barka mala, i ,Diridonda, ,Rozamunda, Splitske kale, stari marševi i na kraju nezaobilazno tradicionalno kolo Bokeljske mornarice.
Gradska muzika Kotor na Žabljaku
Nismo naviki da sviramo van Kotora, zbog situacije sa koronom, tako da nismo putovali od 2019. godine, kada smo nastupili u Beču. Ipak, ovakav doživljaj u prirodi mogao bi češće da se događa. Prelijepi ambijent, vrijeme nas je poslužilo iako je dok smo dolazili bilo kiše. Prezadovoljni smo i hvala festvalu na pozivu- izjavio je Dario Krivokapić, dirigent Gradske muzike Kotor neposredno posle nastupa i dodao:
Ove godine proslavljamo 180 godina postojanja, veliki jubilej koji krasi naš grad, našu državu. Postojimo kao jedan od najstarijih orkestara na Balkanu. Prema arhivskim podacima, ne postoji nijedna zvanična informacija da postoji neki stariji orkestar od nas. Imamo 30 članova. Pretežno su to amateri, djeca iz muzičkih škola, par profesora, a nekad, za veće koncerte, kada nam zatreba pomoć, pozovemo naše prijatelje iz drugih gradskih muzika i simfonijskog orkestra. Krunu našeg jubileja proslavili smo 23. jula velikim koncertom ispred Katedrale Svetog Tripuna. Sada imamo kratke đirove. Uglavnom, đirova po Kotoru ne može da fali.”
Gradska muzika Kotor na Žabljaku
Wild Beauty Art festival ulazi u drugu polovinu programa, pa se za sljedeću sedmicu najavljuju tri koncerta na Crnom jezeru- pijanističko veče Matija svira Arsena , u četvrtak 4.avgusta, na kom će jedan od najznačajnijih džez pijanista regiona Matija Dedić svirati obrade najpoznatijih šansona svog oca Arsena. Nastup proslavljenog ženskog hora Collegium Musicum Glas kao najljepši instrument je u petak 5. avgusta, dok Duo Classico, koji čine Dina Desančić, violina i Safet Drljan, harmonika, nastupa u subotu 6. avgusta.
Ova tri koncerta održaće se od 19 časova a u saradnji sa Green Montenegro International Film Festival-om. Oba festivala su posvećena istim ciljevima, kao š
Gradska muzika Kotor na Žabljaku
to su očuvanje netaknute prirode Durmitora i pružanje kvalitetnog umjetničkog sadržaja.
Pokrovitelj Wild Beauty Art festivala je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Generalni sponzor ONE Crna Gora, dok su partneri Opština Žabljak, TO Žabljak, restoran Crno jezero i Nacionalni parkovi Crne Gore.
U Kotorskom Starom gradu, na Trgu od oružja na spektakularan način obilježen je jubilej, stotinu godina postojanja VPK Primorac i FK Bokelj. U prigodnom programu i fešti uživali su kotorani ali i brojni turisti.
Nakon intoniranja državne himne i nastupa Gradskog hora prisutnima se obratio predsjednik Opštine Vladimir Jokić koji je najavio skoru rekonstrukciju otvorenog bazena ali i gradskog fudbalskog stadiona. On je najavio i formiranje košarkaškog kluba.
“Košarkaški klub koji uspostavljamo neće biti produkt naše lokalne pameti već će ga voditi proslavljeni trener Zvezdan Mitrović” istakao je on.
Ministar sporta u Vladi Crne Gore Vasilije Laalošević kazao je da je malo gradova u bivšoj Jugoslaviji pa i šire koji se mogu podičiti sa ovakva dva jubileja i najavio da će ovo ministarstvo dati doprinos u poboljšanju sportske infrastructure u gradu.
Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević kazao je da su prvih sto godina ova dva kluba protkani stvaranjem generacija i igrača koji su obilježili domaću i međunarodnu sportsku scenu.
Bokelj Primorac 100 godina – foto CG News
“FK Bokelj je tokom svojih stotinu godina postojanja dao svoj doprinos prepoznavanju grada van okvira naše zemlje. FK Bokelj je za svo vrijeme postojanja bio kuća otvorenih vrata za sve fudbalske zaljubljenike iz Kotora, ali i iz obližnjih gradova”, istakao je Savićević.
Okupljene su pozdravili i predsjednik Skupštine Primorca Dušan Davidović kao i predsjednik Bokelja dr Davor Kumburović kome je predsjednik FSCG Dejan Savićević uručio i prigodnu plaketu i dres, povodom stogodišnjice kluba.
Tokom večeri prikazan je film o Primorcu autora Dušana Vulekovića kao I film o FK Bokelj autora Ljuba Jovovića.
Nakon projekcija, bini su se približila djeca iz kotorskih klubova,sa plavo bijelim balonima i rođendanskom tortom,koju su presjekli legendarni fudbaler i jedan od čelnika Bokelja Dejan Ognjanović i kapiten Primorca Marko Gopčević.
Bokelj Primorac 100 godina – foto CG News
Nakon toga na gradskoj rivi uslijedio je spektakularan vatromet i bakljada navijačke grupe Beštije što je dalo poseban pečat trodnevnoj proslavi jubileja.
Program,koji je vodio Bane Žugić, nastavljen je nastupom Tamare Živković i benda Nitro koji su izvodili kotorske i karnevalske pjesme.
Organizatori trodnevne manifestacije “Vijek sporta u Kotoru” su opština Kotor, Turistička organizacija grada I NVO Beštije.
Obilježavanje stogodišnjice postojanja Primorca i Bokelja ovime nije završeno,već je planirano da se prigodni programi organizuju i tokom novembra,kada grad bude slavio svoj dan.
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i ove godine usred glavnog dijela turističke sezone organizuje akciju dijeljenja brendirane izvorske vode s natpisom „Welcome to Croatia“ i prigodnih promotivnih materijala na graničnim prijelazima Rupa, Bregana, Macelj i Plovanija, javlja Anadolu Agency (AA).
Akciji podjele vode na graničnom prijelazu Plovanija priključio se direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, direktor TZ Istarske županije Denis Ivošević, predstavnici turističkih zajednica gradova Umag i Buje te nekoliko djelatnika HTZ-a.
„Reakcije turista na osvježenje i prigodne promotivne artikle više su nego pozitivne. Cilj ove akcije je da se naši gosti osjećaju dobrodošlo i ugodno. Ovime im želimo skratiti i olakšati vrijeme čekanja na graničnom prijelazu uslijed gužvi i vrućina te im malim znakom pažnje izraziti zahvalnost na ukazanom povjerenju i odabiru Hrvatske za svoj idealni ljetni odmor“, izjavio je direktor Staničić, dodavši kako će se ovaj vikend kroz četiri granična prijelaza podijeliti 50.000 bočica vode.
Prigodno brendirane boce vode, uz poruku dobrodošlice, imaju otisnut i QR kod koji otvara stranicu Croatia.hr gdje se zainteresirani gosti mogu upoznati s hrvatskom turističkom ponudom. Osim vode i prigodnih promotivnih artikala, u suradnji s TZ Istarske županije, na graničnom prijelazu Plovanija dijele se i letci kojima se turisti poziva na manifestaciju World Class Tennis koja će se od 1. do 3. kolovoza održati u pulskoj Areni.
Akcija podjele voda nastavlja se i sljedeće subote, 6. avgusta i to u trajektnim lukama Stinica i Split gdje se planira podijeliti 30.000 brendiranih boca s porukom te prigodnih promotivnih materijala.
Dodajmo kako prema sustavu eVisitor u zemlji trenutno boravi preko 1.068.000 turista od čega je oko 940.000 stranih. Trenutno imamo najviše gostiju s tržišta Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Austrije i Poljske. Gledajući po destinacijama trenutno najviše turista boravi u Rovinju, Viru, Medulinu, Poreču, Umagu i Dubrovniku.
