Djelatnici Lučke kapetaniej jutros su u moru ispred Splita uočili tijelo muškarca kojeg su izvadili iz mora na brod te doveli do kopna i obavijestili policiju.
O događaju je obaviješteno i nadležno Državno odvjetništvo koje će obaviti očevid uz nazočnost sudskog vještaka. Prema prvim informacijama policije, najvjerojatnije je došlo do sudara dva broda na moru ispred Splita. U ovom trenutku provodi se kriminalističko istraživanje.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture poslalo je priopćenje vezano uz pronalazak tijela muškarca u moru u Splitu.
– Lučka kapetanija Split zaprimila je 11. jula u 8:55 sati dojavu da krene prema ulazu u Kaštelanski zaljev, na mjesto navodnog sudara gdje je uočena osoba u moru, bez svijesti. Na dojavljenu poziciju žurno je isplovio spasilački brod “Pojišan”, koji je na dojavljenoj poziciji pronašao mušku osobu bez svijesti, koja je nedugo zatim predana djelatnicima Hitne medicinske pomoći na gatu Svetog Nikole i koji su utvrdili smrt – poručili su iz Ministarstva.
Kontrole koje vrše inspektori mogu se podijeliti u dvije kategorije kontrola na samom moru i akvatorijumu i kontorlu na kopnu, kazao je Ivan Knežević, inspektor za Morsko ribarstvo
Kontrole kako na moru, tako i na kopnu su česte jer se ribarska industrija u Crnoj Gori svakodnevno susreće sa nelegalnim izlovljavanjem, zbog čega se preduzimaju mjere kako bi se osiguralo održivo iskorištavanje ribnih resursa, kazao je Ivan Knežević, inspektor za Morsko ribarstvo.
– Inspektori Morskog ribarstva su oformljeni pri Ministarstvu šumarstva i poljoprivrede, a jedan od glavnih zakona po kojem postupaju je Zakon o morskom ribasrtvu i marikulturi. Kontrole koje vrše inspektori mogu se podijeliti u dvije kategorije kontrola na samom moru i akvatorijumu i kontorlu na kopnu. Inspekcijski nadzor kontorle na moru se ogleda u tome da se vrši pregled ribolovnih alata i opreme, koju sami ribari posjeduju, zatim odgovarajuću dozvolu za obavljanje te djelatnosti, veličine i količine ulova koji se zatekne prilikom samog ulova, kao i evidenciju ulova. Što se tiče kontrole na kopnu, to se odnosi na promet količine morske ribe i organizama u restoranima, hotelima i samim pijacama, a ona se ogleda u tome da se za ribu stavljenu u promet, traži dokaz o porijeklu, računa, dnevnih ulova i evidenciju ulova – kazao je Knežević.
– Te kontrole su sve češće, jer imamo dosta prijava da se u pojednim područjima obavlja nelegalan izlov, baš prije par noći smo imali jednu aktivnost sa graničnom policijom Budva, na teritoriji mora od plaže Jaz, do Buljarice i u tom predjelu zatekli smo dva slučaja nedozvoljenog ribolova, od čega je jedan bio sportsko rekreativni, a drugi privredni ribolov bez dozvole. Za prethodne akcije bih napomenuo, da kada se vršio pregled kritričnih tački za izlov ribe uz pomoć ekslploziva, pa je tom prilikom pronađena manja količina eksplozivnih naprava, koja je dalje procesuirana od strane nadležnih organa – kazao je on.
– Imamo saradnju sa Morskim dobrom, oni upravljaju parkom prirode Platamuni, Katič i Stari Ulcinj, oni su u fazi završnice formiranja zaštitarske službe i nadam se da ćemo u budućnosti zajedno vršiti kontrole – istakao je Knežević.
riba
Nenošenje i neposjedovanje dozvola spadaju u sitne prekršaje, dok su veći prekršaji izlov ribe uz pomoć ekploziva, kao i podvodni ribolov uz pomoć ronilačkih aparata, koji se odvija u kasnim večernjim satima.
– Dinamit je u znatnoj mjeri suzbijen, no ipak ima nesavjesnih pojedinaca koji i dalje to čine. Problem je takođe i ribolov dozvoljenim alatom ali bez odgovarajuće dozvole – ističe Knežević.
Dinamit je jako štetan po biodiverzitet, a jednako je problematičan i izlov školjki prstaci, zbog čijeg se izlova razbijaju stijene i razuđuje obala čime se pričinjava velika šteta- napominje Knežević.
– Kaznena politika utiče destimulativno na same prekršioce za fizičko lice kazna je od 250 do 2.000 eura, dok je za pravno lice kazna od 500 do 20.000 eura. Ministarstvo poljoprivrede je oformirlo radnu grupu za izradu novog Zakona o morskom ribasrtvu i marikultiuri i u tom zakonu će biti prepoznate kritične tačke odnosno kritični načini riblova i u tom smislu će biti i strožije kazne. U samu izradu tog zakona su uključene i institiucije, Ministarstvo poljoprivrede, inspekcije, Institut za biologiju mora, od kojih imamo stručnu i naučnu podršku, NVO sektor, kao i policija – kazao je.
Kontrola ulične prodaje ribe
– Ulična prodaja ribe je ista kao kontrola restorana, hotela i pijaca. U tim kontrolama od lica zahtijevamo dokaz o porijeklu za zatečenu morsku ribu u vidu računa, faktura ili dnevnih ulova – kazao je Knežević.
Riba
Nelegalni prodavci ribe imaju mjesta na kojima se redovno mogu pronaći, ali kako je Knežević istakao mnogo ih je manje od legalnih prodavaca.
Knežević je napomenuo da su kod građana već prepoznati kao neko ko se odaziva na pozive savjesnih pojedinaca, te da su dostupni 24 časa za prijavu nelegalnih aktivnosti, a ovim putem je ohrabrio građane da sve više prijavljuju nelegalne aktivnsoti i jer se na taj način u znatnoj mjeri olakšava rad inspekcije.
Oružani sukob u Ukrajini nastavit će se sve dok Zapad ne odustane od planova da dominira i porazi Moskvu, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u razgovoru za indonezijske novine objavljenom u srijedu.
Cilj “kolektivnog Zapada predvođenog SAD-om” je jačanje svoje globalne hegemonije, izjavio je Lavrov za list Kompas.
Ruski ministar trebao bi ovaj tjedan prisustvovati summitu Istočne Azije i regionalnom forumu ASEAN-a u Jakarti, kao i američki državni tajnik Antony Blinken.
– Zašto oružani sukob u Ukrajini ne prestane? Odgovor je vrlo jednostavan – nastavit će se sve dok Zapad ne odustane od planova da očuva svoju dominaciju i prevlada opsesivnu želju da Rusiji nanese strateški poraz od svojih kijevskih marioneta, navodi se u transkriptu razgovora objavljenog na internetskoj stranici ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Lavrov je također optužio Kijev da ignorira indonezijski mirovni plan i umjesto toga promovira vlastiti “paket ultimatuma”.
Ukrajina je odbacila indonezijski plan, koji je uključivao poziv na uspostavu demilitarizirane zone, ponovivši stav Kijeva da Rusija treba povući svoje trupe iz Ukrajine, podsjeća Reuters.
Crnoj Gori se danas očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na važnijim putevima i prilazima gradskim sredinama, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su apelovali na vozače da poštuju saobraćajne propise i izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta, pa se saobraća jednom trakom naizmjenično na mjestima radova.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Uprava prihoda i carina (UPC) oslobodila je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom plaćanja akcize na gorivo za tri trajekta: Vasilije, Ruka pravde i Trideseti avgust.
Morsko dobro je operater jedine trajektne linije u državi Kamenare-Lepetani i preuzelo je od Pomorskog saobraćaja koje takođe nije plaćao akcize na gorivo za svojih šest trajekata koje je državna firma preuzela.
Trajekt Vasilije je nedavno vraćen kotorskoj kompaniji Briv construction od koje je unajmljen.
Iz UPC Vijestima je rečeno da im se Morsko dobro 10. marta obratilo zahtjevom za dobijanje dozvole za oslobođenog korisnika akciznih proizvoda i da je nakon sprovedenog postupka ispitivanja ispunjenosti uslova donijela odluka 27. aprila o izdavanju dozvole.
“Na osnovu te dozvole Morsko dobro može, u okviru svoje djelatnosti za namjene iz člana 54 Zakona o akcizama, nabavljati akcizne proizvode bez plaćanja akcize, odnosno za upotrebu mineralnih ulja kao gorivo u pomorskom saobraćaju to jest za trajektnu liniju Kamenare-Lepetane.
Odluka je u skladu sa odredbama Zakona o akcizama, kojima je regulisan institut oslobođenog korisnika akciznih proizvoda.
“Dozvola je izdata za trajekt Vasilije na 80 hiljada litara dizel goriva, sa rokom važenja do 22. avgusta i za trajekt Trideseti avgust na 450 hiljada litara dizel goriva na rok od 12 mjeseci od dana izdavanja dozvole”, kazali su iz UPC.
Kako su naveli, 30. juna Morsko dobro je podnijelo dopunu zahtjeva za nabavljanje mineralnih ulja – dizel goriva bez plaćanja akcize za brod Ruka pravde, po kojem će UPC nakon sprovedenog postupka, donijeti zakonitu odluku.
Beograd – Nekoliko desetina građana upalilo je večeras sveće na fontani pored kabineta srbijanskog predsednika Aleksandra Vučića na Andrićevom Vencu čime su obeležili 28. godišnjicu od genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, javlja Anadolu.
Građani su upalili sveće sa željom da iskažu empatiju i solidarnost sa preživelima i porodicama žrtava.
Komemorativnom akcijom građani su želeli da pošalju poruku o tome koliko je važno iskazivati poštovanje prema žrtvama genocida, koliko delima toliko i javnim govorom, jer je to jedini način da se stvore uslovi u kojima se takav zločin više nikada neće ponoviti.
Pored paljenja sveća, na skupu je prikazana umetnička instalacija “Majčina marama”, u kojoj su simbolično vezivane marame jedna za drugu.
Ta instalacija posvećena je ženama koje su izgubile članove porodice u genocidu u Srebrenici i njihovoj borbi da odgvorni budu privedeni pravdi.
“Majčinu maramu” kreirali su Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa u saradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja i Memorijalnim centrom Srebrenica.
“Marame i šalove srebreničke majke, sestre i supruge, ali i ostale žene širom Bosne i Hercegovine, regiona i sveta, koriste u svakodnevnom životu, a srebreničke majke i prilikom molitvi i pomena svojim najbližima”, naveli su organizatori.
Među građanima koji su upalili sveće bili su i poslanici srbijanskih proevropskih partija.
Skup su obezbeđivale jake policijske snage, nekoliko desetina uniformisanih i policajaca u civilu.
Otac i sin – Vejsil i Hasib Mujanović ukopani su danas u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, javlja Anadolu.
Vejsil je u trenutku smrti imao 52 godine, a Hasib 30. Danas su spušteni u mezare, jedan pored drugog.
U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima danas su ukopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima “zaštićene zone UN-a” u Srebrenici.
Elvir Salčinović je najmlađa žrtva genocida koja je ukopana danas na kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari. U trenutku smrti imao je samo 15 godina.
Ubijen je na području Baljkovice u julu 1995. godine, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika 2001. godine.
Iako je identifikovan još 2011. godine, njegova porodica sve do ove godine nije smogla snage da ukopa Elvira. Konačan smiraj našao je uz oca Turabiju i brata Almira, koji su u Potočarima ukopani 2003. odnosno 2011. godine. Traže se i posmrtni ostaci brata Senada.
Ukopana su i dva 16-godišnjaka, Mustafa Mekanić i Esed Klempić. Njihovi posmrtni ostaci su ekshumirani tokom 2001. godine na različitim lokacijama, na području Glogove i Kamenice. I oni su identifikovani u ranijim godinama – 2008, odnosno 2013, međutim tek smo sada dobili saglasnost za njihov ukop. Još jedan maloljetnik našao je konačan smiraj, a radi se o Semiru Đoziću. Imao je 17 godina kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 2002. godine.
Nezir Muminović je najstarija žrtva genocida u Srebrenici koja je ukopana ove godine. Imao je 65 godina u trenutku kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na području Kamenice 2007. godine.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida koji je tadašnja Vojska Republike Srpske pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića počinila nad Bošnjacima 1995. godine u Srebrenici. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.
Svake godine, nakon kolektivne dženaze žrtava genocida u Srebrenici 1995, u Potočarima uslijede i reeskhumacije ranije ukopanih žrtava radi pridodavanja naknadno pronađenih posmrtnih ostataka.
Ove godine će se otvoriti 71 mezar. U prostorijama Podrinje identifikacionog projekta se nalazi još oko 400 posmrtnih ostataka koji također čekaju na proces reekshumacije i reasocijacije.
Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod komandom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog komandanta VRS-a Ratka Mladića, tokom genocida u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Zločin u Srebrenici, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, okarakterisan je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima.
Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen pred Mehanizam za međunarodne krivične sudove
(MMKS), nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH.
Ratko Mladić također je proglašen krivim za genocid i osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred istim sudom u Hagu.
Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Igalo – nakon 50 godina iščekivanja, Obala Nikole Kovačevića dobila je novi, savremeni izgled.
Dio šetališta u potpunosti je rekonstruisan u okviru prve faze projekta sanacije od Titove vile do hotela Palmon bay.
Korišćen je kvalitetan materijal za popločavanje, zamjenjena kanalizaciona i mreža za atmosferske vode, kao i kompletna javna rasvjeta je zamjenjena i postavljeno 28 jednobraznih stubova.
Park ispod Titove vile oplemenjen je drvoredom od četrdesetak tamarisa, koji su nekada bili simbol Igala.
Šetalište Igalo
Podsjećamo, u pitanju je jedan od najvećih i najvrijednijih projekata na izgradnji komunalne infrastrukture u Igalu vrijedan 3,5 miliona eura. U to je uključena i druga faza koja podrazumjeva rekonstrukciju šetališta od hotela Palmon bay do “Galeba”. Ona će biti rađena parcijalno, od 1. oktobra.
Auto moto sportski klub Podi – Herceg Novi je prvi put, nakon osnivanja, osvojio ekipno prvo mjesto na MBAT “Njeguši 2023” koja je održana na Njegušima proteklog vikenda.
Direktor AMSK Podi -Herceg Novi Božidar Boško Radović je kazao da je ova nagrada i te kako značajna za njihov klub.
Auto moto sportski klub Podi
“S obzirom na to što je konkurencija bila izuzetno jaka, ovom, za nas izuzetno značajnom uspjehu, najviše su doprinjeli trud , volja i posvećenost naših vozača, kojima sam izuzetno zahvalan na ovoj pobjedi”, istakao je Radović.
Auto moto sportski klub Podi
Radović se zahvalio organizatoru trke AMSK Lovćen Racing Team -u, i dodao da očekuje dobar rezultat svog kluba i na narednoj trci u Pljevljima, gdje AMSK Podi planira, kako ističe, da nastupiti sa većim brojem vozača.
Auto moto sportski klub Podi
Na ovogodišnjoj Međunarodnoj brdskoj auto trci “Njeguši 2023” takmičilo se preko šezdeset vozača, iz devet klubova na stazi dugoj 3300m.
Doček za Tivćanina Nikolu Golubovića, vicešampiona svijeta u klasi ILCA 6 priređen je sinoć ispred jedriličarskog kluba “Delfin”. Ovim je proslavljena prva seniorska medalja u ovom sportu na najvećem nivou za Crnu Goru.
Potpredsjednik Opštine Tivat dr Andrija Petković mladom jedriličaru čestitao je na uspjehu. “Nikola, hvala ti što si Tivat i Crnu Goru stavio na jedriličarsku mapu svijeta. Ovo je jedan od najvećih uspjeha u istoriji crnogorskog sporta. Znam i koliko je truda i ljubavi u ovu medalju ugradio trener Ilko Klakor. Obećavam ti da ćeš imati najkvalitetnije moguće pripreme za Olimpijadu u Parizu” – poručio je Petković.
Doček za Golubovića
Golubovića, Ilka Klakora, selektora crnogorske reprezentacije i Andriju Markovića, takmičara u juniorskoj konkurenciji, dočekali su porodica, članovi i prijatelji JK “Delfin”.
