Crnogorsko primorje: Sat parkiranja od 0,40 do sedam eura

Boka News
-
0
Crnogorsko primorje: Sat parkiranja od 0,40 do sedam eura
Crnogorsko primorje: Sat parkiranja od 0,40 do sedam eura
Parking Tivat

Cijena parking mjesta se u primorskim opštinama, po započetom satu, kreće od 0,40 u Ulcinju do sedam eura koliko košta na posebnim parkiralištima u Budvi, dok cijena dnevne karte varira od dva u Tivtu do 15 eura u Kotoru.

To proizilazi iz cjenovnika gradskih preduzeća koja upravljaju parkiralištima u Budvi, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Ulcinju.

HERCEG NOVI, KOTOR

Opšta parkirališta u Herceg Novom podijeljena su na četiri zone: ljubičastu, crvenu, plavu i žutu. U ljubičastoj (VIP) zoni sat parkiranja košta dva eura. U crvenoj parkiranje se po započetom satu plaća euro, mjesečna karta za stanare iznosi 10 eura, a za pravna lica 35, dok nerezidenti po danu plaćaju četiri eura. Parking mjesto u plavoj zoni se naplaćuje 0,80 eura za jedan sat, mjesečne karte za stanare i pravna lica koštaju 10, odnosno 35 eura, a dnevna karta za nerezidente iznosi tri eura. U žutoj zoni cijena parkinga po započetom satu iznosi 0,70 eura, dok dnevna karta za jedan radni dan košta šest. Stanari mjesečno plaćaju pet, pravna lica 30 eura, a nerezidentima se na dnevnom nivou naplaćuje dva eura. Dnevna karta koja važi 24 časa u crvenoj, plavoj i žutoj zoni košta 10 eura. Na posebnim parkiralištima (Igalo, Škver i Topla) cijena parking mjesta varira od 0,80 do jednog eura u dnevnom terminu (od šest do 22 časa), odnosno od jednog eura do 1,50 u večernjem (od 22 do šest sati). Cijena dnevne karte kreće se od sedam do 10 eura, a mjesečna propusnica za građane iznosi 30 u Igalu i na Toploj i 40 eura na Škveru. Parking mjesto kod Opštine se po započetom satu naplaćuje euro, dnevna karta košta 10 eura, a cijena mjesečne propusnice za stanare 50 eura.

DOO Komunalno Kotor upravlja sa četiri parkinga: Riva, Benovo, Autoboka i Puč. Cijene parkinga po satu kreću se od 0,60 do 0,90 eura za mala putnička vozila (do pet sjedišta). Za putnička vozila sa sedam i više sjedišta na tri parkinga, po započetom satu cijena iznosi 1,50 eura, dok se parking mjesto na Rivi naplaćuje tri eura za jedan sat. Na parkiralištima Autoboka i Puč moguće je kupiti i dnevnu kartu po cijeni od 15 eura.

TIVAT, ULCINJ

U Tivtu, po ljetnjem režimu naplate, ulično parkiranje u crvenoj zoni, po započetom satu iznosi 0,80, a dnevna karta osam eura (dva sata zadržavanje). U žutoj zoni sat košta 0,50 eura, a dnevna karta pet eura (do 15 minuta). Parking na Plavim horizontima po satu se naplaćuje 0,80 eura, a po danu dva eura. Usluga parkiranja po započetom satu kod aerodroma ,,Tivat“ i na parkingu u Arsenalskoj i Istarskoj ulici iznosi 0,80 eura, a dnevna karta košta osam eura. Parkiranje kod hotela ,,Palma“ naplaćuje se 0,80 eura po satu. Mjesečne karte za stanare koštaju pet eura u obje zone, a za pravna lica iznose 30 u crvenoj, odnosno 20 eura u žutoj.

U Ulcinju se parking mjesto u crvenoj zoni po započetom satu naplaćuje 0,60 eura, dnevna karta košta šest, stanari mjesečnu kartu plaćaju 10, a pravna lica 15 eura. U žutoj zoni jedan sat na parkingu košta 0,40 eura, dnevna karta četiri eura, a stanari i pravna lica za mjesečnu kartu izdvajaju osam, odnosno 12 eura. Cijena univerzalne turističke karte, u zavisnosti od perioda na koji se uzima (pet dana, 15 dana, mjesec ili godinu) košta od 25 do 500 eura. Na posebnim parkiralištima (Jadran, ispod platoa ,,Ploče“, na Pristanu, ispod bedema Starog grada, iza gradskog parka, pored Kosovske ulice, pored Bulevara Teuta i u centru Štoja) cijena parking mjesta po satu kreće se od 0,40 do 1,50 eura, dok se dnevna karta može kupiti za četiri do 10 eura.

BAR, BUDVA

U Baru je većina u vlasništvu privatnih preduzeća koja individualno formiraju cijene, tako da nema ustaljenog cjenovnika. Na primjer, na parkiralištu u Starom Baru kojim upravlja JP Kulturni centar cijena parking mjesta po satu iznosi 0,80 eura.

Na opštim parkiralištima u Budvi parkiranje se naplaćuje u tri tarife. Prva važi od sedam časova do ponoći, pa se sat parkinga naplaćuje euro. Za dnevnu tarifu (od šest do 22 časa) sat košta 0,60 eura, a za noćnu (od 22 do šest sati) po započetom satu plaća se jedan euro. Cijena mjesečne poslovne propusnice iznosi 15, propusnice za stanovnike 30 eura, dok turistička, koja važi 24 sata, košta osam eura. Na 12 posebnih parkirališta u Budvi cijena sata po dnevnoj tarifi varira od jednog do pet, a po noćnoj od 1,50 do sedam eura. Turistička dnevna propusnica košta od sedam do 15 eura, a poslovna od 20 do 120 eura za mjesec. U zaštićenoj zoni ( područje Starog grada) godišnja propusnica za stanare naplaćuje se 50 eura a za nabavku 150, dok mjesečna turistička propusnica košta 500 eura.

Autobusi, auto-kamp

U Kotoru kamp prikolica se može parkirati na Benovu, Autoboki i Puču, s dnevnom cijenom od 15 eura ili tri eura po satu. Za autobuse su otvoreni Autoboka i Puč, sat košta 10 eura, a dnevna karta 50. Cijene su iste tokom cijele godine. U Tivtu tarifa po započetom satu za autobuse iznosi pet eura.

Autobus, putnički kombi i kamp prikolicu u Ulcinju može se parkirati na parkingu ,,Jadran“ i pored Bulevara Teuta i u centru naselja Štoj, po cijeni od jedan do tri eura po satu, ili od 10 do 20 eura dnevno.

/Ivona Radonjić/

“Primorac” danas slavi sto godina postojanja

Boka News
-
0
“Primorac” danas slavi sto godina postojanja
100 godina Primorca

O slavnim trenucima Primorca iz Kotora, njegovim legendama i svima koji su dio klupske istorije, može se napisati na stotine redaka, uz posebne osjećaje lokalpatriotizma, ali i sjete na vremena kada su Primorac i Kotor bili više od kluba i grada.

S pravom je Primorac nazivan drugom porodicom, a nekima je, prisjetiće se stariji sugrađani, bio i jedina, pružajući im utočiste i budućnost.

Upravo te i storije koje odišu druženjem i odrastanjem brojnih kotorskih generacija najsnažniji su odraz stogodišnje opstojnosti kluba, gdje su pripadnost gradu, međusobno uvažavanje i građanska svijest obaveza i konstanta.

Nekoliko je prelomnih trenutaka u razvoju kluba, kao i pojedinaca koji su fanatičnom posvećenošću, a nadasve vizionarstvu doprinijeli svjetskoj prepoznatljivosti Primorca. Ime najvećeg vizionara kluba, doslovno zaljubljenog u zvijezde, zahtijeva da bude izdvojeno, kako bismo danas, 30. jula, na dan zvaničnog osnivanja Primorca, odali poštovanje njegovom utemeljenju kotorskog sporta. Prof. dr Leopold Netović zakotrljao je prvu loptu u Kotoru, oplemenivši višestoljetnji kotorski gen sportskim vještinama, te zasigurno zvijezdama vođen stvorio i evropskog šampiona kojeg bez ustezanja zovemo živim simbolom grada Kotora.

Slavni trenuci koje danas slavimo ilustruju zlatnu medalju kotorskog sporta koja, realnost je takva, ima i svoje naličje. Nedovoljno istražena klupska istorija, nepostojanje monografije, bez spomenika osnivačima, a savremeno ljetnje plivalište još daleko. Trenutak koji živimo nosi neizvjesnost za Primorac koji se često, pamti prošlost, borio da obezbijedi elementarnu egzistenciju.

A odgovorne, zaista, nije potrebno tražiti isključivo u nekadašnjim i sadašnjoj gradskoj vlasti, već u svima nama, glasnim štovateljima kluba, jer se Primorac ne može i ne smije voljeti površno, deklarativno i sporadično. Ljubav prema Primorcu, ljubav je prema Kotoru! Stalna i neponovljiva!

Dan je od slavlja i evociranja uspomena na drage nam sugrađane koje su živjeli za klub i grad. A veličajući prošlost, prihvatimo da se sljedećih sto godina Primorca gradi već od danas. Budućnost Primorca u rukama je generacija Kotoranki i Kotorana ovog trenutka!

Sretan jubilej!

/Nikola DONČIĆ/

Tivat: Fizički napao majku, dobio 20 dana zatvora

Boka News
-
0
Tivat: Fizički napao majku, dobio 20 dana zatvora
Tivat: Fizički napao majku, dobio 20 dana zatvora
Sud

Iz suda za prekršaje u Budvi saopšteno je da je  u petak u odjeljenje u Herceg Novom prinudno doveden okrivljeni M.P. (31) iz Tivta, kome je u hitnom postupku suđeno zbog prekršaja propisanog Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici.

-Okrivljeni je lišen slobode jer je istog dana u jutarnjim satima verbalno i fizički napao svoju majku u porodičnoj kući u naselju Dumidran, opština Tivat.

Dežurni sudija Andrija Vojvodić je okrivljenom izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 dana, te odredio da se navedena kazna izvrši odmah, prije pravosnažnosti rješenja zbog opasnosti da okrivljeni ne ponovi nasilje-piše u saopštenju.

Rješenjem mu je pored kazne izrečena i mjera udaljenja iz porodične kuće u trajanju od tri mjeseca, te zabrana uznemiravanja oštećene u trajanju od šest mjeseci.

Zaposleni u tivatskoj školi pobunili se protiv odluke Ministarstva prosvjete da smijeni direktoricu

Boka News
-
0
Zaposleni u tivatskoj školi pobunili se protiv odluke Ministarstva prosvjete da smijeni direktoricu

Zaposleni u tivatskoj školi pobunili se protiv odluke Ministarstva prosvjete da smijeni direktoricuZaposleni u Osnovnoj školi „Dragpo Milović“ iz Tivta poslali su danas protestno pismo ministru prosvjete Miomoru Vojinoviću (SNP), a povodom odluke tog ministarstva da ne mandat dosadašnjoj v.d. direktorici najveće tivatske škole, profesorici Mladeni Soldat- Ivović.

U otvorenom pismu Vojinoviću, zaposleni u OŠ „Drago Milović“ naglašavaju da su sa šokom i nevjericom primili vijest da je Solad-Ivović smijenjena i da je Ministarstvo prosvjete 21. jula imenovalo novog v.d. direktora te obrazovne ustanove.

„Okupili smo se  danas, 29.07. 2022. u školi da bismo se dogovorili kako da pokažemo da se sa tom odlukom ne slažemo i da podržimo Mladenu Soldat Ivović koja je odlično obavljala svoj posao, sarađivala sa svima podjednako, poštovala zakone i propise do detalja i najviše doprinijela podizanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog procesa na jedan viši nivo, bez obzira na otežane uslove rada. Mi, kao kolektiv sve bolje i složnije funkcionišemo sa rukovodiocem ovakvih kvaliteta koji sasluša,  pomaže i rješava sve tekuće probleme kako bi nastavni proces funkcionisao što bolje i efikasnije. A da i ne govorimo o brizi naše direktorice  za svakog učenika, prvenstveno sa ciljem da se svakom učeniku pruži jednaka šansa da pokaže svoje znanje i sposobnosti“- navodi se u pismu kolektiva OŠ „Drago Milović“ ministru prosvjete uz napomenu da je „Mladena Soldat Ivović izuzetno sposobna i stručna, vrijedna i radna, pravična i dosljedna.“

„Tiha i elokventna  u komunikaciji,  a pravi lider i organizator posla. U kolektivu nema podijeljenih mišljenja vezano za njenu stručnost, sposobnost i rad, što smo i eksplicitno pokazali na tajnom glasanju u decembru 2021. kada smo kao Nastavničko vijeće iskazali skoro stoprocentnu podršku za njeno imenovanje za direktora prema tadašnjem konkursu.  Tada je Mladena Soldat Ivović bila jedini kandidat i ispunjavala je sve zakonske uslove. Zašto je tek sada (nakon sedam mjeseci) odbijena, bez ijednog valjanog zakonskog razloga? Nelogično je i nezakonito obrazloženje za Vašu odluku da se njen staž kao pomoćnika direktora ne računa kao rad u nastavi“- podvlače zaposleni u OŠ „Drago Milović“.

Iako je bila jedini kandidat koji se prijavio na konkurs za izbor direkora Osnovne škole „Drago Milović“ u Tivtu, te iako je imala odlične rerzultate za sobom  i sjajnu saradnju sa roditeljima učenika dok je u proteklih godinu dana obavljala dužnost direktorice, Ministarstvo prosvete nije imenovalo profesioricu Mladenu Soldat –Ivović na tu funkciju.

Ovakva odluka ministarstva kojeg vodi Miomir Vojinović (SNP) izazvala je ogorčenje u Tivtu i pravu poplavu negativnih komenatara na društvenim mrežama, te najavu raznih protestnih reakcija. Neočekivana smjena na čelu najveće tivatske osnovne škole i jedne od po broju učenika, najvećih u Crnoj Gori, dovela je do burnih reakcija Tivćana, predstavnika mjesnih zajednica, lokalne uprave tog grada. Ministarstvo prosvjete je, iako je ona bila jedina konkurentkinja na konkursu za direktora OŠ “Drago Milović” i ispunila sve konkursom i zakonom propisane uslove, odbilo kandidaturu  dosadašnje vršiteljke dužnosti direktora, profesorice Mladenu Soldat Ivović. Argumentacija ministarstva koje vodi Vojinović je bila da se Soldat-Ivanović godina radnog staža na mjestu zamjenika direktora iste škole, navodno ne može računati kao staž u prosvjeti. Potom je Ministarstvo imenovalo novog v.d. direktora glavne tivatske škole iz Budve za kojeg se ispostavilo da nema sedmi, već šesti stepen strupne spreme. Stoga je to imenovanje koje je ogorčilo Tivćčane je im se pored kvalitetnih lokalnih, dovode kadrovi sa strane, ipak povučeno. Dužnost v.d. direktora OŠ “Drago Milović” potom je povjerena profesorici biologije u toj školi Bojani Tesli.

Kolektiv zaposlenih u OŠ „Drago Milović“ je povodom smjene Soldat-Ivović juče Ministarstvu prosvjete poručio da se u cijeloj toj priči „najmanje radi o interesu pojedinca.“

„Ovdje je ugrožen integritet škole, integritet i dostojanstvo  naše profesije , dobrobit djece i cijele zajednice.  Ovim postupkom se pokazuje da je samo nama stalo do učenika i njihovog vaspitanja i obrazovanja. Da li ste se zapitali kako je biti nastavnik, a naročito organizator nastave i rukovodilac u školi sa skoro 1.800 učenika u školskoj zgradi kapaciteta za 600 učenika? Da li ste se zapitali koliko vremena dnevno je potrebno rukovodiocu takve ustanove da obavi sve poslove u redovnim i vanrednim okolnostima? Sve to je naša direktorica obavljala i to veoma kvalitetno i uspješno“- poručili su ministru Vojinoviću zaposleni u OŠ „Drago Milović“ ističući da se ne slažu sa njegovom odlukom o smjeni dosadašnje direktorice i izražavaju očekivanje da će odgovorni u Ministarstvu prosvjete „naš glas i naše mišljenje čuti i uvažiti i da ćete preispitati svoju odluku.“

Koncert “Crna gora i Austrija: snage muzike”

Boka News
-
0
Koncert “Crna gora i Austrija: snage muzike”

Koncert “Crna gora i Austrija: snage muzike”

Zajednički koncert naziva “Crna gora i Austrija: snage muzike”, Vojnog orkestra Gardijske čete Vojske Crne Gore i Vojne muzike Gornje Austrije, pod upravom dirigenata Mila Belevića i Gernota Hajdegera održaće se večeras na ispred Katedrale Sv. Tripuna u 21.30.

Koncert je dio programa KotorArt Pjace od filozofa i projekta saradnje Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad.Ovim projektom se nastavlja uspješna praksa preplitanja umjetnosti sa važnim društvenim temama i intenzivira nivo regionalne kulturne razmjene i saradnje.

Koncert se održava u saradnji sa Fondom za Zapadni Balkan, Ministarstvom odbrane Crne Gore, Ministarstvom odbrane Austrije, Ambasadom Austrije u Crnoj Gori i Erste bankom.

Istočna Njemačka i kofeinski kolaps

Boka News
-
0
Istočna Njemačka i kofeinski kolaps
Istočna Njemačka i kofeinski kolaps
kafa, ilustracija Pixabay

Mnogi još pamte nestašice kafe u Jugoslaviji osamdesetih. Isto to, ali mnogo ozbiljnije, pogodilo je i bivšu Istočnu Njemačku (DDR), ali krajem sedamdesetih. Situacija je bila, „na granici eksplozije“.

„Ovo je čist mišomor!“ Tim riječima građani DDR-a dočekali su mješavinu koju je državni vrh poslao na tržište kako bi ublažio nestašicu omiljenog napitka ljudi u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj. Formula je bila jednostavna: pola prave kafe, pola raznih dodataka – smjesa prženih žitarica uz dodatak cikorije.

Nezadovoljstvo građana u „zemlji radnika i seljaka“ bilo je ogromno – toliko da je zloglasna tajna policija Štazi 1977. proglasila „kafenu krizu“ i upozorila državni vrh na moguće posljedice. Jer: slobodu i demokratiju možeš da mi uzmeš, ali kafu mi ne diraj.

Razlog za probleme na tržištu na kojem je ionako nedostajalo svakojake robe za svakodnevnu potrošnju, a naročito one iz inostranstva, kao i obično je bila nestašica deviza i hronično prazan budžet iz kojeg je većina sredstava odlazila za potrebe ogromnog bezbjednosnog aparata.

„Loš kvalitet i skriveno poskupljenje doveli su do krize legitimiteta socijalističke države i sposobnosti da se stara za svoje građane“, kaže sociološkinja Ane Ditrih sa Univerziteta u Lajpcigu u svom članku „Kafa u DDR-u – primarno političko pitanje“. Članak je objavljen povodom godišnjice izbacivanja zloglasne mješavine „Kaffe Mix“ na tržište koja je u prodavnicama osvanula u julu 1977.

„Pijete previše kafe“

Ditrih u svom članku objašnjava otkud tolika ljubav Njemaca – i istočnih i zapadnih – prema crnom napitku. I jedni i drugi su šezdesetih godina povratak blagostanja (na zapadu pravog, na istoku djelimičnog) povezivali s pojavom prave kafe na tržištu pristupačne svima. Nakon rata, pa sve do kasnih pedesetih, većina Njemaca pila je razne mješavine koje su bojom i (donekle) mirisom i ukusom podsjećale na napitak dobijen od plodova prave kafe.

Istoričar Folker Viderlih podsjeća da je kafa na svjetskom tržištu krajem sedamdesetih poskupela, ali to poskupljenje su potrošači u Zapadnoj njemačkoj mogli da prebrode, dok je u Istočnoj ionako dramatična situacija s devizama dovela do granica „eksplozije“.

„Želim samo još jednom da ponovim da za potrebe uvoza kafe godišnje trošimo više od 300 miliona dolara“, upozoravao je tadašnji državni šef Erih Honeker svoje „razmažene“ građane. Oni su ga nagradili time što su (naravno ne pred Štazijevim špijunima) „mišomor“ zvali „Erihova mješavina“.

Pomoć iz Vijetnama i Zapadne Njemačke

Državni vrh se snalazio kako je znao i umio. Tako je s Etiopijom postignut dogovor o razmeni oružja za kafu. To nije bilo ni izbliza dovoljno da se podmire potrebe tržišta DDR-a. Štazi je u jednom izvješću državnom vrhu naveo da je nova mješavina „neprihvaćena od širokih narodnih masa“ i da se njome pune skladišta. „Erihovu mešavinu“ nije htio niko.

Državnom vrhu je na kraju u pomoć priskočio oporavak svjetskog tržišta kafe i smanjenje cijena. Iz te krize je izrodio i ugovor s bratskim socijalističkim Vijetnamom koji je za potrebe svog evropskog partnera povećao proizvodnju kafe.

A na kraju, pomoglo je i povećanje broja paketa koje je rodbina sa zapada slala svojim zarobljenim rođacima u DDR-u. Prema nekim procjenama, čak 18 odsto ukupne kafe koja se osamdesetih pila u Istočnoj Njemačkoj poticala je iz privatnih paketa koji su stizali iz SR Njemačke.

Exit pokreće festival u Makedoniji

Boka News
-
0
Exit pokreće festival u Makedoniji
Exit pokreće festival u Makedoniji
Exit u Strumici

EXIT je danas najavio pokretanje festivala i u Makedoniji, planiranog za 2023. godinu. Njemu će prethoditi velika Get EXITed žurka 7. septembra u Strumici koja će u ovaj makedonski grad dovesti niz poznatih internacionalnih i regionalnih muzičkih zvijezda. Cijela lista izvođača i lokacija biće objavljeni uskoro, kao i početak prodaje prvog kontingenta ulaznica.

Novim festivalom EXIT će u 2023. ojačati svoju već brojnu festivalsku porodicu na čak deset članova u osam država i učvrstiti svoju poziciju najveće festivalske grupacije Jugoistočne Evrope.

Jedinstveni koncept Get EXITed muzičkog događaja predstavljen je na današnjoj press konferenciji u Strumici, na kojoj su se brojnim okupljenim medijima obratili gradonačelnik Strumice, Kosta Kostadinov i predstavnici EXIT festivala.

„Get EXITed stiže 7. septembra u Strumicu! Obećavamo puno druženja, dobre muzike i lijepih iznenađenja. Pozivam sve narode Balkana da dođu u Strumicu, da zajedno otvorimo jedno lijepo i veliko poglavlje našeg otvorenog Balkana“ – izjavio je ovim povodom gradonačelnik Strumice, Kosta Kostadinov.

“Od samog osnivanja Exita postoje jake veze između Makedonije i našeg festivala, koje održavamo već dvije decenije, a sada je vrijeme da i mi svratimo kod vas! Budući da su spone između naših zemalja neraskidive, upravo zbog istorije i zajedničke kulture, veoma nam je drago što se porodici EXIT događaja napokon pridružuje i Makedonija, a početak ove saradnje je upravo veliki Get EXITed muzički događaj u septembru u Strumici. Jedna od osnovnih vizija ovog projekta je uvod u kreiranje novog makedonskog festivala sljedeće godine, koji će postati nova važna turistička atrakcija Balkana” – poručili su iz EXIT tima.

EXIT je najveća organizacija muzičke industrije Jugoistočne Evrope čija je misija povezivanje regiona i promocija mira, kao i brendiranje destinacija i izgradnja njihovog prepoznatljivog festivalskog imidža. Pored matičnog festivala, koji se više od 20 godina tradicionalno održava u Novom Sadu, EXIT je do sada organizovao brojne festivale i velike koncerte, kao što su No Sleep festival u Beogradu, Sea Dance i Ada Divine Awakening u Crnoj Gori, Revolution u Rumuniji, Sea Star u Hrvatskoj, Echowaves u Gruziji, Festival 84 u Bosni i Hercegovini, Sunland na plaži Perla u Bugarskoj, koncerti Robbie Williamsa i Madonne u Beogradu, Red Hot Chili Peppersa u Inđiji i mnoge druge, a s Get EXITed žurkom i festivalom u 2023. popisu se pridružuje i Makedonija.

Registrovana 1.022 slučaja kovida, preminula jedna osoba

Boka News
-
0
Registrovana 1.022 slučaja kovida, preminula jedna osoba
Registrovana 1.022 slučaja kovida, preminula jedna osoba
kovid – korona virus

U poslednja 24 sata u Crnoj Gori registrovana su 1.022 slučaja koronavirusa, a od posljedica te bolesti preminula je jedna osoba.

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 28.07.2022. godine iznosio je 41,94 odsto.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljen jedan smrtni slučaj povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom. Preminuli je imao 87 godina, iz opštine Podgorica.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.743.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 903 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6.516.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 257.546.

U Budvi je 521 aktivan slučaj, Herceg Novom 361, Kotoru 299 dok je u Tivtu 236 zaraženih koronavirusom.

Reagovanje – M. Abović: Lični interesi pojedinaca neće i ne mogu biti iznad javnog interesa

Boka News
-
0
Reagovanje – M. Abović: Lični interesi pojedinaca neće i ne mogu biti iznad javnog interesa
Reagovanje – M. Abović: Lični interesi pojedinaca neće i ne mogu biti iznad javnog interesa
Nepropisno parkiranje u Tivtu

Bilo je prilično nepametno od strane rukovodstva Opštine Tivat (premda stvarno rukovodstvo Opštine Tivat čini Odbor povjerenika, koji je nedavno- po drugi put- imenovan od strane Vlade Crne Gore; rukovodstvo Opštine Tivat koje je objavilo saopštenje na koje ovdje repliciram ništa, nažalost, nije konkretno uradilo da se suprotstavi ovom flagrantnom kršenju izborne volje građanâ Tivta i lokalne autonomije) da objave saopštenje u kojem se ja, građanin Miomir Abović, markiram kao neko „ (…) ko ne može biti iznad zakona može i čiji “(…) primitivni pritisci, ucjene i javno izrečene prijetnje ne mogu i neće uticati na rad ove službe i takvi će slučajevi ubuduće biti prijavljeni nadležnim organim. Lični interesi pojedinaca neće i ne mogu biti iznad javnog interesa”, poručuje Miomir Abović u reagovanju Opštine Tivat: Prijetnje i ucjene ne utiču na rad tivatske komunalne policije.

Za nepametnu odluku rukovodstva Opštine Tivat da uđe u javnu polemiku sa mnom ja, međutim, nisam kriv. Tivćanke i Tivćani odlično znaju koliko je građanin Miomir Abović svih ovih godinâ bio i koliko je sad “iznad zakona”, te koliko sam pokušavao i pokušavam da utičem na rad službi u Tivtu. To što se ne miješam u rad službi u Tivtu ne znači, međutim, da ću nezainteresovano gledati na slučajeve selektivne pravde i teške nepravde, pogotovo kada se ti slučajevi na neki način dotiču mene lično.

Poslije ovog- za njih krajnje štetnog, nepotrebnog i, kako sam kazao, nepametnog- saopštenja rukovodstva Opštine Tivat građanke i građani Tivta dužni su da saznaju punu istinu o onome što stoji u pozadini tog saopštenja i navodnih “primitivnih pritisaka, ucjena i prijetnji” koje vršim na Komunalnu policiju Opštine Tivat. A radi se o sljedećem: u nedjelju 24.07. tekuće godine jednoj mojoj prijateljici službenik Komunalne policije Tivat- na potezu kod “Bankine” u Lepetanama, gdje se, što svako u Boki zna, svi nepropisno parkiraju (a ovdje bi bilo umjesno postaviti i pitanje kako je rukovodstvo Opštine Tivat pristalo i/ili dozvolilo da se izda dozvola za rad otvorenom šanku u krivini uz magistralu, na lokaciji na kojoj nema mjesta za parkiranje. Ali to je već neka druga priča)- napisao je prekršajni nalog. I u tome nema ničeg spornog: automobil moje prijateljice zaista je bio nepropisno parkiran, na trotoaru preko puta krivine prije trajekta, što sam ja u naknadnoj komunikaciji sa načelnicom Komunalne policije Opštine Tivat gđicom Jelenom Šćekić i konstatovao. U toj komunikaciji sa gđicom Šćekić ja sam, međutim, konstatovao i to da je od svih- ili makar od većine- automobilâ koji su tog dana na trotoaru kod “Bankine” bili nepropisno parkirani, prekršajni nalog izdat mojoj prijateljici (možda zato što su tablice njenog automobila registrovane na Podgoricu, pa je našim komunalnim policajcima lakše i komotnije da napišu prekršajni nalog onima za koje misle da su furešti, tj. da su došli sa strane), ali ne i većini ostalih vozačâ koji su tu takođe bili nepropisno parkirani. U toj komunikaciji, dalje, konstatovao sam  i to je selektivna pravda gora od svake nepravde i da bi, stoga, gđica Šćekić- ako zaista želi da poštuje načelo pravednosti i da radi svoj posao kako Bog zapovijeda- trebalo da poništi prekršajni nalog napisan mojoj prijateljici. Ili naplaćivati svima ili ne naplaćivati nikome, složićete se. Nisam tražio nikakve povlastice za sebe i da budem iznad zakona, kako se zlonamjerno i lažno tvrdi u saopštenju “rukovodstva” Opštine Tivat, jer to nisam tražio nikad u životu; samo sam se borio za elementarnu pravdu, kao što to radim cijelog života (i kao što sam to radio u predizbornoj kampanji građanske liste “Narod Pobjeđuje” avgusta 2020.). Gđica Šćekić, međutim, oglušila se na tu moju sugestiju i, u utorak 26.07. tekuće godine, saopštila mi da je prekršajni nalog napisan u skladu sa Zakonom.

Nepropisno parkiranje u Tivtu

Nakon takvog njenog odgovora, juče (četvrtak 28.07.2022.) bio sam prinuđen da na društvenoj mreži Facebook javno objavim niz fotki koje bjelodano dokazuju ono što iz Komunalne policije Opštine Tivat tvrde da ne postoji: selektivnost u radu Komunalne policije Opštine Tivat. Te fotke i ovdje prilažem, a snimljene su juče ujutro u centru Tivta. Pametnome dosta, kako su svoje saopštenje završili iz “rukovodstva” Opštine Tivat. Ako, pak, iz rukovodstva Opštine Tivat smatraju da je građanska borba primitivizam, kako su oni okvalifikovali moju reakciju u ovom slučaju, to nije moj, nego njihov problem. Inače, prekršajni nalog napisan od strane Komunalne policije Opštine Tivat predsjedniku Opštine Tivat g. Željku Komnenoviću- priložen u saopštenju rukovodstva Opštine Tivat- svakako je i nesumnjivo za pohvalu.

Isti, međutim, nije nužan i dovoljan dokaz da selektivnost u pisanju prekršajnih nalogâ od strane Komunalne policije Opštine Tivat ne postoji u priličnom opsegu (što, konačno, znaju svi Tivćanke i Tivćani). Na kraju: građanke i građane Tivta pozivam da povedu računa o svom ponašanju u saobraćaju, ali, isto tako, da zaista budu slobodni građani i da ne trpe selektivnost u kažnjavanju ni od koga, pa ni od Komunalne policije Opštine Tivat.

S poštovanjem, Miomir Abović

Uhapšen Novljanin osumnjičen da je zelenašenjem zaradio skoro pola miliona eura

Boka News
-
0
Uhapšen Novljanin osumnjičen da je zelenašenjem zaradio skoro pola miliona eura
Uhapšen Novljanin osumnjičen da je zelenašenjem zaradio skoro pola miliona eura
Herceg Novi – hapšenje

Službenici Uprave policije su u Herceg Novom uhapsili su M.Š. (26) iz tog grada zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zelenaštvo.

Kako je saopšteno iz policije, M.Š. se sumnjiči da je od 2014. godine do maja 2022. godine oštećenom licu iz Herceg Novog davao novac na zajam, ugovarajući za sebe nesrazmjernu imovinsku korist, tj. mjesečnu kamatu u iznosu od 15 do 20 odsto.

“On je, kako se sumnja, na ovaj način pribavio materijalnu korist u iznosu od oko 450.000 eura, čime su nastupile teške posledice po oštećenog i njegovu porodicu, koji su bili prinuđeni da prodaju nepokretnosti velike materijalne vrijednosti, a zatim novac od prodaje predaju M.Š. na ime vraćanja duga i kamata”, navodi se u saopštenju.

M.Š. je priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, koji mu je odredio zadržavanje do privoda sudiji za istragu.

1...1.4491.4501.451...4.543Stranica 1.450 od ukupno 4.543