Polaganje kamena temeljca za prve golf rezidencije u Crnoj Gori, u naselju The Peaks Luštica Bay u Tivtu, biće organizovano u utorak, na lokaciji budućeg kvarta Botanika.
“Tim povodom, prethodno će na Luštica Bay golf vježbalištu izjave dati izvršni direktor kompanije Luštica Development, Mohamed AbouArab, premijer Dritan Abazović i predsjednik Opštine Željko Komnenović”, navodi se u saopštenju.
Ceremonija će početi u 13 sati.
Iz Luštice Bay saopšteno je ranije da će, uz ulaganje od oko 400 miliona EUR, u narednih šest godina u Luštici Bay u Tivtu biti završena fazna izgradnja prvog golf terena sa 18 rupa u Crnoj Gori i većeg dijela golf rezidencija, koje će zaživjeti već naredne godine.
Luštica Bay golf nekretnine, pod nazivom Botanika, obuhvataju sedam vila, 12 gradskih kuća i 39 apartmana i prve vlasnike dočekaće tokom naredne godine.
„Golf nekretnine su smještene iznad pozicija dvije rupe budućeg golf terena, čija je izgradnja planirana do 2028. godine“, navodi se u saopštenju.
Prvi kvart, pod imenom Botanika, je realizacija vizije The Peaks naselja, koji obuhvata golf teren i rezidencijalne kolekcije.
Projekat arhitekture naselja potpisuje svjetski nagrađivani biro Block 722 i domaći NRA Atelier, kojima je ribarska kuća luštičkog poluostrva poslužila kao inspiracija, te se koncept razvio dalje u tom smjeru.
Botanika je prva stepenica u realizaciji Master plana, kojim je predviđeno da u narednih deset godina, uz ulaganje od oko 400 miliona EUR, na površini od oko milion metara kvadratnih golf terena i naselja bude izgrađeno 130 vila, 520 apartmana, golf hotel sa 300 ključeva i golf klub.
Komisija za raspodjelu sredstava iz budžeta opredjeljenih za izdavačku djelatnost u 2023. godini, po osnovu konkursa koji je raspisao Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi, donijela je odluku da podrži tri projekta: „Herceg-Novi – Ne damo svetinje“ Nebojše Raša, „Mjesečarima“ Ilone Gojković i monografiju „Jadran – ko i koliko u prvih 100“.
U obrazloženju Komisija navodi da je knjiga „Herceg-Novi – Ne damo svetinje“ autora Nebojše Raša, knjiga od opšteg društvenog značaja jer se foto-dokumentovano bavi , u našoj i u evropskoj istoriji jedinstvenim fenomenom litija koje su obilježile 2020. godinu, kako u čitavoj Crnoj Gori, tako i u Herceg-Novom. Litije su pokazale jedan potpuno novi, molitvenim duhom prožet način na koji narod može da utiče na sopstvenu istoriju i budućnost, onda kada doživi poteze svoje trenutne vlasti kao u potpunosti suprotne njegovim fundamentalnim interesima.
Zbirku „Mjesečarima“ autorke Ilone Gojković, po mišljenju Komisije, čini fina poezija koja je dobrim dijelom posvećena Herceg-Novom. Ilonine pjesme promovišu ljubav prema svom gradu, prema njegovim stanovnicima i senzibilitetu koji čuva, ali i kulturnu baštinu koja je Herceg-Novom dala poseban viševjekovni pečat. Podrškom ovom projektu podstiče se i afirmacija perspektivnih talenata u ovoj oblasti.
Monografiju „Jadran – ko i koliko u prvih 100“, obrazlažu iz Komisije, snažno je preporučila prošlogodišnja sadržajna, izuzetno kvalitetno organizovana i štampana monografija o stogodišnjici PVK Jadran, ali i činjenica da se u ovogodišnjem projektu bave pojedinačnim ličnostima, vaterpolistima i plivačima, koji su tokom decenija gradili kvalitet i slavu Jadrana.
Komisija je dala preporuku da se, mimo aktuelnog konkursa, u saradnji sa drugim ustanovama i institucijama, pokušaju naći modaliteti za podršku projektu „Enciklopedija Herceg-Novog“ autora dr Vladimira Roganovića jer je u pitanju „projekat izuzetne važnosti, jedinstven u dosadašnjem izdavaštvu ne samo u Crnoj Gori, već i šire“.
Predsjednica Komisije za raspodjelu sredstava iz budžeta opredjeljenih za izdavačku djelatnost u 2023. godini je Vitka Vujnović, a članovi su Marija Crnić Pejović, Biljana Baćović, Ivana Jovanović i Višnja Kosović.
Trajekti na liniji Kamenari – Lepetane ploviće sve dok zaposleni budu imali validne ugovore o radu. Po isteku ugovora zaustaviće i saobraćaj jer su radnici izigrani, saopštio je danas novinarima Aleksandar Crvenko.
-Još 1. maja nam je obećano da ćemo dobiti ugovore za stalno, zatim u junu, evo došli smo i do jula da bi nam oni ponudili ugovore do septembra. Ljudi su jednostavno revoltirani, izigrani, prevareni i neće da potpisuju takve ugovore, kazao je Crvenko, navodeći da su 72 od 91 zaposlenog odlučni da ne potpisiju još jedan dvomjesečni ugovor, te da su pojedini radnici došli nedavno, unazad 20 dana.
Razgovori sa rukovodstvom Morskog dobra nisu urodili plodom, već im je postavljen ultimatum.
-Pokušali smo da razgovaramo sa njima, ali jednostavno nam je stavljeno do znanja da ko hoće da potpiše – hoće, a ko neće da ide kući. Ludi kojima još nije istekao ugovor će nastaviti dalje da rade, a ostali kojima je ugovor istekao će doći da volontiraju, da nam pomažu bez nadoknade. Znate i sami da, kada nam ugovor istekne, mi više po zakonu ne smijemo da radimo.
Crvenko ističe da su radnici, koji su pomogli da nova firma stane na noge, izigrani, i da više ne vjeruju nikakvim obećanjima.
-Svaki put smo izigrani, i smatramo da je ovo bila ta zadnja granica preko koje nećemo ići. Ne želimo više da potpisujemo ugovor na dva mjeseca, tražimo ono što nam je obećano od starta – to je ugovor za stalno, pogotovo ljudima koji su došli iz „Pomorskog saobraćaja“ od prvoga dana, koji su dali otkaz a imali su tamo ugovoer za stalno. Znači, povjerovali su njihovoj priči, i mojoj priči koju sam im prenio, dali su otkaz, došli su i od prvoga dana su ovdje kako bi ova firma stane na noge, i oni njima ovako vraćaju!
Saobraćaj neće obustavljati, ali bez radnika kojima ističu ugovori trajektna linija neće moći da funkcioniše.
-Nastavili smo i dalje da vozimo, nećemo praviti štrajk, nećemo obustavljati saobraćaj do onog momenta dok nam ugovori ne isteknu ili dok se ne promijeni ovakva politika. Mi nismo političari, niti nas to zanima, obični smo radnici, i jedina solucija da mi nastavimo da radimo su ugovori za stalno. Ispod toga ne idemo, više nema obećanja! Što se tiče korisnika usluga, brodovi će nastaviti da voze sve dok radnici budu imali validan ugovor, a kako kome bude isticao, moraćemo da stanemo. U narednih 10, 15 do 20 dana isteći će postojeći ugovori i svim ostalim radnicima, a bez njih trajektna linija neće moći da funkcioniše, upozorio je Crvenko.
Radio televizija Herceg Novi je pokušala da čuje i drugu stranu, ali direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj nije odgovarao na pozive.
OceanGate, američka tvrtka koja je upravljala turističkom podmornicom koja je implodirala tijekom zarona prema olupini Titanika, obustavila je sva istraživanja i komercijalne operacije, objavila je kompanija u četvrtak.
Tvrtka nije navela pojedinosti osim natpisa na svojoj internetskoj stranici: “OceanGate je obustavio sva istraživanja i komercijalne operacije”.
OceanGate je u lipnju 2024. planirao dvije ekspedicije na olupinu Titanika u udaljenom kutu sjevernog Atlantika.
Američke i kanadske vlasti istražuju uzrok implozije u lipnju, koja je usmrtila svih petero ljudi u podmornici i otvorila pitanja o nereguliranoj prirodi takvih ekspedicija.
Američka obalna straža prošlog je tjedna pronašla ljudske ostatke i krhotine podmornice poznate kao Titan, nakon pretraživanja dna oceana. Očekuje se da će dodatne analize rasvijetliti uzrok implozije.
Titan je izgubio kontakt s pratećim brodom tijekom spuštanja 18. lipnja. Ostaci su pronađeni četiri dana kasnije, rasuti po morskom dnu oko 488 metara od pramca Titanika.
Izložba skulptura i grafika “Zov predaka” Zorana Obrenovića biće otvorena 14. jula u 19 sati u galeriji umjetnosti i dizajna “A&A Interior” u Porto Montenegru.
19:00 – Otvarenje izložbe. Večernja ceremonija uz koktel i muziku.
Crnogorski umjetnik i vajar Zoran Obrenović okreće se izvorima u potrazi za korijenima kulture crnogorskog nasljeđa. Skulpture, izrađene od drveta i kamena, propraćene su crtežima i skicama. Prema mišljenju autora, drvo više odgovara njegovom senzibilitetu i daje mu prostor za eksperimetisanje i istraživanje.
Zoran Obrenović stvara arhetipske slike koje vraćaju u daleku prošlost, zato se okreće materijalima kao što su drvo i kamen.
Zoran Obrenović rođen je 16. Marta 1962 u Kolašinu. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti, vajarstvo u Sarajevu 1989. Član je “Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore”. Izlagao je na velikom broju izložbi u zemlji i inostranstvu te je učesnik velikog broja likovnih kolonija, kao i dobitnik brojnih nagrade od kojih su najznačajnije:
– 1. nagrada Cetinjskog salona jugoslovenske likovne umjetnosti
Gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović potpisali su danas Sporazum o uspostavljanju saradnje između ova dva grada. Novi Sad i Tivat deceniju unazad grade prijateljske odnose, koji su ovim najvišim pravnim aktom između dvije teritorijalne jedinice i formalizovani.
Sporazum predviđa institucionalnu, ali i saradnju u oblasti turizma, te održavanje sportskih i kulturnih manifestacija. U fokusu je i saradnja u sferi osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, razmjena ekspertize i znanja u oblasti zaštite životne sredine i upravljanja prirodnim resusrsima.
“Ponosni smo što je Novi Sad, pored postojeća 24 prijatelja koje već ima, dobio još jednog novog, a to je Tivat koji je sada naš pobratim. Ovo je vid stvaranja još boljih veza i saradnje u oblasti kulture, sporta, turizma, zaštite životne sredine. Mislim da možemo jedni od drugih puno da naučimo i da jedni drugima puno pružimo. Ovo je, kako za mene tako i za Novosađane, jedan izuzetan dan kada smo i formalno pravno postali bratski grad sa našim dragim prijateljima“ – poručio je gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović je istakao da je privilegija i zadovoljstvo potpisati sporazum o saradnji sa Novim Sadom.
“I ranije je bila veoma živa i intenzivna saradnja između naša dva grada i realizovano je na desetine projekata u okviru Dana Tivta u Novom Sadu i Dana Novog sada u Tivtu. U jednom trenutku smo shvatili da se ti odnosi moraju formalizovati i ja se zahvaljujem kako Milošu Vučeviću, bivšem gradonačelniku Novog Sada sa kojim smo potpisali pismo namjere, tako i sadašnjem gradonačelniku Milanu Đuriću sa kojim ćemo intenzivirati saradnju u svim oblastima koje su od interesa za građane Tivta i Novog Sada, a sa fokusom na kulturu i kulturnu razmjenu i saradnju. Posebno nam je dragocjeno iskustvo koje je Novi Sad stekao u procesu za dobijanje titule Evropske prestonice kulture i trudićemo da iskoristimo njihovo znanje“ – kazao je Komnenović.
Novi Sad i Tivat potpisali sporazum o saradnji
Delegaciju Novog Sada čine dr Dragan Stajić član Gradskog vijeća za zdravstvo, Ognjen Cvetićanin, član Gradskog vijeća za sport i omladinu i Radovan Kovačević, načelnik Gradske uprave za obrazovanje. Potpisivanju Sporazuma ispred Opštine Tivat prisustvovali su predsjednik Skupštine opštine Tivat mr Miljan Marković, potpredsjednici opštine dr Andrija Petković i mr Jovan Brinić, kao i član Skupštinskog odbora za međuopštinsku i međunarodnu saradnju Vatroslav Belan.
Ovom sporazumu prethodilo je potpisivanje Pisma o namjeri uspostavljanja saradnje, koje su u februaru 2022. godine svojim potpisima ozvaničili tadašnji gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević i prvi čovjek Tivta Željko Komnenović.
Predstava „Jugostalgija“ rađena po motivima TV- filmova „Tesna koža“ i „Ivkova slava“, u režiji i po tekstu Vojina Begovića, kotorskog gimnazijalca, izvedena je na Ljetnjoj pozornici u pratećem programu Kotorskog festivala pozorišta za djecu, uz učešće brojne ekipe mladih amatera- entuzijasta nazvanih „3B“ iz Kotora, koji su glumili, pjevali, svirali i samostalno obavljali sve poslove oko kostima, svjetla, zvuka, rekvizite…. Pravi tim za „Kotorsko pozorištance“.
S obzirom na kratak rok u kom je predstava osmišljena i realizovana, bez mnogo vremena za probe i „brušenje“ finesa, zbog obaveza u školi, nije čudo što je na kraju malo zakazala tehnika, te je mikrofonija omela i glumce, ali to nije spriječilo publiku da uživa i da nagradi mlade entuzijaste aplauzom i ovacijama.
Učesnici predstave su tek upisani gimnazijalci, oni koji su upravo izašli iz klupa osnovnih škola „Njegoš“ i „Savo Ilić“ i oni stariji – mlađi godinu, dvije. Što glumci, što statisti – ukupno njih dvadeset dvoje-troje.
-Iako nije sve ispalo kako je trebalo, zadovoljan sam, s obzirom da smo predstavu spremali manje od mjesec dana. Napisao sam određene dijelove, ali sam to samo prilagodio sceni. Riječ „Jugostalgija“ sam izmislio, to je kovanica od „Jugoslavija“ i „nostalgija“, ta verzija se najljepše uklopila u koncept predstave. Nadam se da smo uspjeli da objasnimo naziv samim izvođenjem. Cilj nam je da gledaoce potsjetimo na legende naše kinematografije, filmove i glumce, da ih ne zaboravimo. Izdvojili smo „Tesnu kožu“ i „Ivkovu slavu“, ali tu ima mnogo njih- da smo obuhvatili sve što mi je palo napamet, predstava bi trajala četiri sata, kaže u šali Vojin Begović, koji je ujedno i glumio likove Srećka Šojića- u prvom dijelu i Kalče- u drugom dijelu komada. Naravno da je i pjevao…
Ovakva sjajne ekipa potencijal je za buduće Dječije-omladinsko pozorište u Kotoru, čije se osnivanje već godinama samo najavljuje, a nikako da se osnuje. Begović za to ima predispozicije i po svom pretku Boru Begoviću, doajenu Kotorskog pozorišta.
-Čekamo Pozorište, tu smo kad dođe, imamo volje i energije. Nadamo se da ćemo jednoga dana nastupati i u glavnom programu Festivala. Za mene je režija jedan od dječačkih snova. Vojin i ja smo proveli djetinjstvo u školama glume Petra Pejakovića i Slaviše Grubiše, mi ovo baš volimo. To se vidi, sami smo radili sve. Meni je ovo već deseta godina na Festivalu, tu sam odmalena. Prošle godine smo isto radili predstavu pod nazivom „Infinita sineptias“ (Beskrajna glupost), kaže Drago Rapovac, koji se predstavio u ulogama Ivka i još nekoliko njih (Doktor Mile i Stariji sin).
Glumili, pjevali, igrali
Pored Begovića i Rapovca, glumili su: Anastasija Sredojević, Đuro Perović, Dorijan Kovačić, Zlata Marković, Elena Simović, Ksenija Kovačević (naratorka), Marta Borović, Viktor Šljuka, Filip Živković, Hana Veselinović, Anja Ćosović, Zoja Vasiljević, a ritmom i muzikom glumce su ispratili Vasilije Ševaljević (doboš) i Damjan Dževerdanović (harmonika). A iza scene, u „bekstejdžu“, dragocjena podrška su bili Tara Radonjić, Iris Mračević, Ljubica Vučković i Matija Jovanović. Ton i muziku odradio je Radomir Roganović, a za svjetlo je bio zadužen Damjan Bulatović (koji nisu imali nijednu probu osim ove generalne). Mnogi prijatelji, roditelji i rodbina bili su im dragocjeni oslonac u ovom scenskom podvigu.
Na programu
Predstava Kada je sve bilo zeleno, Teatra ”Ključ” iz Izraela izvedena je u Kulturnom centru ”Nikola Đurković“. Na Pjaci od kina razgovoralo se o knjigama Kotorske legendice, Kotorske pričice o nasljeđu i Korak po korak muzej u izdanju OJU ”Muzeji” Kotor. Performans Svi na ples na Trgu od oružja održale su male plesačice Studija za balet i ples ”Mala sirena” iz Kotora.
Večeras (petak, 7. juli) u Kulturnom centru ‘’Nikola Đurković’’ u 20 h članovi Neamera pozorišta, izvešće predstavu Gospodin i gospođa Kraft – priča o papirnim maskama, a na Trgu od oružja u 21 h nastupiće Plesni studio ”Infinity” iz Kotora.
Crnogorsku javnost obavještavamo da je otvaranje Žičare „Kotor–Lovćen“ za komercijalne vožnje planirano za kraj jula. Testiranje konstrukcije žičare teče po planu i ulazi u finalnu fazu, uključujući i radove na povezanim objektima.
Kompletnim procesom testiranja rukovodi renomirana kompanija LEITNER, primjenjujući protokole koji su usklađeni sa najstrožijim evropskim propisima koji uređuju oblast „ropeway sistema“.
Na Dan državnosti, 13. jula u okviru kompleksa Žičare „Kotor – Lovćen“ biće upriličena radna posjeta predsjednika Vlade Crne Gore dr Dritana Abazovića, povodom finalizacije radova i to svega godinu dana nakon polaganja kamena temeljca.
„Privilegija je biti dio projekta, na lokaciji sa koje se pruža pogled na jedan od najljepših zaliva na svijetu. Za nama je izazovna godina, do finalne faze smo doveli jedan od zahtjevnijih projekata na kojem smo radili, što s obzirom na iskustvo i tradiciju kompanije LEITNER, dovoljno govori o karakteristikama terena, izrazito nepovoljnim vremenskim uslovima, nagibu, dužini trase i ostalim izazovima koje smo uspjeli da savladamo. Važno mi je da naglasim da smo implementirali najsavremenija rješenja, koja garantuju sigurnost i udobnost prilikom vožnje, kao i da će Crna Gora uskoro imati u pogonu žičaru na izuzetno atraktivnoj lokaciji, čija konstrukcija, kao i sigurnosna provjera i protokoli odgovaraju najvišim svjetskim standardima. Sve ovo, a posebno nevjerovatna prirodna ljepota Boke i Lovćena, opredijelili su nas i za vlasničko učešće, jer vjerujemo da će ovo biti jedna od najprepoznatljivijih turističkih atrakcija na Jadranu i šire“, istakao je Martin Leitner vlasnik italijanske kompanije i vodeće svjetske kompanije za proizvodnju i ugradnju „ropeway“ transportnih sistema – LEITNER.
Eksterno, nezavisno testiranje konstrukcije žičare sprovodi renomirana agencija WPK Austria – akreditovana kao inspekcijska i ispitna agencija specijalizovana u oblasti tehnologije i ispitivanja žičara.
Žičara Kotor – Lovćen
„U susret 13. julu za kada je planirana posjeta predsjednika Vlade dr Dritana Abazovića žičari, želim da istaknem da sa zadovoljstvom iščekujemo susret, jer naša upornost i posvećenost jeste neosporna, ali bez podrške Vlade ne bismo uspjeli da, za svega godinu, privedemo kraju projekat ovakvog nivoa složenosti“, zaključuje Leitner.
Podsjećamo, projekat Žičare „Kotor – Lovćen“ realizuje konzorcijum Novi Volvox – LEITNER na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021. godine, nedugo zatim, 12. jula 2022. godine položen je i kamen temeljac.
Trasa Žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348m nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1200 putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.
Kompanija „Nuka home Montenegro“ u Poslovnom centru Marinović Radanovići, specijalizovana je za prodaju hotelskog programa i tekstila za domaćinstvo, njeguje tradiciju dugu sedam decenija
Šta se dogodi kada uspješna preduzetnica iz Kotora na međunarodnom sajmu u Budvi prepozna vrhunsku posteljinu namijenjenu za hotele i apartmane?
I kvalitet i pristupačna cijena
Prvo opremi svoje apartmane, a onda direktno s proizvođačem dogovori saradnju kako bi ista posteljina bila dostupna i u Crnoj Gori.
Kvalitetan tekstil sa Bliskog Istoka – bilo da je od 100% pamuka, saten, damast, ili kombinacija 80% pamuk-20% poliester, zahvalan za sve koji ne vole peglanje… i sve to u kućnoj, ali i hotelskoj varijanti, satkano u gustoći 300 kako bi izdržalo pranje preko 1000 puta.
Kupac je uvijek u pravu, zato preduzetnica, Mirjana Petrović svoju saradnju temelji direktno sa fabrikom koju vodi porodičnoj kompaniji „Nuka“, tradicije duge sedam decenija iz Kosovske Mitrovici.
Mirjana Petrović
Ovime je, osim redovnog programa svojim kupcima omogućila isti asortiman, ali prema posebno željenim dimenzijama i/ili s ugrađenim logom.
Na adresi Poslovnog centra Marinović u Radanovićima, „Nuka home Montenegro“ je izložba artikala za sve s osjećajem za lijepo, kao i za one sa iskustvom za kvalitet. I sve to po cijenama pristupačnim za kupca prosječne kupovne moći.
Oni skloniji “starinskom” dizajnu posteljine, u poslovnom postoru u Radanovićima naići će na izložbu jastučnica kakve su u svečanim trenucima koristile naše bake, a tu su i perjani jastuci, što je danas rijetkost.
Lokalni turistički inspektori u Budvi za mjesec su izrekli 13 prekršajnih naloga, odnosno kazni u visini od 15 hiljada EUR za neprijavljivanje privatnog smještaja, saopštio je rukovodilac Sekreterijata za turizam budvanske Opštine, Đorđe Šćepanović.
On je kazao da je Sekretarijat na današnji dan izdao 2,1 hiljadu odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, što je deset odsto više nego u rekordnoj 2021. godini, prenosi portal RTCG.
Šćepanović je rekao da je na današnji dan u odnosu na 2021. godinu deset odsto više privatnih smještaja, a u odnosu na prošlu čak o 20 odsto više.
“Ukupan broj izdatih odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti je 2,1 hiljadu ili 35 hiljada kategorisanih ležajeva”, naveo je Šćepanović.
On je dodao da je ponijeto 560 zahtjeva za dobijanje odobrenja obavljanja ugostiteljske djelatnosti u domaćinstvu, od čega je 550 odobreno.
Šćepanović je kazao da za produženo radno vrijeme trenutno imaju deset zahtjeva i naplaćenih četiri hiljade EUR, dok je za izvođenje muzičkog programa ili emitovanje akustičnih uređaja u objektu predato je pet zahtjeva i naplaćeno oko dvije hiljade. Podnijeto je i deset zahtjeva za kategorizaciju ugostiteljskih objekata.
On je rekao da je povećana kontrola lokalnih turističkih inspektora.
“Oni su za mjesec na terenu sačinili 170 zapisnika, izrekli 13 prekršajnih naloga, odnosno kazni u visini od 15 hiljada EUR”, saopštio je Šćepanović.
On je naveo da su u Opštini maksimalno pojednostavili proceduru prijave i smanjili takse i poručio Budvanima da im se više isplate da prijave goste nego da rade ilegalno.
