Rezultati analize kvaliteta morske vode za 110 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 21. do 23. juna ove godine, pokazali su da je na 83,6% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 10,0% lokacija dobrog, dok je na 6,4% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 9 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 7 dok je na 2 lokacije ona bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na 3 lokacije dobrog i na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 15 ona bila odličnog, na 5 dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 15 dok je na 3 ona bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na svih 15 lokacija u opštini Bar. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je njih 29 voda bila odličnog kvaliteta, na 1 dobrog, te na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na našem i engleskom jeziku.
Kružni toka na MR2 saobraćajnici – Plavi horizonti – Luštica Bay
Gradonačelnik Tivta o kritičnoj situaciji u koju su lokalnu upravu, mještane i turiste doveli neodgovorni izvođači radova na lokalnoj infrastrukturi
Rok za završetak izgradnje nove MR2 pristupne saobraćajnice za turistički kompleks Luštica Bay u Krtolima čliji je investitor Opština Tivat, istekao je juče, a da izvođač radova – podgorička kompanija Civil engineer, „prstom nije mrdnula“ da završi tu saobraćajnicu čiji je najbitniji dio nova kružna raskrsnica na putu prema uvali Pržna.
Raskrsnica koja spaja MR2 sa već ranije sagrađenom MR1 saobraćajnicom i postojećim putem Radovići-Pržna (Plavi horizont) dočekala je špic ljetnje sezone u neprihvatljivom stanu – potpuno raskopana, neasfaltirana i bez u potpunosti postavljenih čak ni ivičnjaka i rigola, pa je jedini put prema jednožj od najvećih atrakcija Tivatske rivijere i najposjećenijih ovdašnjih plaža – Plavom horizontu, u katastrofalnom stanju, na zgražavanje kako turista, tako i domicilnog stanovništva. Raskrsnica je po posljednjem dinamičkom planu koji je Civil Engineer prije nekoliko mjeseci dogovorio i dostavio investitoru – Opštini Tivat, trebala da bude gotova još 10.maja, ali podgorička kompanija već duže bukvalno ništa ne radi na raskopanom gradilištu kružnogh toka. O tome svjedoče i nekoliko u međuvremenu samoniklih i već dobrano poraslih primjeraka jasena i sličnih drvenastih biljaka koje uspijevaju u rovovima napuštenog Civil Engineerovog gradilišta u Krtolima.
„Danas sno imali novi sastaak sa predstavnicima izvođača nakon kojeg smo odlučili da jednostrano raskidamo ugovir sa Civil Engineerom i krećemo u postupak za napaltu ugovorene bankarske garancije i penala u visini od 57.000 eura. Ni svi brojni apeli i ustupci koje je Opština kao investitor ovoj kompaniji upućivala i davala proteklih mjeseci, nisu rezultirali promjenom njenog neprihvatljivo neozbilnjog odnosa prema njenim ugovorenim obavezama i danas imamo ovu za nas katastrofalnu situaciju koja nam je nanijela i tek će nam nanijeti ogromnu materijalnu i štetu u domenu imidža Tivta kod turista koji dolaze na Polavi horizont“- kazao je tim povodom danas na vanrednoj press konferenciji, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP).
On je istakao da je ugovor sa Civil Engineerom za izgradnju MR2 saobračajnice potpisan 21. juna prošle godine sa ugovorenim rokom za završetak posla od 300 dana. Zbog nepredviđenih i dodatnih radova koji su se u međuvremenu pokazali nepohodnim, posao je poskupio na 1,15 miliona eura i po posljendjem usaglašenom dinamilkom planu, morao je biti završen do juče. Kompanija na čijem čelu podgorički biznismen Aleksandar Laković međztim, postupila je krajnje neprofesionalno- maksimalno je usporila ili potpuno obustavila izvođenje radova i bukvalno je ucjenjivala Opštinu da ova pristane da Civil Engineeru uveća ugovorenu naknadu za čitavih 24%, zbog povećanja cijena građevinskog materijala i drugih inputa u poslijednjih nekoliko mjeseci. Opština je to decidno odbacila jer je lani već ugovorila fiksne cijene radova na MR2 sa tom kompanijom, objasnivši njenom vlasniku Lakoviću da bi izlaženje u sustret takvom njegovom zahtjevu bilo nezakonito i da se to ne može napraviti bez novog tendera jer je riječ o javnom novcu.
Željko Komnenovič na pressu
„Oni su međutim, bukvalno prekinuli radove i odlučili da nas na ovaj način sabotiraju jer su izračunali da im se više isplati na im naplatimo penale, nego da završavaju posao po aktuelnim cijenama građevinksog materijala, iako su sami krivi zašto su im inputi sada veći jer posao nisu završili u roku kada je trebalo da ga okončaju“- kazao je Komnenović dodajući da će Opština pokrenuti sve pravne, mehanizme koji joj stoje na raspolaganju da zaštiti svoje interese. Naglasio je da su zbog loših zakonskih rješnja o javnim nabavkama i obligacionim odnosima, ruke lokalnoj upravi u ovome u većoj mjeri vezane, „jer da sutra dovedemo nekog drugog izvođača da makar primarno asfaltira raskopanni kružni tok, Civil Enginner nas može tužiti da uzurpiramo „njegovo“ gradilište.“
Na pitanje hoće li Opština podnijeti krivičnu prijavu protiv Lakovića zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično djelo iznude, Komnenović je odgovorio da će se konsultovati sa advokatima oko te mogućnosti ali da nije optimista da će se time nešto postići „jer i sami ste svjesni kakvo nam je i sudstvo i tužilaštvo u ovoj zemlji“.
„U svakom slučaju, Civil Engineer više nikada neće u Tivtu dobiti nijedan posao čiji je investitor Opština, niti će to dobiti drugi njemu slični neozbiljni i neodgovorni izvođači poput njegove kćerke –kompanije MCG sa kojom smo već raskinuli ugovor za gradnju prve faze obalnog šetališta Belane, odnosno tivatske firme „T-Construction“ koja nije završila treću fazu ulice Cacovo ni kompleks igrališta u Donjoj Lastvi. U sva tri slučaja, u pitanju su tzv. naslijeđeni izvođači koje je odabrala prethodan tivatska DPS-SD-HGI vlast, ao va administracija ih je naslijedila. Te firme su se pokazale kao krajnje neprofesionalne i neozbiljne na što ih je očito, motivisala i navikla prethodna gradska uprava koja im je tolerisala sva kašnjenja ili loš kvalitet izvedenih radova, bez ikakvog pozivanja na odgovornost“- kazao je Komnenović dodajući da je Opština sa svoje strane, na vrijeme ispoštovala sve obaveze prema tim izvođačima, da je platila sve dostavljene situacije i da im ne duguje ni centa.
Plavi Horizonti
On je istakao da e na gradilištu MR2 do sada završeno samo 50% radova i da će Opština što prije pravno bude bilo moguće, na tenderu izabrati novog izvođača koji će završiti taj značajan infrastrukturni objekat. Kazao je da potpuno razumije i opravdava ogromno nezadovoljstvo mješštana Krtola znog raskopanog i nezavršenog krupnog toka za Plavi horizont sa kojim je dočekan špic sezone i da će sa n ima optinsko rukovodstvo imati sasatank u nedjelju. Ukazao je da su osim interesa Opštine i štete koja joj je nanašena ovakvim potupanjem Civil Engineera, ugrožena i prava i interesi turističkih poslenika, ali i strateškog stranog investiorora – Orascoma koji realizuje proijekt Luštica Bay, zbog čega je gradonačelnik apelovao da se u hitno rješavanje problema uključi i Vlada.
„Više puta smo do sada bezuspješno pokušavali dogovoriti sastanak sa resornom ministarkom Anom Novaković-Đurović od koje očekujemo i da konačno dođe u Tivat jer pored ovoga sa MR2 što je urgentno, imamo još dosta problema kada su u pitanju stvari iz domena rada Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma“- podvukao je Komnenović.
Otvoreno pismo povodom takmičarskog Programa 17. izdanja Festivala Meditreranskog teatra Nevena Staničića, penzionisanog Izvršnog producenta i nešto malo Direktor 16 Purgatorija.
Purgatorije izgubljene u ( dobrim ) namjerama.
Nakon dvije Kovid sezone Festivala Mediteranskog teatra u Tivtu, sa nadom i pravom očekivali smo „treću sreću“ u takmičarskoj selekciji regionalnog karaktera, što Purgatorije zapravo bjehu proteklih 16 godina. Uz objektivno primjerenu „fanfu“ i producentski optimizam u najavi, zavrijeđen prethodnim izdanjima festivala, dočekali smo, međutim, zvanični Program skromne ponude od „Maškarata 4+1“ koji barjačeći Purgatorijama, to zapravo ni ove godine nije(su).
Objektivno, lako je pronaći razloge za ovakvu konstaciju, od naravno- finansijskih, do čak i površnih analiza selektovanih predstava izgubljenih između; moguće „dobre“ namjere ? (tako je to sa namjerama ) i što je uvjek pouzdanije dobre prakse, izostale u konkretnom slučaju. Namjeru da se „pomogne“ produkciji nalazim u činjenici oko selektovanja „DON KIHOTA“, u koprodukciji Gradskog Pozorišta i Barskog ljetopisa, predstave koja je izvođačima plaćena još prije dvije godine ( takođe iz „dobre“ namjere, da primijetim ! ), pa samim tim i ne opterećuje ovogodišnji budžet (!); zatim „POKOJNIKA“ Centra za kulturu Tivat i Crnogorskog Narodnog Pozorišta, koji kao premijera na svaki način obogaćuje festival, ali takođe i štedi troškove takmičarske produkcije (!), te „MAŠKARATA“ koje oduvjek i zauvjek, više nego dobrodošlo dolaze iz Dubrovnika, a nakon, prisjetimo se, prošlogdišnjeg izostanka u učešću na Purgatorijema(!). Dakle, najiskrenije preporučujući umjetničke vrijednosti i postignuća navedenih dijela, a nakon očigledno ostvarene finansijske „uštede“ (!) na njima, logično se nameće pitanje o „namjerama“ izostavljanja, takođe od Tatjane Mandić Rigonat selektovanih predstava; ČUDA U ŠARGANU, Jugoslovenskog Dramskog Pozorišta i IBI THE GRAIT ( treba li prevesti – Kralj Ibi ) Narodnog pozorišta Sombor, kada i iole upućeni u samim naslovima, takoreći „na neviđeno“ prepoznaju nezaobilazna djela pozorišne tradicije ovih prostora ( čitati regiona). Tim prije, što režiju potpisuju Jagoš Marković i Andraš Urban. (!) U konačnom, umjesto sedam ( što bi bilo najblaže – pristojno za festival kalibra Purgatorija ) na Programu takmičarske selekcije zatičemo 5, tačnije 4 dramska djela jer je uz PRISTANAK, Ateljea 212 iz Beograda, na spisku još samo SOKOLOVA PESMA, u produkciji Nacionalnog Ansambla Kolo – Beograd, definitivno ostvarenje iz domena, uslovno rečeno – „žanra“, koji može samo dodatno suziti prostor „žiriju“ (?)- ima i to, oko dodjela ovogodišnjih priznanja. No to su već domeni za raspravu druge vrste. Na sve pomenuto, uočljivo, izostaje i obrazloženje produkcije ovogodišnjih Purgatorija, koje bi iz pristojnosti i obzira, prema selektorki, ali i selektovanim a odbijenim djelima – i pozorišnim kućama ( koje su uzgred dugogodišnji partneri i dobitnici brojnih priznanja na istim ovim Purgatorijama), ako ništa, izrazilo dozu poštovanja, eventualnog „žaljenja“ ( navesti koji razlog..itd…) i ohrabrenja oko buduće saradnje. No to bi već bili primjeri dobre prakse.
O finansijskim domenima Purgatorija, odredio sam se još u Programu rada Centra za kulturu Tivat za 2022. godinu uz konstataciju da; opredijeljena sredstva za progranske aktivnosti, citiram: „… upućuju na kontinuitet urušavnja dosadašnje programske koncepcije, a u nedostatku šire rasprave, i na mogućnosti prećutnog odustajanja(!?!) ili revizije njenih pojedinih segmenata, koji objektivno ne mogu opstati u predviđenim finansijskim uslovima…“ U prevodu, prema planiranim sredsvima buđeta, programi Centra su svedeni na iznose iz 2015/16 godine. Nisam međutim očekivao da će se to odnositi i na takmičarski dio Purgatorija, niti da će to raditi i „ racionalizovati“ menandžement i strukture osnivača Centra u takozvanom v.d. i tehničkom mandatu, kaže se u otvorenom pismu Nevena Staničića.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, od posljedica infekcije koronavirusa preminula jedna osoba, a registrovan je još 221 novi slučaj, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Prema podacima IJZ-a, izvršena je analiza 980 uzoraka, a registrovan je 221 slučaj infekcije korona virusom.
“Preminula je jedna osoba”, saopšteno je iz IJZ-a.
Iz Instituta su istakli i da se u posljednja 24 sata oporavilo 145 pacijenata, pa je broj aktivnih slučajeva u Crnoj Gori 1.247.
Gradske muzike iz Boke, mažoretke, folklorni ansambli i klape imaće nastupe u Luštici Bay tokom cijelog ljeta, u cilju predstavljanja lokalnog identiteta našeg kraja internacionalnoj klijenteli.
„Lokalni identitet“ je kulturni program, koji će zasigurno oduševiti goste sa različitih meridijana, a na najbolji mogući način oslikava bogato nautičko i kulturno-umjetničko nasljeđe Luštice, Boke i Crne Gore – od 1. jula marina naselje biće pozornica i promenada marševa gradske muzike, bokeškog plesa i crnogorskog kola, a pjace i pjacete mjesto okupljanja najboljih klapa ovog kraja.
Svake nedjelje tokom jula i avgusta, u predvečerje, tokom zalaska sunca, turisti i posjetioci će uživati u jedinstvenom programu koji će ih na trenutak vratiti kroz vrijeme i prikazati bogatstvo običaja, folklora i predanja koja čine identitet crnogorskog podneblja i lokalne zajednice.
„U jeku ljetnje sezone, kada imamo najveći broj stranih posjetilaca, kroz niz pop up događaja, u sinergiji muzike, igre i pjesme, Luštica Bay želi da prikaže radost življenja koja je protkana kroz tradiciju i baštinu Tivta, Boke i cijele Crne Gore. Mi smo ponosni na svoje nasljeđe i lokalni identitet koji je utkan u DNK naše destinacije. Upravo kroz vizuru tradicije i ambijenta koji oslikava duh živopisnog ribarskog naselja, a istovremeno nudi vrhunski komfor i savremeni koncept života, mi osmišljavamo raznovrsne sadržaje, zabavnu i kulturno-umjetničku ponudu za naše goste i posjetioce tokom cijele godine. Na ovaj način iznova iskazujemo i pripadnost zajednici u kojoj živimo i zajedno je razvijamo“, rekla je Bojana Blagojević, koordinatorka događaja u Luštici Bay.
Prvi nastup je planiran za 1. jul u 21 sat, na promenadi Marina Village, kada će biti održan koncert Gradske muzike Herceg Novi, orkestra sa tradicijom dugom preko 136 godina i nadaleko čuvenim mažoretkama. Koncerti ovog orkestra i defile prelijepih nasmijanih mažoretki predstavljaju jedan od simbola Herceg Novog i oduševljavaju gdje da god se pojave. Mažoret ansambl Gradske muzike Herceg Novi je prvi ove vrste u Crnoj Gori, a prošle godine je obilježio i veliki jubilej – 50 godina od osnivanja koje je inicirao Turistički savez Boke Kotorske.
Lokalni identitet foto Luštica bay
Sljedeći nastup je 8. jula kada će se publici predstaviti KUD Boka iz Tivta. Kulturno-umjetničko društvo „Boka” je osnovano prije 45 godina i posvećeno je nastojanju da očuva tradiciju narodnih igara kao obilježje kulturnog identiteta, prikazujući raznolikost i bogatstvo lokalnog folklora Crne Gore i Balkana na najvišem umjetničkom nivou, kroz igru, pjesmu, muziku i običaje. Ovo društvo je učestvovalo na brojnim festivalima u zemlji i inostranstvu, osvajajući prestižne nagrade.
Novi susret na promenadi Luštice Bay je zakazan 12. jula sa kotorskim KUD „Nikola Đurković“. Ovaj folklorni ansambl iz Kotora je za relativno kratko vrijeme postao prepoznatljiv na lokalnoj i međunarodnoj sceni, prenoseći umijeće igre, ljepotu i raskoš crnogorske narodne nošnje. Predstavljaju repertoar od preko 20 različitih koreografija sa teritorije Crne Gore i zemalja bivše Jugoslavije.
Na kraju mjeseca, 26. jula u 21 sat, u inspirativnom ambijentu Amfiteatra Luštice Bay, nastupa klapa „Maris“ iz Kotora. Ovaj mali ansambl broji sedam članica i postoji skoro desetak godina. Publici će prikazati obrade pop i mediteranske muzike u izvrsnom vokalnom izvođenju.
U avgustu, u okviru programa „Lokalni identitet“, 3. avgusta u 21 sat, u Amfiteatru nastupa folklorni ansambl „Ilija Kišić“ iz Herceg Novog koji gotovo punih devet decenija igrom i pjesmom predstavlja svoj zavičaj u zemlji i inostranstvu.
U akustičnom ambijentu Amfiteatra nastupiće i tivatska klapa „Jadran”, 12. avgusta u 21 sat. Ova popularna klapa izvodi izvorne bokeljske i dalmatinske pjesme, kompozicije sa omiškog festivala, kao i popularne mediteranske pjesme obrađene za klapsko pjevanje.
Gradska muzika Herceg Novi – foto Boka News
Gradska Muzika Herceg Novi će ponovo nastupiti 18. avgusta u 21 sat, na promenadi Marina naselja. Za kraj programa, 26. avgusta u 21 sat, u Amfiteatru Luštice Bay, predviđen je još jedan nastup kotorske klape „Maris”.
Bogata i raznovrsna ponuda jedinstvenog kulturnog koncepta „Lokalni identitet“ Luštice Bay obećava izuzetan doživljaj svim posjetiocima koji će sa sobom ponijeti nova iskustva, čaroliju ljepote crnogorske rivijere i uspomene na tradicionalne običaje i nasljeđe koje Crnu Goru predstavljaju svijetu u najljepšem svjetlu.
Najmlađa samostalna ustanova kulture u Tivtu – JU Gradska biblioteka, prvi put će naredna dva mjeseca organizovati novu manifestaciju namijenjenju ljubiteljima pisane riječi. „Tivatsko književno ljeto 2022.“ (TKLJ).
Tim povodom danas je priređena konferencija za štampu na kojj je program nove manifestacije što će se preplitati sa prioramima Festivala mediteranskog teatra „Purgatiorije“ koji priređuje Centar za kulturu Tivat, odnosno likovnim progranmima koje priređuje JU Muzej i galerija, predstavili direktorica Gradske biblioteke Vesna Barbić i urednik izdavačkog programa u toj JU, dr Miomir Abović.
„Prvi pit naša JU izlazi sa samostalnim programom. Trudili smo se da TKLJ 2022. bude regionalnog karaktera i da bude zanimljivo i privlačano kako domaćoj publici, tako i gostima sa strane koji tokom ljeta borave u našem gradu. U koncipiranju ovih programa ostvarili smo odličnu saradnjusa gradskim bibliotekama Kotora i Herceg Novog, kao i sa festivalom Barski ljetopis, te kolegama uz druge dvije tivatske JU koje se bave kulturom – Centrom za kulturu i Muzejom i galerijom Tivat“- kazala je Barbić dodajući da će tokom TKLJ-a koji počinje 2.jula i traje do kraja avgusta, biti prikazano sedam programskih sadržaja.
„Počinjemo 2.jula književnom večeri naše sugrađanke, dr Sonje Bauk, profesorke na Univerzitetu u Durbanu u Južnoafričlkoj Republici. Ona će nam predstaviti svoju najnoviju knjigu „Životne priče žena u akademskoj zajednici“ koja nam daje nesvakidašnji internacionalni i uvid iz prve ruke autorke u ovu zanimljivu tematiku.“-kazala je Barbić koja je izdvojila još tri programa: interaktivno književno veče sa popularnim piscem za djecu i odrasle Urošem Petrovićem 26.jula, promociju monografije „Čarobna melahnolija“ autorke Anite Pavić, a koja je posvećena jednoj od legendi ex-YU glmišta, Nedi Arnerić 6.avgusta i književno veče profesora beogradskog Filozofskog fakuklteta i pisca Mihaila Pantića 8.avgusta.
Abović je naglasio da su se trudili da sa gostima TKLJ-a pokriju region bivše Jugodslavije i dovedu neka od najzvučnijih aktuelnih književnih imena, pa će tako u Tivtu gostovati i svoje književne večeri imati poznati pisci Enes Halilović i Slobodan Vladušić iz Srbije, odnosno Damir Karakaš iz Hrvatske.
Tivatsko knjzevno ljeto
„Htjeli smo da predstavimo još nekoliko značajnih stvaralaca popu Anta Tomića, ali zbog njihove zauzetosti, to smo ostavili za naredno ljeto. Halilović, Karakaš i Vladušić koje ćemo sigurno imati kao goste, su u poetološkom smislu različiti autori, ali je svaki od njih ponaosob, izvanredan pisac, a njihovi romani I zbirke eseja su sjajni uradci na relevantne teme.”- istakao je Abović idvajajući kao ponajbolja njihova djela, Halilovićev najnoviji roman “Ep o vodi”, Karakašev “Blue Moon” i “Okretište” te Vladušićevu “Omamu”. On je istakao da se paralelno sa TKLJ-om kao nobvom njihpovom manifestacijom, nastavljaju i redovne aktivnosti Gradske biblioteke sa kojima se ta JU već afirmisala proteklih mjeseci.
“Nastavljamo i ono što inače radimo. Naše rubrike na sajtu biblioteke i u program Radio Tivta, preporučivanje knjiga, knjige za poklon, “Leksički vremeplov”, objavljivanje naučnih radova o Tivtu…. A s jeseni će biti još dosta zanimljivih tribina. Već imamo u planu zanimljive goste iz različitih oblasti. I poslije sezone nastavljamo, bez prekida i brejkova.”- naglasio je Abović.
Plakat biblioteka
Sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Borka Mršulja pohvalila je rad Gradske biblioteke “koja se trudi i tokom cijele godine da ponudi kvalitetne programe.”
„Biblioteka je naša najmlađa kulturna institucija i kao takva u proteklom periodu je uspjela da kroz raznovrstan kulturni sadržaj, gradi svoj identitet i da bude prperoznata po svom djelovanju. To mi je posebno drago. Nadam se da će publika biti zadovoljna i da će uživati u tivatskom književnom ljetu”- rekla je Mršulja.
Potpredsjednik Opštine Tivat Goran Božović ocijenio je da je Biblioteka ranijih godina dok je bila u sastavu Centra za kulturu Tivat, bila na marginama rada te ustanove, te da se pokazala ispravnom odluka lokalne uprave da u skladu sa zakonom, odvoji biblioteku i ustanovi je kao samostalnu instituciju.
“Već sada možemo konstatovati, nakon nepunih godinu dana od formiranja, da se pokazala ispravnom odluka o formiranju posebne ustanova kulture, JU Gradska bilbioteka Tivat. Ja želim da čestitam direktorki i glavnom uredniku na dosadašnjem veoma kvalitetnom radu, koji su već sada učinili veoma vidljivom ovu ustanovu kulture. Kao plod tog kvalitetnog rada imamo sedam zanimljivih programa “Tivatskog književnog ljeta”. Time ćemo upotpuniti nadaleko poznatu kulturnu ponudu Tivta u onom segmentu đe smo bili dijelom manjkavi. To je jedna kvalitetna promocija, ne samo kulturna nego i turisitčka. Opština Tivat je za programske aktivnosti ove godine opredjelila 35 hiljada eura, a za TKLJ je opredjeljeno 15 hiljada eura. Ja očekujem da će naredne godine to biti značajno više i da ćemo imati još kvalitetniji program”- istakao je Božović.
Prvo književno veče na ovogodišnjim Purgatorijama imaĆE Marko Miloševič večeras, srijeda 29. jun sa početkom u 21:30 pod nazivom “Poezija na Bući” na sceni Atrijumu ljetnjikovca Buća u Tivtu.
Specijalne gošće ove večeri su: Tanja Bošković, Dubravka Drakić, Ivana Mrvaljević i Marijana Zlopaša koje će čitati poeziju autora.
Ovaj program je humanitarnog karaktera tj. u prostoru ljetnjikovca Buća, na vidnom mjestu će biti postavljena kutija gdje će posjetioci moći da prilože željenu sumu nocna koja će biti uplaćena fondaciji “BUDI HUMAN”.
“Osjećam potrebu da svojim stihovima proživim opet svoju prošlost, preživim sadašnjost, dočekam budućnost, ostanem kad svi trenutno živi odu. Osjećam potrebu da živim I tuđe živote, drame, sudbine. Da prijateljima dam, neprijateljima podam. A ljudi sa dušom, glumci , umjetnici – HVALA – ostaćemo ili nestati, zajedno! Božija volja” – riječi su autora Marka Miloševića.
Ekološke udruge u Hrvatskoj pokrenule su online kampanju “Stop nasipavanju morske obale” kojoj je cilj osvijestiti javnost o potrebi zaštite i učinkovitog upravljanja morskim okolišem, jer su, kažu, u proteklih pet godina primile više od 350 prijava o devastaciji jadranske obale.
Udruge Sunce, Zelena Istra i WWF Adria upozoravaju kako je morska obala svugdje najatraktivnije područje za život i turizam, te da se u Hrvatskoj taj nezamjenjiv resurs ne čuva.
“Svako proljeće bageri ‘pripremaju’ obalu za sezonu. Ruju se škrape, kamioni istresaju zemlju i kamenja u plićake, miješa se beton i betonizira svaki kamenčić”, ističu udruge u saopštenju.
Tome svjedoči više od 350 prijava o devastaciji obale koje su zaprimile na Zeleni telefon (072 – 123 – 456) u proteklih pet godina.
Prosječna dužna obale hrvatskih plaža je 370 metara, što ih, prema literaturi, uvrštava među najkraće plaže na svijetu. Stoga se priobalne opštine i gradovi odlučuju na stvaranje sve većeg broja novih plaža i/ili na proširenje kapaciteta postojećih, kako bi, prema vlastitoj procjeni, zadovoljile potrebe rastućeg broja turista.
“Neodrživost takvih zahvata i posljedice koje nasuti materijali ostavljaju na okoliš upravo su ono na što ova kampanja upozorava”, kaže Irena Burba, predsjednica udruge Zelena Istra.
Veliki je problem, kažu u udrugama, i nedostatak inspekcijskih kapaciteta te nesankcioniranje bespravne gradnje i trajnih devastacija prostora. Nakon bespravnih radnji rijetko bude naložena mjera povrata u prijašnje stanje. Štoviše, mnogi se postupci ozakone provođenjem postupaka procjene utjecaja na okoliš nakon što je nasipavanje već provedeno.
“Nasipavanjem se često zatrpavaju i livade morskih cvjetnica, što dovodi do njihova odumiranja, posebice ugroženih livada posidonije. Time se uništavaju staništa važna za opstanak niza gospodarski značajnih, ali i rijetkih i ugroženih vrsta”, poručila je Pinija Poljaković iz WWF Adria.
Kampanja Stop nasipavanju nastala je u sklopu projekta Sačuvajmo ekosustave Jadranskog mora aktivnim sudjelovanjem – SEAS koji se provodi uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Jedan od vodećih svjetskih, međunarodnih automobilskih događaja, OneLife Rally, dolazi u Portonovi, nakon posjete 10 evropskih zemalja i pređenih 2800km. Sto unikatno dizajniranih superautomobila i njihovih vlasnika iz 30 zemalja okupiće se 1. jula u Portonovom, partneru relija za Crnu Goru. Ovo je jedinstvena prilika za sve ljubitelje automobila koji žele da se približe, slikaju pored, a čak i sjednu u neke od najegzotičnijih i najskupljih automobila na svijetu. Naime, OneLife Rally je jedini rally slobodnim stilom na svijetu.
Predstavljajući specijalno dizajnirane superautomobile, OneLife Rally nije događaj samo za ljubitelje automobile, već za sve one koji cijene vrhunski kvalitet i neprikosnoven dizajn.
Ovaj događaj privlači najuspješnije ljude iz raznih industrija, pa je tako predstavlja i sjajnu priliku da se sakupi novac i donira u dobrotvorne svrhe. Vozači i učesnici svake godine doniraju novac za djecu, a ove godine, prikupljena sredstva doniraće se Dječijem domu „Mladost“ iz Bijele, Dječijem domu „Maestral“ iz Splita i Dječijem domu „Malči Beličeve“ iz Slovenije. Uspostavlja se takođe OneLife Rally Fondacija.
Posjetioci ovogodišnjeg OneLife Rally-a moći će da vide automobile poput Ferarija, Lamborginija, Poršea, Bentlija, Maseratija i drugih. Portonovi će tako imati priliku da ugosti i zapažene goste iz svijeta biznisa i automobilske industrije, kao što su Endru Tejt, Vitalij Zdorovecki, Karl Runefelt i Ilija Ravlić. Događaj je podržan od strane brojnih međunarodnih korporacija, a partneri izdanja 2022. su OmegaPro i Betwinner.
OneLife Rally je katalizator transformacija u ljudima, kompanijama, ali i unutar cijele regije. Njihova vizija je da nadograde sliku Balkana kao sigurne, dinamične regije koja raste i u kojoj se događaju jedinstvena životna iskustva. Organizatori vole da kažu:
Balkan is the new cool.
Portonovi
“Filozofija je mjesto gdje sve počinje. Sve male ideje mogu prerasti u prijeko potrebnu promjenu… i kasnije postati novi standard. Ka tome je OneLife Rally Family usmjeren… i to mu je cilj,” kaže Nik Papič, direktor OneLife Rally-ja. “Vožnja je za nas filozofija. Ne takmičimo se niti vozimo zbog brzine, već samo volimo automobile, istraživanje novih mjesta, putovanja i uživanje u onome što svaki grad nudi. Želja nam je promijeniti način razmišljanja i osuđivanja ko šta posjeduje. Vjerujemo da ko ima više, može napraviti više dobrih stvari.” Super automobili ne znače samo brzinu i prestiž; takođe su simbol jedinstva.
Turistička sezona u Crnoj Gori dobro je počela. Ipak, izvjesno je da zbog rata u Ukrajini ove godine neće biti ruskih i ukrajinskih turista kao ranije. Mogu li to da nadoknade gosti sa Zapada i novih tržišta?
Rat u Ukrajini utiče na čitav svijet i na skoro sve grane privrede. Nije pošteđen ni turizam. Iako je nakon dvije godine pandemije korone ovo trebalo da bude godina velikog povratka putovanja, prekinute avio-veze, gužve na aerodromima i otkazivanja letova, inflacija i strah od nadolazeće recesije, unose neizvjesnost i u turističke planove mnogih zemalja.
Turizam čini skoro četvrtinu BDP-a Crne Gore i od ove sezone znatno zavisi punjenje budžeta. Nadležni su za sada zadovoljni. “Crnogorski turizam ove godine bilježi snažan oporavak. Prema podacima lokalnih turističkih organizacija, od početka godine, pa zaključno sa 24. junom, imamo rast broja gostiju za skoro 120 odsto u odnosu na prošlu i 16,65 odsto u odnosu na rekordnu, 2019. godinu”, kaže za DW direktorka Nacionalne turističke organizacije (NTO) Crne Gore Ana Tripković-Marković.
Manje Rusa i Ukrajinaca
Jedno od glavnih tržišta, uz zemlje regiona, godinama je bilo rusko. Pored toga, u posljednje vrijeme dolazilo je i sve više Ukrajinaca. Rusima su, međutim, sada zabranjeni direktni letovi kao dio sankcija zbog agresije na Ukrajinu, dok je u Crnoj Gori trenutno preko 8.000 Ukrajinaca, ali to nijesu turisti nego izbjeglice. I zvanični podaci pokazuju da je rat donio pad broja tih gostiju.
“Prema podacima crnogorske Uprave za statistiku (Monstat), prošle godine su Rusi i Ukrajinci učestvovali sa 15,8 odsto u ukupnoj strukturi gostiju, dok su u ostvarenim noćenjima imali učešće od oko 21 procenat. To je blizu 250.000 turista i skoro dva miliona noćenja. U prva tri mjeseca ove godine imali smo 24.000 turista iz Rusije i Ukrajine sa oko 227.000 noćenja“, kaže Tripković-Marković.
Profesor turizma Ivo Županović ukazuje da je i prošle godine bilo ukupno milion turista manje u Crnoj Gori nego rekordne 2019: “Radi se dominantno o turistima iz Zapadne Evrope, ali je četvrtina od tog broja sa tržišta Rusije, s tim što je to bilo amortizovano rastom iz Ukrajine. Međutim, toga ove godine neće biti. Dakle, moramo biti svjesni da ćemo opet u odnosu na 2019. godinu krenuti u sezonu sa milion turista manje“, smatra Županović.
Na pitanje može li Crna Gora da nadomjesti već evidentan pad broja ruskih i ukrajinskih turista, Županović odgovara: “Ako vratimo na nivo iz 2019. goste sa zapadnog tržišta, prvenstveno iz Skandinavije, Francuske, Njemačke i Velike Britanije, ali i sa Baltika, mi bismo uspjeli da nadomjestimo već 350.000 gostiju od tog miliona manjka koji imamo u startu. Ipak, sve preko ostvarenja iz prošle, 2021. godine, trebalo bi smatrati uspjehom zbog svih ovih parametara“, kaže Županović.
Šta je Crna Gora sve uradila kako bi nadomjestila manjak turista sa dva bitna tržišta? Direktorka NTO kaže da je i prije trenutne krize došlo do značajnijeg usporavanja turističkih kretanja iz Rusije. Zato su, dodaje, preusmjerili marketinške aktivnosti na tržišta Zapadne Evrope, ali i na Skandinaviju, Izrael, Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate i tradicionalno važna tržišta zemalja regiona. Reklamirali su Crnu Goru na brojnim sajmovima i dovodili strane influensere da je promovišu.
“Kada je riječ o bukiranju za ovu turističku sezonu, ono je na izuzetno dobrom nivou. Trenutno je u našoj zemlji najviše gostiju iz Zapadne Evrope, ali i iz Češke, Poljske, Turske, Izraela, Kazahstana, te zemalja regiona. Izuzetno dobre najave imamo i kada je u pitanju kruzing sezona – očekujemo više od 300 kruzera preko kojih će našu zemlju posjetiti i gosti sa drugih kontinenata, poput Amerike i Azije“, kaže Tripković-Marković.
Ona dodaje da tržišta čitave Evrope, ali i Bliskog Istoka predstavljaju veliki potencijal za Crnu Goru, koja još uvijek nije dovoljno pozicionirana turistička destinacija u tim zemljama. “Prema najnovijim istraživanjima Evropske komisije za putovanja (ETC), rat u Ukrajini nije uticao na promjene planova za putovanja 44 odsto Evropljana. Prema istim istraživanjima, 84 odsto Evropljana koji planiraju putovanje od juna do septembra najviše su zainteresovani za zemlje Mediterana, a primjetan je rast interesovanja za novim destinacijama, što predstavlja veliku šansu za Crnu Goru. Prijatno vrijeme, atraktivne ponude, manje gužve, gostoljubivost i ukinuta ograničenja su ključni elementi za izbor destinacije za odmor ovog ljeta, a Crna Gora može da odgovori toj tražnji”, vjeruje direktorka NTO.
Profesor Županović smatra da Crna Gora svakako mora da se okrene tržištima Zapadne Evrope, jer odatle dolaze turisti sa mnogo dubljim džepom: “Što se tiče konkurentske prednosti Crne Gore u odnosu na slične destinacije poput Hrvatske, naša budućnost treba da bude održivi turizam. Mi sada imamo mnogo više privatnog nego kolektivnog smještaja, pa bi trebalo da gradimo klasične, a ne kondo hotele sa apartmanima i da na tome baziramo našu turističku ponudu“, vjeruje Županović.
Stižu gosti sa egzotičnih destinacija
U pokušaju da se nadoknadi manjak gostiju sa tradicionalnih tržišta, Crna Gora je prošle godine po prvi put uspjela da privuče i veći broj turista iz Kazahstana, a dobre najave su i za ovu godinu, jer su ponovo uvedeni direktni letovi prema toj azijskoj zemlji. “Prethodne godine imali smo oko 12.500 turista iz Kazahstana, dok se ove očekuje dolazak oko 20.000 Kazahstanaca“, kaže Tripković-Marković.
Novo tržište za ovu sezonu trebalo je da bude i Saudijska Arabija, čijim građanima je Crna Gora ukinula vize, ali je zapelo oko uvođenja direktnih letova. O tome se nastavljaju pregovori. “Pored toga, prema najavama Aerodroma Crne Gore, od 19. jula biće uspostavljeni čarter-letovi sa Egiptom – tržištem sa kojeg do sada nije bilo direktnih avio veza. Stoga, očekujemo organizovane dolaske turista i iz Egipta. Tržište koje bih posebno pomenula je Izrael, sa kojeg nam ove godine dolazi veliki broj gostiju. Do oktobra očekujemo preko 50.000 izraelskih turista“, najavljuje Tripković-Marković.
Sve goste će u Crnoj Gori dočekati otprilike iste cijene kao i prethodnih godina za smještaj, ali su ugostitelji u tamošnjoj “prijestonici turizma”, Budvi, kao i na nekim drugim mjestima, povećali cijene za 20 do 30 odsto. Županović kaže da u ovoj krizi treba detaljno voditi računa prilikom formiranja cijena:
“Mislim da poskupljenja nijesu neophodna, osim u najnužnijim slučajevima, odnosno tamo gdje su inputi toliko skočili da više ne možete da obezbijedite prosječan dosadašnji profit. Poskupljenja svakako neće donijeti bolje finansijske pokazatelje za sezonu, jer ćemo imati kratkoročno pozitivne, ali dugoročno negativne efekte po turizam“, zaključuje profesor Županović.
