Velika sala Centra za kulturu Tivat u subotu je bila premala da primi sve obožavaoce klape Jadran, koja je velikim koncertom obilježila jubilej – 50 godina od osnivanja.
Emocije, sjećanja, suze, dobra energija i interakcija sa publikom izraz su jedne autohtone domaće storije koja traje već 50 godina – Klapa Jadran.
Na repertoaru klape našle su se izvorne bokeljske i dalmatinske pjesme, kompozicije sa brojnih festivala i popularne mediteranske pjesme obrađene za klapsko pjevanje.
Posebnu dimenziju koncertu dali su nastupi prijatelja klape, kantautora Tedi Spalata i Ansambla Toć.
Prenosimo dio atmosfere kroz kratke video klipove, a cijeli snimak koncerta, koji smo prenosili uživo, možete pogledati na našoj FB stranici.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve u čitaoničkom prostoru ponedjeljkom, počev od ponedjeljka 14. novembra od 17 do 18 sati biće organizovan ciklus od četiri radionice o medijskoj pismenosti pod nazivom „Zreli u svakom pogledu“.
Kako su kazali iz budvanske Biblioteke, radionice informacione i medijske pismenosti za zrelo doba po metodoligiji IREX i Instituta za medije Crne Gore vodiće Gordana Ljubanović.
“Budući da živimo u vremenu kojim vladaju mediji, treba da znamo kako da se odnosimo prema njima, kako bismo koristili mi njih, a ne oni nas. S tim u vezi, radionice su namijenjene polaznicima koje zanimaju informacije i njihov plasman u medijima. Teme koje će biti zastupljene na radionicama su sljedeće: Naše medijsko okruženje i vrste sadržaja; Dezinformacije, manipulacije i provjera podataka; Kako rade naše aplikacije, te Kako su napravljene fotografije i snimci koje gledamo s ekrana”, navodi se u saopštenju.
Svi zainteresovani mogu se prijaviti u Biblioteci u Odjeljenju za izdavanje knjiga, radnim danima od 8 do 20 sati i u subotu od 8 do 13 sati.
U toku je predstavljanje dokumentarne serije „Boka pomorska publici u gradovima Boke. Nakon sinoćnje promocije u Herceg Novom, u večeri kada će na nacionalnom servisu RTCG premijerno biti emitovana druga epizoda serijala, projekat će večeras, nedjelja 13. novembar, biti bliže predstavljen tivatskoj publici u Zbirci pomorskog nasljeđa. Druženje sa autorima serije počinje u 19 sati.
Ovom prilikom publika će moći da pretpremijerno pogleda epizodu serije koja još nije prikazana na RTCG, a tematski je vezana za Tivat. U Herceg Novom je sinoć prikazana epizoda o admiralu Marku Vojnoviću (1750-1807), dok će večeras u Tivtu biti emitovana “Boka pomorska” o kapetanu Iliji Damjanoviću (1868-1953).
Autori serije- koscenarista i reditelj Rastko Šejić, scenarista i voditelj Siniša Luković i izvršni producent Željko Komnenović sutra veče će se družiti sa Kotoranima u Kinu Boka od 18.30, gdje će biti prikazana epizoda serije posvećena kotorskom pomorcu i brodovlasniku Milošu Vukasoviću (1842-1908).
Dokumentarna TV serija „Boka pomorska“ u produkciji NVO Matica Boke iz Tivta i Udruženja „Šta hoćeš“ iz Beograda, sadrži jedanaest 45-minutnih epizoda posvećenih nekima od najznamenitijih pomoraca, brodovlasnika, pomorskih ratnika ili pomorskih preduzetnika, rodom ili djelom iz Boke. O istoriji svjedoči više od 50 relevantnih sagovornika – od istoričara, arheologa, muzejskih eksperata, književnika, istoričara umjetnosti, sveštenika, etnologa, samih pomoraca ili potomaka nekih od slavnih bokeljskih kapetana.
Serija „Boka pomorska“ emituje se premijerno počev 6.novembra, jednom nedjeljno na Drugom programu RTCG-a, sa reprizama na satelitskom kanalu javnog servisa.
Autor koncepta, reditelj: Rastko Šejić; scenarista, novinar: Siniša Luković; izvršni producent: Željko Komnenović; kompozitor: Vladimir Lešić; kinematografi: Časlav Petrović, Aleksandar Kalezić, Marko Ristić; dizajner: Zoran Mujbegović; spiker: Aleksandar Novaković
Inspekcija sigurnosti plovidbe iz Kotora, obustavila je i zabranila radove na sječenju u staro željezo hidrograđevinskog plovila „Omorika“ koji su obavljani na lokalitetu Zmijice u blizini luke Zelenika u Boki Kotorskoj.
Radovi na sječenju ovog starog broda – nekadašnjeg trajekta, počeli su prije nekoliko dana, a da vlasnik „Omorike“, kako je konstatovala inspekcijja, nije prethodno pribavio dozvolu nadležnih da taj posao obavi na pristaništu Zmijice. Po Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe, sječenje (kasiranje) dotrajalih plovila može se obavljati jedino u brodogradilišnim lukama kakve su u Crnoj Gori Bijela u opštini Herceg Novi i Bonići kod Tivta. Ukoliko se to radi na nekoj drugoj lokaciji, potrebno je da se sa rezanjem broda prethodno saglasi i posebnu dozvolu izda nadležna Lulčka kapetanija. Uz to, prilikom sječenja brodova se moraju primijeniti i posebne mjere zaštite životne sredine kako bi se spriječlilo da u more dospiju štetne materije poput zauljenih tečnosti, nafte, azbesta i ostalih sličnih problematičnih materijala sa plovila koje se kasira.
Kako je u petak prilikom kontrole utvrdio inspektor sigurnosti plovidbe, kapetan Grujica Dudić, Lučka kapetanija Kotor nije vlasniku „Omorike“, izvjesnom Miloradu Popoviću iz Podgorice, odobrila da ovaj sječenje broda obavi na Zmijicama. Stoga je inspektor Dudić izrekao zabranu izvođenja daljih radva na sječenju „Omorike“ i pozvao vlasnika broda da u ponedjeljak dođe u prostorije Inspekcije sigurnosti plovodbe u Kotoru i donese sve dokumente koje ima za taj brod. Radove na sječenju broda u Zelenici, vlasnik „Omorike“ neće smjeti da nastavi ukoliko mu ih formalno ne dozvoli Lučka kapetanija, već će brod morati da otegli na jedina mjesta gdje to legalno može uraditi – u Bijelu ili Boniće. Ipak, i to pod uslovom da se sa time saglase firme Adriatic 42, odnosno Navar koje u Bijeloj i Bonićima imaju servisne centra za jahte sa kojima nije kompatibilno sječenje u staro željezo diotrajalih trgovačkih brodova kakva je „Omorika“.
Inače, „Omotrika“ je do prije nekoliko mjeseci kao hidrograđevinsko plovilo korištena kao podrška za izvođenje je građevinskih radova na obnovi stare austrougatrske tvrđave Mamula na ostrvu lastavica na ulazu u Boku, a koju je švajcvarsko-egipatska kompanija Orascom, pretvorila u luksuzni hotel i rizort. Ovaj brod inače, nekadašnji je trajekt koji je dugo godina plovio u Hrvatskoj plod imenom „Zamošće“ u floti kompanije Mediteranska plovidba sa Korčule, da bi ga 2013. kupila i u Crnnu Goru dovela građevinska kompanija „Briv“ iz Kotora i pretvorila u hidrograđevinsko plovilo. Ovaj je stari brod narednih nekoliko godina korišten za izvođenje hidrograđevinskih radova na Crnogorskom primorju – prvenstveno tokom izgradnje marina Porto Montenegro u Tivtu i Portonovi u Kumboru, da bi ga poslije „Briv“ prodao hercegnovskoj firmi „Omorika Commerce“, a ova pod novim imenom „Omoria“ koristila kao hidrograđevinsko plovilo na Mamuli,. Kada su ovi radovi završeni, prestala je i potreba za 60 godina starim i slabo održavanim brodom, pa je „Omorika“ završila pod brenerima.
Rezanje starog trajekta Omorika
Inače, ovaj je brod dug 41,6 i širok 11 metara od 296 tona, sagrađen daleke 1962. u njemčkom brodogradilištu Husumer Schiffswerft GmbH, pod imenokm “Pidder Lyng” . Tada je ovaj trajekt plovio na liniji koja povezuje Frizijska ostrva u Sjevernome moru sa kopnom. Decet godina kasnije brod preseliio se na Jadran jer ga je 1971. kupila Mediteranska plovidba Korčula i koristila do 2010. pod imenom “Zamošće” kao trajekt koji je spajao poluostrvo Pelješac sa ostrvom Korčula na liniji Orebić-Dominče. Nakon toga brod kupuje hrvatska građevinska firma “Obšivač”, daje mu ime “Sveti Libveran” i tri godine koristi za prevoz građevinske operative između hrvatskih ostrva, da bi 2013. ovaj veteran došao u Boku jer ga je kupio kotorski “Briv” i dao mu ime “Jovan”, a potom i “Briv 1” kada ga je registrovao pod zastavom Moldavije.
U požaru koji je izbio na ovom briodu aprila 2014. kada je on korišten za izgradnju novih mula marine Porto Montrenegro u Tivtu, na “Brivu 1” je poginuo 32-godišnji radnik kompanije “Briv”, državljanin Srbije I.S. Brod je potom 2019. kupila hercvegnovska firma “Omorika” i koristila ga za podršku građevinskim radovima na Mamuli.
Zanimljivo je da je veteran čije je rezanje ovih dana bespravnio započetio na Zmijicama, svojevremeno bio i filmska zvijezda jer je ovaj brod pod imenom “Sveti Liberan” 2011. korišten prilikom snimanja filma “Venuto al Mondo” u Hrvatskoj. Završne scene tog filma u kome je glumila slavna španska glumica, oskarovka Penelope Kruz, snimljene su upravo na palubi tog trajekta.
U Opštini Herceg Novi održan je sastanak rukovodstva lokalne samouprave sa novom otpravnicom poslova u Ambasadi Republike Srbije u Crnoj Gori, Jelisavetom Čolanović i konzulom Republike Srbije u Herceg Novom, Mićom Rogovićem.
Uz predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića, o prilikama u našem gradu govorili su i predsjednik lokalne Skupštine Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur i Gradski administrator Nenad Đorđević.
Učesnici sastanka razgovarali su o više tema od značaja za grad, kao i o problemima u funkcionisanju zdravstvenih ustanova Instituta „Dr Simo Milošević“ i Bolnice Meljine, dok je fokus razgovora bio nastavak saradnje sa brojnim gradovima u Srbiji sa kojima Herceg Novi baštini tradicionalne i prijateljske odnose.
„Naredna 2023. će biti dinamična godina. Na Prazniku mimoze će nam se ponovo predstaviti Beograd, Novi Sad po prvi put, a biće i nekih iznađenja koja se spremaju za februar iduće godine. S tim u vezi, jedna od tema sastanka bilo je i uvođenje čarter letova iz Niša i Kraljeva, u periodu održavanja Praznika mimoze“, kazao je Katić.
Ono što raduje je činjenica da je Herceg Novi tradicionalno ljetovalište za brojne srpske turiste sa zabilježenim drastičnim trendom rasta, što će se svakako nastaviti i narednih godina, poručio je predsjednik Opštine.
Prema riječima Čolanović, želja Ambasade Republike Srbije je da se saradnja dodatno osnaži, iako je ona i do sada bila veoma značajna.
„Vidimo prostor i za neke nove vidove saradnje koji povezanost građana Herceg Novog i Srbije mogu dodatno da osnaže, kao što su čarter letovi u periodu održavanja Praznika mimoze. Rado ćemo zajednički planirati korake za njihovu realizaciju i biće nam zadovoljstvo da na ovaj način promovišemo saradnju između Herceg Novog i Republike Srbije“, istakla je Čolanović.
Muo, malo mjesto i župa smješteno nedaleko od Kotora, svake godine zasja posebnim sjajem u prigodi proslave svoga najvećeg sina, bl. Gracije, pustinjaka augustinskog reda.
Svečano je bilo i ove godine: župljani su se za blagdan bl. Gracije, koji se papinskom povlasticom u ovoj župi slavi 9. novembra, na sam dan blaženikova rođenja za nebo, pripremali trodnevnom duhovnom pripremom od 6. do 8. novembra koju je predvodio vlč. Mihill Gojani, župnik župe sv. Margarete u Dubravi (Bjelovarsko-križevačka biskupija). Vlč. Mihill u svojim je propovijedima tumačio dnevna liturgijska čitanja, povezujući ih s blaženikovim krjepostima, te je njihovu poruku pretočio u korisne poticaje za življenje i postizanje svetosti u svakodnevnici. Vlč. Mihill je također istaknuo važnost onih milosti za koje se posebno moli tijekom trodnevnice kao što su rast u vjeri i strahu Božjem, napredak u molitvi, ljubavi prema pokori, ljubavi prema Euharistiji…a koje su kršćanima potrebne za osnaživanje vjere i cjelovito življenje Kristova evanđelja. Nakon mise, uslijedila molitva trodnevnice koju je župnik predmolio s okupljenim vjernicima, te se pjevao himan u čast blaženika.
Večernju svetu misu predslavio je kotorski biskup mons. Ivan Štironja, u zajedništvu s biskupijskim svećenicima i vlč. Mihillom, a koncelebraciji se pridružio i fra Ivica Kyril Pavlović, novi predstojnik Franjevačkog samostana Svetoga Vlaha u Pridvorju.
Foto Kotorska biskupija
Mons. Štironja se u kratkim crtama na početku svoje homilije prisjetio života blaženog Gracije. Zahvalivši propovjedniku tijekom duhovne priprave, vlč. Gojaniju, istaknuo je kako „i današnja naša okupljanja zajedno s ovom večernjom svetom misom, nisu samo znak našega poštovanja prema blaženiku i naše pobožnosti, nego ponajprije trebao biti znak želje da se poput blaženika nadahnemo Božjom riječi i dopustimo da nas Božja mudrost zahvati i povede u visine, tamo gdje je prebivalište svih onih koji slušaju Božju riječ, čuvaju je i po njoj žive (usp. Lk 11,28).“
Govoreći o Isusovoj molitvi u kojoj Gospodin zahvaljuje što su otajstva Kraljevstva objavljena malenima, biskup Štironja je naglasio kako u intelektualnoj oholosti i umišljenosti koja je prisutna u društvu i Crkvi, nema mjesta za Isusovu i evanđeosku novost, te je potaknuo okupljene na nasljedovanje krotkosti muljanskog blaženika koji je u Isusovo ime čini čudesa: „Braćo i sestre, kao što je bl. Gracija do u detalje nasljedovao Isusa koji je „krotka i ponizna srca“, kako to čusmo u današnjem Evanđelju, tako smo i mi pozvani biti krotka i ponizna srca. To je put do Isusa, to je put do prave Istine i do pravoga života o kojemu svjedoči ovaj sveti čovjek iz Mula, naš blaženi Gracija. Utecimo mu se da nas zagovara kako bismo se i mi poput njega odrekli puta oholosti i arogancije, a prihvatili put krotkosti i poniznosti te tako izgradili dom vjere u kojemu Duh Sveti prebiva i djeluje.“
Prigodnu riječ zahvale na sudjelovanju i pomoći s organizacijom proslave na kraju mise uputio je mjesni župnik don Robert, čestitajući blagdan svim okupljenima te na osobit način svečarima koji nose ime bl. Gracije, što je osobito karakteristično za područje Boke Kotorske.
Nakon blagoslova, svećenici su se s biskupom uputili prema blaženikovom oltaru te nakon himna i molitve iskazali poštovanje njegovim svetim moćima.
Foto Kotorska biskupija
Liturgijsko pjevanje tijekom trodnevnice i župne misne predvodio je župni zbor, a na svečanoj misi pjevao je župni zbor katedrale sv. Tripuna, uz orguljsku pratnju s. Dragice Kuštre i pod ravnanjem Anđele Homen, prof.
Proslavi su uz domaće vjernike i hodočasnike iz cijele Boke prisustvovali i hodočasnici iz Splita, Dubrovnika, Omiša, Međugorja kao i drugih krajeva, a po običaju, tijekom cijelog dana su brojni štovatelji blaženog Gracije, katolici i pravoslavci, i pripadnici drugih vjeroispovijesti, pohodili crkvu kako bi iznijeli svoje molitve i potrebe.
Gangway na kruzeru Norwegian Encore urušio se dok su ga koristili putnici, pri čemu je nekoliko osoba ozlijeđeno.
Norwegian Encore ovog utorka, 8. studenog, nalazio se u luci Panama, kada se oko 13:30 sati srušio brodski siz (gangway). Ozlijeđeno je nekoliko putnika, a na mjesto nesreće ubrzo je stigla i hitna pomoć, javlja Cruise Hive.
Fotografije koje su putnici podijelili na društvenim mrežama pokazuju da se gangway srušio na pristanište. Prva pomoć pružena je ozlijeđenim putnicima, a detalji nesreće nisu potvrđeni.
Norwegian Cruise Line potvrdio je incident za Cruise Hive:
“Dana 8. studenog 2022., tijekom ticanja Norwegian Encorea u luci u Panama Cityju, srušio se brodski siz. Nekoliko gostiju zadobilo je ozljede te su odmah upućeni na liječenje u obližnju zdravstvenu ustanovu. Naš tim CARE poslan je u Panama City kako bi gostima pružio dodatnu podršku. To su sve informacije koje trenutno možemo podijeliti.”
Siz je očito postavljen prilično strmo i čini se da se savio zbog neadekvatne podloge. Gosti su se u trenutku urušavanja nalazili na sizu. Nema izvješća o oštećenju kruzera, iako su vjerojatno nastupila manja kozmetička oštećenja na mjestu gdje je siz bio pričvršćen za plovilo.
Norwegian Encore klase Breakaway-Plus, najveći je brod u floti Norwegian Cruise Linea. Brod je u nedjelju, 23. oktobra, isplovio iz Seattlea, nakon završene sezone na Aljasci. Trebao bi uploviti u Miami u nedjelju, 13. novembra, gdje će tijekom zime isplovljavati na primarno karipske itinerere od 7 noćenja.
Brod od 169.116 bruto tona ima kapacitet za 3.998 putnika i 1.735 članova posade. Brod je ušao u službu u novembru 2019. godine.
Diljem Ukrajine slavi se oslobođenje strateški važnog Hersona na jugu zemlje. Iz grada okupiranog još početkom ožujka, ruska se vojska povukla. Prešla je na istočnu obalu rijeke Dnjepar i za sobom uništila most. Ukrajinske vlasti navode da je oslobođena i gotovo cijela Mikolajivska regija. Duž granice s Bjelorusijom Ukrajina gradi betonski zid pojačan bodljikavom žicom.
Najavljivana je mjesecima, Kremlj ju je ismijavao, brojni analitičari iskazivali sumnju. Ukrajinska protuofenziva, polako i tiho, istisnula je neprijatelja iz Hersona.
Na ulicama Hersona slavlje. Nakon što su u ožujku zabranjene i uklonjene, plavo-žute dvobojnice vijore glavnim gradskim trgom. Ukrajinska vojska bez borbe je ušla u gradove i sela na desnoj obali Dnjepra.
Rusija je potvrdila potpuno povlačenje svoje vojske s desne obale Dnjepra, iako ukrajinske službe tvrde da se dio neprijateljskih vojnika koji nije uspio prijeći rijeku presvukao u civilnu odjeću. Za predsjednika Zelenskog ovo je povijesni dan.
Most Antonovski potpuno je uništen. Društvenim mrežama kruži snimka na kojoj poražena neprijateljska vojska po pontonskom mostu bježi preko rijeke. Ruski vojni vrh ističe da žele spasiti živote te da povučene vojnike planiraju premjestiti na druge bojišnice.
U selu 20 kilometara udaljenom od Hersona, okupator je za sobom ostavio cijelo skladište oružja i streljiva. Kremlj tvrdi – povlačenje iz Hersona za Moskvu nije poniženje.
Napuštanjem Hersona samo nekoliko tjedana nakon teatralnog potpisivanja aneksije, Rusija je krenula u svoj najveći poraz od početka invazije. Povlačenje iz Hersona, koji ujedno otvara i prolaz prema Krimu, za Moskvu je težak – i psihološki i strateški gubitak. A četvrta po veličini rijeka u Europi, moćni Dnjepar, sada dijeli – dvije vojske.
Povodom proslave Dana Opštine 21. novembra, lokalna uprava Tivta u saradnji sa javnim ustanovama i institucijama, lokalnim sportskim i nevladinim organizacijama i udruženjima, priređuje niz kulturnih, edukativnih, sportskih i zabavnih aktivnosti. Ovogodišnje izdanje „Novembarskih dana” u Tivtu sa prvim programima počeće već 3. novembra, i sve do kraja mjeseca obuhvatiti preko 50 različitih dešavanja.
Kalendar manifestacija čine koncerti, izložbe, pozorišne predstave, književne večeri, predavanja i edukativne radionice, te veliki broj sportskih takmičenja, turnira i programa namjenjenih najmlađima. Centralni događaj, 21. novembar – Dan Opštine Tivat biće obilježen uz tradicionalne svečanosti, koje uključuju polaganje vijenaca na spomenik Palim borcima NOR-a, svečani defile, ceremoniju predaje opštinske zastave odredu Bokeljske mornarice ispred zgrade Opštine, kolo Bokeljske mornarice na rivi Pine, i svečanu sjednicu Skupštine opštine Tivat.
U Zbirci pomorskog nasljeđa u Portu Montenegru u nedjelju 13. novembra u 19 sati biće premijerno prikazana nova dokumentarna serija “Boka pomorska” u produkciji Matice Boke.
U OJU Muzeji i galerija tokom novembra biti otvorene i dvije specijalne izložbe, posvećene obilježavanju 50 godina od osnivanja tivatske podružnice Bokeljske mornarice i bućarskog kluba “Palma 1972” iz Donje Lastve. Godišnjim koncertom 26. novembra KUD “Boka” Tivat obilježiće 45 godina postojanja, a svoj rođendan i jubilarnih 40 godina rada proslaviće i lokalni javni emiter Radio Tivat. Uz ove događaje, dane novembra uljepšaće i drugi raznovrsni kulturni, umjetnički i edukativni programi u organizaciji Centra za kulturu Tivat i Gradske biblioteke Tivat.
Osim organa lokalne uprave i opštinskih ustanova, značajno učešće u realizaciji manifestacije „Novembarski dani Tivat 2022” uzeće i tivatske vaspitno-obrazovne ustanove SMŠ Mladost, Muzička škola Tivat, OŠ “Drago Milović”, OŠ “Branko Brinić”, JPU “Bambi” Tivat, brojne nevladine organizacije i sportski klubovi.
Koncert klpe Jadran možete pratiti uživo na FB stranici Boka News-a od 19 sati
Klapa Jadran iz Tivta svečanim koncertom obilježiti će 50 godina postojanja. Koncert će održati večeras, subota 12.novembra u 19 sati u Velikoj Sali Centra za kulturu Tivat. Ulaz je slobodan.
Kao gosti klape “Jadran” nastupiti će Tedi Spalato i ansambl Toć.
Klapu „Jadran“ osnovao je 1972. godine Ivo Buljanović. Prvi sastav klape činili su Nikica Počanić, Odžić Đuro, Đurko Tripović, Vinko Sanader. Klapa je u početku nastupala po kasarnama Boke, kasnije na svim manifestacijama i paradama za praznike.
Klapa „Jadran“ se tokom godina razvija i prilagođava modernijem pjevanju a za voditelja dolazi prof. Ilija Milošević iz Kotora koji uvodi pjevanje po notama i modernije aranžmane.
Zbog rata klapa nije nastupala od 1991. do 1997. godine.
„Jadran“ je svojim nastupima oduševljavao publiku kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu.
Sadašnji sastav klape čine amateri zaljubljeni u klapsku pjesmu.
Dođite da se zabavimo i zajedno proslavimo jubilej, poručuju iz klape Jadran.
