Pulski Aquarium u petak je dobio dva važna certifikata, a istoga dana u more je, nakon devet mjeseci oporavka, puštena mala trogodišnja kornjača Viktorija.
Kad su malu kornjaču Viktoriju primili u pulski Aquarium, u rujnu prošle godine, imala je 1,3 kilograma težine i bila dugačka 21 centimetar. Sada je samo malo narasla, na 25 centimetra, a ima i kilogram više – 2,3 kilograma.
Pulski akvarij, koji je 2000. godine pokrenula biologinja Milena Mičić, trenutno je najveći akvarij u Hrvatskoj i sudjeluje u brojnim programima očuvanja, pokazujući značajnu predanost u spašavanju i rehabilitaciji morskih kornjača i plemenitih školjki pa je samo tijekom 2001. spašeno više od 180 morskih kornjača, kao i 10 plemenitih školjki.
Direktorici i osnivačici Mileni Mičić u petak su uručena dva certifikata – Friends of the Sea, kojim je potvrđeno da je to održivi aquarium u skladu s kriterijima Svjetske organizacije za održivost te pravo korištenja loga oporavilišta za morske kornjače.
Glavni cilj Svjetske organizacije za održivost (World Sustainability Organization) je poticanje razvoja tvrtki u održivom smjeru, a primitkom certifikata ‘Friend of the sea’ Aquarium Pula se obvezuje na društvenu odgovornost i aktivno uključivanje u programe uzgoja ugroženih vrsta, sve u svrhu očuvanja divljih populacija životinja te morskih ekosustava kroz vlastito poslovanje.
Pulski Aquarium tako je još jednom prepoznat od nacionalnih i međunarodnih institucija zbog provođenja aktivnosti zaštite morskih kornjača i ostalih gmazova te kritično ugroženih plemenitih periski.
Friend of the sea i – Grad Pula
Dobitnik plakete Friend of the Sea, vodećeg certifikacijskog standarda za proizvode i usluge koji poštuju i štite morski okoliš, je i Grad Pula.
Pročelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu Anja Ademi, koja je plaketu primila od osnivača i direktora Svjetske nevladine organizacije za održivost Paola Braya, rekla je kako Grad Pula kontinuirano uvodi održiva rješenja, koja dugoročno pridonose neposrednom unaprjeđenju stanja okoliša i dodatnom podizanju kvalitete života. Osim uspostave i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, zelenog modela odvodnje oborinskih voda u urbanom okruženju, formiranja kišnih vrtova i podzemnih retencija, tu je i nabava i prometovanje novih ekoloških autobusa na stlačeni prirodni plin i drugo.
Peti po redu mediteranska fešta Srdelada 2022. biće održana u nedjelju, 19. juna 2022. godine u Budvi sa početkom u 20.30 sati u Gradskoj kafani hotela Mogren, a u organizaciji NVO Feral.
U muzičkom dijelu programa će nastupiti Gradska muzika Budva i klapa Stari kapetan.
Riječ je o događaju koji promoviše mediteransku, lokalnu kulturu i kuhinju, i podrazumijeva degustaciju raznovrsnih jela čiji je osnovni sastojak srdela. Srdela zauzima istaknuto mjesto u kulturnoj istoriji Budve i Mediterana, a u narodu je poznata kao sirotinjska majka, jer je u vremenima gladi i oskudice bila osnovna prehrambena namirnica. Budvani su srdelu najčešće jeli usoljenu, jer je tako mogla dugo da traje, ali su osmišljavali i raznovrsne recepte da im ne bi dosadila.
Društvo Feral ovim događajem srdelu stavlja na pjedastal mediteranske gastronomije, dajući joj mjesto koje joj pripada. Takođe se akcenat stavlja na lokalnu gastronomiju, namirnice i načine pripreme, koja kao grad i turistička destinacija Budva treba da njeguje zbog autentičnosti i prepoznatljivosti, ali i njegovanja kulturnog nasleđa.
Ustanove, organizacije i firme koje su podržale događaj su Opština Budva, kompanije Rokler i Sanraf, Talas M, brending agencija Unibrend, Turistička organizacija Budve, Komunalno Budva, Akademija znanja, HTP Miločer, HG Budvanska rivijera i hotel Mogren.
Srdelada 2022. foto Boka News
Srdelada se održava već četiri godine zaredom (2017. i 2018, 2019. i 2021.) kada je bila dobro posjećena i dobila je pozitivne kritike, kako od mještana, tako i od gostiju, koji su imali priliku da okuse i osjete duh Budve kao autentičnog Mediteranskog mjesta.
NVO Feral je aktivan od 2015. godine i bavi se promocijom mediteranskog kulturnog nasleđa, osnaživanjem lokalne zajednice i podrškom razvoja mladih kroz raznovrsne oblike umjetničkog i kulturnog izražavanja, organizaciju izložbi, predstava, muzičkih događaja i književno-poetskih večeri.
Glavni opskrbnim plinovodom Sjeverni tok 1, kojim Evropa dobiva plin od Rusije teče sve manje plina. Moskva koristi plin kao iznimno učinkovito oružje u gospodarskom ratu s Europom, a kako sada stvari stoje ove jeseni nitko neće pitati koliko plin košta, nego hoće li ga uopće biti. Loše vijesti stižu i iz SAD-a koji ipak neće moći brodovima dovesti dovoljno LNG-a da namiri cijelu EU.
Cijena plina na europskom tržištu u Nizozemskoj (TTF) u srijedu je skočila čak 24 posto nakon što je američka kompanija Freeport objavila da se veliki kvar na njezinom postrojenju za ukapljivanje plina u Teksasu neće moći otkloniti sve do rujna. Budući da se dvije trećine proizvodnje iz Freeporta izvozi u Europu, dotok američkog plina smanjit će se ne samo u sljedeća tri mjeseca, nego do kraja godine, dokad postrojenje neće moći raditi punom snagom. Freeport ima 17 posto američkih kapaciteta za ukapljivanje plina, javlja Novi list.
Da stvar bude gora, ruski Gazprom je u utorak objavio rezanje isporuka plina Njemačkoj za 40 posto, putem starog cjevovoda Sjeverni tok. Dan kasnije, kompanija ENI je objavila da je primila obavijest Gazproma o smanjenju isporuka plina Italiji za 15 posto. Gazprom je prije toga zatvorio ventile Poljskoj, Bugarskoj i Finskoj jer, za razliku od Njemačke, Italije i ostalih zemalja, nisu pristale plaćati plin u rubljima. Tome treba dodati da je početkom svibnja Ukrajina zatvorila trećinu svojih kapaciteta kojima ruski plin dolazi u Europu, tvrdeći da ih neće pustiti u rad sve dok su pod okupacijom ruskih snaga.
Ukratko, u ovom trenutku dva najveća plinovoda koja dovode ruski plin u Europu, putem Ukrajine i Njemačke, rade kapacitetom smanjenim za 30 do 40 posto, dok je treći cjevovod – onaj koji prolazi Poljskom – izvan pogona jer Varšava, ne želi plaćati plin u rubljama.
Njemačka javnost bila je šokirana kad je čula da su joj Rusi odlučili smanjiti dnevne isporuke plina sa 167 na 100 milijardi prostornih metara. Gazprom je tu odluku obrazložio time što Rusima još nisu vraćene kompresorske postaje nužne za normalno funkcioniranje plinovoda, koje se nalaze na remontu u Njemačkoj kod Siemensa. Dok se to ne dogodi, prema Gazpromu, plinovod Sjeverni tok 1 neće moći raditi punim kapacitetom. Siemens Energy na to je odgovorio da kompresorske postaje ne može vratiti jer su proslijeđene na remont u Montreal, gdje su zapele zbog sankcija koje Kanada provodi protiv Rusije. Njemački vicekancelar Robert Habeck, međutim, misli da odgovornost leži na Rusiji koja putem Gazproma pokušava izvršiti pritisak na njegovu zemlju.
Prema ocjeni televizije Deutsche Welle, smanjenje dotoka plina u Njemačku neće imati kratkoročnih posljedica jer blizu je ljeto i potrošnja je pala. Međutim, to bi moglo otežati osiguravanje dovoljnih količina plina za iduću zimu, dao je do znanja DW.
Skladišta plina u članicama Europske unije nakon završetka ogrjevne sezone uglavnom su ispražnjena, a do studenoga trebala bi se popuniti do razine od 90 posto, prema preporuci Europske komisije. Istodobno, Njemačka i ostale članice EU-a objavile su da namjeravaju do kraja ove godine smanjiti uvoz plina iz Rusije za dvije trećine, kako bi se do 2027. postupno riješile energetske ovisnosti o Moskvi i kaznile je zbog agresije na Ukrajinu, piše Novi list.
Mnoge zemlje, uključujući Njemačku, imaju u ladici planove za izvanredne situacije u slučaju nestašice plina, koja se sljedeće zime čini sve izvjesnijom. Prema tim planovima, energetske kompanije u slučaju potrebe najprije bi obustavile plin velikim industrijskim potrošačima, dok bi građane nastojale poštedjeti od restrikcija kako bi njihovi domovi ostali zagrijani.
Ipak, vlade već sada preporučuju građanima štednju energije. Brojni europski mediji bave se izračunima koliko se struje i plina može uštedjeti ako se na klimatizacijskim uređajima temperatura ovog ljeta povisi za stupanj-dva i ako se grijanje na radijatorima od jeseni spusti ispod 20 stupnjeva Celzijevih. Budući da se iz plina proizvodi i dio električne energije, svaka ušteda struje tijekom ljeta, kažu, omogućit će više energije tokom zime.
Kompanija Crnogorska plovidba (CP) iz Kotora sklopila je ugovor o vremenskom najmu (time charter) za svoj brod „Kotor“ sa jednim unajmiteljem iz SAD, po cijeni nešto većoj od 20.000 dolara na dan.
Potvrđeno je to iz menadžmenta ove džavne pomorske kompanije, uz napomenu da će „Kotor“ za novog unamljitelja početi da plovi već od naredne nedjelje, čim brod izađe iz brodogradilišta Jalova u Turskoj u kome se upravo privodi kraju njegov remont, dokovanje i tzv. petogodišnja obnova klase.
„Na „Kotoru“ su u proteklih mjesec ana Turskoj završeni skorio svi planirani i neophodni remontni radovi na brodskom trupu, mašinskom kompleksu, instalacijama, štivama i palubnoj opremi, a koje su nadgledali i ispektori klasifikacionog društva Bureau Veritas koje je brodu obnovilo tzv. klasu, odnosno produžilo važenja papira o tehničkoj ispravnosti za plovidbu za narednih pet godina. Pored toga, tokom remontra na brod je ugrađen i novi sistem za tretman balastnih voda UV i infracrvenim zracima, ašto je obaveza za ugradnju na sve brodove po međunarodnim konvencijama, pa računamo da će nas kompletan remont koštati preko milion eura“- kazao nam je sagovornik iz menadžmenta CP.
Pored posade broda kojim komanduje kapetan duge plovidbe Vido Perović, dokovanje i remont „Kotora“ u Turskoj nadgledao je i tehnički direktor CP, kao i dvojica članova Odbora direktora te kompanije koji su po struci mašinski i inženjeri brodogradnje, a kako bi se učinilo sve da se na brodu najjeftinije i najefikasnije, otklone razni tehnički i nedostraci uzrokovani lošijim odžavanjem proteklih godina.
Kompanija je novac za remont odnosno obevezni petogodišnji tzv. dry dock and special survey „Kotora“ obezbijedila iz sopstvenih sredstava, kao što je to uspjela da uradi i sa novcem za predstojeću uplatu redovne polugodišnje rate kineskoj Exim banci, za gradnju i kupovinu „Kotora“ i njegovpog blizanca, broda „Dvadesetprvi maj“ u šangajskom brodogradilištu 2012.godine. Ta rata Kinezima će biti uplaćena do kraja mjeseca.
CP je zbog lošeg poslovanja kompanije za vrijeme bivšeg DPS-SD-BS menadžmenta u nekadašnjim Odborima direktora te firme, u proteklom periodu najčešće nije mogla sama da uplaćuje polugodišnje rate u iznosima od po 2,62 miliona dolara za otplatu kineskog kredita, pa je to u njeno ime kao garant, činila država. Međutim, stvari su se u pomorksoj kompaniji iz Kotora drastično promijenile na bolje od prošle godine kada je imenovan akteelni Odbor direktora kojeg čine kapetan duge plovidbe Jovo Lazarevič kao predsjednik i članovi Vojislav Ilić, Damir Stojanović, Željko Dedijer i Nemanja Petrović CP je lani redefinisala odnose sa dotadašnjim dugogodišnjim iskljuličivim unajmiteljem njenih brodova – kompanijom „Sea Pioneer“ iz Londona i za između dva ipo i tri puta, povećala najamnine po kojima su „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ plovili u time charteru za tog partnera. Stoga je CP lani izašla iz višegodišnijih gubitala i poslovnu godinu okončala sa skromnom dobiti, a kompanija je u januaru ove godine, mogla sama iz sopstvene zarade, da Kinezima plati prvu ratu kredita za 2022 u iznosu od 2,62 miliona dolara, a isto će sada učiniti i sa drugom ovogodišnjom ratom u istom iznosu.
„Najviše nas međutim, raduje što smo uz pomoć jednog američkog brokera i svesrdnu podršku menadžmenta čuvene bokeljske privatne brodarske kompaniuje „Dabinović Shipping“ iz Monaka za koju taj broker najčešće radi, uspjeli da napravimo vrlo dobar anaržman za brod „Kotor“ sa novim unajmiteljej iz SAD. Brod je zakljulen u time charetr na godinu dana uz dnevnu najamninu nešto veću od 20.000 dolara sa ugovorenim područjem Sjeverni Atlantik-Mediteran za tzv. redelivery, odnosno vračanje broda vlasniku kada najam istekne, kao i sa ugovorebnom brzinom plovidbe od „oko 13 čvorova“ što nam potpuno odgovara s obzirom na stanje i tehničke mogućnosti broda“ – kazao nam je sagovornik iz vrha CP koji iz poslovnih razkloga, nije želio da saopšti ime novog unajmitelja broda „Kotora“, napominjući samo da je riječ o mnogo renomiranijoj kompaniji od „Sea Pioneera“ za koga je ovaj brod plovio u proteklih deset godina.
Jendogodišnji time charter tzv. handy size bulkcarriera kakav je „Kotor“ za preko 20.000 dolara dnevno se može smatrati vrlo dobrim poslom, imajući u vidu činjenicu da vozarine na svjetskom tržištu za takav tip brodova za prevoz rasutog tereta su već neko vrijeme u laganom, ali stabilnom opadanju. To uzrokuje činjenicu da se neki bulkeri od 35.000 tona kakav je „Kotor“ trenutno već ugovaraju i na kraće periode za samo jedno putovanje (a ne na duže vrijeme kao u slučaju tog broda CP na godinu dana) i po značajnoj nižoj vozarini od ove koju CP ima sa novim unajmiteljem iz SAD.
Drugi brod CP, „Dvadesetprvi maj“ trenutno plovi iz njemačkeluke Roštok za zapadnu Afriku, a on je jopšu najmu „Sea Pioneera“ i to po cijenu od 18.200 dolara na dan. Brodu ovaj najam ističe krajem jula, a u avgustu i „Dadesetprvom maju“ ističu papiri, pa i on mora na redovni petogodišnji remont, dokovanje i pregled od klasifikacionog društva. U CP računaju da će i novac za remont ovog broda kompanija moći da obezbijedi iz sopstvenih sredstva, a što bi uz već završeni remont i obnovu klase „Kotora“ i plaćene obje ovogodišnje rate kredita Kinezima, značilo vrlo dobru perspektivu za kompaniju u narednom periodu.
Tivatskoj policiji je sinoć oko 22 sata prijavljena upotreba vatrenog oružja, u bašti jednog ugostiteljskog objekta u turističkom kompleksu Porto Monteregro u tom gradu, a radi se na utvrđivanju okolnosti ovog događaja – saopšteno je iz Uprave policije.
Na terenu je izvršen uviđaj, te upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
– U odnosu na okolnosti ovoga događaja od više osoba prikupljena su obavještenja na zapisnik. U saradnji sa postupajućim tužiocem policijski službenici preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti i činjenica i rasvjetljavanju događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena – rekli su iz UP.
Prošle sedmice mladom splitskom pomorcu izgubio se svaki trag. Toni Jurišić 35-godišnji je Splićanin koji je nestao na području Atlantskog oceana između Gibraltara i Trinidad i Tobaga.
Jurišić je nestao s broda na kojem je plovio u svojstvu člana posade odnosno mornara, a posljednji put je viđen 10. lipnja otkad mu se gubi svaki trag.
Njegov nestanak objavljen je na stranici NENO, a tamo su navedeni i neki detalji koji bi mogli pomoći kod raspoznavanja, prenosi Slobodna Dalmacija.
Policija traži informacije
Toni je visok otprilike 180 centimetara i srednje je građe, kosa i oči su mu kestenjaste, a lice ovalno.
Ako je vjerovati njegovim objavama na društvenim mrežama, Jurišić ima i titulu prvostupnika koji je svoju diplomu stekao na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a na brodu je obnašao dužnost drugog časnika za poznatu kompaniju TMS Cardiff Gas. Riječ je o korporaciji koja svoje urede ima u Grčkoj i koja je osnovana 2011. godine, a trenutno upravlja LNG flotom od 16 plovila. Vjeruje se kako je Toni u trenutku nestanka radio na jednom od tih brodova.
– U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr – mole iz policije, a njegov nestanak vodi PU splitsko – dalmatinska.
Jedeilica iz Boke Kotorske, Maxi Jena MM na čelu sa skiperom Milošem Radonjićem, proteklog vikenda učestvovao je na 23. Fiumanci i osvojio drugo mjesto, prošavši kroz cilj dva minuta nakon ovogodišnjeg pobjednika, broda Portopiccolo Presecco Doc.
Posada Maxi Jene MM je pretrpjela dosta štete tokom regate, ali ih to nije spriječilo da budu konkuretni do samog kraja. Za razliku od prošle godine kada su vremenski uslovi išli na ruku našoj posadi u Rijeci, ove godine regatu je obilježio promjenljiv i jak vjetar, što i svjedoči rekordno vrijeme prvoplasiranog – nešto manje od sat vremena, kazao je za naš portal Miloš Radonjić.
Maxi Jena MM
Na ovogodišnjoj Fiumanci je bilo prijavljeno 163. broda, što je regatu učinilo pravim festivalom jedrenja. U sklopu regate se održala i “novinarska regata” gdje su ne međusobno takmičili predstavnici hrvatskih medija.
Maxi Jena MM
Sledeća regata je Mrdujska regata u Splitu, na kojoj će crnogorska ekipa braniti prošlogodišnji trofej.
Zabrana izvođenja građevinskih radova na području opštine Tivat tokom ljetnje turističke sezone, trajaće od 1. jula do 15. septembra 2022. godine, na osnovu istoimene skupštinske odluke.
“U ovom periodu zabranjeno je započinjanje i izvođenje građevinskih radova, koji obuhvataju gradnju i rekonstrukciju objekata i raskopavanje javnih površina”- saopštemo je danas iz Opštine Tivat.
Napomenuli su da će službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat u narednom periodu obilaziti investitore na otvorenim gradilištima u cilju blagovremenog upoznavanja sa odredbama pomenute odluke.
“Investitor je dužan da gradilište zatvori na način kojim će se obezbjediti nesmetani saobraćaj, bezbjednost lica, susjednih objekata i okoline i postavi neprozirne zaštitne ograde oko gradilišta”- stoji u saopštenju.
Od sezonske zabrane izvođenja građevinskih radova zbog značaja tih investiciaj za državu Crnu Goru, izuzetno su radovi koji se izvode na izgradnji turističkih rizorta Porto Montenegro i Luštica Bay.
Svečano otvaranje samostalne izložbe “Luminescence” autora Gioni David Parra biće organizovano u ponedjeljak 20. juna u 20h u galeriji Cris Contini Contemporary u Porto Montenegru, uz prisustvo autora.
Nakon prestižne galerije u Londonu, Cris Contini Contemporary je prošle godine otvorio svoj drugi izložbeni prostor u prelijepom Bokokotorskom zalivu. Izložba “Luminescence” biće prilika da se predstave najnoviji radovi umjetnika Gioni David Parra-e i ilustruje put koji ga je svrstao među najzanimljivije savremene vajare.
Umjetničko istraživanje ovog vajara, rođenog u Pizi 1962. godine, potiče od proučavanja duhovnih principa koji spajaju i kombinuju materiju i svjetlost. Materijal njegovih radova je mermer, rađen sa velikom vještinom da istražuje potencijal njegovih beskonačnih aspekata i interakcije sa svjetlošću. Ovaj materijal umjetnik koristi u svim svojim hromatskim deklinacijama, koje su obrađene i pretočene u plastične elemente i ritmičke paradigme apstraktnog izvođenja. Mermer, često u kombinaciji sa drugim dragocjenim materijalima kao što su zlatni listovi, stvara ono što sam umjetnik definiše kao ‘bladelight’, oštrice svjetlosti koje se mogu sklopiti, prilagođavaju prostoru i uvijek su obnovljive.
Cilj umjetnika je da izmjeni normalnu koncepciju ovog materijala koji predstavlja jasne i važne klasične korijene, eliminišući ideju monumentalnosti. Gioni David Parra stvara novu i originalnu skulpturalnu azbuku koju karakteriše snažna potraga za harmonijom. Pukotine mermera su otvaranje nove dimenzije koju karakteriše savršeno izražena ravnoteža između praznog i punog, između svjetlosti i sjenke.
CRIS CONTINI CONTEMPORARY
Međunarodnu galeriju Cris Contini Contemporary osnovali su 2018. Cristian Contini i Fulvio Granocchia. Smještena u srcu Londona, u samom centru Maifair-a, nedavno je otvorena i nova Galerija u Tivtu, u Porto Montenegru.
Cris Contini Contemporary nudi kolekcionarima iz cijelog svijeta pristup eklektičnom i multikulturalnom portfoliju umjetnika: od velikih modernih majstora kao što su Pablo Picasso, Lucio Fontana, Andy Warhol i Robert Indiana do najcenjenijih savremenih umjetnika kao što su David Begbie, Endless, Antonio Freiles, Michelangelo Galliani, Ferruccio Gard, Gioni David Parra, Lorenzo Puglisi i mnogi drugi.
