U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, registrovana 693 slučaja infekcije korona virusom, dok u istom periodu nije registrovan nijedan smrtni ishod, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz IJZ navode kako je analizirano nešto više od 1.700 uzoraka, od kojih su 693 bila pozitivna na prisustvo Sars Cov-2 virusa.
Kako su saopštili, u posljednja 24 sata oporavilo se 368 pacijenata, pa je u našoj zemlji sada korona virusom zaraženo nešto više od 3.500 osoba.
Najveći broj novoinficiranih je u Podgorici – 242, što je za oko 80-ak više u odnosu na jučerašnji dan.
Nakon Podgorice, najviše novopozitivnih je u Baru – 71, slijedi Kotor sa 57, te Nikšić sa 53 slučaja infekcije, dok Budva i Ulcinj imaju po 49 novih slučajeva infekcije.
Državljanka Kazahstana zadobila je teže, a njena kćerka lakše tjelesne povrede u saobraćajnoj nezgodi koja se nešto prije 12 sati desila na Jadranskoj magistrali u Lepetanima kod Tivta.
Iz za sada neutvrđenih razloga u neposrednoj blizini ulaza ma trajektno pristanište u Lepetanima, na mjestu gdje postoje tri saobraćajne trake, direktno su se sudarili “mini” kabriolet tivatskih tablica i “audi” švajcarskih tablica.
Povrijeđeni turisti iz Kazahstana bili su u “miniju” koji se kretao iz pravca Tivta prema Lepetanima, dok su u “audiju” koji je je nailazio iz suprotnog, odnosno pravca trajektnog pristaništa prema Tivtu, bili švajcarski državljani albanskog porijekla.
Putnici u “audiju” prošli su bez povreda, dok je teže povrijeđena državljanka Kazahstana prebačena u Opštu bolnicu Kotor.
O nezgodi je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru koje vrši uviđaj zajedno sa pripadnicima tivatske policije.
Sudar – Lepetane
Na licu mjesta su i tivatski vatrogasci koji regulišu saobraćaj jer se on zbog uviđaja, trenutno obavlja naizmjenično jednom trakom.
Samo par dana nakon osvajanja Vimbldona, najpoznatiji teniser na svijetu, Novak Đoković boravi u Kotoru.
On je ovom prilikom svojim prisustvom pružio podršku navijačima VPK Primorac i FK Bokelj, Beštijama, a vjerujemo da njima ova podrška puno znači posebno kada se uzme u obzir organizacija proslave povodom stogodišnjice ova dva kluba i trud koji navijači poslednjih mjeseci ulažu u istu.
Novak Đoković u Kotoru
Proslava će u organizaciji Opštine Kotor i uz nesebičnu pomoć i podršku Beštija biti održana 28. jula na otvorenom bazenu, 29. jula na stadionu FK Bokelj i 30. jula na glavnom gradskom trgu.
NVO ‘’Medaur’’ Risan – Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna organizuje “VEČE JAZZ-A” u subotu 16.jula u 21 sat u Risnu.
Koncert će se održati u dvorištu palate Ivelić i nastupiće džez duo Sanja Raičković, vokal i Milorad Šule Jovović, klavijaturista.
Sanja Raičković je diplomirala teoretski odsjek na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Preko 20 godina nastupa kao vokalni izvođač sa najboljim crnogorskim muzičarima. Nastupala je na svim džez festivalima i radionicama u Crnoj Gori, pozorišnim festivalima, televizijskim emisijama i projektima, a ostvarila je saradnju i sa istaknutim muzičarima iz inostranstva i regiona. Radila je kao muzički urednik u radiju, godinama kao profesor muzičke kulture.
Milorad Šule Jovović je završio Muzičku akademiju na Cetinju. Poznat je kao vođa prvog crnogorskog džez sastava „Piva džez band“, kroz koji su prošli skoro svi crnogorski džez muzičari. Podgorički džez gitarista, radi kao profesor na izbornom predmetu džez u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici. Svira razne stilove od bluza, svinga, be-bop-a, do hard bop-a i funk-a. Učestvovao je u raznovrsnim muzičkim projektima i sarađivao sa mnogim uglednim kolegama iz svijeta džez muzike, među kojima su i oni internacionalnog kalibra.
Pozivamo sve zainteresovane da zabave uz prijatne zvuke džez muzike, poručuju iz NVO “Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna.
Kanader koji je sudjelovao u gašenju šumskog požara u Portugalu srušio se u petak predvečer blizu Vila Nove de Foz Coe, u okrugu Guardi, na sjeveru, pri čemu je poginuo pilot zrakoplova u kojemu nije bilo drugih ljudi, priopćila je civilna zaštita.
“Zasad nemamo pojedinosti o tome što se dogodilo”, rekao je novinarima nacionalni zapovjednik civilne zaštite Andre Fernandes. Zrakoplov je bio srednje veličine, tipa FireBoss. “S nevjericom sam primio vijest o pogibiji pilota zrakoplova koji se srušio tokom gašenja požara”, reagirao je portugalski premijer Antonio Costa na Twitteru.
U Portugalu, gdje već tjedan dana vladaju velike vrućine, buknuo je niz požara, a spasilačka služba je u petak navečer izvijestila o desetak aktivnih požara koje gasi više od 900 vatrogasaca. Istodobno, također na sjeveru Portugala, hara velik požar u općini Baiao, brežuljkastom kraju u okrugu Portu, uzvodno od Doura, velike rijeke koja njime prolazi. Na prilazima selu Eirizu vatra polako napreduje prema zavojitoj cesti, ali vjetar puše lagano i u smjeru suprotnom od kuća.
“Svake godine u ovo vrijeme ovdje imamo požare, ali ne ovako velike”, rekla je jedna stanovnica za AFP. Prije nego je u petak lagano pala, temperatura je dan ranije dosegnula 47 stupnjeva na sjeveru Portugala, što je najviša vrijednost izmjerena u julu u ovoj zemlji.
Od početka 2022. u Portugalu je izgorjelo nešto više od 30.000 ha, što je najviše na dan 15. srpnja od 2017., godine koju su obilježili smrtonosni požari u kojima su poginule stotine ljudi. U Grčkoj su u srijedu u padu helikoptera u more poginula dva člana posade helikoptera koji je sudjelovao u gašenju šumskog požara na otoku Samosu.
Predstavljanjem monografije na svečanosti u cavtatskom Hotelu Croatia Zračna luka Dubrovnik proslavila je u četvrtak 60 godina djelovanja.
Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić istaknuo je kako ZLD predstavljaju zaposlenici, trenutno njih više od 600, od kojih je većina iz Konavala.
„Ponosni smo na tu činjenicu. Zračna luka je motor ovog kraja. I u prošlosti i danas omogućila je pristojnu egzistenciju mnogim obiteljima juga Hrvatske. Zahvalni smo na pomoći i izvrsnoj suradnji s vlasnicima: Vladom RH, Dubrovačko-neretvanskom županijom, Gradom Dubrovnikom i Općinom Konavle“, rekao je Luetić i dodao kako sve što je stvoreno u 60 godina nije čin pojedinca, već zasluga svih djelatnika.
„Nije zaludu ono što piše u Kneževom dvoru: ‘Zaboravite privatno i brinite o javnom’“, poručio je Luetić.
Načelnik Općine Konavle Božo Lasić istaknuo je kako o Zračnoj luci Dubrovnik neposredno ovisi 1100 ljudi i njihovih obitelji.
„Hvala vam što ste u najtežim trenucima nakon Domovinskog rata bili socijalno osjetljivi i zadržali stalne i sezonske zaposlenike. Shvatili ste situaciju i odradili vrhunski posao u obnovi nakon rata“, rekao je Lasić.
Autor monografije Mario Raguž rekao je kako je riječ o svojevrsnom nastavku dvije prethodne monografije o ZLD.
„Prva monografija 2006. bila je opsežnija, s temom 70 godina povijesti organiziranog letenja na dubrovačkom području. U svim smo se monografijama dotakli i ‘prapovijesti’, odnosno prvih zrakoplova u Dubrovniku još 1913. godine. Jedni smo od rijetkih koji znamo kad se to točno dogodilo“, izjavio je Raguž i dodao kako monografija u tri dijela donosi povijest ZLD, uz velik broj arhivskih fotografija.
Na svečanosti su govorili i izaslanik premijera državni tajnik Alen Gospočić, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić.
Prvi hidroavion u Dubrovnik sletio još 1913. – rekordna 2019.
Prve letove za Dubrovnik ostvarivali su hidroavioni u vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije, a prvi je sletio 1913. godine na dubrovačku plažu Banje.
Odluka o izgradnji Zračne luke Dubrovnik na lokaciji u Močićima donesena je nakon čestih izlijevanja rijeke Ljute koje je onemogućavalo slijetanje na stariju travnatu pistu, koja je otvorena 1936. u Konavoskom polju kod Popovića i Grude.
Pista u Močićima je izgrađena 1962. godine, a razvitkom turizma povećavao se promet pa je u prvih devet godina porastao za devet puta. Milijun putnika ZLD prvi je put ostvarila 1978. godine, a 1987. je ostvareno gotovo 1,7 milijuna putnika. S 3300 metara bila je to najduža poletno-slijetna staza u Jugoslaviji.
U srpsko-crnogorskoj agresiji 1991. promet je prekinut, a ZLD opljačkana i uništena. Već 1992. ZLD je oslobođena i započinje mukotrpna i dugogodišnja obnova. Tek 2005. ostvaruje se opet promet od milijun putnika, a 2015. premašen je promet iz najbolje prijeratne godine. Rekordna je godina bila 2019., kad je ostvareno gotovo 3 milijuna putnika.
Iako se očekivalo da će i 2020. biti rekordna, pandemija koronavirusa u ožujku je zatvorila Zračnu luku Dubrovnik pa je do kraja godine ostvareno svega 11 posto prometa iz 2019. Oporavak je uslijedio 2021. s ostvarenih 30 posto prometa iz 2019. dok je 2022. donijela novi rast te je trenutno ZLD na 80 posto prometa iz 2019.
TV urednik i voditelj popularnog političkog talk show na HRT-u, Nedjeljom u 2, Aleksandar Stanković, boravi u Crnoj Gori, gdje zajedno sa snimateljima u okviru putopisa Vjetar u kosi, bilježi najljepše kadrove, zanimljive ljude i talente iz Crne Gore.
Poznatu ekipu iz Hrvatske ugostio je i ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, koji se zahvalio na posjeti i goste uvjerio da će susret sa Crnom Gorom biti doživljaj koji će pamtiti.
Iz resornog Ministarstva je saopšteno da je Đurović pozvao Stankovića i ekipu da posjete sve regije Crne Gore, jer je svaka ponaosob priča za sebe i utisak koji se ne smije propustiti.
„Tokom susreta Stanković i ekipa HRT-a nijesu krili oduševljenje Crnom Gorom, odnosno dijelom koji su za prethodnih par dana uspjeli da obiđu, govoreći o njima kao djelovima zaista divlje i netaknute ljepote“, navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da su oni, za početak tog živopisnog putovanja izabrali sjever Crne Gore, gdje su se susreli sa veličanstvenim kanjonima rijeka Pive i Tare, mostom na Đurđevića Tari, kao i gordim Durmitorom.
„Ljepote Crne Gore su ih vodile dalje ka Lovćenu, gdje je ispunjena jedna od želja TV voditelja, a to je posjeta Mauzoleju Petra II Petrovića Njegoša“, dodaje se u saopštenju.
Ova poznata ekipa nastavlja dalje zanimljivo putovanje. Ljepote i zanimljivosti Crne Gore uhvaćene objektivnom ove poznate ekipe i njihovim ličnim doživljajem praćeni su kratkim opisima, fotografijama i video zapisima na društvenim mrežama i brojim pozitivnim komentarima crnogorskih turista, a cijeli serijal o Crnoj Gori biće predstavljen u putopisu Vjetar u kosi.
Svjetionik, akvatorijum i nebo iznad turističkog rizorta Luštice Bay u Krtolima kod Tivta , i ove godine, biće pozornica igre zvuka i svjetlosti – Luštica Bay Lightwave 2.0 (Festival svjetlosti) zakazan je od 16. do 23. jula, kao jedna od glavnih atrakcija u zalivu Boke Kotorske.
„Impresivna igra muzike i svjetlosti, zabava je za sve članove familije, koji će uživati sa bilo koje lokacije Luštice Bay“- saopteno je tim povodom iz Luštice Bay.
Glavna pozornica za drugu ediciju svjetlosnog festivala biće lukobrani i svjetionik Luštice Bay koji osvjetljavaju more i kopno, talase i nebo, pružajući nezaboravan doživljaj svakom posjetiocu. Atraktivna predstava kroz igru svjetlosti i lasera biće popraćena muzičkim kompozicijama. Izuzetan audio-vizuelni spektakl na otvorenom privući će pažnju svakog gosta, posjetioca i nautičara sa jahti u zalivu Trašte.
Luštica Bay
„Druga edicija svjetlosnog spektakla koji je prošle godine oduševio brojne posjetioce, potvrđuje premijum poziciju našeg zaliva kada su u pitanju novi oblici zabave za sva čula – iznova nudimo nove trenutke za uspomene koje ćemo zajedno stvarati i kreirati najupečatljiviji momenat ljeta.“- ističe Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija u Luštici Bay.
Atraktivna parada svjetlosnih talasa, boja i oblika u 3D formatu nastavlja se svake večeri od 16. do 23. jula, uz odgovarajuće muzičke kompozicije različitih stilova kao praznik koji će se moći vidjeti daleko sa pučine i kopna.
Naučnici iz italijanske ekološke organizacije “Prijatelj mora” (projekat Svjetske organizacije održivosti) na temelju istraživanja utvrdili su da brodovi tokom plovidbe svake godine iz nemara ubiju oko 20.000 kitova u vodama širom svijeta.
Studija navodi da trgovački brodovi najviše štete populaciji kitova koji su još 2016. godine proglašeni ugroženom vrstom. Prema podacima, u posljednjih 20 godina broj kitova u morima i okeanima se prepolovio. Uginuli kitovi ne tonu, nego ih struje uglavnom odnose na obale pa se uzrok smrti može lako utvrditi.
Godine 2021. pokrenuta je kampanja za zaštitu kitova zbog zabrinutosti zbog povećanja broja smrtnih slučajeva u sudaru dok se globalni brodski prijevoz nastavlja širiti.
Program „Prijatelj mora” ima za cilj motivirati brodare da smanje rizik od udara kitova. Oznaka „Siguran za kitove” dodjeljuje se onim brodovima koji provode mjere za sprječavanje udara kitova: kombinaciju termalnih kamera, sastava za online dojavu, promjene u brodskim rutama i ima za cilj privući dalju kritičku svijest i podstaknuti kolektivni dijalog prema osmišljavanju učinkovitih rješenja, te u konačnici nužnih promjena u pomorskoj industriji.
Nedavno je MSC Cruises dobio nagradu za održive kruzere zahvaljujući rigoroznoj primeni opipljivih mera za zaštitu ugroženih populacija kitova od sudara sa brodovima.
Mjesto na kojem Morsko Dobro ucrtalo privremenu halu od 1.300 kvadarata za vodni terminal aerodroma
Javno preduzeće za upravlanje morskim dobrom Crne Gore (JPMD) u projekat uređenja privremenog objekta tzv.vodnog terminal Aerodroma Tivat krenulo je na osnovu doogovora sa ministarstvom kojeg u Vladi Crne Gore vodi potpredsjednica URA Ana Novaković-Đurović, a ne na osnovu važeće prostorno-planske dokumentacije i propisa koji regulišu tu oblast.
Proizilazi to iz odgovora koje su “Vijesti” dobile na set pitanja što smo ih JPMD postavili u vezi investicije vrijedne tridesetak hiljada eura koje ta državna firma mimo svog oficijelnog Programa upotrebe sredstava JPMD tza 2022. trenutno gradi na lokaciji Blato (Kukoljina) u Tivtu, neposredno uz prag piste 14 Aerodroma Tivat.
Iz JPMD su kazali da je ”u cilju povećanja nivoa usluge pristupa, odnosno, dolazaka i odlazaka sa aerodroma u Tivtu, rasterećenja drumskog saobraćaja i bržeg prevoza putnika koji borave na Crnogorskoj obali, u sjevernoj zoni obuhvata Državne studije lokacije “Aerodrom Tivat” – Sektor 24, u blizini ušća rijeke Gradiošnice, planiran je vodni terminal.”
“Kako se na potezu, gdje je planiran Vodni terminal, do danas, nije pristupilo izgradnji istog, JPMD Crne Gore, a prethodno u dogovoru sa resornim Ministarsvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Vladom Crne Gore, pokrenulo je proceduru za stavljanje u funkciju lokaciju privremenog karaktera, koja se nalazi u neposrednoj blizini planiranog vodnog terminala, na koju će se vrštiti operacija sezonskog pristajanja i priveza plovnih objekata za potrebe Aerodorma Tivat, a sve u cilju, rasterećenja drumskog saobraćaja, koji je, itekako poznat na crnogorskoj obali tokom ljetnje turističke sezone i kako bi ugođaj turista koji dolaze u Crnu Goru bio što ugodniji”- odgovorili su iz JPMD na pitanje na osnovu konkretno koje dokumnetacije je ta firma krenula u ovaj projekat.
Lokacija za stalni objekat vodnog terminala, po važećoj DSL Aerodrom Tivat, predviđena je oko 300 metara sjevernije od mjesta na kojem JPMD u saradnji sa Aerodromima Crne Gore već nekoliko dana uređuje “privremeni” objekat tog terminala – otprilike na mjestu gdje se sada nalaze objekti napuštene i urušene bivše klanice, u blizini rezervoara za avio gorivo Jugopetrola. Uprkos tome, privremeni vodni terminal JPMD i ACG su uz amin Vlade, bez ikakvog osnova u planskoj dokumnetaciji, počeli uređivati na obali u mjestu Blato, u neposrednj blizini praga piste 14, u zoni koja je pod posebnim režimom zbog sigurnosti odvijanja vazdušnog saobraćaja na aer odromu.
“Navedena privremena lokacija je prepoznata i označena brojem 10. (čvrsto izgrađeno pristanište) u Programu objekata obalne infrastrukture koje donosi JPMD, na koju se montiraju plutajući privremeni objekti (ponton i/ili valobran) koji formiraju pristanište i privezište, označeni brojem 8.1 u Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2019 – 2023. godine, u opštini Tivat, koje donosi Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Lokacija se nalazi na kat.parceli 1262/1 KO Mrčevac, opština Tivat, ispred koje se postavlja platforma za pristajanje i privez plovnih objekata, dimenzija do 50m x 2.5m što iznosi P = 125m2 i P akvatorijuma=150m”- istaklli su iz JPMD uz napomenu da su oni, uporedo sa poslovima koje su več preduzeli na toj lokaciji gdje su betonirali pristupni plato postojećem mulu, podigli manji sanitarni čvor, asfaltirali veliki parking i hortikulturno uredili okolinu sadnjom više stabala i drugog bilja, poslali “zahtjev za izdavanje Urbanističko tehničkih uslova za izgradnju Vodnog terminala shodno Državnoj Studiji lokacije “Aerodrom Tivat” – Sektor 24, Sekretarijatu za uređenje prostora u Opštini Tivat, kako bi kroz Plan korišćenja sredstava za 2023. godinu, odredilo, odnosno predvidjelo sredstva za Idejno rješenje, a samim tim i za Glavni projekat za izgradnju zvaničnog Vodnog terminala.”
“Dakle, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore priprema lokaciju kao privremeno sezonsko rješenje, koja se nalazi u blizini planiranog Vodnog terminala za potrebe sezonskog pristajanja i priveza plovnih objekata za potrebe aerodroma Tivat”- poručili su iz te firme na čijem su čelu Blažo Rađenović (URA) i Mladen Mikijelj (DF).
Na pitanje kakav su zvaničan stav u vezi namjere da privremenivodni terminal urede baš na ovoj lokaciji, dobili od Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore (ACV) kao vrhovne vazduhoplovne vlasti u državi, iz JPMD su nam kazali da to preduzeće “posjeduje saglasnost od Agencije za civilno vazduhoplovstvo za pristajanje i privez plovnih objekata u visini do 3 metra”.
Međutim, neki objekti, a poseno sadnice novog drveća koje je JPMD ovdje postavilo već sada su visine veće od 3 metra nad površinom mora, iako se nalaze u zoni koja je mnogo bliža pragu piste 14, nego što je to slučaj sa priveznim pontonom kojem po ranije, stavu ACG, smiju prići samo plovila niša od 3 metra nad morem, jer sve visočije od toga “probija” tzv. horizontalne prelazne ravni u zaštićenoj zoni aerodroma Tivat.
Iz ACV su prošle nedljeje, odgovarajući na pitanja u vezi sa kontroverznim prijektom “privremenog vodnog terminala” u Blatu, izrazili veliku rezervu prema tome što ovdje rade JPMD i ACG.
„U skladu sa svojim ovlašćenjima, a na osnovu detaljne stručne analize, mišljenja smo da bilo kakva izgradnja ili aktivnosti u neposrednoj blizini operativnih površina, bilo kog aerodroma, moraju biti smanjene na minimum, kako bi se prioritet dao sigurnom obavljanju operacija vazduhoplova, posebno u uslovima vanrednih procedura, kako ne bi došlo do ugrožavanja sigurnosti putnika, vazduhoplova i opreme. S obzirom da se djelovi infrastrukture vodnog terminala planiraju izgraditi u zoni zaštitnih površina Aerodroma Tivat (čime će se povećati prisustvo putnika, vozila i prateće opreme), smatramo da navedeno može imati negativnog uticaja na vazdušni saobraćaj, kao i na korisnike vodnog terminala na Aerodromu Tivat i u tom kontekstu neophodno je implementirati zaštitne mjere, kako nova infrastruktura ne bi uticala na sigurnost obavljanja vazdušnih operacija i bezbjednost putnika koji koriste vodni terminal.“- rekli su u ACV. Iz Agencije su istakli da je njihov inspektor 22.juna „na zahtjev JP Morsko Dobro pregledao navedenu lokaciju i izvršio uvid u stanje na pristanišnom doku“ i potvrdili da JPMD i ACG na Blatu rade privremeni tertminal bez aikakve dokumentacije.
Vodni terminal – foto Vlada CG
„Kako nema adekvatne dokumentacije za navedeni objekat, inspektor ACV-a je usmenim putem dao smjernice predstavnicima Morskog Dobra, na koji način i pod kojim uslovima je moguće urediti površinu pristanišnog doka. Površina pristanišnog doka se nalazi u zoni prilazne površine za prag 14 poletno sletne staze , odnosno odletne površine sa praga 32 poletno sletne staze Aerodroma Tivat, i shodno tome moraju biti zadovoljeni visinski kriterijumi za izgradnju/postavljanje fizičkih objekata, kako isti ne bi predstavljali vazduhoplovnu prepreku.“- rekli su nam iz ACV-a.
SVE JE MIMO ICAO STANDARDA, NE MOŽE BEZ DOZVOLE ACV-A
Temom da li privremeni vodni terminal na kome insistiraju JPMD, ACG i Vlada premijera Dritana Abazovića ovakav kaklav je sada, narušaca ICAO standarde i odredbe Zakona o vazdušnom saobraćaju Crne Gore, u međuvremenu se bavio i Avioportal.me . Iz ACV-a su tom mediju potvrdili ono što su ranije kazali i dodali da ono što „možemo konstatovati, na osnovu samostalno pokrenutih, internih stručnih analiza i na osnovu informacija sa kojima raspolažemo, jeste da se jedan dio infrastrukture vodnog terminala (parking, pristupni putevi i zasađeno zelenilo), nalaze u zoni osnovne staze poletno sletne staze i sigurnosne površine kraja poletno sletne staze, što je u suprotnosti sa važećim regulatornim zahtjevima za ove površine, dok glavni pristanišni dio infrastrukture ne ugrožava sigurnost obavljanja vazdušnog saobraćaja.”
Samim tome, država i njena dva preduzeća koja na ovaj način prave “privremeni vodni terminal” Aerodroma Tivat njime ne rješavaju nijedan postojeći, već stvaraju jedan savim novi problem na podužem spisku nedostataka koji več duže vrijeme onemogućavaju zvanićnu sertifikaciju aerodroma Tivat po standardima Međšunarodne organizacije civilnih vazduhoplovnih vlasti ICAO.
Iz ACV su potvrdili da je za gradnju i funkcionisanje preivremenog objekta vodnog terminal na ovoj lokaciji obuhvaćenoj zaštitnim površinama aerodroma Tivat, “potrebna saglasnost tehničkih organa, kako je to predviđeno zakonskim propisima.”
“U konkretnom slučaju, Agenciji za civilno vazduhoplovstvo nije dostavljen zahtjev za razmatranje tehničke dokumentacije…. Ovaj objekat, ako kao prioritet posmatramo sigurno i nesmetano obavljanje vazdušnog saobraćaja na Aerodromu Tivat, se može graditi samo ako ne postoji negativan uticaj na sigurnost izvođenja operacija vazduhoplova, a budući da za navedeni objekat ne postoji adekvatna tehnička dokumentacija, nije moguće ni procijeniti nivo negativnog uticaja na sigurnost izvođenja operacija polijetanja/slijetanja vazduhoplova sa/na Aerodroma Tivat.”- potvrdili su Avioportalu.me iz vrhovne vazduhoplovnje vlasti u Crnoj Gori.
JET BLAST MOŽE “ODUVATI” PUTNIKE VODNOG TERMINALA
Iz ACV-a su Avioportalu potvrdili da se dio objekata privremenog vodnog terminala nalazi u opasnoj, tzv. jet blast zoni (zoni u kojoj djeluje izduv mlaznih motora aviona prilikom polijetanja).
“Dio infrastrukture vodnog terminala (konkretno dio parking prostora bliži ogradi Aerodroma Tivat oko praga 14 poletno-sletne staze i sam „preliminarni“ koridor kretanja putnika i vozila do lokacije vodnog terminala) se nalazi u zoni „jet blast“ prilikom postupka polijetanja vazduhoplova sa praga 14 poletno-sletne staze Aerodroma Tivat. Na osnovu simulacija brzine strujanja vazduha iz motora većih aviona, postojala bi pojava vazdušnih strujanja na lokaciji parkinga i „preliminarnih“ koridora kretanja putnika sa brzinama vazdušnih strujanja u rasponu 50-80 km/h, u zavisnosti od mjesta na kome se mjeri strujanje vazduha prilikom polijetanja aviona. S tim u vezi, evidentno je da takva vazdušna strujanja mogu izazvati odbacivanje lakših predmeta i stvari, koja može rezultirati povredama putnika ili oštećenjem opreme. Ono što sa sigurnošću možemo konstatovati, za istaknute lokacije, da bi postojao osjećaj najmanje nelagodnosti kod osoba koji se nalaze u zoni „jet blast“.- objasnili su iz ACV-a.
