Tikvice su dobar izvor vitamina A, K, B i C, a od minerala sadrže (u malim količinama) mangan, magnezij, fosfor, bakar, željezo, cink i kalcij, zbog čega se preporučuju jesti svaki dan jer ćete redovitom konzumacijom regulirati probavu, spriječiti zatvor i očistiti crijeva od toksina te sniziti holesterol.
Prema botanici tikvice su voće, iako ih se u kulinarstvu tretira isključivo kao povrće.
Možemo ih pronaći u raznim oblicima i bojama, ipak se najčešće susrećemo s malim, tamnozelenim tikvicama koje izgledom podsjećaju na krastavac.
Tikvica (lat. Cucurbita pepo) je zeljasta, jednogodišnja biljka koja pripada porodici bundeva i tikvi (lat. Cucurbitaceae).
Sastojci (za 3 osobe):
4-6 srednjih tikvica
100 g naribanog parmezana
250 g sira (mozzarella, gouda i sl.)
oko 200 g šunke
malo sušenih ili svježih mediteranskih začina
masline
malo maslinova ulja
malo brašna
so
Priprema:
Tikvice operite i posušite pa im odrežite krajeve. Tanko ih narežite, posolite i ostavite oko pola sata kako bi ispustile višak tekućine.
Tikvice zatim lagano pobrašnite s obje strane.
Pećnicu zagrijte na 190 stupnjeva.
Posudu lagano premažite uljem, složite prvi red tikvica, pa sir, pa šunku. Nastavite slagati dalje dok ne potrošite sve sastojke. Blago začinite po želji mediteranskim začinima. Površinu dodatno pospite parmezanom.
Pecite oko 30 minuta (ovisno o pećnici) dok površina ne porumeni. Pustite da odstoji 10-ak minuta, pa narežite i uživajte.
Novo remontno brodogradilište za mega i superjahte Adroatic 42 u Bijeloj je najbolja stvar koja se u posljendje vrijeme dogodila Crnoj Gori- ocijenio je predsjednik Vlade Dritan Abazović.
On je danas u društvu ministara kapitalnih investicijaa Ervina Ibrahimovića, ekologije prostonog planiranja i urbanizma Ane Novakobvić-Đurović i ekonomskog razvoja i tzurizma Gorana Đurovića, obišao Bijelu i upoznao se sa do sada preduzetim aktivnostima na zaživljavanju novog brodogradilišta.
Abazovića su u Bijeloj dočekali izvršni direktor Adriatic Marinasa Dejvid Margason i predsjednik Borda direktora Dydocks World Dubai dr Rado Antolović kao članica konzorcijuma koji čini kompaniju Adriatic 42, te izvršni direktor te firme Pol Džon Grej. Premijeru i ministrima prezentiran je plutajući dok nosivosti 10.000 tona koji je Adriatic 42 nedavno nabavio u Turskoj, kao i ostale aktivnosti na uspostavljanju novog brodogradilišta koje bi već na jesen trebalo da primi i pve jahte na remont. Adriatic 42 je već u taj projekat do sada uložio preko 40 miliona eura.
„Ovo je veliki dan za Crnu Goru jer ovaj plutajući dok simbolizuje povratak brodogradnje u Bijelu i u Crnu Goru, znači otvaranje novih radnih mjesta i prosperitet za ovaj kraj. Na ovaj način pokrećemo ponovno jednu industriju i privredni sektor koji je u prethodnom peridu bio u velikim problemima. Do kraja septembra u Adriatic 42 brodogradilištu imaćemo otvorenih 100 novih direktnih radnih mjesta, a sa kooperantima i vanjskim saradnicinma i mnogo više.“- kazao je Abazović dodajući dav je najveći interes države i Vlade da pokrenu investicioni ciklus sa ozbiljnim kompanijama kakva je Adriatic 42.
„Sa iskustvom i znanjem Drydocks Workld Dubaija i Adroatic Marinasa koje stoje iza te kompanije, ne sumnjam da će Adriatic 42 promijeniti imidž Crne Gore kada je riječ o nautici i da će pompoćicijeloj zemlji da se na jedan ozbiljniji način bavi pomortsvom kao segmentom koji je u prethodnom periodu, bio prilično zamenaren.“- istakao je Abazović dodajući da će Adriatic 42 u tome imati punu podrku Vlade i lokalnih zajednica u Herceg Nobvom i Tivtu čiji su gradonačelnici Stevan Katić i Željko Komnenović juče takođe b ili u Bijeloj.
Abazović – foto Vlada CG
Predsjedik Borda direktora Drydocks World Dubaija dr Rado Antolović zahvalio se na podršci koju su dobili od Vlade i svih ostaklih subjekata uključenih u proces pokretanja novog brodogradilišta.
„Brodogradnja i brodoremont u Bijeloj imaju dugu tradiciju nevjerovatnu snagu i energiju koja se u njima ovdje akumulirala tokom decenija. Sa našim akcionarima te zaposlenima od kojih su velika većina iz Crne Gore, mi želimo da ovdje otvorimo novu etapu razvoja uz primjenu najviših ekoloških i standarda zaštite u ovoj industriji. Ovaj plutajući dok najnojvije generacije može iz mora radi remonta, podići brodove težine do 10.000 tona, a u svijetu nije još sagrađena tako velika jahta. Znači da se na njemu mogo dokovati i remontovati i kruzeri dužine do 200 metara. Ovaj dok je najbitniji za prvu fazu razvoja Adraatic 42 brodogradilišta, a tu je i novi veliki travel lift nosivosti 720 tona koji će za dva mjeseca biti postavljen na drugu lokaciju u krugu brodogradilišta. Samo na tom travel liftu moći ćemo da iz mora digmeno jahte dušine do 50, možda čak i 70 metara. Imamo sve što treba da se može početi raditi a najvažniji su nam ljudi. Sada ih imamo 28 od kojih su 23 iz Crne Gore, a do kraja septembra imaćemo 100 stalno zaposlenih i to je samo za početak prve faze razvoja brodogradilišta.“- kazao je Antolović dodajući da im je plan da na kraju prvog kvartala 2023. Adriatic 42 ima svojih 200 stalno zaposlelnih plus još najmanje tri puta toliko vanjskih kooperanata i saradnika.
Abazović – foto Vlada CG
On je istakao da iza Adriatic Marinasa stoji državni investicuioni fornd Dubaija ICD, kao i da je Vlada te države vlasnik i brodograđevne korporacije Drydocks World Dubai.
„U oba slučaja vlasnik je država i Vlada Dubaija koja hoće da investira u Crnu Goru, a obje ove kompanije su globalni lideri u zaštiti ekologije, ljudskih prava i zdravlja zaposlenih. Mi ćemo apsolutno sve raditi po crnogorskim zakonima i najboljim međunarodnim pravilima. Sve će biti po najvišim standardima ekologije – neće biti grita kako ga je ovdje bilo prije, biće solarni paneli, zaštita od buke i široka primjena energetske efikansosti. Sve nekretnine biće upisane u crnogorski katastar, plutajući dok u crnogorski Registar brodova, a danas smo se i sa gradonačelnikom Herceg Novog dogovorili čak i kakvo drveće ćemo posaditi u tzv. bafer zoni brodogradilištra. I to će biti crnogorske sadnice. Najbitniji su nam lokalni ljudi jer ja i iz isukustva koje sam imao sa inženjerima iz Crne Gore koji su radili kod nas u brodogradilištu u Dubaiju, znam a imnate stručne i sposobne ljude za ovaj posao.“- istakao je Antolović dodajući da će se zvanično otvaranjeprve faze Adriatic 42 brodogradilišta desiti u oktobru kada će na dok biti podignuta i prva jahta radi remonta.
Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je da „zahvaljući Vladi Crne Gore i kompanji Adroatic 42, Crna Gora će opet biti jasno prepoznata na globalnoj mapi brodogradilišta“, te da će u narednih pet godina u Bijeloj biti otvoreno najmanje 300 novih radnih mjesta.
Abazović nije konkfetno odgovorio na pitanje kada će konnačno, država da ispuni svoj dio obaveza vezano za ekološku remedijaciju prostora nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta Bijela, a koju već godinama ne uspijeva završiti francuska konmpanija Valgo. Istakao je da „misli da je i to riješeno“ i da će o tome više reći ministarka Novaković-Đurović koja međutim, nije izašla pred novinare.
Ministar Ibrahimović je kazao da će ostatak grita i zagađenog zemljišta iz Bijele biti uklonjen „u vrlo brzom vremenskom roku“, na što se Antolović nadovezao kazavši da je prostor prve faze očišćen i predat Adriaticu 42 i da je „Agencija za zaštitu priorode to potvrdila i sad čekamo dokument da možemo početi da radimo“.
Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks danas je u sklopu višednevne radne posjete Tivtu, održala sastanak sa predsjednikom Opštine Željkom Komnenovićem i potpredsjednikom Goranom Božovićem.
Tivatski čelnici su sa ambasadorkom razgovarali o aktuelnoj ekonomskoj i političkoj situaciji na lokalnom i državnom nivou, dosadašnjim rezultatima rada, investicionim planovima lokalne uprave u narednom periodu, ali i problemima sa kojima se suočavaju.
“Predsjednik Opštine Komnenović istakao je da su sve glavne aktivnosti lokalne uprave trenutno usmjerene na turističku sezonu i njeno neometano odvijanje, navodeći da je u gradu, prema posljednjim podacima TO Tivat, boravilo 20% više gostiju u odnosu na isti period 2021. godinu, odnosno tek 14% manje u odnosu na 2019. Komnenović je istakao i ostvarene uspjehe lokalne uprave na finansijskom polju i odličnu saradnju sa investitorima, navodeći da je u gradskom budžetu trenutno 6,5 miliona eura, te da je primarni cilj ova sredstva usmjeriti na unaprijeđenje lokalne infrastrukture, što se ogleda i kroz razvojni budžet za 2022. godinu”- saopšteno je iz kabineta tivatskog gradonačelnika.
Komnenović je ukazao na problem koje ju odnosima sa izvođačima radova na projektima koje je započela prethodna administracija, ima aktuelna tivatska gradska uprava, osvrnuvši se na situaciju sa kapitalnim projektom na Luštici, saobraćajnicom MR2 na kojoj su zbog tih problema trenutno obustavljeni radovi. On je objasnio da je sa izvođačem, zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza, prošle sedmice jednostrano raskinut ugovor i da će se u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, tražiti privremeno rješenje za hitno omogućavanje pristupa popularnom kupalištu “Plavi horizonti” tokom tekuće sezone.
“Uskoro se očekuje završetak radova na proširenju prilaznog puta tivatskog aerodroma, kao i na vodenom terminal” -kazao je Komnenović.
On je istakao da će Opština Tivat nastojati da nađe kvalitetne i pouzdane izvođače radova koji će poštovati ugovorene obaveze i započete projekte privesti kraju. Među planiranim investicijama u narednom periodu su unapređenje sportske infrastrukture i dječijih igrališta u gradu, kao i završetak šetališta Lungo Mare u Krašićima, gdje su nedavno riješeni dugogodišnji imovinski problemi sa vlasnicima zemljišta. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom uskoro planira i početak radova na izgradnji obalnog šetališta od Donje Lastve do Lepetana, dok je u saradnji sa Vladom Norveške u toku opremanje tivatskog biznis inkubatora.
Ambasadorka Medoks zahvalila je sagovornicima na iscrpnim i korisnim informacijama o aktuelnim prilikama u Tivtu.
“Izrazila je zadovoljstvo zbog pozitivnih vijesti i postignutih primjetnih rezultata u odnosu na prošlu posjetu, naročito u polju ostvarivanja kvalitetne saradnje i povezivanja sa prisutnim investitorima na obostranu korist, a što je posebno značajno za turistički grad kakav je Tivat. Ambasadorka Medoks je tom prilikom izrazila spremnost za saradnju i tivatskim predstavnicima predstavila mogućnosti britanskih izvoznih fondova, tj. stabilnih i pouzdanih kreditnih linija koje nudi Ujedinjeno Kraljevstvo, koji su namijenjeni za podršku u finansiranju i realizaciji velikih kapitalnih projekata”- saopštili su iz Opštine Tivat.
Među temama razgovora britanske diplomatkinje i tivatskih čelnika našli su se i brojni kulturni događaji tokom ljeta u gradu, ali i ulazak tivatskog fudbalskog kluba “Arsenal” u prvu ligu Crne Gore, što je prvi čovjek Tivta definisao kao istorijski uspjeh koji je ujedinio grad. Navodeći da su tim povodom u toku i radovi na rekonstrukciji i unaprijeđenju tivatskog fudbalskog terena, Komnenović je ambasadorku pozvao da prisustvuje nekoj od utakmica Arsenala u Tivtu nakon završetka radova, kao i na ovogodišnje, 17. izdanje Festivala mediteranskog teatra – Purgatorije, čiji se programi realizuju do kraja avgusta.
Frankfurt (dpa) – Haos zbog manjka osoblja na njemačkim aerodromima, uključujući i najveći, u Frankfurtu, trajaće još mesecima. Jedna od mera za ublažavanje krize je otkazivanje letova, upozorio je operater Fraport.
Generalni direktor Fraporta Štefan Šulte (Stefan Schulte) procenjuje da će stanje ostati nepromenjeno još dva ili tri mjeseca, i najavio stopiranje još linija, jer sezonski špic tek predstoji uz odlazak još pokrajina na ljetnji školski raspust.
Fraport i Lufthanza (Lufthansa) su već otkazali stotine letova u julu i avgustu. Frankfurski aerodrom sada odobrava najviše 94 poletanja na sat, 10 ispod punog kapaciteta, da olakša menadžment preostalih.
Mera je neophodna, inače sistemu preti nestabilnost, rekao je Šulte. “Do sada smo samo izbegavali potpuni haos.”
Zbog manjka osoblja kašnjenje je redovno, posebno pri prebacivanju prtljaga, a redovi putnika su ogromni. Šulte se zbog problema izvinio putnicima.
Aerodrom prioritetno rešava prtljag putnika u odlasku i tranzitu, a oni koji su se iskrcali u Frankfurtu kofere čekaju i do dva sata.
Kontrola putnika uglavnom prolazi bez zastoja.
Šulte je priznao da je Fraport pogrešno procenio razvoj pandemijske situacije i da je preuranio sa otpuštanjem osoblja pri putničkom zastoju pre dve godine.
Mnogi među otpuštenima su u međuvremenu pronašli drugo zaposlenje i nisu bili zainteresovani da se vrate, pa su aerodromske službe neadekvatno popunjene za odgovor na naglo povećan interes turista.
Frankfurtski aerodrom je od kraja prošlog leta ponovo zaposlio 1.000 ljudi, ali nadalje je kratak za više stotina.
Šulte se zahvalio vladi što je otvorila vrata ubrzanom zapošljavanju stranih radnika, pre svega turskih. Međutim, i uz to, pun efekat toga neće biti primetan još barem dva meseca.
Premijer Dritan Abazović saopštio je danas da Crna Gora na jesen dobija moderan vodeni terminal koji će Aerodrom Tivat spojiti sa mjestima u Boki Kotorskoj.
“Turisti će na taj način izbjegavati gužvu u saobraćaju i na najlakši mogući dolaziti do svog odredišta. Ubijeđeni smo da će sa vodenim terminalom prvi utisak turista o Crnoj Gori biti umnogome ljepši i da će ponuda Tivta dobiti na atraktivnosti”, kazao je Abazović.
Premijer Dritan Abazović je sa kolegama iz Vlade obišao lokaciju budućeg vodenog terminala Aerodroma Tivat koji će putnicima omogućiti da izbjegavaju gužvu u drumskom saobraćaju i da brodskim transferom stižu do svojih odredišta.
Predstavnici Aerodroma Crne Gore informisali su nadležne o do sad realizovanim zadacima u vezi sa funkcionisanjem vodenog terminala ove sezone.
Sa predstavnicima dva rizorta koji su za sada iskazali interesovanje za brodski transfer putnika od i do Aerodroma Tivat, usaglašene su procedure prihvata i transfera putnika od Terminala 2 do vodenog terminala.
Nakon izlaska iz terminalne zgrade, putnici će biti usmjereni do Terminala 2, gdje će ih čekati hotelsko vozilo koje ih prevozi do vodenog terminala. Na taj način vozila sa putnicima neće izlaziti na magistralni put Budva-Tivat.
Aerodromi Crne Gore će postaviti rampu ispred Terminala 2 i na taj način će se regulisati ulazak/izlazak vozila.
Radovi na uređenju ove saobraćajnice su u toku. Takođe, u cilju eventualnog prevoza putnika komercijalne avijacije, a koji izraze želju za prevoz vodenim putem do određenih destinacija, ACG nastavljaju komunikaciju sa predsjednikom Opštine Tivat.
Takođe, u cilju eventualnog prevoza putnika komercijalne avijacije, a koji izraze želju za prevoz vodenim putem do određenih destinacija, ACG nastavljaju komunikaciju sa predsjednikom Opštine Tivat.
Predsjednika Vlade, vicepremijera i ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića, ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Anu Novaković Đurović i ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića dočekali su predsjednik Odbora direktora ACG, Nebojša Đoković i član, Eldin Dobardžić i direktor Aerodroma Tivat, Vladan Praščević. Sa njima su bili i direktor “Morskog dobra” Mladen Mikijelj i predsjednik Upravnog odbora, Blažo Rađenović kao i predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović.
Abazović u Tivtu – foto ACG
Abazović je danas posjetio Bijelu i istakao da je Crna Gora spremna da dočeka velike brodove i mega-jahte na remont u Bijeloj.
“Ovo je pokretanje industrije, sektora koji je bio u velikom problemu u prethodnom periodu. Do kraja septembra imaćemo 100 novih radnih mjesta. Od kapetana sam obaviješten da su dominantno zapošljeni iz Crne Gore”, naveo je Abazović.
U nekadašnje brodogradilište u Bijeloj stigao je ranije plutajući dok koji je, kompanija Adriatic 42, odnosno konzorcijum koji čine Adriatic Marinas – Porto Montenegro i DryDocks World Dubai, kupila za potrebe servisiranja i remonta jahti.
U pitanju je dok nove generacije vrijedan više miliona dolara, dugačak 180 metara, širok 37 metara sa kapacitetom od 10.000 tona teretnih plovila, što mu omogućava da primi najveće svjetske jahte.
“Otvaranje prve faze planirano je u oktobru”, kazao je predsjednik Borda direktora Adriatic 42, Rade Antolović.
Deset umjetnika kreiraće svoj umjetnički izraz ispirisan Lušticom Bay – dio opusa će trajno obogatiti ambijent naselja a dio će biti izložen na dobrotvornoj aukciji za prikupljanje sredstava za tivatski Dnevni centar za djecu sa smetnjama i poteškoćama u razvoju
Druga Umjetnička kolonija Luštica Bay (Art Colony) okuplja deset mladih crnogorskih umjetnika koji će tokom sedam dana, od 4. do 10. jula stvarati umjetnička djela iz različitih disciplina u svojevrsnom otvorenom studijskom prostoru – inspirativnom ambijentu integrisanog naselja Luštica Bay. Kolonija će imati i humanitarni karakter, pa će završne večeri, 10. jula u 21 čas u Amfiteatru u Marina naselju biti organizovana izložba i aukcija radova. Sredstva prikupljena tokom aukcije biće usmjerena tivatskom Dnevnom centru za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Na aukciji će se naći i umjetnine nastale tokom prošlogodišnje kolonije.
Drugu komponentu ovogodišnjeg izdanja rezidencijalne umjetničke kolonije predstavlja program javnih umjetničkih murala – kreiranjem stalnih ili privremenih umjetničkih djela autori će postaviti svoje umjetnine širom naselja kako bi obogatili prostore turističkog kompleksa novim umjetničkim sadržajima. Radovi će biti zadržani u sklopu instalacije, dajući sofisticirani umjetnički pečat arhitektonskom dizajnu kompleksa Luštica Bay.
Ovogodišnja Umjetnička kolonija predstavlja već afirmisane umjetnike u zemlji koji plijene pažnju internacionalnih umjetničkih krugova. Ova grupa okuplja šest slikara: Anu Aleksić, Hanu Mirkov, Radeta Vujačića, Tijanu Gordić, Ivanu Ćupić i Gordanu Trebješanini četiri vajara: Jelenu Pavićević, Nikolu Radonjića, Vlatku Vujošević i Adina Rastodera. Većina umjetnika već su članovi Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i u svom portfelju imaju niz pojedinačnih i kolektivnih izložbi.
Na velikom lukobranu u Marina naselju, svakog dana od 19h – 22h, grupa umjetnika kreiraće slike i skulpture u ateljeima na otvorenom. Tokom stvaralačkog procesa, mještani, gosti i različiti posjetioci ovog turističkog naselja, kao i cjelokupna lokalna zajednica, moći će da se upoznaju sa rezidencijalnim umjetnicima, pomno posmatraju njihov kreativni proces i direktno učestvuju u razgovorima. Posmatranje i interakcija sa umjetnošću i umjetnicima povećava kvalitet naših života, povezuje ljude iz različitih sredina i kultura, proširuje poglede na svijet i inspiriše nas da djelujemo pozitivno u našim zajednicama.
Nova, svježa ideja i pristup prate koloniju ove godine – biće formiran i umjetnički radni prostor za spontani rad posjetilaca i stanovnika Luštice Bay. Na kraju svakog od sedam dana dobiće se potpuno nova i jedinstvena „Umjetnost dana” sa ciljem stvaranja dodatne vrijednosti umjetničkom događaju – kreiranja autentičnih trenutaka i uspomena.
Art Colony – Luštica bay
„Radujemo se novoj saradnji sa talentovanim umjetnicima, među kojima ima nama već poznatih ali i novih lica, kako bismo stvorili jednu lijepu priču koja pokazuje predanost promociji domaćih umjetnika. Program ojačava povezanost Luštice Bay sa umjetničkim inicijativama i odražava našu želju da Umjetnička kolonija Luštica Bay i ubuduće bude mjesto okupljanja kreativnih stvaralaca“, rekla je Sonja Banićević, supervizor događaja u Luštici Development.
Prva likovna kolonija prošle godine je okupila četiri slikara: Anu Aleksić, Darka Vučkovića, Hanu Mirkov i Radeta Vujačića, i tri vajara: Jelenu Pavićević, Nikolu Radonjića i Vlatku Vujošević i njihovi radovi će se naći na aukciji u dobrotovorne svrhe, 10. jula.
Umjetnička kolonija Luštica Bay zamišljena je kao rezidencijalni program za podršku vizuelnim umjetnicima u razvoju njihovih karijera, pružajući im uslove za nesmetan proces kreativnog rada. Festival ima za cilj afirmaciju crnogorskih akademskih umjetnika i promociju savremene crnogorske umjetničke scene. Ideja o stvaranju Umjetničke kolonije nastala je nakon prve izložbe organizovane u Luštici Bay, u septembru 2018. godine, u saradnji s mladim nadarenim umjetnicima i Fakultetom likovnih umjetnosti Cetinje.
Mjesna muzika Đenović, i ovog ljeta, razveseliće publiku u Portonovom u subotu, 9. jula. Nakon prošlogodišnjeg odličnog koncerta vraćaju se sa novim i starim obradama hitova. Predvođeni dirigentom Brankom Rajačiće, izvešće popularne Hit the road Jack, Bad romance, Bella ciao i mnoge druge.
Od 1919. godine, kada je bend osnovan, iznjedrio je generacije muzičara, od entuzijasta do profesionalaca i predstavlja simbol okupljanja mladih muzičara iz obližnjih gradova.
Sada već tradicionalni koncert u Portonovi marini održaće se 9. jula sa početkom u 21:30h. Ulaz je besplatan.
”Ovoga puta publika će čuti mahom rock and roll kompozicije. Ovaj žanr vremenom je postao okosnica našeg rada, a orkestar je u svome repertoaru zadržao i stare, tradicionalne melodije. Trideset muzicara na sceni demonstriraće najljepši oblik amaterizma u muziciranju koji se u Đenovićima njeguje preko sto godina.”, ističu iz mjesne muzike Đenović.
Jedna od plaža koja se svake godine prihranjuje – foto Ksenija Matović
Takozvano prihranjivanje plaža nakon što talasi tokom zime odnesu u more najveći dio šljunka, praksa koja je u Herceg Novom, baš kao i Boki “tradicionalna”, uvijek podijeli javnost. Dok je Morsko dobro smatra nužnošću jer, kako tvrde, Crnoj Gori trenutno nedostaje 300.000 kvadrata plažnog prostora važnog za turizam, iz Instituta za biologiju mora i ekolozi ukazuju na zločin prema moru i živom svijetu u njemu. Uprkos brojnim apelima, plaže se nasipaju dodatnim količinama šljunka, najčešće rječnog i polako nestaju čitava naselja strogo zaštićene palasture i livada posejdonije.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom organizovalo je niz sastanaka sa predstavnicima Agencije za zaštitu zivotne sredine, Instituta za biologiju mora i ekološkom inspekcijom gdje je razmotren kompleksnost nasipanja-prihranjivanja plaža. Iz Morskog dobra su saopštili da to preduzeće nije radilo ništa i neće raditi bez zakonske procedure i odobrenja institucija zaduženih za ovu problematiku.
Svjesni su da se dodatna ograničenja javljaju upravo u Bokokotorskom zalivu koji je direktno, a i kao bafer zona pod zaštitom Uneska.
– Treba ukazati na više modaliteta prihranjivanja plaža i to: nedostajućim količinama materijala koje je more svojim djelovanjem povuklo u dubinu, a u okviru postojeće katastarske parcele i prihranjivanje djelova plaža u okviru postojeće parcele zarad namirivanja nedostajuće količine pijeska. Takođe, radi se i prihranivanje zbog formiranja novih kupališta ili proširenja postojećeg dijela obale. U tom slučaju dolazi do pomjeranja linije obale. To mora biti predviđeno planskim dokumentom i pozicije su van Bokokotorskog zaliva – kažu u Morskom dobru.
Tvrde da nasipanje plaža nije dopušteno bez nadležne saglasnosti i ispoštovanih zakonskih procedura, te da sa nadležnim institucijama nastoje da zakonski rješvaju ovaj vrlo kompleksan problem. Olivera Doklestić, predsjednica Ekološkog društva Boka iz Herceg Novog, smatra da je prihranjivanje plaža hiljadama kubika pjeska i šljunka jedan od najvećih organizovanih ekoloških zločina u Boki kotorskoj.
– Novi materijal je mahom drobljeni kameni agregat iz rijeke Morače ili obližnjih kamenoloma. Tako se i u Herceg Novom pojavljuju nove “pješčane” ili betonske plaže, posebno tamo gdje su nekada bile razložno postavljane stijene duž Šetališta, koje ga drže stabilnim skupa sa cjevovodom koji prolazi njegovom trasom. Uloga Instituta za biologiju morala bi da bude mnogo jača nego dosad i da se oni kao naučna ustanova mnogo više poštuju. Zahvaljujući prihranjivanju, obala je potpuno promijenila oblik, strukturu i to se svakako odražava na biljni i životinjski svijet. Jedan od najdrastičnijih primjera je igaljsko ljekovito blato, peloid, posebno dio od banje Igalo ka Igalu, gdje je urađen zidić, pa more udarajući u njega spira fini pijesak sa površine ostavljajući kamen – kaže Doklestić.
Inspekcije da budu agilnije
Doklestić ukazuje i na to da ne mora cijela naša obala biti šljunčana ili betonska.
– Uzeću za primjer ostrvo Lastavica i utvrdu Mamula gdje su se zbog blagodeti turista drobile stijene, posipali šljunak i pijesak… U pitanju je klasični nonsens i veliki problem životne sredine jer su bukvalno uništeni monumentalni kompleks i kamenito ostrvo sa prirodnom šljunčanom plažom. Problem je tim prije veći ako se zna da treba da treba dosta vremena da more obradi pijesak i šljunak kojim se plaže prihranjuju iz kamenoloma, a čiji geološki sastav ne odgovara moru – upozorila je Doklestić.
Poručila je i da Komunalna policija i Ekološka inspekcija moraju biti agilnije i stati na kraj ovoj pojavi.
Sačuvati tradiciju ponti, kamenitih plaža…
Boka Kotorska- foto Boka News
Iz Instutita za biologiju mora upozoravaju da su pijeskom prekriveni metri morskog dna punog živog svijeta.
– Geomorfologija Boke ne predviđa plaže kakve mi želimo i kakve su sada. Treba da sačuvamo tradicionalne oblike kao što su ponte, kamenite plaže… Kao biolozi smo protiv toga da se priobalni dio nasipa pijeskom jer se u tom litoralnom dijelu odvijaju važni procesi i fotosinteze i života biljaka i životinja… U Boki postoji izreka koju su stari stalno ponavljali mlađima “Ne bacaj kamen u more!”, zar nam to nije dovoljna lekcija očuvamo Bokokotorski zaliv – kazao je dr Aleksandar Joksimović, pojašnjavajući i da zaliv nije isto što i otvoreno more gdje se odvijaju sasvim drugačiji procesi.
– Tamo postoje pješčane plaže i treba da postoje, ali moj apel svima je da Boka ostane onakva kakva jeste jer upravo zbog toga i zaštićeno područje, prirodno-kulturna baština koju je svijet prepoznao kao vrijedno dobro – kazao je dr Joksimović.
Deseci miliona ljudi u lockdownu su u Kini u srijedu, jer su kompanije u velikom turističkom gradu prisiljene zatvoriti vrata, a najnovija žarišta širenja korona virusa izazvala su strah od povratka općih ograničenja.
Zdravstvene vlasti izvijestile su o više od 300 zaraženih, žarišta su utvrđena u historijskom sjevernom gradu Sijanu, domu vojske od terakote, kao i u najvećem kineskom gradu Šangaju, prenosi Hina.
Novi slučajevi i službeni odgovor na njih produbili su strahove da bi se Kina mogla vratiti vrstama strogih ograničenjima kakva su bila ranije ove godine, kad je stroga pekinška nulta tolerancija na COVID-19 držala sedmicama zaključane desetke miliona ljudi.
U Šangaju su neki stanovnici na društvenim mrežama objavili da primaju vladine dostave hrane – povratak na višemjesečni lockdown u proljeće.
Privremene mjere kontrole u Sijanu
“Da vam kažem strašnu stvar – okrug Putuo ponovno šalje povrće”, viralna je objava na WeChatu jednoga građanina.
“Toliko sam nervozan, epidemija mi je uništila mladost. Poludjet ću od toga”, napisao je jedan korisnik na Weibu.
Dužnosnici su pokrenuli novi krug masovnog testiranja u više od pola gradskih četvrti nakon skoka u broju slučajeva od vikenda, zatvorivši sve karaoke barove u srijedu, nakon što je utvrđeno da su neki slučajevi povezani sa šest takvih mjesta.
Sijan, historijski grad od 13 miliona ljudi, koji je bio u lockdownu mjesec dana krajem prošle godine, ponovno je pod “privremenim mjerama kontrole”, nakon što je od subote otkriveno 29 slučajeva, uglavnom među radnicima za reciklažu otpada.
Javna mjesta zabave, uključujući pubove, internetske kafiće i karaoke barove, zatvorit će se u srijedu od ponoći, objavile su gradske vlasti.
Državni mediji pokazali su snimke građana Sijana koji stoje u redovima za testove od ponoći u utorak, naglašavajući da grad nije u lockdownu.
Sve veća ekonomska cijena
“Svi pozitivni slučajevi pripadaju BA5.2 omikron varijantama, a rad na epidemiološkom praćenju još je u punom jeku”, rekao je zdravstveni dužnosnik Siana Ma Čaofeng na brifingu.
Novo izbijanje epidemije ponovo predstavlja izazov za predsjednika Xi Jinpinga, koji je prošle sedmice potvrdio odlučnost u eliminaciji COVID-19 uprkos sve većoj ekonomskoj cijeni.
Japanska banka Nomura procjenjuje da je od ponedjeljka širom zemlje najmanje 114,8 miliona u potpunom ili djelomičnom lockdownu, što je oštar skok od prošlosedmičnih 66,7 miliona.
Više od 1.000 zaraženih prijavljeno je od prošle sedmice u centralnoj pokrajini Anhui, a deseci su prelili u pokrajinu Džiangsu u susjedstvu Šangaja, prijeteći glavnoj proizvodnoj regiji delte Jangce.
