Svečano podizanje plave zastavice u 2022. godini na Svjetski dan okeana i mora

0
Svečano podizanje plave zastavice u 2022. godini na Svjetski dan okeana i mora
Plava zastavica – Mcm-beach

Prva Plava zastavica u Crnoj Gori za 2022. godinu biće podignuta simbolično na Dan okeana i mora u srijedu, 8. juna, na kupalištu “MCM” na Velikoj ulcinjskoj plaži u 10.30 sati.

Tom prilikom biće objavljeni svi dobitnici ovog ekskluzivnog svjetskog eko-obilježja u našoj zemlji u jubilarnoj 35. godini postojanja.

Prvu Plavu zastavicu za 2022. godinu podići će direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Mladen Mikijelj. Prisutnima će se pored direktora Javnog preduzeća “Morsko dobro” obratiti i direktor NVO “EKOM” Saša Karajović.

Međunarodno priznanje „Blue Flag” (Plava zastavica) je ekskluzivno ekološko obilježje koje se godišnje dodjeljuje plažama i marinama čiji korisnici žele da se uključe u ovaj program, i koji ispune 32 propisana kriterijuma, od kojih su 28 obavezni, dok su preostali preporučeni. Program već 35 godina promoviše visoke standarde iz četiri oblasti: kvalitet morske vode, usluga i sigurnosti na plažama, standarde iz oblasti zaštite životne sredine kao i obrazovanja i informisanja o ekološkim vriednostima.

U Crnoj Gori ovo priznanje se dodjeljuje od 2003. godine kada je nevladina organizacija „ECOM“ postala član Fondacije za ekološku edukaciju (FEE) i time stekla pravo da bude nacionalni operater za sporovođenje Programa „Plava zastavica u Crnoj Gori“. Od samog početka, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore pružilo je organizacionu i finansijsku podršku za sprovođenje ovog Programa.

Plava zastavica se dodjeljuje kupalištu ili marini za tekuću sezonu, na osnovu odluke Međunarodnog žirija koji se ove godine sastojao od predstavnika UNEP (Programa UN za zaštituživotne sredine), UNWTO (Svjetske turističke organizacije), UNESCO-a (Programa UN za obrazovanje, nauku i kulturu) EEA (Evropske agencije za zaštitu životne sredine), WCA (Svjetska alijansa kitova), EUCC (Evropska unija za zaštitu obala i mora), ICOMIA (Međunarodnog savjeta udruženja marina), ENAT (Evropske mreže za pristupačni turizam), ILS (Međunarodne federacije zaspasilaštvo) i FEE (Fondacije za ekološku edukaciju), koja i sprovodi Program Plava zastavica.

Međunarodni žiri razmatra kandidature dostavljene od strane Nacionalne komisije koju u Crnoj Gori formira Ministarstvo nadležno za poslove turizma, a koja se sastoji od predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, ministarstava nadležnih za poslove turizma, zaštite životne sredine, pomorstva, Crvenog krsta Crne Gore i tri predstavnika nevladinog sektora.

TO Bar izradila nove brošure vinskih podruma

0
TO Bar izradila nove brošure vinskih podruma
Vinski podrum – Foto: Marijo Gracić

Turistička organizacija (TO) Bar je za sve ljubitelje vina i proizvoda od grožđa izradila brošuru sa svim informacijama koje se tiču vinskih podruma lokalnih proizvođača.

– U brošuri se nalaze svi vinski podrumi sa područja barske opštine, u najvećem broju iz Crmnice, najpoznatijeg vinskog regiona Crne Gore i kolijevke vinogradarstva – navodi se u saopštenju.

Kako su objasnili, u doba ilirske države, na tlu današnje Crne Gore, vinova loza se gajila na obalama Skadarskog jezera.

– TO Bar kontinuirano radi na promociji vinskih puteva, na svim sajmovima i promocijama turizma na kojima participira, a sve u cilju afirmacije lokalnih proizvođača vina i sorte Crmnički vranac kao jednog brenda – zaključuje se u saopštenju.

Korona izvještaj: 71 novoinficirani, Kotor 5, Tivat, 3, H.Novi 2

0
Korona izvještaj: 71 novoinficirani, Kotor 5, Tivat, 3, H.Novi 2
Covid

Na koronavirus pozitivna je još 71 osoba. U posljednja 24 časa nije bilo smrtnih ishoda od posljedica koronavirusa, saopšteno je danas iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Od jučerašnejg presjeka oporavilo se 76 osoba, a trenutno aktivnih slučajeva je 478.

Konferencija o Plavoj ekonomiji na temu “Inovacije za održivo korišćenje morskih i pomorskih resursa u našim morima”

0
Konferencija o Plavoj ekonomiji na temu “Inovacije za održivo korišćenje morskih i pomorskih resursa u našim morima”
Konferencija o Plavoj ekonomiji

U Budvi je počela konferencija o Plavoj ekonomiji  na temu “Inovacije za održivo korišćenje morskih i pomorskih resursa u našim morima” koju organizuje Privredna komora Crne Gore od 7-9. juna u okviru Plave nedjelje.

 Konferenciju je otvorila predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić, koja je istakla da je cilj da tokom trodnevnog rada, zajedno sa partnerima sa projekata BLUEfasma, BLUEAIR i ShipmenTT PLUS daju doprinos boljem razumijevanju plave ekonomije uopšte, prepoznavanju potencijala rasta korištenjem plavih resursa, te snažnijem povezivanju akademskog i biznis sektora kako bi kroz inovacije obezbijedili taj rast.

“Ovakvi projekti, značajni su za Crnu Goru, uzimajući u obzir našu opredijeljenost da svoju budućnost vežemo za članstvo u Evropskoj uniji. Prenos znanja, razmjena iskustava i zajednički rad na aktima kojima donosiocima odluka žele ukazati na značaj potencijala plave ekonomije umnogome koriste u  praćenju i dostizanju evropskih standarda.

Potreba da se uravnoteže ekonomske, socijalne i ekološke dimenzije održivog razvoja u odnosu na mora i okeane je ključna komponenta plave ekonomije. Istovremeno, morski i pomorski resursi su ograničeni, a zdravlje naših mora i okeana drastično je narušeno zbog ljudskih aktivnosti – od štete uzrokovane emisijom ugljen-dioksida do zagađenja različitim materijama, hemikalijama i plastikom, neodrživog ribolova, degradaciju i uništavanje staništa i širenje invazivnih vrsta” – kazala je Drakić.

Fokusiranjem na plavu ekonomiju omogućava se zaštita nematerijalnih morskih i pomorskih resursa, kojim obiluju sve zemlje u jadransko-jonskom i mediteranskom području, a koji su usko povezani sa tradicijom i životom ljudi u obalnoj i priobalnoj oblasti. Svjetska okeanska ekonomija procjenjuje se na 1,5 biliona američkih dolara godišnje, a govorimo li o svjetskoj trgovini treba reći da se 80% odvija morem, dok je 350 miliona zaposlenih u svijetu povezano sa ribarstvom. Do  2025. godine, prema relevantnim dostupnim procjenama, predviđa se da će se čak 34% proizvodnje sirove nafte eksploatisati iz podmorskih polja, a marikultura je jedan od najbržih rastućih sektora koji daje cca. 50% ribe za prehranu ljudi.

“Iz ovoga je više nego jasno zašto se za koncept plave ekonomije nerijetko kaže da je koncept 21. vijeka. Oni koji se kroz ekonomsku teoriju bave ovim konceptom ukazuju da se plava ekonomija javlja kroz tri privredna oblika. Prvi je suočavanje sa svjetskom krizom, drugi oblik je ekonomija sa karakteristikama inovacija i razvoja, a treći oblik je razvoj morske privrede. Da bi se plava ekonomija integrisala u postojeće discipline, potrebna su mnogobrojna interdisciplinarna i multidisciplinarna povezivanja, čemu, pored ostalog, služe i naši projekti.

Na kraju, plava ekonomija je niskougljenična, efikasna i čista, ekonomija koja se zasniva na dijeljenju, cirkularnosti, saradnji, solidarnosti, otpornosti, mogućnosti i međuzavisnosti. Rast ove sfere ekonomije trebao bi biti vođen inovacijama, investicijama koje smanjuju emisiju ugljenika i zagađenje, poboljšanjem energetske efikasnosti, korišćenjem snage prirodnog kapitala – kao što su mora i okeani – i zaustavljanje gubitka biodiverziteta i koristi koje pružaju ekosistemi.

Zemlja smo koja će vjerujem uskoro pronaći i definisati najadekvatniji koncept održivog korištenja i luka koje imamo, a i pomorstvu vratiti raniji značaj. Crna Gora ima dugu tradiciju kada je školovanje kadra za pomorstvo u pitanju. Uz određene napore koje ulaže resorno ministarstvo, te značajnu podršku Evropske unije jačaju se kapaciteti i u ribarstvu, mada još ne na nivou koji bi nas mogao činiti zadovoljnim i dati dobre rezultate” – istakla je Nina Drakić.

Ovaj događaj realizuje se kroz tri EU projekta u kojima učestvuje Privredna komora Crne Gore kao partner – BLUEfasma, finansiran od strane Interreg MED programa, i BLUEAIR i SHIPMENTT Plus, finansirane kroz Interreg ADRION program.

Kroz panel diskusije u okviru ovog događaja panelisti će nastojati da daju odgovor na ključno pitanje: Kako možemo koristiti plavu ekonomiju, morske i pomorske resurse da podstaknemo ukupni ekonomski rast Crne Gore i drugih zemalja u jadransko-jonskom i mediteranskom području?

Konferencija ima za cilj da obezbijedi transfer, integraciju i kapitalizaciju rezultata postignutih u projektima koji se trenutno sprovode širom Mediterana.

Početak prijateljske saradnje Herceg Novog i Inđije

0
Početak prijateljske saradnje Herceg Novog i Inđije
Početak prijateljske saradnje Herceg Novog i Inđije

Herceg Novi i Inđija započeli su prijateljsku saradnju, a prvi zvaničan korak u povezivanju dva grada učinjen je posjetom delegacije Opštine Herceg Novi, na poziv Opštine Inđija.

Razvoj turizma i privrede biće osnovni cilj saradnje, poručeno je nakon prijema koji je predsjednik Opštine Inđija, Vladimir Gak upriličio za delegaciju Herceg Novog, na čelu sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem.  Na sastanku je dogovoreno da će uprave dva grada u narednom periodu raditi na ispunjavanju preduslova za potpisivanje sprazuma o bratimljenju.

„Očekujemo uzvratnu posjetu Herceg Novom i da proceduralne stvari završimo što prije, odnosno da Skupština opštine Inđija i Skupština opštine Herceg Novi usvoje povelje o prijateljstvu i bratimljenju, kako bismo formalno i pristupili potpisivanju tog sporazuma“, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

„Zaista pričamo o jednom suštinski bratskom i prijateljskom odnosu između Inđije i Herceg Novog. Veliko mi je zadovoljstvo što možemo da kažemo da je upravo Herceg Novi prva opština iz Republike Crne Gore koja će se bratimiti sa Inđijom“, kazao je predsjednik Opština Inđija, Vladimir Gak.

Imajući u vidu da je Herceg Novi turistički, a Inđija privredni centar, čelnici dva grada saglasili su se da će ove oblasti biti u fokusu bilateralne saradnje. Uz to, u planu je da spona među dvije opštine bude sport, jer brojne ekipe iz ovog sremskog grada zimske pripreme organizuju na hercegnovskoj obali, kao i povezivanje u oblasti kulture.

„Herceg Novi je grad kulture, koji ima ubjedljivo najviše kulturnih dešavanja i manifestacija u odnosu na druge opštine u Crnoj Gori, to su festivali koji imaju tradiciju, kao što je Praznik mimoze koji traje više od 50 godina. Naš karavan Praznika mimoze obično tokom januara i februara najavljuje festival obilazeći gradove, tako da će svakako i Inđija biti na toj ruti već za sledeću godinu“, rekao je Katić.

On je dodao da ozbiljan potencijal za uspostavljanje razmjene ideja i praksi postoji kada je u pitanju razvoj zdravstvenog turizma, s obzirom da Herceg Novi ima Institut Igalo, a Inđija banju Stari Slankamen.

„Želimo ozbiljnu saradnju kada pričamo o onome od čega ljudi žive, a to su privreda i turizam, ali naravno da je suština u nečemu što ostaje iza nas, a to je da za naše opštine, za našu djecu ostavimo poznanstva, prijateljstva i najbolje moguće utiske koje će svako od njih ponijeti iz bratskog i prijateljskog grada“, poručio je Gak.

“Narcotic blues” u Tivtu

0
“Narcotic blues” u Tivtu
narcotic

U Velikoj sali Centra za kulturu Tivat  u utorak 7. juna u 20 sati će biti  izvedena predstava “Narcotic blues” Akordovog omladinskog teatra iz Nikšića.

„Narcotic blues“ je nastao na bazi djela „Mi djeca sa stanice ZOO“. Vođeni idejom da na pozorišnim daskama slikovito prikažu sav pakao droge među mladima, napravili su svojevrstan miks ispovjesti narkomana kroz igranu i „dokumentarnu“ formu, najavljuju organizatori.

Ono što je dodatni kvalitet teksta predstave je da su uz režisera ove predstave, učešće u pisanju uzeli glumci Omladinskog teatra. Predstava je i opomena prvenstveno mladima, njihovim roditeljima i svim institucijama koje se bave ovom problematikom.

Tekst potpisuju glumci Omladinskog teatra i Dragan Knežević a režiju Dragan Knežević. Igraju: Marija Perišić,  Stefan Mumović, Milan Eraković,  Andrea Drašković, Vaso Lalićević i Nikolina Radulović i dr.

Nasukala se replika puna turista: ‘Kapetan je imao svu tehnologiju, Surcoufu i njegovim gusarima to se ne bi dogodilo‘

0
Nasukala se replika puna turista: ‘Kapetan je imao svu tehnologiju, Surcoufu i njegovim gusarima to se ne bi dogodilo‘
NASUKANI LE RENARD – foto AFP

Kod Saint-Maloa na zapadu Francuske nasukao se Le Renard. Taj turistički brod zapravo je replika gusarskog broda na kojem je nekada plovio Robert Surcouf (1773. – 1827.), rođen u tome gradu.

Srećom, tijekom nasukavanja niko od 26 osoba na brodu nije ozlijeđen, ali neki su mediji s podsmijehom komentirali kako se kapetan nasukao u moderno doba sa svom tehnologijom, što se Surcoufu i njegovim gusarima jamačno ne bi dogodilo.

Strahovit rast cijena hrane u Hrvatskoj

0
Strahovit rast cijena hrane u Hrvatskoj
Food – Restoran – Gastro

Kilogram pšenice u hrvatskoj veleprodaji u travnju je bio 62 posto skuplji nego u istom lanjskom mjesecu, prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava pri Ministarstvu poljoprivrede.

Samo tri sedmice kasnije, 22. maja, kilogram pšenice već je bio 81 posto skuplji nego prije godinu dana i prodavao se za 2,74 kune (bez PDV-a).

Kukuruz se potkraj svibnja prodavao za 2,7 kuna po kilogramu, što je 64 posto više nego lani, a glatko brašno tipa 550 istodobno je skočilo za 55 posto.

Najnovije cijene uljarica nisu još objavljene, ali je iz travnja poznato da je ulje u godinu dana poskupjelo za 50 posto.

Nakon povećanja cijene mlijeka od najmanje 20 posto u godinu dana, u posljednjem tjednu svibnja svježi sir u hrvatskoj veleprodaji bio je prosječno skuplji 21 posto, edamer 34, a gouda čak 52 posto.

Što se tiče cijena u hrvatskim mesnicama, najviše je poskupjela junetina.

U prvom tjednu lipnja juneća vratina u mesnicama prosječno se prodavala 20 posto skuplje nego prije godinu dana, dok je juneći but stajao 26 posto više. Cijene svinjske vratine s kostima istodobno je povećana za 14 posto, a svinjskog buta za 7 posto.

U godinu dana janjetina je u mesnicama poskupjela 19 posto, prema podacima Ministarstva poljoprivrede.

Udarac kolumbijskoj mafiji: Italijanska policija zaplijenila 4,3 tone kokaina

0
Udarac kolumbijskoj mafiji: Italijanska policija zaplijenila 4,3 tone kokaina
droga

Italijanska policija zaplijenila je 4,3 tone kokaina ulične vrijednosti od oko 240 miliona eura, čime je nanijela težak udarac kolumbijskoj narko bandi Klan del Golfo, saopštili su danas istražioci.

Policija je saopštila da je to jedna od najvećih pljenidbi ovog tipa u Evropi koja je uslijedila nakon obimne međunarodne istrage i koja je rezultirala raspisivanjem naloga za hapšenje 38 osoba u šest zemalja – Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Holandiji i Kolumbiji.

Istraga je trajala više od godinu dana i uključivala je i kolumbijsko pravosuđe i državnu bezbjednost SAD. Pored kokaina, policija je zaplijenila i 1,85 miliona evra u gotovini.

Kolumbijske vlasti saopštile su prošlog novembra da su fokusirane na razbijanje bande Klan del Golfo, koja ima mrežu u 28 zemalja širom svijeta, nakon hapšenja vođe grupe Daira Antonija Usuge, poznatijeg kao Otonijel, u oktobru.

“Još jedan težak udarac za najvažniju grupu kolumbijskih narko bandi”, rekli su italijanski istražioci iz sjeveroistočnog grada Trsta.

Oni su istakli da je njihova istraga otkrila “gustu mrežu” veza između južnoameričkih proizvođača kokaina i evropskih kupaca, koji su odgovarali grupama organizovanog kriminala koje djeluju širom Italije, uključujući i Kalabriju, dom mafije Ndrangeta.

Policija je pratila 19 uzastopnih isporuka droge od maja prošle godine, što im je omogućilo da identifikuju “važne posrednike” u globalnom sistemu trgovine drogom i “znatan broj” prevoznika.

Zahuktala se kruzing sezona, danas u Kotoru čak četiri kruzera

Zahuktala se kruzing sezona, danas u Kotoru čak četiri kruzera
Kruzer u Boki – foto Boka News

Da se nautička sezona u Boki Kotorskoj nakon dvije godine skoro potpune pauze uzrokovane pandemijom koronavirasa, dobro zahuktava, pokazuje podatak da je danas u Kotoru četiri kruzera.

Main Shiff 5 je dovezao 1.200 putnika i u 17 sati isplovljava za Krf.

Azamara Quest sa 253 putnika u 23 sata isplovljava za Hvar.

Royal Princess je dovezao 2745 putnika i u 14 sati isplovaljava za Santorini.

Aegeon Odyssey sa 230 putnika u 14 sati isplovljava za Taranto.

Za 14. jun je najavljen dolazak čak pet kruzera.